Tomislav Jemrić - Cijepljenje i rezidba voćaka 1

defi1965

Digitally signed by defi1965 DN: cn=defi1965, c=YU, [email protected] Date: 2011.04.24 11:24:38 +02'00'

Prirunici Agronomskog fakulteta u Zagrebu

TOMISLAV]EMRI

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

SADRAJ

SADRAJPREDGOVOR OPI DIO GRAA VOAKA Zbog ega je vano poznavati grau voaka Koji dijelovi tvore voku Korijen Dijelovi korijena Korijenovvrat Deblo Kronja Pupovi Kako prepoznati rodne pupove RASTVOAKA Obiljeja rasta u ivotu voke Obiljeja rasta voke tijekom godine Rast korijena Rast nadzemnoga dijela voke Zimsko mirovanje voaka Kako zatititi voke od hladnoe Vegetativni rast O emu ovisi vegetativni rast to je dominacija vrha Generativni rast Zametanje rodnih pupova Zato voke ne raaju to je naizmjenina rodnost to uzrokuje naizmjeninu rodnost Kako smanjiti naizmjeninu rodnost PODLOGE ZA VOKE Uporaba podloga kroz povijest Zato se rabe podloge O emu ovisi odabir podloge Podudarnost podloge i plemke Kakoje mogue prepoznati nepodudarnost 12 12 12 14 15 16 169

1719 22

2324

25 25 2526 27 27

2829 29

30

32 333334

36 36

37 3738 podloge i plemke

39 40 40 4041 4243

CIJEPLJENJE Zato cijepiti voke Pribor za cijepljenje Je li svejedno na kojoj se visini cijepi voka O emu ovisi uspjeh cijepljenja Precjepljivanje voaka Uzimanje i uvanje plemki za proljetno cijepljenje Naini cijepljenja Cijepljenje pod koru Postrano cijepljenje

44 45 45495


Cijepljenje na jeziac (Cijepljenje na engleski spoj) Postrano cijepljenje najeziac (Postrano cijepljenje na engleski spoj) Okuliranje ip-okulacija Njega okulanata nakon cijepljenja Cijepljenje na most Cijepljenje radi pojaavanja rasta voke ili popravljanja tete od voluharica Uvijanje izbojaka radi uvrivanja uzgojnog oblika voke REZIDBA Zato orezivati voke Pribor za rezidbu Voarska pila Voarski no (hipa) kare za rezanje debljih grana Obine voarske kare Kada je pravo vrijeme za rezidbu Kakve vrste rezidbe postoje to rezidbom na voki treba odstraniti Kako odrediti jainu rezidbe Kojim redoslijedom obavljati rezidbu Neki dodatni postupci u rezidbi voaka Povijanje ili rezidba bez kara Povijanje debljih grana Zarezivanjem kore moe se mnogo postii Poluprstenovanje i prstenovanje Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacije Loretiranje Zalamanje izbojaka i vodopija Odstranjivanje vodopija Odstranjivanje debljih grana UZGOJNI OBLICI VOAKA Obina piramida . Popravljena piramida Etana piramida Vaza Palmeta s kosim granama Palmeta s vodoravnim granama Drapo-Marchand (Zastava) Kordonci Jednostruki okomiti ili kosi kordonac Dvostruki okomiti kordonac etverostruki okomiti kordonac Vretenasti grm i njegove inaice REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA Rezidba voaka stradalih od zimske hladnoe Rezidba radi obnavljanja kronje Rezidba zaputenih voaka

51

5253 56 56 5859

60 61 61 61

62 62 62 6263 65 66 66

6668 68 70 71 72

737576 76 76 79

8082 83

8487

90 909192

9495 95

102 102 103 104

6

SADRAJ

POSEBNI DIO JABUKA KRUKA MUMULA OSKORUA DUNJA LJIVA BRESKVA I NEKTARINA MARELICA TRENJA VINJA MALINA KUPINA CRNI I CRVENI RIBIZ OGROZD BOROVNICA CRNABAZGA LIJESKA ORAH BADEM AGRUMI AKTINIDIJA IPAK (NAR) SMOKVA KAKI MASLI A EPOLA KAZALO POJMOVA IZVORI ILUSTRACIJA (KIVI)

108 114 118 120 122 124 128 132 135 138 140 142 144 146 147 149 151 154 157 158 162 165 167 169 170 173 174 180

7


PREDGOVORpraktian vodi za upoznavanje s osnovnim nainima cijepljenja voaka i njihovom pravilnom rezidbom. Premda cijepljenje i rezidba nisujedino to voar treba poznavati, one su osnova uspjenog uzgoja voaka. Da bi potpuno ovladali uzgojem voaka, preporuujem itateljima da rabe i drugu strunu literaturu, jer nijedna knjiga ne moe u potpunosti odgovoriti na sva pitanja koja se nameu u svakodnevnom druenju s vokama. Voar mora imati hrabro srce, otre kare i naposljetku ono najvanije - znanje. Hrabrost se stjee kada se odlui na rezidbu, otre kare mogu se kupiti, a u stjecanju znanja trebala bi, nadam se, pomoi i ova knjiga. Knjiga je podijeljena Opi i Posebni dio. Opi se dio sastoji od est poglavlja: Grade voaka, Rasta voaka, Podloga za voke, Cijepljenja, Rezidbe i Uzgojnih oblika. Prva dva poglavlja donose osnovne sadraje koji pomau itateljima u razumijevanju posljednjih etiriju poglavlja. U posebnom su dijelu na kratak i pregledan nain iznesene najvanije informacije o podlogama, uzgojnim oblicima i rezidbi pojedinih voaka, oslanjajui se na opise iznesene u opem dijelu. astojao sam, to je mogue vie, izbjei strune izraze kako bi knjiga bila razumljiva i onima koji se prvi put susreu s voarskorn literaturom. Knjigaje bogato ilustrirana,jer su jo stari Kinezi rekli dajedna slika vrijedi kao tisuu rijei. Osim fotografija u knjizi se nalaze crtei koje je nacrtala Maja Devaj. Ne smijem zaboraviti svoje drage prijatelje s Fotozinea (www.fotozine.org) Martinu Rebi (Reba), Slavena Vilusa (Jethrotull) i Sau Savinovskog (Mexico) koji su dali sve od sebe kako bi prikupili fotografije koje su mi nedostajale, ak su i fotografirali "po zadatku". Tuje i Ingrid Ivani iz Pule kojaje ustupila fotografije rodnih izbojaka marelice. Fotografije su pomogli prikupiti i prof. dr. Susan Lurie (Department ofPostharvest Science, ARa, Izrael), Itzhak Kosto (Extension Agent of Agricultural Research Service ofIsrael), dipl. ing. Damir Drvodeli (Zavod za uzgajanje uma umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dr. sc. Zoran indrak (Zavod za voarstvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dipl. ing. Zvonimir Savi (Zavod za voarstvo, Zagreb), mr. sc. Nenad Magazin (Departman za voarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu) i moj student i demonstrator Goran Fruk pa im iskreno zahvaljujem. Zahvaljujem i recenzentima dr. Zoranu indraku, prof. dr. Ines Vrek i prof. dr. Tomislavu osiu na korisnim sugestijama koje su knjigu uinile kvalitetnijom. Takoer zahvaljujem i svome nakladniku, Nakladi Uliks d.o.o. iz Rijeke, koji mije omoguio da ova knjiga bude napisana i objavljena za itatelje koji kao ija vole voke i drue se s njima. I nakraju, no ne manje vano, zahvaljujem svojoj supruzi Meri na lekturi teksta, ajo vie na strpljenju i poticajima da zavrim ovu knjigu. Zahvalnost dugujem i siniu Zvonimiru koji se, nadam se, nije previe ljutio to mu tata nije bio na raspolaganju za igru dokje pisao ovu knjigu. ~ima dvoma i posveujem ovu knjigu. U Zagrebu 2007. godine Autor

K

njiga Cijepljenje i rezidba voaka namijenjena

je ponajprije

amaterskim

voarima kao

9

OPI DIO

CIJEPLJE IJE I REZIDBA VOAKA,/

GRAA VOCAKAZBOG EGAJE VANO POZNAVATI GRAU VOAKAGraa pojedinih organa voaka usko je povezana s njihovom funkcijom. Prema tome, da bismo mogli uspjeno obaviti rezidbu, moramo poznavati grau voke, posebice grau rodnih izbojaka. Bez toga neemo moi svladati vietinu i umjetnost rezidbe pa emo rezati napamet, a rezultat e ovisiti o istom sluaju. Rodni izbojci pojedinih vrsta voaka bit e podrobno prikazani u posebnome dijelu knjige, a u opem e dijelu biti opisani organi koji su zajedniki svim vokama.

KOJI DIJELOVI TVORE VOKUKada pomislimo na voku, tada najee zamiljamo stablo (slika 1). Zaista, mnoge vrste voaka i rastu kao stablaice, no postoje i one voke koje nemaju takvu grau. Tako, primjerice, lijeska najee raste u obliku grma koji nema debla nego se sastoji od vie grana koje rastu izravno iz tla blizu jedna drugoj. Grmove stvaraju jo ribiz (slika 2), ogrozd i ipak. Malina i kupina rastu kao

polugrm koji se od grma razlikuje po tome to se izbojci razvijaju udaljeno jedan od drugoga (slika 3). Graa tipine voke stablaice prikazana je na crteu 1. Ona se sastoji od nevidljivih podzemnih dijelova (korijen) i od vidljivih nadzemnih (deblo i kronja) djelova. Postoje i dijelovi koji se djelomino nalaze u tlu, a djelomino izvan njega (korijenov vrat). Kako se danas veina voaka razmnoava cijepljenjem, korijen, korijenov vrat i dio debla najee potjeu od podloge. Ostatak debla i kronja pripadaju sorti koja je cijepljena na tu

Slika 1. - Izgled voke stablaice u razdoblju mirovanja vegetacije.12

Slika 2. --Grm crvenog ribiza u razdoblju mirovanja vegetacije.

GRAA VOAKA

Slika 3. - Polugrm kupine (mladice u poetku vegetacije).

podlogu. Tako se voka zapravo sastoji od dva dijela - podloge i plemke. Sadnice nekih voaka kao to su, primjerice, smokva, ribiz, lijeska, malina i kupina ne proizvode se cijepljenjem pa se za njih kae da se uzgajaju na vlastitom korijenu.

_ _ _ _

sekundarne grane osnovne grane provodnica _

produljnica suparniki izbojak grane treeg reda

II

debla i korijenov vrat

Crte 1. - Graa voke stablaice.13


KORIJEN Korijen je podzemni organ voke koji ima nekoliko vanih uloga. Prvaje uvrivanje voke u tlu. to je korijen razvijeniji i dublje rasprostranjen, a ile deblje i vre, to se voka bolje dri u tlu. Voke koje imaju slab i nedovoljno vrst korijen lako se mogu prevrnuti pod teretom plodova, stoga ih je potrebno poduprijeti kolcem ili icom razvuenom na betonskim stupovima. Takvaje, primjerice, podloga zajabuku M9. Zbog

jakih kia na nagnu tim terenima, ak i uz primjenu armature od ice i betonskih stupova,jabuke cijepljene na ovoj podlozi mogu se prevrnuti pa nastane velika teta (slika 4). Zbog toga potporanj mora biti vrst i dobro ukopan u tlo. Druga uloga korijena jest upijanje vode i u njoj otopljenih mineralnih tvari iz tla i njihovo slanje nadzemnom dijelu voke gdje e lie procesom fotosinteze iz njih izgraditi organske spojeve potrebne za rast mladica, za

Slika 4. - Izvrtanje jabuka cijepljenih na podlozi M9 zbog prevelike vlage u tlu i poputanja armature.14

zametanje rodnih pupova te za rast i dozrijevanje plodova. U toj ulozi korijenu esto pomau i razliite gljivice koje mu pribavljaju hraniva koja se nalaze u nepristupanu obliku. Gljivice zauzvrat primaju od korijena eere koji su im potrebni za rast. Pojava korisnih gljivica na korijenu zove se mikoriza a gljive mikorizne gljive. Kako bi se to prije uspostavio ovaj koristan odnos i poboljao rast, rabe se gotovi pri pravci koji sadre spore mikoriznih gljiva u ije se suspenzije umae korijen sadnice prije sadnje. Trea uloga korijena jest stvaranje posebnih tvari rasta (biljnih hormona), citokinina, koji imaju vanu ulogu u rastu voaka, zametanju rodnih pupova i u drugim ivotnim procesima koji se zbivaju u voki. Osim citokinina u korijenu se stvaraju i druge sloene organske tvari koje su potrebne za rast voke. Korijen slui i za uvanje rezervnih organskih tvari koje voka po potrebi rabi. Neke se voke razmnoavaju korijenovim reznicama pa korijen ima i ulogu razmnoavanja. Ovisno o nainu razmnoavanja korijen voke ima razliit oblik. Ako je voka (odnosno vona podloga) iznikla iz sjemena, (generativno razmnoavanje) korijen e imati vretenast izgled sjednom jakom ilom sranicom koja ide duboko u tlo. Iz ile sranice spiralno izlaze manje ile (crte 2). Voke (odnosno vone podloge) koje su nastale vegetativnim razmnoavanjem imaju ile ravnomjerno

GRAA VOAKA

rasporeene u svim smjerovima. Ukorjenjuju se plie od podloga razmnoenih sjemenom (crte. 3).DIJELOVI KORIJENA

Crte 2. - Izgled korijena generativno razmnoene voeke.

Korijen je sastavljen od ila razliite debljine. Deblje se ile zovu osnovno korijenje i ono uvruje voku u tlu, te provodi vodu i u njoj otopljene mineralne i organske tvari u nadzemni dio. Takoer slui i za uvanje rezervnih tvari. Osnovno korijenje se dalje grana u tanje osnovno korijenje, a ovo u jo tanje vlasasto ili obrastajue korijenje. Tanko vlasasto korijenje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvari iz tla uz pomo korijenovih dlaica koje se nalaze na njegovim vrhovima. Najedan kvadratni mm ovog korijenja rasporeeno je nekoliko stotina korijenovih dlaica. One ive krae vrijeme, potom odumiru, a nove se korijenove dlaice ponovo stvaraju blizu vrhova korijena koji su u meuvremenu narasli. Vrsta tla utjee na izgled korijenja. U plitku i krtu tlu korijen je rasporeen plitko s nekoliko debljih ila koje se dalje slabije granaju. Vlasastog i tanjeg korijenja ima malo pa voke na takvim tlima rastu slabo i donose malo plodova. Nasuprot tome, u dubljem i plodnijem tlu korijen je razgranatiji i ima puno vlasastog korijenja. U zbijenu tlu korijen je plitak i slabo razgranat jer mu za rast treba kisik kojeg jedino ima u povrinskom sloju takva tla.

Crte 3. - Izgled korijena vegetativno razmnoene voke.15


KORIJENOV

VRAT

Korijenov vrat (slika 5) nalazi se na prijelazu iz podzemnog dijela u nadzemni dio voke. On moe biti pravi ili lani, ovisno o tome je li voka ili podloga razmnoena iz sjemena ili vegetativno. Ako je voka razmnoena iz sjemena, ima pravi korijenov vrat koji se razvija iz dijela embrija zvanog hipokotil, a ona razmnoena vegetativnim putem ima lani korijenov vrat. Poznavanje korijenova vrata vano je za odreivanje pravilne dubine sadnje. Ona se obavlja na dubinu korijenova vrata, odnosno na dubinu u kojoj je voka bila posaena u rasadniku. DEBLO Deblo je nerazgranat dio voke (slika 6). Osnovna muje uloga provoenje vode i u njoj otopljenih organskih tvari iz korijena u kronju i obratno. Takoer slui i za uvanje rezervnih tvari. U prolosti je prevladavao uzgoj voaka s visokim deblom (veim od 120 cm) ili vi okostablaica, a danas je visina debla znatno manja (ne vea od 50 do 80 cm) pa se takve voke zovu niskostablaice. Voke s deblom visine izmeu navedenih vrijednosti u srednjestablaice. Prednosti su niskog debla laki pristup kronji radi rezidbe, zatite od bolesti i tetoina i berbe. Voke s visokim deblom manje stradaju od mraza jer u im cvjetovi na veoj visini gdje je obino toplije nego u niim slojevima zraka. Zbog oteana pristupa kronji visokostablaice se dana rjee16

Slika 5. - Korijenov vrat voke stablaice.

Slika 6. - Deblo voke stablaice.

uzgajaju. Izuzetak je, primjerice, orah koji se uzgaja radi plodova i cijenjena drveta. I na okunici treba dati prednost vokama niskostabla icama jer se

problem mraza moe rijeiti izborom vrsta i sorata koje kasnije cvatu. Osjetljive vrste mogu se posaditi uza zid kue, pa i ako doe do tete ostat e koji plod.

CI]EPLJEl'-ITE I REZIDBA VOAKA

60 - 100% osvjetljeriosti

D

30 - 59% osvjerljenosti

o-

29% osvjetljenosti

Crte 4. - Djelovanje oblika kronje na njezinu osvjetljenost.

cjelokupan volumen kronje. Najbolji oblik kronje jest stoast oblik jer je u njemu samo mali dio kronje slabo osvijetljen ineproduktivan (crte 4). U razdoblju vegetacije na kronji se uz cvjetove i plodove nalazi i mnotvo mladica koje se razvijaju iz drvnih pupova. Mladice nose lie koje u procesu fotosinteze stvara tvari neophodne za rast mladica i plodova, ali i za zametanje rodnih pupova iz kojih e se razviti cvjetovi u sljedeoj vegetaciji. Kada u jesen mladica izgubi lie, postaje jednogodinji odrvenjeli izbojak. Na mladici se jo u istoj vegetaciji iz pupova smjetenih u pazucu listova mogu razviti nove mladice koje se zovu prijevremene mladice (slika 9).

Slika 9. - Prijevremene na sadnici kruke.18

mladice

GRAA VOAKA

Slika 10. - Cvijet breskve razvija se iz cvjetnoga pupa.

PUPOVI

Pupovi su vani dijelovi voaka iz kojih se razvijaju nove mladice ili cvjetovi iz kojih se nakon oplodnje razvijaju plodovi. Da bi rezidba "na rod" bila uspjena, treba poznavati rodne pupove. U suprotnome, reemo napamet i pri tome sluajno moemo odstraniti rodne izbojke na kojima se nalaze ovi pupovi i tako berbu "obaviti" prije vremena. Na vokama se nalaze drvni (vegetativni), rodni (generativni), adventivni i latentni pupovi. Rodni pupovi mogu biti cvjetni (slika la), cvatni (slika 11) i mjeoviti (slika 12). C\jetni je pup onaj iz kojeg se razvija samo jedan cvijet, a ako se izjednog pupa razviju dva cvijeta ili vie njih takav se pup naziva cvatni pup. Breskva ima c\jetni pup, a ljiva, trenja i vinja imaju cvatne pupove. Mjeoviti je pup onaj iz kojeg se razviju vegetativni organi (mladica s listovima) i generativni organi (cvijet ili cvat). Tako dunja ima mjeoviti cvjetni pup jer se na vrhu rodne mladice nalazi obino jedan cvijet dok jabuka i kruka imaju mjeoviti cvatni pup jer se na vrhu kratke mladice (prljena) nalazi gronja s nekoliko cvjetova. Rodni se pupovi u veine voaka zameu iz vegetativnih pupova ljeti u vegetaciji koja prethodi cvatnji.

Slika Il. - Cvat trenje se razvija iz cvatnoga pupa.19


Slika 12. - Mjeovita rodna mladica kupine razvija se iz mjeovitoga pupa..

,

Pojedini pupovi na izbojku koji u proljee ne krenu nego i dalje miruju zovu se latentni pupovi. U vegetaciji ih prekrije sloj kore pa se vie ne vide. Ako se grane jako skrate ili se slome latentni se pupovi mogu probuditi i iz njih se razviju jake mladice (vodopije ). Postoje i adventivni pupovi koji nastaju na mjestima obilna pritjecanja hraniva i regulatora rasta kao to je, primjerice, kalusno tkivo rane (vidljivo kao prsten) (slika 13). Tada iz ovih pupova potjeraju vodopije. Jedna od najdugovjenijih voaka jest maslina koja svojuSlika 13. - Izbijanje vodopije iz kalusnoga tkiva rane.20

GRAA VOAKA

Slika 14. - Izbijanje mladica masline iz guka na debljim ilama.

dugovjenost zahvaljuje mnotvu adventivnih pupova smjetenih posvuda po korijenovu vratu, deblu, starijim granama pa ak i debljim ilama (slika 14). Ovisno o tome gdje su pupovi smjeteni na izbojku, razlikuju se gornji (terminalni) pup (slika 15) i posu-ani (Iateralni) pup (slika 16). Smjetaj pupa vaan je za rodnost jer postoje voke koje zameu rodne pupove na vrhu izbojka i voke koje zameu rodne pupove postrance.

Slika 15. - Gornji pup.

Slika 16. - Postrani pup. 21


KAKO PREPOZNATI RODNE PUPOVE

Da bismo umjeli prepoznati rodne pupove, moramo znati na kakvim se izbojcima najee nalaze. Rodni pupovi jezgriavih voaka preteno se nalaze na vrhu izbojka, dok se rodni pupovi kotiavih voaka preteno nalaze sa strane izbojka. Postoji vie tipova rodnih granica karakteristinih za pojedinu vrstu voke, no one e iscrpnije biti opisane u posebnome dijelu knjige. U prepoznavanju rodnih pupova moe pomoi i njihov oblik. Drvni su pupovi najee uska, iljasta vrha (slika 17), a rodni pupovi okruglasta ili zaobljena vrha (slika 18). Pupovi se najbolje razlikuju po obliku prije poetka vegetacije, kada ponu bubriti. Stoga, ako nismo sigurni koji su pupovi na voki rodni, najbolje je rezidbu odgoditi do poetka bubrenja pupova pa tada na temelju njihova oblika pokuati pronai rodne izbojke kako ih ne bismo grekom odstranili. Ponekad je

oblik rodnih i vegetativnih pupova gotovo jednak paje na temelju oblika teko razaznati radi li se o jednoj ili drugoj vrsti pupa. Ako je voka u prethodnoj godini imala velik prirod, moe se oekivati smanjena rodnost, i obratno. Takoer, ako su je napale bolesti itetoine, rodnost joj nee biti velika. Tada je bolje priekati s rezidbom dok se pupovi ne otvore jer nam se tako nee dogoditi da odstranimo rodne pupove i, na alost, obavimo prijevremenu "berbu". Kasnije, kada upoznamo svoje voke, rezidbu emo obaviti bez tekoa u pravo vrijeme, ajedna rezidba ili dvije rezidbe u vrijeme kretanja vegetacije ne mogu nanijeti voki veliku tetu u usporedbi s izgubljenim prirodom, odnosno prijevremenom "berbom" koju smo obavili nepravilnom rezidbom (slika 19) i doivljenim razoaranjem ve pri prvom pokuaju rezidbe.

Slika 17. - Nerodni trljak jabuke s vegetativnim pupom na vrhu.

Slika 19. - Nestruno orezan vrh kronje voke.

Slika 18. - Rodni trljakjabuke s mjeovitim rodnim pupom na vrhu.

22

RAST VOAKA,/

RASTVOCAKAast je odlika svakoga ivog bia pa tako i voaka. Da bi cijepljenje i rezidba voaka bili uspjeni, moraju se upoznati osnovne zakonitosti rasta voaka. Temeljnu ulogu u rastu voaka ima zdravo i dobro osvijetljeno lie koje u procesu fotosinteze stvara eere i druge organske tvari potrebne za rast. Fotosinteza se zbiva samo u stanicama koje sadre klorofil, odnosno zeleni pigment koji prima sunevo svjetlo i uz njegovu pomo iz ugljinog dioksida, biljnih hraniva i vode tvori sloene organske tvari. List na koji padne manje od 30 % suneva svjetla, koje dolazi na obod kronje, za voku predstavlja potroaa, a ne proizvoaa hrane. To je zbog toga to se u liu, uz fotosintezu, zbivajojedan proces: respiracija ili disanje kojije u osnovi jednak kao i kod ljudi i ivotinja. Respiracija se zbiva u svim biljnim organima 24 sata na dan, dok se fotosinteza zbiva u liu samo danju, i to ne podjednako cijelo vrijeme. Okruglasta kronja ima velik udio zasjenjena lia u usporedbi sa stoastom kronjom gdje je samo mali dio kronje zasjenjen (crte 4, str. 18). U povoljnim uvietima koliina organskih tvari stvorena fotosintezom premauje koliinu organskih tvari koja se izgubi disanjem pa se taj ostatak moe utroiti na rast mladica, zametanje rodnih pupova i rast plodova. Voke koje imaju slabo osvijetljeno lie ili rastu na siromanu tlu i imaju slabu fotosintezu pa sporo rastu te daju malo plodova. Mlada stabla respiracijom mogu izgubiti i do treine organskih tvari stvorenih fotosintezom. Starija stabla respiracijom mogu izgubiti dvostruko vie od navedenoga. Jedan od glavnih ciljeva rezidbejest osigurati dobru osvijetljenost svim listovima na voki kako bi ona mogla dobro rasti.

R

Slika 20. - Izgled suvremenog vonjaka jabuke sorte Golden Delicious (Zlatni Delies) na podlozi Mg u treoj godini nakon sadnje.

23

CI]EPLjEl'UE I REZIDBA VOAKA

Slika 21. - Maslina stara 1600 godina u Nacionalnome

parku Brijuni.

OBILJEJA RASTA U IVOTU VOKEVoke nemaju jednak rast u svome ivotu. Stoga se razlikuju etiri glavne ivotne faze: faza mladosti, faza rodnosti, faza opadanja rodnosti i faza starosti. U fazi mladosti prevladava vegetativni rast pa voka ne stvara rodne pupove. Tek kada postigne odgovarajuu veliinu i povoljan odnos podzemnoga i nadzemnoga dijela, voka poinje stvarati prve rodne pupove i ulazi u doba rodnosti. Voke razmnoene cijepljenjem ili kojim drugim vegetativnim nainom razmnoavanja (reznicama, poleenicama i sl.) ranije prorode u odnosu na voke koje su iznikle iz sjemena. To je24

ujedno jedan od glavnih razloga zbog kojeg se voke cijepe. Razlike postoje i izmeu pojedinih vrsta. Tako e breskvi trebati manje vremena do poetka rodnosti nego orahu. Dananje spoznaje o vokama omoguuju suvremenim rasadnicima da proizvode sadnice koje ve imaju rodne pupove, pa se prvi prirod, premda tek nekoliko plodova po voki, moe oekivati u prvoj vegetaciji nakon sadnje. Kada se ima na um u da se na jedan hektar vonjaka moe posaditi nekoliko tisua voaka cijepljenih na slabo bujnim podlogama, tada i tih nekoliko plodova po voki ini dobar poetan prirod po jedinici povrine. elimo li voke uzgajati na okunici, rani ulazak u rod nije

najvaniji. Vano je uzgojiti lijepo i vrsto stablo pa zbog toga ima smisla rtvovati neto plodova u poetku. To e se vratiti kasnije kroz vei prirod i dulji ivotni vijek voke. Naime, ako je voka odmah u poetku optereena rodom, iscrpljuje se i krae ivi. U suvremenim vonjacima (slika 20) dugovjenost nije najvanija jer su na tritu neprestano nazone nove sorte pa je opravdano to prije iscrpsti rodni potencijal voke kako bi se osigurao kapital za sadnju novih vonjaka. Zbog toga se oni sade na male razmake na slabo bujnim podlogama kako bi se postigla to ranija rodnost. Razdoblje iskoriivanja iznosi do dvadesetak godina, nekada i manje, nakon ega se sadi novi vonjak.

RAST VOAKA

reke voke mogu ivjeti iznimno dugo. Jedna od dugovjenih voaka jest maslina. Stoljeima je opstajala unato svim nedaama koje su je pogaale. Primjerice, stablo masline u Nacionalnome parku Brijuni staro je oko 1600 godina (slika 21), ijo uvijek daje plodove. Druge voke ne ive tako dugo, premda se ponegdje u hrvatskim selima mogu nai poprilino stara stabla jabuka i kruaka.

Tablica 1. - Najnie tem perature potrebne vrsta voke jabuka i kruka breskva, ljiva kesten, kaki smokva agru mi 7-8

za rast korijena

4-512

9 -1016-18

OBILJEJA RASTA VOKE TIJEKOM GODINEivot listopadnih voaka tijekom jedne godine moe se podijeliti na dva glavna dijela. To su razdoblje mirovanja i razdoblje vegetacije. Razdoblje vegetacije poinje bubrenjem pupova u proljee, a zavrava opadanjem lia u jesen. Moe se podijeliti na vegetativni rast (rast korijena i mladica) i generativni rast (zametanje rodnih pupova i rast plodova). To je godinji ciklus koji se u ivotu voke stalno ponavlja za razliku od ivotnoga ciklusa koji se ne ponavlja. Godinji ciklus dijeli se na fenofaze koje oznaavaju razvoj pojedinih organa voke. RAST KORIJENA Rast korijena ovisan je o rastu nadzemnoga dijela, i obratno: ako ne raste nadzemni dio, ne raste ni korijen. Korijen moe rasti itave godine, no najvei rast ostvaruje u jesen i rano proljee. U kasno proljee i ljeto rast korijena je usporen jer tada rastu mladice i plodovi koji trebaju mnogo vode i hraniva. Korijen moe rasti i

zimi ako je temperatura tla u njegovoj zoni povoljna. Razliite vrste voaka trebaju razliitu temperaturu za rast korijena. Ti se podaci nalaze u tablici 1. Rast korijena jai je u mladih, tek posaen ih voaka u odnosu na one starije, a pogotovo one koje se nalaze pri kraju svoga ivotnog vijeka. Primjerice, rast korijena oraha u prvim godinama nakon sadnje znatno nadmauje rast nadzemnoga dijela pa nam se moe initi da s vokom nije sve u redu. Nakon nekoliko godina korijen se dobro razvije pa moe osigurati bujan porast izbojaka koji nerijetko dosegnu i vie od jednog metra u jednoj godini. Kada voke uu u punu rodnost, njihova kronja otprilike ocrtava prostor koji zauzima korijen. No i u tome ima izuzetaka. Tako, primjerice, korijenje smokve u potrazi za vodom moe znatno prijei obod kronje, a esto probija i betonske zidove spremita za vodu kako bi dolo do nje. U sunu i manje plodnu tlu korijen raste slabije nego u duboku rastresitu tlu s dosta humusa i vlage. Ako u tlu naie na tvrd, zbijen sloj koji nema dovoljno zraka, vraa se prema povrinskome sloju tla. Slino se dogaa kada se voka

posadi u tlo u kojemu je visoka razina podzemne vode. Svako oteenje lista bolestima i tetoinama ometa i rast korijena jer voki nedostaju asirnilati koji se stvaraju fotosintezom . I jaka rezidba kronje nepovoljno utjee na rast korijena pa je treba izbjegavati. Umjesto toga bolje je na voki odstraniti suvine pupove ili mladice koje su tek poele rasti kako bi se snaga rasta voke usmjerila u druge potrebne mladice, a osobito u plodove zbog kojih se i uzgajaju voke. RAST NADZEMNOGA DIJELA VOKE Rast nadzemnoga dijela voke, ovisno o tome o kojim se organima radi, moe se podijeliti na vegetativni i generativni rast. Prvi se odnosi na rast mladica, a drugi na zametanje rodnih pupova, otvaranje cvjetova i rast plodova. Vegetativni i generativni rast usko su povezani. Ako ne naraste mladica, nee biti novih rodnih pupova stoga ni cvjetova ni plodova. Dakle, da bi se osigurala redovita rodnost, voke moraju imati odgovarajui vegetativni rast svake godine. Nije dobro da je taj ra t prevelik jer voka nee stvoriti dovoljno rodnih pupova, a kronja e biti zasjenjena i gola u niim25


dijelovima, to smanjuje rodnu povrinu. Zbog togaje vano postii dobru ravnoteu izmeu rasta mladica i rodnosti, a rezidba u tome ima znaajnu ulogu. Vegetativni i generativni rast dogaa se u jasno odvojenim fazama koje se zovu fenofaze. Fenofaze se dalje mogu podijeliti najo manje dijelove koji se zovu mikrofenofaze (slika 22). Poznavanje fenofaza vano je za uzgoj voaka jer se prema njima obavljaju obrada tla, gnojidba, rezidba i zatita voaka od bolesti i tetoina. Za rezidbu je vano poznavati vrijeme nastupa fenofaze bubrenja pupova (slika 23), do koje se obino obavlja rezidba . . u mIrovanJu. ZIMSKO MIROVANJE VOAKA Razdoblje mirovanja dijeli se na pravo ili duboko zimsko mirovanje i ekoloko ili prisilno mirovanje. Vokaje najotpornija na hladnou u dubokom mirovanjujer se u njezinim organima nalazi malo slobodne vode, a vea koliina ugljikohidrata koji imaju ulogu prirodnog "antifriza". Veina listopadnih voaka, ovisno o vrsti, moe podnijeti i temperature od -15 do -20 C, a da nema veih teta. Vinja u fazi mirovanja podnosi temperaturu i do -40 C. Nakon dubokog mirovanja dolazi razdoblje ekolokog mirovanja kada samo nepovoljna tem peratura zraka sprjeava voku da zapone vegetaciju. U tom je razdoblju osobito opasna izmjena sunanih, relativno toplih zimskih dana i hladnih noi00

kada razlika temperature zraka moe biti i nekoliko desetaka stupnjeva C. U takvim uvjetima danju, osobito najugozapadnoj strani voke, ponu kolati sokovi koji se nou smrznu pa kora ispuca po duljini. Ta je pojava poznata kao mrazopuc (slika 24). U dugoj i toploj jeseni lie na listopadnim vokama kasnije opada nego inae. Tkivo voke je tada slabije pripremljeno za zimsku hladnou pa se moe lake smrznuti. Vokamaje potrebno odreeno trajanje hladnoe kako bi mogle pravilno zavriti tvorbu rodnih pupova. Ako te potrebe za hladnoom nisu ispunjene, u proljee opadaju cvjetovi. Ne zahtijevaju samo rodni pupovi odreeno trajanje hladnoe. Ono je potrebno i vegetativnim pupovima kako bi se iz njih mogle razvijati mladice. Trajanje hladnoe podrazumijeva odreen broj sati s temperaturom zraka niom od odreene granice (tzv. inaktivna temperatura).

Slika 22. - Mikrofenofaze cvatnje jabuke: a) pred cvatnju b) pred otvaranje gornjega cvijeta c) gornji cvijet otvoren d) puna cvatnja.26

Slika 23. - Fenofaza bubrenja pupova oznaava poetak vegetacije.

RAST VOAKA

Ta je granica za veinu listopadnih voaka od +5 do +7 C, dok za voke koje se uzgajaju u mediteranskim podrujima ta granica iznosi oko +10 C. U lijeske, ovisno o sorti, muke rese trebaju oko 300 h temperatura ispod +70 C, enski cvatovi oko 600 h, a vegetativni pupovi ak 1000 h. Zbog toga se lijeska ne moe uzgajati u podrujima gdje su zime previe blage. Sorte breskve jako se razlikuju u potrebnom trajanju inaktivnih temperatura. Neke sorte trebaju svega 650 h tem perature ispod +70 C dok druge trae vie od 1000 h. Zbog toga se sorte kojima je potrebno dugo trajanje inaktivnih temperatura ne mogu uzgajati u podrujima s blagim zimamajer e im u proljee opadati cvjetovi. U kontinentalnome dijelu Hrvatske s time uglavnom nema potekoa jer zima dovoljno dugo traje, ali na jadranskoj obali moe doi do osipanja cvjetova sorata kojima je potrebno dulje trajanje inaktivnih temperatura. ak je i maslini potrebno od 800 do 1000 h tem pera tura niih od +8 do + 13 C za pravilno zametanje rodnih pupova.o00

moivog sumpora radi lakeg nanoenja na voku. Bijela boja odbija suneve zrake i smanjuje zagrijavanje kore pa voke titi od mrazopuc'!.J ema svrhe premazati voke u proljee vapnom, to ima samo ukrasnu vrijednost. Proljetni mrazovi ine tetu mladicama i cvjetovima, a deblje grane i izbojci ne stradavaju jer temperatura zraka ne pada nie od nekoliko stupnjeva ispod nule, to za ove organe nIJe opasno.

VEGETATIVNI RAST Rast mladice poinje bubrenjem i otvaranjem drvnog pupa. Glavni rast mladice veine voaka zavrava krajem lipnja kada nastupa faza zametanja rodnih pupova. Ljetije njezin rast smanjen i zbog nedostatka vode i previsokih temperatura zraka. Nakon jaih kia vegetativni rast ponovo se pokree pa postoji opasnost da te mladice ne odrvene i ojaaju prije zime te stradaju od hladnoe. Pupovi u pazucima

o

KAKO ZATITITI VOKE OD HLADNOE

@o listopadne voke kasno odbacuju lie u jesen, prskanje pet postotnom otopinom ureje dovest e do breg opadanja lia i ulaska voaka u zimsko mirovanj~J' \.Manji se broj stabala moe zatititi tako da im se deblo i osnovne grane ujesen premau otopinom gaenog vapna kojem se doda malo

Slika 24. -Izgled

zarasle rane nastale zbog oteenja voke od zimske hladnoe (m razopuc).27


listova mladica mladih voaka i voaka koje se odlikuju jakim vegetativnim rastom bude se u istoj vegetaciji. Iz njih se razvijaju prijevremene mladice (slika 25).

o EMU OVISI VEGETATIVNI

RAST

Na vegetativni rast utjee velik broj im ben ika. Genetska obiljeja pojedinih voaka odreuju velik broj svojstava vegetativnoga rasta poput: poetne snage rasta trajanja vegetativnoga rasta duljine trajanja mladenake dobi oblika kronje kuta grananja. Drugi imbenici vegetativnoga rasta uvjetovani su okolinom u kojoj voka raste. To su mjeri klime, tla i primijenjenih uzgojnih mjera (obrada tla, zatita od bolesti i tetoina, rezidba itd). Nain i snaga rasta voke uvijek je rezultat zajednikoga djelovanja svih navedenih imbenika. Tako, primjerice, orah moe izrasti u visoko i dugovjeno stablo, ali ako ga posadim o na neodgovarajuem tlu i na mjestu gdje e biti izloeno loim klimatskim uvjetima i napadu bolesti i tetoina, dobit emo manje stablo koje bi se za nekoliko godina moglo osuiti. Pri sadnji vonjaka u vie redova, meuredne razmake treba prilagoditi visini voke kako ne bi dolo do zasjenjivanja redova.Slika 26. - Dominacija vrha trenje. Tri najgornja izbojka podjednako su razvijena, a ispod njih su samo svibanjske kitice. 28

Slika 25. - Preuranjene

mladice.

~--------------------------------------------------------------------------------------------------.RAST VOAKA

.j

U uem meurednom razmaku visina voke mora biti manja, a u irem razmaku vea. Rabe li se podloge slabije bujnosti, visina e voke biti manja. Za voke sa snagom rasta izraenom u vrhovima vrijede neka openita pravila po kojima se odvija vegetativni rast. ~ih prikazuje crte 5. No ona nisu u potpunosti primjenjiva za voke sa snagom rasta izraenom u donjem dijelu (lijeska) , ali ipak mogu biti smjernica. Poznavanje ovih pravila umnogome olakava rezidbu i omoguuje da se snaga rasta voke usmjeri u izbojke koji su potrebni.

Vjetiji e voari njihovom primjenom unaprijed predvidjeti snagu rasta pojedinog izbojka i pravodobno reagirati kako bi dobili ono to su oekivali. a taj e nain smanjiti potrebu za rezidbom suvinih izbojaka i skratiti vrijeme do ulaska voke u rod.TO JE DOMINACIJA VRHA

Snaga rasta veine voaka najveaje u gornjim dijelovima grana. Pupovi koji se nalaze na vrhu imaju najbolji poloaj s obzirom na osvjetljenje, dotok vode i mineralnih tvari, a u njima se stvaraju regulatori rasta koji silaznim

tokovima putuju u nie dijelove izbojka i koe njihov rast (slika 26). Zbog toga esto donji pupovi na izbojku ne kreu u proljee pa se izbojak razgranjava samo u vrhu. Ta se pojava zove akrotonija ili dominacija vrha. Ona je nepoeljna jer ometa ravnomjerno obrastanje kronje i stvaranje velike rodne povrine pa je treba znati rezidbom obuzdati. GENERATIVNI RAST Generativni rast je rast i razvoj generativnih organa (rodnih pupova, cvjetova i plodova). Prva i najvanija

a)

b)

c)

d)

e)

Crte 5. - Pravila vegetativnoga rasta voaka (zelena strelica oznaava granu koja jae raste; a) dvije grane jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini imaju jednaku snagu rasta, b) od dviju grana jednake debljine, ali nejednake duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visinijae raste dulja grana, c) od dviju granajednake debljine i duljine koje ne rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima otriji kut u odnosu na okomicu, d) od dviju grana jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom, ali se ne nalaze na istoj visini jae raste grana koja se nalazi na veoj visini, e) od dviju grana nejednake debljine, ali iste duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini jae raste deblja grana, f) od dviju grana jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima vie razgranjenja). 29

CIJEPLJE ~E I REZIDBA VOAKA

fenofaza generativnoga rasta jest faza zametanja rodnih pupova. Rezidbom voaka, izmeu ostaloga, omoguuju se povoljniji uvjeti za zametanje rodnih pupova. Zbog togaje potrebno o ovoj fenofazi znati vie jer bez zametanja rodnih pupova nema rody.osti.ZAMETANJE RODNIH PUPOVA

Vrijeme nastupa fenofaze zametanja rodnih pupova svih voaka nije jednako. U veine voaka to je najee sredina ljeta. Vrijeme zametanja rodnih pupova i vrijeme cvatnje veine voaka prikazuje tablica 2.

Iz tablice 2. moe se zakljuiti da pogrena rezidba ugroava rodnost u tekuoj godini, ali i rodnost u sljedeoj godini ako se odstrane mladice na kojima bi se trebali zametnuti rodni pupovi ili se izazove pretjerani vegetativni rast u vrijeme zametanja ovih pupova. z poznavanje rodnih izbojaka, treba znati i o emu ovisi zametanje rodnih pupova voaka. uvodu poglavlja o rastu voaka napomenuto je da se rast mladice izametanje rodnih pupova nalaze u oprenom odnosu. Prema tome, ako voke pre bujno rastu, ne mogu zametnuti puno rodnih pupova. Ako je,rodnih

pak, vegetativni rast preslab, voke nee zametnuti puno rodnih pupova jer nemaju dovoljno veliku lisnu povrinu koja bi fotosintezom stvorila asirnilate za zametanje rodnih pupova. Dakle, vano je regulirati vegetativni rast, a to se postie pravilnom rezidbom. Sljedei imbenik koji djeluje na zametanje rodnih pupovajest svjetlost. Bez svjetlosti nema rasta biljke jer nema fotosinteze. Ranije je ve navedeno da list na koji padne manje od 30 % suneva svjetla ne moe stvoriti dovoljno asimilata, stoga za voku predstavlja potroaa. Zbog toga slabo osvijetljeni dijelovi

Tablica 2. - Poetak zametanja vrsta jabuka kruka dunja breskva marelica ljiva trenja vinja lijeska (m. rese) (. rese) orah (m. rese) (. cvjetovi) badem smokva (prvi rod) smokva (drugi rod) kaki aktinidja pistachio

..

pupova i vrijeme cvatnje voaka

.

.

rpnja sljedee proljee sljedee proljee isto proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedea zima sljedea zima sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee ista sezona sljedee proljee sljedee proljee sljedee proljee

od sredine svibnja do redine

od poetka srpnja do poetka kolovoza proljee prije cvatnje od kraja lipnja do kraja srpnja poetak kolovoza

--od kraja srpnja do sredine kolovoza poetak srpnja sredina srpnja svibanj od srpnja do rujna rano ljeto kasno ljeto od sredine kolovoza do sredine rujna kasno ljeto rano ljeto srpanj kasno ljeto kraj travnja

--------------------------

30

RAST VOAKA

Slika 27. - Zametanje mjeovitih cvatnih pupovajabuke sa strane jednogodinjeg izbojka gdje se uobiajeno nalazi vegetativni pup.

kronje propadaju, a voka postupno gubi rodnu povrinu. lAko se voke previe gnoje duinim gnojivima, slabije e se zametati rodni pupovi zbog pretjeranog rasta mladica i njihova meusobnog zasjenjivanj~ Stoga se duina gnojiva ne smiju pretjerano rabiti. \yoke koje imaju prevelik broj plodova slabo zameu rodne pupove jer ih u tome ometaju hormoni (giberelini) koji se stvaraju u sjemenkama i iz plodova dolaze u pupove. Zbog togaje potrebno prorijediti plodove i ostaviti ih onoliko koliko nee loe utjecati na zametanje rodnih pupov~ Za jedan kg plodova

jabuke potrebno je imati lisnu povrinu od pet m", odnosno na jedan bi plod trebalo doi 35-40 zdravih i dobro osvijetljenih listova. Trenja i vinja nemaju tekoa sa zametanjem rodnih pupova jer njihovi plodovi dozrijevaju uglavnom prije nego nastupi ova fenofaza. Breskva takoer ne trpi od slabog zametanja rodnih pupova jer ima bujan vegetativni rast koji stvara dovoljno veliku povrinu lia. Zametanje rodnih pupova ovisi i o starosti voke. Mlade, tek posaene voke slabije zameu rodne pupove jer se nalaze u mladenakoj dobi kada izgrauju svoju kronju pa se ne stvaraju rodni pupovi. Kasnije, kada se postigne

odgovarajui odnos volumena korijena i kronje, zapoinje zametanje rodnih pupova. Ono se sa starou voke postupno pojaava dok ne postigne vrhunac. Poetak zametanja rodnih pupova oznaava ulazak voke u doba rodnosti. Nakon toga ponovo opada jer voka ulazi u doba opadanja rodnosti, a zatim u doba starosti nakon koje slijedi kraj njezina ivotnog ciklusa. Zbog toga rezidbu treba prilagoditi starosti voke kako bi se to vie skratilo mladenako doba i produilo doba rodnosti. Podloga takoer utjee na zametanje rodnih pupova. Voke cijepljene na slabo bujne vegetativne podloge poinju raati ranije nego one cijepljene na bujne podloge izrasle iz sjemena (sjemenjaci). Rezidba mora biti usklaena i s podlogom pa je poznavanje njihovih svojstava rasta nuan preduvjet za pravilnu rezidbu. Oteenje listova bolestima i tetoinama loe utjee na zametanje rodnih pupovajer voke gube lie paje fotosinteza slaba. Suvino je izvoditi rezidbu ako se ne obavi zatita od bolesti i tetoina,jer e rodnost ionako izostati. Rezidba nije jedina mjera kojom se postie rodnost voke, ali je izuzetno vana. U vruim i sunim ljetima moe doi do zametanja rodnih pupova i na mjestima gdje bi obino bili samo vegetativni pupovi (slika 27). Iz takvih se pupova u proljee razviju cvjetovi.iali se slabije oplouju i daju plodove loije kakvoe od onih zametnutih iz cvjetova koji se nalaze na tipinim rodnim izbojcima.31

CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

ZATO VOKE NE RAAJU

Postoje dvije vrste nerodnosti voaka: mladenaka ili poetna nerodnost i nerodnost u dobi rodnosti. Mladenaka ne rodnost uobiajena je pojava kojoj je uzrok juvenilni stadij voaka koje su iznikle iz sjemena ili mladenako doba voaka razmnoenih vegetativno. Juvenilni stadij sjemenjaka traje dulje od mladenakog doba vegetativno razmnoenih voaka i u toj fazi voka jednostavno ne tvori hormone rasta koji su potrebni da se pokrene proces zametanja rodnih pupova. Voke u mladenakoj dobi mogu stvarati potrebne regulatore rasta, ali ipak ne dolazi do zametanja rodnih pupovajer voka izgrauje svoju kronju paje izraen vegetativni rast. Cijepljenje na slabo bujne vegetativne podloge, primjena sintetskih regula ora rasta, pinciranje i druge uzgojne mjere mogu skratiti mladenako doba i dovesti do ranijeg poetka rodnosti voke. Nerodnost u dobi rodnosti izazvana je poremetnjom uzametanju rodnih pupova ili problemima u cvatnji i zametanju ploda (nedostatkom opraivaa, uestalim kiama u cvatnji, nefunkcionalnou tuka i sl., oteenjima od mraza, napadom bolesti itetoina). amalim okunicama voari esto zbog nedostatka prostora posade samo jedno stablo jabuke, kruke ili neke druge voke koje redovito cvate, a ne donosi plodove jer nema odgovarajueg opra ivaa. Sve

su sorte jabuke i kruke stranooplodne i trebaju biti opraene polenom druge sorte da bi donijele plod. eke sorte jabuke i kruke imaju slabo klijav polen pa ne mogu biti dobri opraivai. Od dobrog se opraivaa trai da ima puno polena dobre klijavosti, da cvate u isto vrijeme kada i sorta koju treba opraiti, da osigurava dobro zametanje plodova opraene sorte i da ima plodove dobre kakvoe. Problem se nedostatka opraivaa moe rijeiti tako da ga se ucijepi u kronju voke koju treba opraiti kako bi se osigurao polen za oplodnju. Ako je susjed posadio drugu sortu iji polen moe oploditi nau sortu, problem emo rijeiti. No, bolje je imati dva ili tri opraivaa pa u pojedinim godinama nee doi do odstupanja u vremenu cvatnje ili izostanku cvatnje opraivaa i neemo ostati bez plodova. Samooplodne se sorte mogu oploditi svojim polenorn pa ne trebaju imati opraivaa u svojoj blizini. Da bismo dobili ukusne plodove aktinidije, moramo imati "ensku" biljku, odnosno sortu na kojoj e se razviti plodovi, i "muku" biljku koja e osigurati polen za opodnju. U posebnome dijelu knjige nalaze se podaci o obiljejima pojedine voke s obzirom na oplodnju paje prije sadnje potrebno prouiti taj dio kako bismo znali moramo li ili ne osigurati opraivae. Proljetni mraz moe otetiti cvjetove ili zametnute plodove pa voka ostaje bez roda. eotvoreni su cvjetovi neto otporniji na mraz, a

najneotporniji su tek zametnuti plodovi. Ako se nalazimo u podruju gdje se esto javlja proljetni mraz, poeljno je ne saditi voke koje cvatu u to vrijeme. Dodatnu zatitu od mraza moe pruiti sadnja uza zid kue. Manje se voke mogu prekriti agrilom ili nekim drugim materijalom kako bismo ih za titili od mraza. Bolesti i tetoine takoer mogu unititi cvjetove ili plodove u razvoju pa voke nee roditi. To se esto dogaa sa ljivama koje napadne ljivina osica ili jabukama koje stradaju od prve generacije jabunog savijaa. Voke je tada potrebno pravilno zatititi, pri emu se ponekad rabe i kemijska sredstva. O njihovoj se uporabi treba posavjetovati sa strunjacima i rabiti ih samo prema napucima koji su uz njih priloeni. estruna rezidba sigurno dovodi do nerodnosti jer se odstranjuju rodni pupovi pa voka ne cvate premda je zametanje rodnih pupova bilo dobro. Ako nismo sigurni da znamo to radimo ili ako sumnjamo u znanje onoga tko obavlja rezidbu, bolje je ostaviti voku neorezanu nego rezidbu obaviti nestruno pa voku "obrati" jo prije cvatnje. Pretjerana gnojidba duinim gnojivima pojaava vegetativni rast i smanjuje tvorbu rodnih pupova paje rodnost manja. Gnojidba voaka znatno se razlikuje od gnojidbe drugih kultura paje o tome potrebno potraiti savjet strunjaka ili pronai naputke u voarskoj literaturi.

32

RAST VOAKA

Crte 6. - Prorjeivanjem

plodova smanjuje se broj plodova na voki, ali se poveava njihova krupnoa pa nema smanjenja priroda.

TO JE NAIZMJENINA

RODNOST

U uzgoju voaka na okunici esto se dogodi da se u jednoj godini na voki zametne velik broj plodova, a sljedee godine ta voka slabo rodi ili ak potpuno ostane bez plodova. Ljudi tada kau da se voke "odmaraju" od prevelikog roda u prethodnoj godini. U sljedeoj godini ponovo mogu roditi, a zatim opet slijedi nerodna godina. Takav slijed e se, vie - manje, ponavljati ne poduzme li se to. Voke su zapravo ule u stanje naizmjenine rodnosti. U naizmjeninu rodnost mogu ui i voke u suvremenim vonjacima gdje o njima brinu strunjaci jer je ona dijelom i genetski uvjetovana. Razlikaje jedino u tome to se li suvremenim vonjacima

naizmjenina rodnost nastoji sprijeiti i prije nego to se pojavi, a ako se i pojavi, voari prilagouju tehnologiju uzgoja kako bi voke to prije izale iz stanja naizmjenine rodnosti.TO UZROKUJE NAIZMJENINU RODNOST

Da bismo postigli bolju i redovitu rodnost voaka, moramo poznavati uzroke naizmjenine rodnosti. Uzroci naizmjenine rodnosti dijele se u tri osnovne skupine. 1. Genetski uzroci Naizmjeninoj rodnosti sklonije su starije sorte voaka, pogotovo kada se uzgajaju na bujnim podlogama. Bujne podloge pogoduju pojavi naizmjenine rodnosti jer potiu vegetativni rast.

2. Ekoloki uzroci Pojava mraza ili tue u vrijeme cvatnje moe izazvati naizmjeninu rodnost jer dolazi do oteenja cvjetova ili unitenja lisne povrine pa voka ne moe zametnuti plodove ili rodne pupove .: Ako se u istoj godini dogode i mraz u vrijeme cvatnje i tua u fenofazi zametanja rodnih pupova, rodnost izostaje i u tekuoj i u sljedeoj vegetaciji. Takve e voke biti trajno ugroene ako ih se pravilno ne njeguje. 3. Tehnoloki uzroci Prevelik broj zametnutih plodova uzima puno hraniva i asmilata za rast i razvojJ>aih nema dovoljno za rast mladica i zametanje rodnih pupova. U sjemenkama se nalaze biljni hormoni - giberelini koji tijekom33

CI]EPLJE~E

I REZIDBA VOAKA

razvoja sjemenke i rasta ploda izlaze u rodne izbojke i ometaju zametanje rodnih pupova. Ako voka ima puno plodova, poveat e e i koncentracija giberelina pa e voka zametnuti manje rodnih pupova. Preslab vegetativni rast ne stvara dovoljno veliku lisnu povrinu i pridonosi slabijem zametanju rodnih pupova. edostatak, ali i viak, pojedinih biljnih hraniva moe takoer izazvati nerodnost. zrok nerodnosti stranooplodnih voaka moe biti i nepostojanje odgovarajueg opraivaa to je opisano ranije. aizmjeninu rodnost moe izazvati i napad neke bolesti ili tetoina koji uniti cvjetove ili plodove, ili pak toliko oteti lisnu povrinu da izostaje zametanje rodnih pupova.

Primjerice, ljiviBistrici u vrijeme zametanja plodova ljivina osica uniti velik broj plodova, a ono to ostane dokraji virus arke zbog kojeg opada ju pred samu berbu.KAKO SMANJITI NAIZMJENINU RODNOST

Iz prethodnog je teksta vidljivo da su uzroci naizmjenine rodnosti viestruki pa prema tome ni rjeenje ne moe biti jednostavno. Na alost, nema tog arobnog tapia kojim moemo odstraniti naizmjeninu rodno t voaka. U smanjenju naizmjenine rodnosti treba razmiljati pri sadnji. Prije sadnje treba razmisliti o tome koje vrste i sorte moemo uzgajati s

obzirom na dostupan prostor u vrtu, a zatim i s obzirom na obiljeja tla i klime. Pravilnim uzgojem i njegom postie se bolja ravnotea rasta i rodnosti pa e pojava naizmjenine rodnosti biti manja. Treba odabrati sorte koje su manje sklone naizmjeninoj rodnosti. Suvremene sorte voaka uglavnom su manje sklone ovoj pojavi. Kada se biraju podloge, treba uzeti, ako je mogue, vegetativno razmnoene slabo bujne podloge zato to one dodatno smanjuju pojavu naizmjenine rodnosti. Postoji jo jedan zahvat koji se moe poduzeti kako bi se smanjila naizrnjenina rodnost. To je prorjeivanje suvinih plodova. Amaterskim se voarima moe preporuiti

Slika 28. - Izgled zametnutih plodova u gronjijabuke 34

prije prorjeivanja.

RAST VOAKA

runo prorjeivanje plodova kao jednostavan i djelotvoran nain smanjenja naizmjenine rodnosti. Treba naglasiti daje suvian svaki strah da emo odstranjivanjem dijela plodova izgubiti na prirodu. Upravo suprotno. Ako se prorjeivanje plodova provede dovoljno rano i na odgovarajui nain, dobit e sejednak prirod kao i bez prorjeivanja, ali e plodovi biti krupniji i atraktivniji (Crte 6). Prorjeivanje plodova najee se obavlja na jabukama, krukama i breskvama, a rjee na drugim vokama. Meutim, cilj prorjeivanja plodova bresaka nije smanjenje naizmjenine rodnosti,jer ova vrsta nema tih potekoa, nego je cilj dobiti bolje i krupnije plodove. Prorjeivanje plodova drugih voaka obavlja se rjee, premda e i na njima u pojedinim situacijama biti potrebno smanjiti broj zametnutih plodova ako doe do znaajne poremetnje rasta i rodnosti iz bilo kojeg razloga. Plodovi se prorjeuju kada ponu rasti. to se prorjeivanje ranije obavi to e ostavljeni plodovi biti vei. To je zato to odstranjivanjem suvinih plodova ostaje vie asimilata za ovaj zahtjevan proces u preostalim plodovima. Osim toga, i stvaranje hormona giberelina u sjemenkama jezgriavih voaka zapoinje otprilike etrdesetak dana iza oplodnje pa do tada treba odstraniti viak zametnutih plodova kako bi se iskljuio negativan utjecaj prevelike koncentracije ovog regulatora rasta na zametanje rodnih pupova. Zato prorjeivanje

plodova jabuka i kruaka treba obaviti u roku od mjesec dana nakon cvatnje. To se radi tako da se karama ili utipavanjem peteljke iz gronje odstrane svi plodovi osim jednog najveeg (slike 28 i 29). Naravno, ako je ovaj napadnut nekom boleu ili tetnikom, umjesto njega odabrat emo drugi najbolji plod. Ako je cvatnja slabija, treba ostaviti i do dva ploda po gronji da se nadomjesti manjak zbog slabe cvatnje. Prorjeivanje se plodova bresaka obavlja kada su plodovi promjera otprilike dvadesetak mm. Na jednoj se mjeovitoj rodnoj ibi na svakih desetak ili petnaestak cm ostavlja po jedan plod, a ostale se otrgne. Kao korisno "mjerilo" za odreivanje potrebnog razmaka moe posluiti i aka.

Na mladim vokama, iju kronju tek oblikujemo, mora biti manji broj plodova. Voke cijepljene na slabo bujnim vegetativnim podlogama rano poinju raati, a ponekad se dogodi da zametnu vie plodova nego to ih mogu prehraniti. Zato treba procijeniti koliko plodova moe ostati na voki, a da se ne ugrozi vegetativni rast koji je u ovom razdoblju potreban kako bi se to prije oblikovala kronja. Bolje je ostaviti manje nego vie plodova. Postupno emo stei dovoljno iskustva sa svojim vokama kako bismo tono znali kada treba prorijediti plodove i koliko ih mora ostati na voki da bismo dobili krupne i lijepe plodove na koje emo biti ponosni.

Slika 29. - Nakon prorjeivanja

ostaje samo najbolji plod u gronji.35

CijEPLJENJE

I REZIDBA VOAKA,/

PODLOGE ZA VOCKEodloga je dio voke na koji se cijepi plemka kako bi se postigla odgovarajua bujnost i rodnost. Kod cijepljenih voaka podloga daje korijen ijedan dio debla (crte 7). Ima primjera kada, uz podlogu i plemku, voku ini i meupodloga koja se cijepi na podlogu kako bi se odstranila nepodudarnost podloge i plemke (slika 30) ili kako bi se postiglo uspravno i vrsto deblo. Takva se voka sastoji od triju dijelova. Prema nainu razmnoavanja, razlikuju se generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge razmnoene su iz sjemena i imaju neujednaena genetska obiljejajer su nastale oplodnjom. Vegetativne podloge razmnoavaju se nekim od vegetativnih naina razmnoavanja (nagrtanjem, poloenicarna i sl., a u novije vrijeme i razmnoavanjem "in vitro") pa imaju ujednaena genetska obiljeja. Stoga cijepljenje na vegetativno razmnoenu podlogu daje voku s poznatim obiljejima rasta, rodnosti i kakvoe plodova. Generativne se podloge rabe samo za one voke za koje se rijetko rabe vegetativne podloge, primjerice za orah.vegetativnih podloga za jabuku. Vegetativne podloge za ostale voke razvile su se Vjeruje se daje uporaba uglavnom u posljednjih podloga u voarstvu stara osamdesetak godina. barem 2000 godina. Postoje literaturi emo pronai pisani dokazi da su stari Grci razna imena podloga koja, u oko 323. godine prije Krista usporedbi s imenima sorata, rabili razliite podloge za uzgoj nisu odve matovita. esto voaka. Prve su podloge bile emo pronai samo oznaku kao to su, primjerice, MM 106, PiKu 420A i sl. Radi se o kratici koja dolazi najee od naziva instituta gdje je provedena selekcija, a brojana oznaka dolazi od ifre koju je ta podloga nosila u i traivanjima. aravno, ima i izuzetaka, kao to u podloge Paradox, Fereley, Yaspi i sl. To je zbog toga to je podloga vana za uzgoj voa, ali ne i za prodaju plodova. Kupca ne zanima na kojoj je podlozi cijepljena odreena orta nego kakve je kakvoe. injenicaje da se voe kupuje oima, alije vano i privlano ime. Zbog toga davanje takvih imena Crte 7. - Cijepljena voka sastoji se od podloge, koja daje korijen, sortama doprinosi njihovoj malog dijela debla (smee) i plemke, koja izgrauje ostatak debla i prodaji na tritu. kronju (zeleno). . uzgoj ene iz sjemena uzeta ispod stabala koja su rasla u neposrednoj okolici mjesta gdje se najeravao posaditi vonjak. Uglavnom su se za pojedine voke rabile podloge koje su botaniki pripadale istome rodu ili vrsti. Tako je bilo sve do sredine 19. stoljea kadaje poela uporaba prvih

P

UPORABA PODLOGA KROZ POVIJEST

36

PODLOGE

ZA VOKE

jo poneko, ova su najvanija. Oplemenjivaki rad na stvaranju novih i boljih podloga ni danas ne prestaje. Tako je stvoreno vie slabo bujnih podloga za trenju koje omoguuju sadnju 1000 i vie voaka po hektaru, to je do prije dvadesetak godina bilo nezamislivo.

o EMUPODLOGE

OVISI ODABIR

Slika 30. - Okulirani pup kruke sorte Williams (Viljamovka) na meupodlozi Beurr Hsrdy (Gelertova) cijepljene na dunji.

ZATO SE RABE PODLOGECijepljenjem na odreenu podlogu voka ima odgovarajuu bujnost, rodnost, prilagodljiva je razliitim klimatskim uvjetima i vrstama tla, otporna je na bolesti i tetoine koji se nalaze u tlu. Neke se voke teko ukorjenjuju pa ih se ne moe uzgajati bez cijepljenja na neku podlogu. Uporabom podloge moe se mijenjati nain uzgoja neke voke. Lijeska i ribiz prirodno rastu kao grmovi ako ih se uzgaja na vlastitom korijenu, no ako se lijeska cijepi na medvjeu lijesku, a ribiz na zlatni ribiz, moe ih se uzgajati u obliku stabla.

Nema ni jedne podloge koja bi potpuno zadovoljila sve zahtjeve koji se pred nju postavljaju paje to razlog zbog kojeg postoji vie podloga za jednu voku. Kada bi postojala idealna podloga, morala bi imati sljedea obiljeja: podudarnost sa svim sortama slabu bujnost poticati rani ulazak u rod i dobru rodnost cijepljene sorte ne tjeranje izdanaka dobro ukorjenjivanje prilagodljivost na razliite tipove tla otpornost na bolesti i tetoine koji se nalaze u tlu. Premda bi se navedenim obiljejima moglo pridruiti

Kada imamo vie podloga za jednu voku, moemo odabrati onu koja najbolje odgovara klimatskim uvjetima i vrsti tla. Tako, primjerice, vinogradarska breskva moe biti dobra podloga na tlu u kojemu nema previe fizioloki aktivnog vapna, ali ne i na tlu gdje je njegova razina visoka. Drugi vaan im benik pri izboru podloge jest njezino djelovanje na bujnost voke. Ako elimo posaditi nekoliko voaka na maloj okunici, nije svejedno koliko e one narasti. Zbog toga se za sadnju na malom prostoru odabiru podloge slabe do srednje bujnosti, a izbjegavaju bujne podloge kao to su sjemenjaci. Izbor podloge treba uskladiti s razinom znanja i vremenom koje elimo posvetiti njezi voaka. Podloga slabe bujnosti omoguuje uporabu uzgojnih oblika koji trae vie njege, ali za uzvrat prua dobar prirod na maloj povrini i berbu bez uporabe ljestava. Bujni sjemenjaci osiguravaju dobar rast u loijim uvjetima, a njega se svodi na prorjeivanje pregustih dijelova kronje svakih37


nekoliko godina. Loa strana tog izbora jest sadnja na velikom razmaku, vea sklonost voke naizmjeninoj rodnosti, berba uz pomo ljestava i slabija mogunost zatite od bolesti i tetoina. Veje ranije reeno da idealne podloge nema, pa zato moramo prvo dobro promisliti to od voke elimo dobiti te prema tome odabrati odgovarajuu podlogu.

PODUDARNOST PODLOGE I PLEMKECijepljenje najbolje uspijeva kada podloga i plemka pripadaju istoj vrsti. Tako se bez potekoa moe cijepiti jedna sorta jabuke na drugu sortu jabuke, jedna sorta

kruke na drugu sortu kruke itd. Cijepljenje plemke jedne vrste voke na podlogu druge vrste ne uspijeva ako meu njima ne postoji podudarnost. Podudarnost se, prema tome, moe opisati kao sposobnost podloge i plemke da nakon cijepljenja dobro srastu i tvore voku koja ima zadovoljavajui rast i rodnost. Kada podloga nije podudarna splemkom, javljaju se simptomi koji se razlikuju ovisno o tome koliki je stupanj nepodudarnosti. Kada su podloga i plemka nepodudarne, na mjestu cijepljenja ne stvaraju se provodni snopovi, nego umjesto njih nastaje zrakasto tkivo koje slabo odrvenjava. Zbog togaje oteano

protjecanje vode, mineralnih i organskih tvari iz podloge u plemku i obratno pa se plemka sui. Do nepodudarnosti najee dolazi kada se cijepljenjem pokuavaju spojiti dvije potpuno razliite vrste. Primjerice, nije mogue uspjeno cijepiti jabuku na limun. Meutim, postoje izuzeci. Dunjaje dobra podloga za kruku sorte Beurr Hardy (Gelert), ali veina ostalih sorata kruke nije dovoljno podudarna s dunjom. Meu njima se nalazi i "kraljica" kruaka, odnosno sorta Williams (Viljamovka). Unato slaboj podudarnosti velikog broja sorata kruke s dunjom, voari se ne odriu ove podloge. Problemu nepodudarnosti doskoili su

Slika 31. - Trolisna narana. 38

PODLOGE

ZA VOKE

uporabom podudarnih sorata kao posrednika ili meupodloge koja se umee izmeu dunje inepodudarne sorte. eli li se na dunji uzgajati neka s njome nepodudarna sorta kruke, prvo se na dunju mora cijepiti podudarna sorta (meupodloga) , a zatim na nju nepodudarna sorta (slika 30). To je tzv.dvostruko cijepljenje. Trolisna se narana (slika 31) uspjeno rabi kao podloga za agrume premda se radi o listopadnoj vrsti iz drugog roda, za razliku od agruma koji su zimzelene voke. Ponekad nije svejedno koja se vrsta uzima za podlogu a koja za plemku. Ranije je spomenuto da se dunja uspjeno rabi kao podloga za kruku, ali ako se na kruku pokua cijepiti dunja nee biti uspjeha. Sorta ljive Beauty zadovoljavajue je podudarna s bademom, ali sorta Santa Rosa nije. Trenja nije podudarna podloga za vinju, ali na vinju se moe cijepiti trenja. Cijepljenje kruaka sorata D 'Anjou i Williams (Viljamovka) na podlogu Pyrus betulaefolia daje voku koja dobro raste i raa, ali plodovi pate od crnjenja ake pa se ova podloga ne rabi za te sorte. Modaje najgora vrsta nepodudarnosti ona kada se plemka primi i dobro raste dugo godina, a zatim iznenada doe do suenja ili loma na cijepljenome mjestu. Takva se pojava zove remanencija ili podmukla nepodudarnost. Javlja se, primjerice, kada se europski orah cijepi na ameriki crni orah. Takva voka moe ivjeti i tridesetak godina, a zatim iznenada doe

KAKO JE MOGUE PREPOZNATI NEPODUDARNOST PODLOGE I PLEMKE Postoji vie vanjskih znakova po kojima se moe prepoznati nepodudarnost podloge i plemke. Oit znak nepodudarnosti jest slab primitak plemki, a zadovoljeni su svidrugi uvjeti za cijepljenje. Drugi znak nepodudarnosti jest pucanje na mjestu cijepljenja, pri emu je prijelom relativno gladak i ravan, a ne grub i isprekidan. Postoje i drugi znakovi nepodudarnosti koje je tee sa sigurnou prepoznati jer se slini znakovi mogu javiti i zbog drugih problema u rastu voaka kao to su nedostatak hraniva ili napad bolesti itetoina. Primjerice, moe doi do uenja i preranog opadanja lia. Vegetativni rast slabi, mnoge mladice odumiru, a voka ima slabu kondiciju. Iz podloge moe potjerati velik broj korijenovih izdanaka. Ponekad se kao znak nepodudarnosti javljaju velike razlike u rastu podloge ili plemke (slika 33).

Slika 32. - Guka na mjestu cijepljenja (jabuka na podlozi Mg) .

do pucanja na spojnome mjestu podloge i plemke. Pojedini biljni virusi i mikoplazme mogu utjecati na podudarnost podloge i plemke pa je stoga za cijepljenje vano rabiti samo zdrave i provjerene podloge i plemke. Na alost, voke zaraene ovim uzronicima bolesti esto ne pokazuju jasne simptome pa se bez sloenih testova ne moe znati je li voka zdrava ili ne. Neke podloge pokazuju blagu nepodudarnost s pojedinim sortama pa se na mjestu cijepljenja javlja "guka" ili zadebljanje (slika 32), ali nema potekoa s uzgojem. Zbog blage nepodudarnosti smanjuje se bujnost, a poboljava se rodnost i kakvoa plodova. Takvaje, primjerice, podloga M9 (ili popularna devetka) zajabuku. Blaga nepodudarnost naziva se hortikulturna nepodudarnost i zapravo je poeljna.

Slika 33. - Velika razlika u rastu podloge i plemke kao znak nepodudarnosti i uzrok pucanja voke na mjestu cijepljenja. 39


CIJEPLJENJEijepljenje je postupak spajanja podloge i plemke koje nakon sraivanja tvore jedinstvenu voku (crte 7, str. 36). Kakoje pojam podloge opisan u prethodnom poglavlju, treba objasniti pojam plemke. Plemka je onaj dio voke koji se cijepi na podlogu kako bi se iz nje uzgojila kronja i dobili plodovi. Ovisno o nainu cijepljenja, plemka moe biti dio izbojka ili samo jedan pup. Cijepljenjem ne dolazi ni do kakvih genetskih promjena podloge ili plemke paje cijepljenje takoer i nain vegetativnog razmnoavanja voaka kojim se proizvode sadnice svih voaka koje se ne uzgajaju na vlastitom korijenu iz bilo kojeg razloga. Cijepljenje je vrlo stara vjetina. Poznavali su gajo tari Kinezi, za to postoje dokazi koji datiraju iz 1560. godine prije Krista. Aristotel i Teofrastus u svojim djelima iscrpno opisuju cijepljenje. O cijepljenju se govori i u Bibliji u Poslanici Rimljanima gdje apostol Pavao spominje cijepljenje "dobre" na "divlju" maslinu. Vjetina cijepljenja pravi procvat doivljava u renesansi kada su u vrtove europskih vladara dole mnoge egzotine biljke koje su se morale razmnoavati na ovaj nain. U 18. stoljeu poinje se iscrpnije prouavati cijepljenje, a Thoun 182l. godine opisuje ak 119 razliitih naina. Zanimjivo je da se mnogi naini cijepljenja, koji se rabe i danas, nisu puno promijenili u odnosu na to kako ih je opisivala voarska i vrtlarska literatura od prije stotinjak godina.slabije bujnosti, to je jo jedan od razloga za cijepljenje. Druge prednosti uporabe podloga u voarstvu opisane su u poglavlju o podlogama. Ponekad se dogodi daje korijen ili deblo voke oteeno te je potrebno popraviti nastalu tetu pri emu mogu pomoi cijepljenje na most ili ucjepljivanje sjemenjaka ili izdanaka podloge u de blo. alata nema ni zanata! Zbog toga, uz dobru volju i vjetinu koja se moe stei jedino strpljivim vjebanjern, za cijepljenje je potreban odgovarajui pribor. Cjepljarski no (slika 34) osnovni je pribor za cijepljenje. e treba aliti novaca za dobar no s otricom (slika 35) napravljenom od elika vrhunske kakvoe koja e dugo biti otra. Postoji vie vrsta cjepljarskih noeva. Razlikuju se u izvedbi jezica koji slui za odizanje kore s podloge kako bi se lake ubacila plemka. eki modeli

C

ZATO CIJEPITI VOKEKada bi se voke uzgajale iz sjemena, imale bi neujednaena obiljeja koja se ne bi mogla predvidjeti. Uz to, potrebno im je vie vremena da dou u rod jer svakisjemenjak mora proi juvenilni stadij. Da bi se izbjegli navedeni nedostaci uzgoja voaka iz sjemena, rabi se cijepljenje kojim se ~erno prenose obiljeja roditelja na potomstvo. Pri tome je roditelj samo jedan, odnosno ona voka od koje se uzima plemka. Cijepljenjem se od jedne voke moe dobiti velik broj istovrsnih potomaka (klonova) . Voke od kojih se uzimaju plemke stadijski su zrele pa zato cijepljene voke ranije prorode od onih koje su uzgojene iz sjemena. Ranijem raanju i veoj rodnosti doprinosi i uporaba podloga40

PRIBOR ZA CIJEPLJE [JEKao i za rezidbu, i za cijepljenje vrijedi izreka: Bez

Slika 34. - Cjepljarski no.

CIJEPLJENJE

Slika 35. - Otrica cjepljarskog noa.

jer su prekratke i ne mogu dobro stegnuti cijepljeno mjesto. Tada za vezivanje slui buir ili elastina traka koja se rabi u odjei. Moe se uporabiti i PVC folija kojom se u mesnicama omata meso ili ak ljepljiva izolirajua vrpca kojom se slue elektriari. Od svega navedenog buir je najpogodniji jer se njime lako radi i vrsto vee cijepljeno mjesto. Nakon to se plemka primi i cijepljeno mjesto sraste, sva se veziva, osim cjepljarskih gumica, moraju zarezati i otpustiti kako ne bi dolo do usijecanja veziva u tkivo voke.

JE LI SVEJEDNO NA KOJ OJ SE VISINI CIJEPI VOKASlika 36. - Dvije vrste cjepljarskih noeva: gornji imajeziac za odizanje kore suprotno od otrice, a donji imajeziac na vrhu otrice. imaju jeziac na vrhu otrice, a drugi pak imaju poseban jeziac na kraju drke, nasuprot otrici (slika 36). Treba napomenuti da su cjepljarski noevi zbog svoje otrine opasni pa radei njima treba biti vrlo oprezan kako ne bi dolo do ozljede. Takoer ih treba drati na sigurnome mjestu dalje od djece. adalje, za cijepljenje je potreban pribor za vezanje i cjepljarski vosak kojim se cijepljeno mjesto zatiuje od isuivanja. U prolosti se za vezivanje rabio prirodan materijal kao to je rafija, a danas se uglavnom rabe razliite vrste cjepljarskih gumica (slika 37). Njima se vezivanje obavlja brzo i jednostavno i ne mora ih se skidati s voke nego same otpadnu. Idealne su za okuliranje, ali za cijepljenje debljih podloga nisu pogodne U poglavlju o podlogama navedeno je da se uporabom odgovarajue podloge djeluje na bujnost voke. Uz podlogu, na bujnost voke djeluje i visina na koju se cijepi plemka. to je visina cijepljenja vea, to

Slika 37. - Cjepljarske gumice.41


je izraenije djelovanje podloge na bujnost. Zbog toga se danas uglavnom cijepi na visini od 25 cm od razine tla kako bi podloga to jae utjecala na voku. Ranije se cijepilo na 10 - 15 cm od razine tla. Ako se na slabo bujnu podlogu cijepi plemka na visini veoj od 25 cm, mogla bi se smanjiti rodnost zbog slabog vegetativnog rasta koji onemoguuje obnovu rodnih izbojaka. U Sjedinjenim Amerikim Dravama znanstvenici su otkrili da u stabla ljive cijepljena na podlogu Myrobalana 29C na visini od 90 cm od razine tla rjee obolijevala od bakterijskog raka nego ona cijepljena na 15 i 50 cm. Imala su i vei vegetativni rast. Iz ovog se primjera vidi da cijepljenje na veu visinu, uz djelovanje na bujnost, moe djelovati na otpornost voke prema bolestima. Marelica, primjerice, esto pati od padavice ili apopleksije, odnosno iznenadnog suenja i propadanja stabla. Ovoj se pojavi jo uvijek ne moe utvrditi toan uzrok, ali iskustva su pokazala da na njezinu pojavu takoer utjee vrsta podloge i visina cijepljenja. Apopleksija je rjea na stablima cijepljenima na bijeloljivu na visini od 80 do 100 cm. elimo li sami uzgojiti marelicu za svoju okunicu, moemo pokuati na navedeni nain.V

VANO Uvjeti za cijepljenje: podudarnost podloge i plemke ist pribor prikladan nain cijepljenja odgovarajue stanje podloge i plemke pravilno postavljena plemka poklapanje kambijalnog tkiva podloge i plemke odgovarajua temperatura i vlaga zatita cijepljenog mjesta od isuivanja. podloge i plemke kojaje ranije iscrpno opisana u poglavlju o podlogama. Drugi je uvjet nain cijepljenja. Sve se voke ne cijepe na isti nain. J ezgriave se voke mogu cijepiti najjednostavnijim nainima. Za razliku od njih, kotiave je voke tee cijepiti jer je potrebno paziti na kakvou izvoenja postupka. adalje, vanaje i vjetina kojom se cijepi. Cijepljenje ne polazi svakome za rukom, i svaki cjepljar ima neke svoje male tajne koje nerado dijeli s drugima. ekome jedan nain cijepljenja ide bolje od drugoga pa nije pretjerano rei da naina cijepljenja ima onoliko koliko ima i cjepljara. ovoj e knjizi biti opisani naini cijepljenja koje e, uz malo vjebe i volje, moi svladati svaki amaterski voar. Sljedei uvjet jest poklapanje kambijalnog tkiva podloge i plemke kako bi

EMU OVISI C:gEPLJE [JA

o

SPJEH

Uspjeh cijepljenja ovisi o nekoliko uvjeta. Prvi je uvjet za u pjeno cijepjenje meusobna podudarnost42

sraivanje bilo to potpunije. To je osobito vano za neke naine cijepljenja kao to je englesko spajanje. e pazimo li na dobro poklapanje kambijalnog tkiva, ne moemo oekivati dobar uspjeh. ita manje nisu bitni ni istoa i otrina pribora za cijepljenje. Neist i tup no e to je glavni razlog neu pjeha zbog prljanja i infekcije cijepljenog mjesta razliitim uzronicima biljnih bolesti te nagnjeenja tkiva to dovodi do slabog zaraivanja cijepa ili njegova propadanja. porabom zaraenih podloga ili plemki lako se Viremnogi uzronici biljnih bolesti pa je potrebno rabiti samo zdrave podloge i plemke. Za sve naine cijepljenja potrebno je paziti na polaritet podloge i plemke. Plemka mora biti postavljena na podlogu tako daje njezin gornji kraj postavljen prema gore, a donji kraj prema podlozi. Da bi cijepljenje bilo uspjeno, potrebno gaje obavljati u vrijeme kada su najpovoljniji uvjeti za sraivanje podloge i plemke. Za stvaranje kalusnog tkiva neophodnog za sraivanje potrebna je odgovarajua tem peratura zraka i koliina vode u biljci. Premda se neki naini cijepljenja mogu obavljati prije kretanja vegetacije, bolje je voke cijepiti u razdoblju vegetacije. Suvremeni rasadnici imaju opremu i uvjete za izvoenje cijepljenja u kontroliran im uvjetima okoline, znanja i iskustvo paje njihov izbor vremena i naina cijepljenja

CIJEPLJE

IJE

iri nego to ga imaju amaterski voari. Gubitak vlage i slab kontakt podloge i plemke takoer su jedan od razloga neuspjeha cijepljenja. Mjesto cijepljenja obvezno se povezuje cjepljarskom gumicom ili drugim priborom za vezivanje. Kod onih naina cijepljenja gdje se prave vee rane na podlozi ili plemci, obvezno se mora rabiti i voarski vosak kako bi se sprijeilo isuivanje.

PRECJEPLJIVANJE VOAKAesto na okunici imamo voke s kojima nismo zadovoljni. Ili smo kupili sorte koje se ne mogu uspjeno uzgajati u naem klimatu ili, pak, sorte iji nam se plod ne svia. Ili imamo voke samo jedne sorte koje cvatu, ane rode jer nemaju odgovarajueg opraivaa. Umjesto krenja tih voaka i sadnje novih, moemo uporabiti precjepljivanje. Budui da se kronja precijepljenih voaka, uz pravilnu njegu, brzo obnavlja, takve se sorte mogu brzo zamijeniti boljima. Smatra se da je mogue precjepljivati voke stare 10 - 20 godina, no ima primjera kada su uspjeno precijepljena i starija stabla . . Precjepljivanje se rabi i u suvremenim vonjacima kada odreena sorta izae "iz mode", odnosno slabo se prodaje, a pojavi se nova gospodarski isplativa sorta. Ako su stabla u dobroj kondiciji, precjepljivanje je umnogome jeftiniji nain zamjene sorte, nego sadnja novog vonjaka.

Crte 8. - Priprema voke za precjepljivanje. Oznaena su mjesta gdje treba skratiti grane.

Crte 9. - Izgled pripremljene voke za precjepljivanje. Tanje grane ostaju kako bi pomogle sraivanju plemki, nakon ega se odstranjuju.43

CI]EPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

Voku se prije precjepljivanja mora pripremiti tako da joj se sve osnovne grane skrate za otprilike dvije treine. Gornje se grane skrate jae, a donje slabije, kako bi kronja zadrala stoast oblik (crtei 8 i 9). Ovakav nain precjepljivanja primjenjuje se kada se eli u potpunosti zamijeniti jednu sortu drugom. Meutim, ako samo elimo dodati sortu opraiva, nije potrebno precjepljivati sve grane, nego se to moe uiniti na amo nekoliko grana u kronji. Rane treba zagladiti voarskim noem (hipom) te obaviti cijepljenje nainom "pod koru" ili nekim drugim nainom koji je pogodan za cijepljenje kada je podloga deblja od plemke. Tanje se grane mogu privremeno ostaviti na kronji kako bi njihovo lie osiguralo asimilate potrebne za razvoj mladica iz plemki. Kada se razviju grane iz nacijepljenih plemki, ove se grane iz stare kronje odstrane.

tijekom uvanja pa, na alost, nisu za uporabu. ajbolje vrijeme uzimanja plemki jest desetak dana nakon opadanja lia. Vano je da se plemke uzimaju s potpuno zdravih stabala odgovarajuih sorata. Treba uzeti umjereno bujne izbojke, i to samo njihov srednji dio koji imajasno vidljive i dobro razvijene vegetativne pupove (slika 38) sjune ili jugozapadne strane zdravih i rodnih stabala. ajpogodniji su izbojci debljine od 8 do la mm. Plemke treba povezati u snop, jasno oznaiti i zamotati u vlanu krpu, zatim ih staviti u crnu polietilensku vreicu koja se takoer oznai. akon toga se vreica stavi u hladnjak (idealno na temperaturu od nule dojednog stupnja C). U tim se uvjetima plemke mogu

uvati nekoliko mjeseci, ovi no o vrsti. Potrebno je stalno kontrolirati stanje plemki kako bi se one na kojima se pojavi plijesan ili im neki pupovi ponu bubriti odbacile. Ako je povoljno vrijeme za cijepljenje, treba ga to prije obaviti jer je ve i nekoliko krenulih pupova siguran znak da e ubrzo i ostali pupovi potjerati pa plemke nee biti uporabljive. Iznenaujue, ali pupovi mnogih voaka mogu potjerati i u hladnjaku. Dovoljno je da prou razdoblje inaktivnih tem peratura i spremni su za rast mladica koji je na ovoj temperaturi spor, ali dovoljan da plemku uini neuporabljivom. Plemke zimzelenih vrsta uzimaju se u proljee, neposredno prije cijepljenja i odstrane im se peteljke listova kao i za okulaciju.

UZIMANJE I UVANJE PLEMKI ZA PROLJETNO CIJEPLJE [JEZa sve naine cijepljenja koji se obavljaju u proljee (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jeziac, postrano cijepljenje, proljetna okulacija i proljetna ip - okulacija) , plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok jo u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoa, i uvati ih dok u podlozi ne krenu sokovi. Pupovi na plemkama uzetima kasnije mogu potjerati44

Slika 38. - Izgled plemke za proljetno cijepljenje s dobro razvijenim vegetativnim pupovima.

CIJEPLJE

[JE

Naini cijepljenjaCIJEPLJENJE POD KORU . Cijepljenje pod koru primjenjuje se kadaje podloga deblja od plemke. ain je relativno jednostavan pa se preporua za precjepljivanje voaka ili za cijepljenje debelih podloga koje nisu pogodne za okulaciju na spavajui pup. Mana mu je slabiji primitak kotiavih voaka koje trae da podloga i plemka u vrijeme cijepljenja budu u fazi mirovanja. Podloga moe biti razliite debljine, a uspjeh cijepljenja je bolji to je podloga mlaa. Ako je podloga promjera veeg od dva do tri cm, trebaje cijepiti tako da se dvije plemke postave jedna nasuprot drugoj kako bi rana bre zacijelila. Najo deblju podlogu treba staviti etiri plemke u kri, a ako je podloga iznimno debela kao to su to, primjerice, starija stabla, treba staviti vie plemki, odnosno na svakih tri - etiri cm oboda podloge treba doi po jedna plemka. Pravo se vrijeme cijepljenja odreuje prema podlozi koja mora biti u "soku", kako bi se kora mogla odvajati. Ako se kora na podlozi dobro i lako ne odvaja, treba priekati s cijepljenjem. Plemke moraju biti u stanju mirovanja pa se ubiru i do cijepljenja uvaju kao to je ranije opisano. Ovako se moe precjepljivati i maslina, ali za nju plemke treba ubrati neposredno prije cijepljenja, a najbolje je uzeti dvogodinje izbojke kojima se odreu plojke listova kako se ne bi isuile.KAKO SE IZVODI

Podlogu treba na eljenoj visini prerezati pilom (slika 39), a ranu zagladiti voarskim

noem (hipom). Zatim se na kori podloge napravi uzduni zarez duine tri - etiri cm, a kora malo odvoji (slike 40,

Slika 39. - Cijepljenje "pod koru". Priprema podloge.

Slika 40. - Cijepljenje "pod koru". Pravljenje uzdunog zareza na kori podloge.

45


41 i 42). Plemka se pripremi tako da se koso preree suprotno od pupa (slika 43) .. Iznad tako odrezanog mjesta trebaju ostati jo tri pupa. a plemci se s one strane koja nalijee na koru podloge odstrani malo kore da se vidi kam bij (sloj tkiva ispod kore) (slika 44). Plemka se zatim koso prerezanim krajem utisne u napravljeni zarez izmeu kore i drva podloge tako da vrsto stoji (slike 45 i 46). Zakoeni kraj mora viriti dva do tri mm kako bi se pospjeilo zaraivanje (slika 47). Kada se postave sve plemke, cijepljeno se mjesto mora vrsto povezati, najbolje buirom. Umjesto buira, moe se rabiti i krojaka elastina traka (slika 48) koja se stavlja u odjeu. Nakon vezivanja treba sve rane premazati cjepljarskim voskom (slike 49 i 50) ili drugim pripravkom za premazivanje rana. Tijekom cijepljenja plemke koje jo nisu uporabljene obvezno se moraju drati u vlanoj krpi kako se ne bi posuile. Ako je cijepljenje uspjelo, iz plemke e ubrzo poeti tjerati mladice (slika 51). Potjera li vie plemki, prve se godine ostave sve mladice na plemkama da slobodno rastu. Druge se godine u proljee ostave izbojci najednoj plemci, a na ostalim se plemkama svi izbojci poviju. Ove e plemke brzo donijeti rod, i to je vanije, omoguit e dobro zaraivanje rane na precijepljenoj grani. Cijepljene voke treba dobro njegovati kako bi se mladice uspjeno razvijale. Sve mladice koje tjeraju iz46

Slika 41. - Cijepljenje "pod koru". Napravljen zarez na kori podloge.

Slika 42. - Cijepljenje "pod koru". Lagano podizanje kore na podlozi jezikom cjepljarskog noa kako bi se lake umetnula plemka.

CIJEPLJENJE

Slika 43. - Cijepljenje "pod koru". Priprema plemke.

Slika 44. - Cijepljenje "pod koru". Uklanjanje tankog sloja kore na strani plemke koja e biti naslonjena uz koru podloge. 47

CijEPLJENJE

I REZIDBA VOAKA

Slika 45. - Cijepljenje "pod koru". Postavljanje plemke na podlogu. Slika 46. - Cijepljenje "pod koru". Umetanje plemke pod koru podloge.

Slika 47. - Cijepljenje "pod koru". Izgled pravilno postavljene plemke na podlozi prije vezivanja. Slika 48. - Cijepljenje "pod koru". Vezivanje cijepljenog mjesta krojakom elastinom trakom.

Slika 49. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanje cijepljenog mjesta cjepljarskim voskom. 48

Slika 50. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanje vrha plemke cjepljarskim voskom.

CIJEPLJENJE

podloge treba redovito odstranjivati kako bi se se omoguio dobar razvoj mladica iz plemki. Osim toga, potrebno je pregledavati sloj cjepljarskog voska na rani. Ako je sloj oteen, treba ga obnoviti. To se radi sve dok rana na grani potpuno ne zacijeli. Vano je zatititi mladice od bolesti itetoina, a osobito od lisnih ui koje ih rado napadaju. Nakon 6-7 tjedana mora se popustiti vezivo na cijepljenome mjestu prije nego se pone urezivati u tkivo. PaSTRANO CIJEPLJENJE Postrano je cijepljenje pogodno kada je podloga predebela za cijepljenje na engleski spoj, a pretanka za cijepljenje pod koru. Za taj su nain cijepljenja idealne podloge debljine oko 2,5 cm. Kako nije potrebno odvajati koru podloge, to je cijepljenje pogodno i za kotiave voke koje se cijepe kada je podloga u fazi mirovanja. Jezgriave voke cijepe se neposredno prije kretanja vegetacije. Plemke treba ubrati i uvati do cijepljenja kao to je opisano ranIJe.KAKO SE IZVODI

Slika 51. - Poetak rasta mladica iz pupova plemki nakon uspjeno obavljenog cijepljenja "pod koru".

Na podlozi se noem napravi urez pod kutom od 25 do 30 i duljine oko 2,5 cm tako da, kada se podloga lagano savije suprotno od reza, nastane otvor koji se pri otputanju podloge potpuno zatvori (crte 10). Plemka je izbojak debljine 6 - 8 mm s dva ili tri pupa. Na njezinu donjem kraju

Crte lO. - Priprema podloge za postrano cijepljenje pravljenjem ureza pod kutom od 25 do 30. 49


Crte 11. - Priprema plemke za postrano cijepljenje pravljenjem kosog reza s obje strane na donjoj strani plemke.

napravi se klin, kako to pokazuje crte Il. Rez treba napraviti ujednom mahu otrim cjepljarskim noem kako bi tkivo ostalo neoteeno, a povrina reza ravna i glatka. Duljina svake strane klina mora odogovarati duljini ureza na podlozi. Plemka se zatim umee u podlogu kako to pokazuje crte 12. Podloga se lagano savije suprotno od mjesta reza kako bi se urez otvorio radi ubacivanja plemke. Plemku treba postaviti malo ukoso pod odgovarajuim kutom kako bi se kambijalni slojevi plemke i podloge to bolje poklopili. Podloga se lagano otputa i, ako je sve u redu, plemka e vrsto stajati na mjestu. Cijepljeno se mjesto povee, a podloga se iznad njega odree otrim priborom kako ne bi dolo do lomljenja podloge na cijepljenome mjestu ili nagnjeenja plemke i njezina ispadanja iz odgovarajueg poloaja, Cijep se obvezno mora premezati cjepljarskim voskom da se potpuno zatvore sva mjesta presjeka, ukljuujui rez na podlozi i vrh plemke.

Crte 12. - Postrano cijepljenje. Umetanje plemke u podlogu ukoso kako bi se kambijalni slojevi poklopili (lijevo i u sredini). Nakon cijepljenja podlogu treba prerezati iznad cijepljenog mjesta (desno), a cijepljeno mjesto vezati i premazati cjepljarskim voskom, ukljuujui i gornji dio podloge i plemke. 50

CIJEPLJENJE

CIJEPLJENJE NA JEZIAC (CIJEPLJENJE NA ENGLESKI SPOJ) Cijepljenje na jeziac moe se obavljati i zimi (tzv. "cijepljenje u ruci") i u proljee. Kontakt kambijalnog tkiva izmeu podloge i plemke je velik, to je jedan od razloga njegove uspjenosti. To se cijepljenje uporabljuje u rasadnicima pa su konstruirane i odgovarajue naprave kojima se znatno olakava i ubrzava njegovo izvoenje. Obino se uzimaju podloge i plemke jednake debljine, mada neki strunjaci kau da bi podloga trebala biti malo deblja od plemke. Cijepljenjem na jeziac dobivaju se sadnice oraha tako da se cijepljenje obavlja "u ruci" prije kretanja vegetacije, a cijepi se u podruju korijenova vrata jer on ima najmanje tanina koji ometa sraivanje podloge i plemke. Na isti se nain cijepi i pitomi kesten. Za druge voke cijepljenje se obavlja na eljenoj visini.

Slika 52. - Izgled pravilno spojenog cijepa nakon cijepljenja na jeziac.KAKO SE IZVODI

Za uspjeno cijepljenje na jeziac podloga i plemka trebale bi biti debljine 6 - 13 mm. Plemke treba ubrati i uvati kao to je opisano ranije. Moraju imati dva do tri pupa, a prerez za cijepljenje izvodi se malo ispod najdonjeg pupa. I podloga i plemka koso se prereu pod kutom od 30 tako da duljina prereza bude oko 2,5 - 6 cm. Rez treba napraviti u jednom mahu kako bi bio potpuno gladak (crte 13). to su podloga i plemka deblje,0

Crte 13. - Cijepljenje najeziac (lijevo: priprema podloge i plemke; desno: izgled spojenog cijepa prije vezivanja) .

to je i duljina prereza vea. Takoer je vano da prerez plemke i podloge bude izveden tako da se one nakon spajanja potpuno sljube (slika 52). Prije spajanja, malo iznad sredine prereza, napravi se jeziac onako kako to prikazuje crte 13. Spajanje se izvodi tako da jezici podloge i plemke tijesno uu jedan u drugi kako bi nakon spajanja cijep izgledao kao to je prikazano na slici 52. Dobro izvedeno cijepljenje na engleski spoj prepoznaje se po tome to su podloga i plemka vrsto sljubljene jedna s drugom i bez vezivanja. Na kraju se cijepljeno mjesto povee i premae cjepljarskim voskom.51


POSTRANO CIJEPLJENJE NA JEZIAC (POSTRANO CIJEPLJENJE NA ENGLESKI SPOJ) Podloge mogu biti ukorijenjene vegetativne ili generativne podloge, a plemka je dio izbojka s dva do tri pupa koja se uzima i uva kao to je opisano ranije. Ovaj se nain cijepljenja moe rabiti i za cijepljenje agruma i drugih zimzelenih voaka, ali tada se plemke ubiru neposredno prije cijepljenja i odstrane im se plojke listova kako bi se sprijeilo isuivanje.KAKO SE IZVODI

a podlozi se kora uzduno odree da tono odgovara prerezu plemke (crte 14). Dubina bi ureza trebala u donjem kraju biti do otprilike jedne etvrtine debljine podloge. Zatim se napravi tanki jeziac od otprilike jedne treine od vrha prvog ureza do njegova dna. Ovajjeziac mora u potpunosti odgovarati jezicu na plemci. Plemka se priprema kao i za cijepljenje najeziac. I za ovo cijepljenje plemkaje zapravo izbojak s dva do tri pupa. Prvo

Crte 14. - Priprema podloge za pastrana cijepljenje na jeziac pravljenjem ureza sa strane i jezica koji e ui u plemku.

Crte 15. - Priprema plemke za pastrana cijepljenje na jeziac kasim rezom i pravljenjem jezica u koji e ui jeziac podloge.

se napravi kosi prerez pod kutom od oko 30, a zatim se uree jeziac koji svojom duljinom i debljinom mora u potpunosti odgovarati jezicu napravljenom na podlozi (crte 15). Zatim se plemka umee na pripremljenu podlogu

malo ukoso tako da jezici tijesno ulaze jedan u drugoga i da se kambijalni slojevi to bolje poklope (crte 16). Cijepljeno se mjesto povee i premae cjepljarskim voskom. Potrebno je priekati nekoliko tjedana da podloga i plemka potpuno srastu, a onda se podloga preree iznad cijepljenog mjesta kako bi pupovi plemke potjerali.

Crte 16. - Pastrana cijepljenje na jeziac. Postavljanje plemke na podlogu mora biti izvedeno malo ukoso radi poklapanja kambijalnih slojeva. 52

CIJEPLJENJE

OKULIRANJE

nke za eziac jem iac

Cl

goga 1 to ee .ekati loga a

Okuliranje je esto rabljen nain cijepljenja u proizvodnji sadnica zbog jednostavnosti, uspjenosti i mogunosti dobivanja velikog broja sadnica. Dobio je ime po plemci koja je pup (oko) s komadiem okolnog tkiva koji se umee pod koru podloge. Okuliranje se moe obaviti u rano proljee, poetkom ljeta ili u kasno ljeto. Bez obzira na vrijeme cijepljenja,jednako se izvodi, a razlikaje u vremenu u kojem se dobije sadnica i u postupku s cijepom (okulantom) nakon cijepljenja. Za okulaciju u rano proljee prije kretanja vegetacije rabe se pupovi s izbojaka koje smo ubrali i uvali kao to je opisano ranije. Ovo je rano proljetno cijepljenje manje uspjeno jer se pupovi dobro ne prime i mladice iz okuliranih pupova slabije rastu. U toje vrijeme bolje rabiti cijepljenje na jeziac, pod koru ili druge naine cijepljenja. Okuliranje poetkom ljeta izvodi se od svibnja do najkasnije poetka lipnja, a kasno ljetno okuliranje od polovice srpnja do poetka rujna. Prednost je ranog ljetnog okuliranja to okulirani pup odmah potjera i ve se u jesen dobiva gotova sadnica. Rana proljetna i rana ljetna okulacija zovu se i "okulacija na tjerajui pup". Kada se okulacija obavlja u kasno ljeto, treba ekati sljedeu vegetaciju kako bi se iz okuliranog pupa razvila mladica, stoga se takvo okuliranje zove "okulacija na spavajui pup", U kontinentalnim krajevima Hrvatske rano ljetno okuliranje na tjerajui pup ne izvodi se jer

nema dozrelih plernki (mladice koje su zavrile s rastom i koje imaju potpuno razvijene vegetativne pupove). Ono se moe izvoditi samo na krajnjem jugu nae zemlje gdje povoljne temperature omoguuju dugu vegetacijsku sezonu potrebnu za rano dozrijevanje plemki i potpuno odrvenjavanje izbojaka izraslih iz okuliranih pupova. S okulacijom na spavajui pup ne smije se zapoeti prerano da pup ne bi potjerao, a ni prekasno jer nee biti lijepa vremena da se pup primi. Podloge za okulaciju moraju biti debljine olovke. Ako su predebele, moe se dogoditi da okulirani pup biva izbaen zbog pretjerane tvorbe kalusnog tkiva. Drugije vaan uvjet da podloga bude "u soku" kako bi se kora lako odvajala od drveta i umetnuti pup lake srastao. Jednogodinje vegetativno ili generativno razmnoene podloge najbolje su za okulaciju, pa se zato ova metoda i najee rabi za proizvodnju sadnica. Plemke za okulaciju u rano ljeto i onu na spavajui pup jesu pupovi s komadiem kore i dijelom peteljke koja nam slui za pridravanje pupa prilikom postupka cijepljenja i kasniju kontrolu primitka. Mladice s kojih e se uzimati pupovi moraju biti umjereno bujne i ubrane neposredno prije cijepljenja na jugozapadnoj strani kronje. Odmah nakon ubiranja treba odstraniti plojke listova tako da se peteljka preree na pola (slika 53). Za okulaciju treba uzeti pupove samo sa sredine mladice jer su oni najbolje razvijeni.

Slika 53. - Izgled pravilno pripremljene plemke za uzimanje pupova za okulaciju.KAKO SE IZVODI

Prije izvoenja okulacije treba provjeriti pogodnost podloga za cijepljenje. Doe li do sue, kora se nee lako odvajati od drveta pa okulacija nee biti mogua. Zbog toga je dva do tri tjedna prije planiranog vremena okulacije potrebno podloge dobro zaliti kako bi se pojaalo kolanje sokova i kora se lake odvajala. Za okulaciju na tjerajui pup vano je obaviti okulaciju tako da ispod okuliranog pupa ostanu dva do tri lista podloge kako bi se okulirani pup lake pnmlO.53


Slika 54. - Cijepljenje okulacijom. Pravljenje ureza u obliku slova "T" na kori podloge.

Vano je prije okulacije pripremiti podlogu. S mjesta gdje e se umetnuti pup obriu se istom krpom ostaci tla ili druga neistoa s kore. Ako nei toa dospije na ranu, okulirani se pup nee primiti. a podlozi se zatim napravi urez u obliku lova 'T". Prvo se zaree vodoravan rez, a

Documents

Tomislav Jemrić - Cijepljenje i rezidba voćaka 1