SEMINARSKI RAD Tema: TORANJSKE DIZALICE

Mentori: Student:

V.prof.dr. Abdulah Ahmi urovac Aminamr. Ahmed Ahmi

Sarajevo, mart 2012. godine

PITANJA

1. ta su toranjske dizalice?

2. Koji su osnovni elementi konstrukcije toranjske dizalice?

3. ta je montaa dizalice?

4. Osnovna podjela toranjskih dizalica - prema koncepciji dizajna i konstrukciji dijelova?

SADRAJ

UVOD 11. Historija dizalica (kranova) 22. Okretne i specijalne dizalice ...43. Toranjske dizalice .. 53.1. Montaa i demontaa toranjskih dizalica .. 93.2. Podjela, nedostaci i prednosti toranjskih dizalica ................................................ 13

3.3. Nosivost toranjskih dizalica ................................................................................. 153.4. Kapacitet toranjskih dizalica ................................................................................ 183.4.1. Uinak toranjske dizalice sa vodoravnom granom 194. Tvornica Fering ................................................................................................................ 214.1. Toranjska dizalica F42-13 .................................................................................... 214.2. Toranjska dizalica F60-14 .................................................................................... 234.3. Toranjska dizalica F60-23 24ZAKLJUAK .............................................................................................................................. 26

LITERATURA ............................................................................................................................ 27

UVOD

U relativno kratkom vremenu ovjeanstvo je od primitivnih graevinskih pomagala dolo do nevjerojatne tehnike razvijenosti koja mu je u mnogome olakala i unaprijedila obavljanje mnogobrojnih radova.

Bez strojeva i opreme ni jedno podruje savremenog ininjerstva, jednako kao ni savremeni ovjek, ne moe funkcionirati. ovjek je svoj opstanak u prirodi, prilagodbu prirode svojim potrebama i napredak morao olakavati razliitim pomagalima.

Dizalice predstavljajaju jedan od najbitnijih strojeva u ininjerstvu. One danas postoje u mnogobrojnim oblicima gdje su prilagoene za specifinu upotrebu. Ponekad veliine variraju u rasponu od najmanjih konzolnih dizalica koje se koriste u radionicama, do najviih toranjskih dizalica, koje se koriste za gradnju visokih zgrada.

U ovom radu predstavit emo vam specijalne dizalice - toranjske dizalice.

Toranjske dizalice (engl. tower cranes, njem. Turmdrehkrne, m.), su vrsta tipinih graevinskih dizalica za prijenos svih vrsta materijala unutar gradilita, posebno u visokogradnji te gradnji ostalih visokih konstrukcija. Sastoje se od okretnog i po potrebi na tranicama pokretnog tornja, na kojemu se nalazi krak (grana, strijela) s opremom za dizanje tereta pomou uadi.

11. Historija dizalica (kranova)

Smatra se da je prvi kran napravljen jo 3000 godina prije nove ere. Prve graevinske dizalice su izmislili stari Grci i bile su pokretane ljudskom snagom, a kasnije i ivotinjama.Kranovi su koriteni u srednjovjekovnoj arhitekturi od 11. pa sve do kraja 12.vijeka, a sauvani su crtei sa prikazom kranova tek od 13. vijeka. Kranovi su bili nesumnjivo potrebni u gradnji gotikim stilom koji potie iz Francuske i koji se vrlo brzo proirio Evropom.

Upotreba kranova je imala znaajno mjesto u izgradnji velikih evropskih katedrala. U ovom periodu je dolo do razvoja specijalizovanih kranova ili kranova koji su postavljani na dijelovima graevina koji su ve bili zavreni.

Jedan od prvih srednjovjekovnih crtea koji prikazuje kran potie iz 1240. godine. Ovaj kran, nazvan Verna, sastojao se od greda, horizontalnog floka, pribora za dizanje, bloka i dizalice, kao i od ruice za podizanje, u kombinaciji sa tokom. Korpa je koritena za podizanje raznog graevinskog materijala, da bi nakon pranjenja, sputana konopcem koji je bio zakaen za dno korpe.

Dizalica (kran) je vrsta maine, opremljena sa ureajima, uadima ili lancima, tako da se mogu podizati teke stvari i transportovati ih na druga mjesta.

Slika 1. Kran Verna iz 1240.godine2

Dizalice se najee koriste u industriji prijevoza za utovar i istovar tereta, u graevinarstvu za premjetanje materijala i u preraivakoj industriji za sastavljanje teke opreme.

U srednjem vijeku, karakteristine su luke dizalice za uvoenje brodova i pomo u njihovoj izgradnji - neke su ugraene u kamene kule radi dodatne snage i stabilnosti. Nakon hiljadu godina feudalizma, u Europi je u 19. vijeku vlast preuzelo graanstvo, a ta velika drutvena promjena za sobom je povukla i promjene u gospodarstvu. Prva industrijska revolucija i izum parnog stroja omoguili su napredak industrije do nesluenih razmjera. Parni stroj je mogao raditi neprekidno, pa su ljudski rad i mehanika pomagala mogli biti zamijenjeni alatima i strojevima koje su pokretali motori.

Prva 'mehanika' energija, dobivena iz parnih motora, dovodi do konstruisanja parnih dizalica u 18. i 19. vijeku., a mnoge od tih dizalica ostaju u upotrebi i u 20. vijeku.

Moderne dizalice obino koriste motore s unutranjim sagorijevanjem ili elektromotore i hidraulike sisteme i imaju mnogo veu sposobnost dizanja od primitivnih dizalica koje je pokretao ovjek.

Slika 2. Parni kran iz 1879.godineDizalice danas postoje u mnogobrojnim oblicima gdje su prilagoene za specifinu upotrebu. Ponekad veliine variraju, u rasponu od najmanjih konzolnih dizalica koje se koriste u radionicama, do najviih toranjskih dizalica, koje se koriste za gradnju visokih zgrada.

Mini - dizalice su takoer koritene za izgradnju visokih zgrada, kako bi se olakala gradnja kroz uske prostore. Takoer, moramo spomenuti velike plutajue dizalice, koje se koriste za izgradnju naftnih buotina i spaavanje potonulih brodova.32. Okretne i specijalne dizalice

Postoje neki industrijski procesi koji imaju takvo kompleksno ili neobino rukovanje i sigurnosne uvjete, za koje je potrebno dizajnirati dizalice pojedinano, za odreene primjene., tamo gdje velike uestalosti rada, procesne integracije, ekstremne ili neuobiajene kombinacije brzina i pogonskih grupa dizalice, iskljuuju standardna rjeenja.

U graevinskim proizvodnim procesima stalno se pojavljuje potreba za podizanjem ili premjetanjem tereta, to se esto naziva unutarnjim transportima. Ta vrsta transporta vrlo je esta pri radovima u visokogradnji. Svrha ovih strojeva podizanje, prijenos i sputanje na odreeno mjesto. Nemaju sve dizalice mogunost horizontalnog prijenosa, ve samo podizanja i sputanja (lift, skip, konzolne).

Temeljna podjela dizalica je upravo prema obliku transporta, i to na:

Dizalice za dizanje tereta

Dizalice za dizanje i prijenos tereta Osnovna konstrukciona karakteristika ovih dizalica (osim dizanja i sputanja tereta) je prijenos tereta pomou ugraenog mehanizma za okretanje noseeg dijela dizalice, koji pravi krunu putanju. Prema tome razlikujemo:

stubne ili toranjske dizalice,

portalne ili okretne dizalice,

plovne okretne dizalice.

Slika.3. Toranjska dizalica F60-23

4

3. Toranjske dizalice

Toranjske dizalice (engl. tower cranes, njem. Turmdrehkrne, m.), su vrsta tipinih graevinskih dizalica za prijenos svih vrsta materijala unutar gradilita, posebno u visokogradnji te gradnji ostalih visokih konstrukcija. Sastoje se od okretnog i po potrebi na tranicama pokretnog tornja, na kojemu se nalazi krak (grana, strijela) s opremom za dizanje tereta pomou uadi. Krak moe biti vodoravna grana (po njemu putuje oprema za dizanje) ili kosa strijela okretna u uspravnom smislu (oprema za dizanje ima hvatite na kraju kraka). Prevladavaju uglavnom toranjske dizalice s vodoravnim granom. Mogu biti slobodne, zatim oslonjene na graevinu te unutar graevine. Postoje prijenosne, uglavnom velike (potrebno je rastavljanje prilikom premjetanja), te polupokretne ili samohodne samosastavljajue manje toranjske dizalice. Toranjske dizalice na kamionskom podvozju jesu toranjske autodizalice.

Posljednjih 30 godina ove dizalice su u sve iroj primjeni. Uinile su znaajnu racionalizaciju i humanizaciju rada u visokogradnji, naroito kod prijenosa kabastih tereta, sitnijih materijala i betona. U posljednje vrijeme, znatno im konkuriu pumpe za beton, naravno samo kod prijenosa betona. Toranjske dizalice su maine koje se koriste za prijenos kabastog materijala i betona u visokogradnji.

Slika. 4. Toranjska dizalica QTZ160

5Toranjske dizalice mogu se svrstati u graevinske dizalice gdje pored ovog tipa dizalica postoje jo i: portalne dizalice (mosne dizalice), dizalice sa strijelom (derik dizalice, toranjske dizalice, autodizalice), granici na vodu (dizalice na kotaima, dizalice na gusjenicama, dizalice na eljeznikom postolju, plovne dizalice....). Toranjske dizalice prvenstveno se koriste za montau zgrada. Razlog za nii stepen primjene toranjskih dizalica pri montai hala je velika povrina ovih objekata, sa relativno malo tekih elemenata. Javljaju se jo potrebe za brzim prelaskom sa objekta na objekat i gradilita na gradilite dizalica, to je za toranjske dizalice dosta teko.Osnovne tehnike karakteristike ovih dizalica su:

konstrukcija kraka dizalice ili ruke moe biti pokretna po vertikalnoj ravni i esto je zovu igla, kao i horizontalna po kojoj se kree mehanizam za podizanje maka poloaj obrtnog dijela dizalice je kod leita manjih dizalica na dnu, dok je kod veih dizalica u gornjem dijelu i okree se zajedno sa kranom komandna kabina najee je smjetena ispod kraka dizalice i okree se zajedno sa dizalicom, postiui tako dobar pregled rada dizalice. Ima dizalica sa daljinskim prijenosom komandi upravljanja, to je vrlo povoljno kod montanih radova konstrukcije postolja su dosta razliite, postoje stacionarne i pokretne dizalice i to, na gusjenicama, na kolosjeku i na pneumaticima tehniko-eksploatacione karakteristike dizalica su : brzina dizanja tereta, brzina okretanja i brzina kretanja. Kod dizalica sa makom znaajna je i brzina kretanja maka. Brzine se mjere u m/min.

Postoje mogunosti kombinovanja pojedinih operacija prijenosa i podizanja materijala, to je tzv. slivanje operacija. Danas se proizvode male lahke toranjske dizalice, nosivosti 25 do 45 tm i teke nosivosti 200 do 600 tm i vie.

61.-postolje dizalice 2.-centralni balast

3.-stub-fiksni-dio 4.-stub-okretni dio 5.-krak protutega6.-krak sa makom

7.-maka8.- kabina Slika. 5, Osnovni elementi konstrukcije toranjske dizaliceBrzine kretanja toranjskih dizalica su :

dizanje tereta.................. ...................20 do 70 m/min.okretanje tornja i kraka...............................0.7 do 1.2 o/min.brzina kretanja po kolosjeku.......................20 do 40m/min. Pokretne toranjske dizalice najee se postavljaju na kolosijek, rijee na portalnu stazu i to samo za teke konstrukcije dizalica. Meusobno rastojanje ina kolosijeka u zavisnosti je od mase dizalice, za neto manje dizalice, ono je oko 3,5 m, a za tee, nosivosti oko 3MNm, i od 8 m rastojanja. Pri postavljanju kolosijeka treba voditi rauna o nosivosti tla i da se ine kolosijeka po potrebi ankeriu. Pomjeranje dizalice po kolosijeku je lokalno, po radilitu i ogranienog radijusa.

Od posebnog znaaja je brzo prebacivanje toranjskih dizalica sa gradilita na gradilite, te se u tu svrhu na dizalice postavljaju osovine sa pneumaticima, tako da dizalica poloena na tlo ima oblik prikolice, i naslonjena prednjim dijelom (vrhom) na kamion, moe se prevoziti na druga gradilita brzinom oko 30 km/h.7Kako je radni sat dizalice skup i znaajan, to se posveuje panja izradi brzomontanih dizalica, od kojih su znaajna 2 naina montae dizalica i to:

montaa toranjskih dizalica klizanjem

montaa toranjskih dizalica teleskopskim izvlaenjem

Slika. 6. Toranjska dizalica WT 420

Lake dizalice prevoze se kompletne, a na gradilitu se pomou autodizalica ili specijalnog vitla podiu i nakon postavljanja prvog balansnog tereta montiraju i podiu u visinu. Dizalice vee mase transportuju se u segmentima i tako se montiraju i produuju.

Kod motora za podizanje tereta ugraen je termiki ureaj za otkrivanje preoptereenja i varijacije napona struje. Kod motora za okretanje dizalice, uz uljnu spojnicu primjenjen je ureaj sa kliznim prstenovima za stepenasto putanje u rad, ime je omoguena postupna promjena brzine okretanja i startanja bez trzaja. Kod motora za pokretanje make osigurano je pokretanje bez proklizavanja i trenja primjenom telamit kotura, kako noseih tako i vodeih. Kod pokretnih dizalica po inama izrauju se posebni tokovi, umjesto tokova sa vijencima.

Odravanje kranova dosta je jednostavno. Na svakih 250 pogonskih sati (tri mjeseca) treba podmazati obrtni vijenac sa kliznim leajem. Obrtni mehanizam, kao i mehanizam za dizanje treba jedanput godinje pregledati i podmazati. Mehanizam za pokretanje make pregleda se jedanput u par godina. Uad zahtijevaju samo redovno podmazivanje i reviziju. Svakodnevno se vre znaajna unaprjeenja kod dizalica i stoga se proizvodi itava lepeza istih. Kod nas je poznat proizvoa toranjskih dizalica Fabrika Fering iz Graanice .

83.1. Montaa i demontaa toranjskih dizalica

Postupak sastavljanja dizalica od dovezenih komponenti u cjelinu spremnu za djejstvo (prijenos i dizanje), ili postupak uspravljanja dizalice u oblik spreman za djejstvo, naziva se montaa dizalice.

Obrnuti postupak, od stanja dizalice u kome je mogla da djejstvuje do rastavljanja u transportabilne komponente, ili povratak dizalice u stanje da se moe kao cjelina transportovati putevima, zovemo demontaa dizalice.

Montaa i demontaa dizalice su sloeni monterski zadaci i moraju se sprovoditi tano za svaki tip po uputstvima proizvoaa i svim sigurnosnim mjerama. Kod prorauna uinka treba proces ralaniti na pojedine operacije (zahvatanje tereta, dizanje tereta, okretanje tornja, sputanje tereta, ponovno dizanje praznog suda, okretanje tornja, sputanje praznog suda). Treba nastojati da se za vrijeme procesa dizalica ne kree po kolosijeku , nego da se sud podmee pod kuku, jer je brzina kretanja dizalice mala i kretanje cijele dizalice sa teretom je neekonomino. Kod prorauna kotanja za pojedinu vrstu rada treba uzeti u obzir uee pojedine pozicije procentualno od ukupnog radnog vremena, jer toranjska dizalica ne treba da radi samo na jednoj poziciji.Takoe, obavezno treba uraunati i jednokratne trokove montae i demontae dizalice.

Slika 7. Montaa dizalice klizanjem9Lake dizalice prevoze se kompletne, a na gradilitu se pomou autodizalica ili specijalnog vitla podiu i nakon postavljanja prvog balansnog tereta montiraju i podiu u visinu. Dizalice vee mase transportuju se u segmentima i tako se montirajui produuju.

Francuska firma Poten (Potain) razvila je ove dizalice sa klizajuim produivanjem, kako je shematski prikazano na prethodnoj slici. Za poetnu montau potrebna je autodizalica, dok ostale operacije oko montae i podizanja segmenata dizalica vri samostalno pomou vlastitih ureaja za podizanje. Toranjske dizalice novije konstrukcije izrauju se tako da se nakon uspravljanja i postavljanja prvog dijela dizalice u njega uvlai sljedei segment. Uvueni dio se pomou posebnih ureaja zajedno sa krakovima dizalice podie, i nakon dostizanja potrebne visine ucvruje se za prethodni segment pomou dvodjelne spojne uvlake. Sljedea operacija identina je prethodnoj. Kako se produavanje dizalica vri izvlaenjem unutranjih segmenata uobiajen je naziv za ove dizalice i "teleskopske toranjske dizalice".

Ove dizalice mogu dostii visinu i do 45 m, a nosivost im je do 85 tm. Imaju jednu ili dvije make i esto se pri gradnji viespratnih zgrada montiraju u prostor predvien za lift. Zahvaljujui velikom dometu mogu pokriti cijelu radnu povrinu, odnosno osnovu cijelog graevinskog objekta. U ovom sluaju, mora se voditi rauna o prenoenju horitontalnih sila na konstrukciju graevinskog objekta.

Rad sa ovim dizalicama je ekonomian ukoliko su potrebe za prenoenje vee od 1 000 m3. Jedna dizalica moe u toku zidarskih radova da poslui 25 zidara, ako zidaju opekom, a ako zidaju blokovima tada moe posluziti 16 zidara.

Toranjske dizalice ne rade samo na jednolinoj dopremi, one u pravom smislu rijei slue za unutranji transport na gradilitu, dopremaju armaturu, oplatu, stolariju i ostale materijale, potrebne za ugradnju.

Slika 8. Fazna montaa toranjskih dizalica10Meutim, vano je napomenuti vrstu posla koja se obavlja na upravljanju ovom vrstom dizalica, a ne samo ovom nego i svim ostalim, u cilju to boljeg izvravanja njene funkcije. Dizaliar je kvalifikovana i obuena osoba za upravljanje dizalicom. Dizaliar vri pregled komandnih ureaja, zvunih i svjetlosnih signala, konica, uadi..., te izvrava kontrolu podmazivanja.Dunosti dizaliara su:

sigurno i bezbjedno upravljanje dizalicom u djelokrugu rada, a u nepreglednim situacijama po uputama signaliste,

prije polaska i za vrijeme kretanja dizalice, obavezna je upotreba zvunih signala radi upozorenja radnicima u manipulativnom prostoru dizalice...Dizaliaru je zabranjeno: optereivati dizalicu veim teretom od propisanog,

podizati teret sa koso postavljenim uetom, ljuljanjem sputati teret,

dizalicom prenositi radnike, ostavljati teret da bez potrebe visi na dizalici,

dizati i prenositi opasne materijale i predmete,

vriti istovremeno vie radnih operacija nego to je dozvoljeno, initi puni okret kraka bez povratka,

podizati teret koji nije slobodan (koji se nalazi ispod drugog tereta) ili terete kojima nije u mogunosti procijeniti teinu,

prenositi teret iznad glava radnika ...Signalista je obueni radnik koji se pomou utvrenih (dogovorenih) znakova sporazumijeva sa dizaliarem prilikom dizanja, prenoenja i sputanja tereta. Odravanje kranova je propisano tehnikim uputstvom proizvoaa i mora se konstantno primjenjivati.

Pregledi se vre svakodnevno, periodino i nakon montae: dnevni;

sedmini;

mjeseni;

godinji;

generalni;

planski;

vandredni11Toranjske dizalice moemo podijeliti prema pokretljivosti i nainu montae na:

montano/demontane toranjske dizalice (doprema dijelova i sklopova uobiajnim i/ili posebnim vozilima, montiranje drugim dizalicama);

samomontane toranjske dizalice (doprema sklopova posebnim vozilima, samomontiranje bez pripomoi druge dizalice)

samomontane polupokretne toranjske dizalice

smjetene na postolju koje se vue drugim vozilima

samomontane samohodne toranjske dizalice

samohodne i samomontane toranjske autodizalice.

Slika 9. ematski prikaz montae dizalica

123.2. Podjela, nedostaci i prednosti toranjskih dizalica

Toranjske dizalice imaju niz podjela. Jedna od osnovnih podjela je podjela prema koncepciji dizanja i konstrukciji dijelova:

toranjske dizalice sa vodoravnom (ili blago kosom) granom - koje se sastoje iz ureaja (sklopa) za dizanje i prijenos tereta (maaka) koji se kree po grani, potom cjelokupni uspravni toranj okree se (pri dnu) na postolju i dizalice male do srednje nosivosti;

toranjske dizalice sa kosom (okretnom) strijelom - sklop za dizanje i prijenos tereta je na vrhu (pici) strijele, cjelokupni toranj se ili okree na postolju ili se okree gornji dio (s kosom strijelom) na tornju, dizalice koje su male, srednje te velike nosivosti i dohvata;

toranjske dizalice sa okretnom vodoravnom granom - ureaj (sklop) i prijenos tereta (maaka) kree se po vodoravnoj grani, tornjom koji se ne okree na postolju, dizalice srednje do velike nosivosti i dohvata.

pokretne (slobodno samostojee) toranjske dizalice - koriste se za prijenos i dizanje tereta takoer pri kretanju;

nepokretne toranjske dizalice - prilikom prijenosa i dizanja tereta se ne kreu.Osnovne komponente teleskopske toranjske dizalice su:

postolje dizalice,

centralni balast,

stub - fiksni dio,

stub okretni dio,

krak protutega,

krak sa makom,

maka,

kabina,

stub teleskopski dio. Takoer, vano je navesti i neke od vanijih tehniko-tehnolokih i logistikih obiljeja toranjskih dizalica sa kosom strijelom.

Povoljna obiljeja, odnosno karakteristike ovog tipa toranjskih dizalica su:

jednostavna konstrukcija;

mogu prijenos (prijevoz) dizalice u veim cjelinama;

nisko poloeno teite;

lake odravanje navedenih nisko smjetenih strojnih sklopova;

visina dohvata iznad vrha tornja;

prilagodljiva za rad u skuenim prostorima oko graevina.13Toranjske dizalice se jo mogu podijeliti prema nainu konstrukcije tornja na:

toranjske dizalice sa krutim (nepromjenjivim) tornjem:

toranj u obliku prostorne reetke

toranjske dizalice s teleskopskim (provlanim) tornjem;

toranjske dizalice sa preklopnim tornjem:

toranj u obliku prostorne reetke

sloene toranjske dizalice.

Slika 10. Primjeri toranjskih dizalica 14Prednosti kojima raspolau toranjske dizalice sa vodoravnom granom u odnosu na toranjske dizalice sa kosom strijelom u tehniko-tehnolokom i logistikom smislu su:

vodoravno kretanje tereta nije vezano uz okretanje grane;

potrebna manja snaga motora vitala za uad;

vea tanost u namjetanju tereta;

moe stajati blie ili se vezati uz graevinu;

zbog prije navedenog, primjenjiva je za jako visoke graevine;

kod visokog dizanja i poloaja bolje opaanje tereta od strane dizaliara;

vea sigurnost u rukovanju teretom;

vei uinak do 30% od dizalice sa kosom granom .Nedostaci toranjske dizalice sa vodoravnom granom u odnosu na toranjske dizalice sa kosom strijelom su sljedee:

sloena konstrukcija;

visina dohvata ispod vodoravne grane;

otean rad u skuenim prostorima oko viih graevina.

3.3. Nosivost toranjskih dizalica

Kada se govori o nosivosti toranjskih dizalica vano je navesti nekoliko najvanijih obiljeja vezanih za dizalice male, srednje ili velike nosivosti.

Slika 11. Dizalica Linden Comansa 500 nosivosti od 4-5 tona

15Dizalice male nosivosti ili male toranjske dizalice imaju sljedee karakteristike :

dohvat 15m do 25m;

visina dizanja 20m do 30m;

nosivi moment do 30m;

nosivost do 2t.

Toranjske dizalice srednje dizalice ili srednje toranjske dizalice sljedeih su obiljeja:

dohvat 20m do 45m

visina dizanja 30m do 50m;

nosivi momenat do 60tm;

nosivost od 3t do 5t.Toranjske dizalice velike nosivosti ili velike toranjske dizalice imaju sljedee karakteristike:

dohvat vei do 50m;

visina dizanja vea od 50m;

nosivi momenat vei od 100tm;

nosivost vea od 5t.

Slika 12. Dizalica Linden Comansa 11 LC150 nosivosti 8 tona16Temeljna tehnika obiljeja koje valja sagledavati kod pojedinih vrsta toranjskih dizalica jesu-

visina dizanja (za nepokretno ili pokretno postavljenu dizalicu),

duljina kraka ili grane, dohvat,

nosivi moment dizalice,

masa sredinjeg balasta ovisno o visini dizanja,

najvea nosivost (uz toranj) dizalice, nosivost dizalice na pojedinoj taki dohvata ili dijela duljine kraka dizalice, najmanja nosivost, odnosno nosivost na najveem dohvatu dizalice,

pokretljivost dizalice kao cjeline (razmak kotaa, razmak tranica, najmanji promjer krivine

unutarnje tranice, masa pokretnog postolja dizalice),

brzine okretanja tornja, kretanja make (opreme za prihvat tereta), kretanja dizalice po tranicama, dizanja tereta (ovisno o masi tereta i visini dizanja) savladavanje krivina

nain polaganja tranica te uz to vezano ukupni i specifini pritisak dizalice, podvozja i donjeg postroja (pragova, betonskih ploa itd) na tlo

nosivosti i slijeganja tla ispod dizalice,

njihanje dizalice za vrijeme rada

preglednost dizanja unutar predvienog podruja rada i graevina u tom podruju koje se prilikom izvedbe namjerava u smislu unutarnjeg transporta posluivati ili koristiti dizalicom,

nain upravljanja dizanjem (na tornju ili daljinskim putem). Toranjske dizalice male nosivosti koriste se za prijenos lakih tereta kod manjih graevina, na primjer lakih oplata, manjih koliina betonskog eljeza, svjeeg betona u posudama do 0,5 m3 i sl. Dizalice srednje nosivosti koriste se u visokogradnji, u graenju polumontanim sistemima predfabriciranih elemenata ili u montanom graenju sa lakih predfabriciranim elementima. Toranjske dizalice velike nosivosti koriste se u viskogradnji, industrogradnji, mostogradnji te hidrogradnji velikih i visokih graevina svih oblika i sistema graenja te takoer i u montiranju odreenih vrsta opreme i slinih resursa.

Sam izbor toranjske dizalice proizlazi iz slijedeih parametara:

(prethodno navedena) tehnika obiljeja dizalice,

oblik i mjere graevine te obiljeja prostora oko graevine

masa najveeg pojedinanog tereta koju dizalica mora prenijeti

veliina najveeg momenta optereenja dizalice. 17

Iz praktinih razloga se kod razmatranja toranjskih dizalica i njihova uinka daju koliine i nosivost izraeni kao masa tereta ili optereenje u "tonama", odnosno momenti nosivosti u "tonametrima". Naime, radi se o transportnom resursu koji se razmatra kao logistika a ne fizikalna veliina, iako je teret ustvari sila koja djeluje na konstrukciju dizalice ili vozila i ona bi se morala izraavati u kN i slinim mjerama. U ostaloj, posebno svjetskoj literature, prevladavaju masene tj. teinske jedinice mjere kod razmatranja i opisivanja transportnih sredstava, i njihovih radnih uinaka. 3.4. Kapacitet toranjskih dizalicaKapacitet toranjskih dizalica proraunava se slino proraunu kapaciteta kabel kranova, po odnosu:

Qh=3600q.kv.kp/Tc (tlh,m3/h)

Oznake su kao kod prorauna kabel kranova.

U vrijeme jednog ciklusa (Tc) uzimaju se vremena: utovara tereta, podizanja tereta, okretanja dizalice, sputanja tereta, istovara, ponovo podizanje praznog suda okretanje tornja i na kraju sputanje praznog suda. Pri ovim radnim operacijama potrebno je obezbijediti potpun pregled puta tereta koga dizalica podie i prenosi. Pogon toranjskih dizalica je iskljuivo elektrini, a broj motora zavisi od konstrukcije dizalice, kretanja po kolosijeku, kao i za pokretanje make po kraku ili dizanje tereta.

Kod motora za dizanje tereta ugraen je termiki ureaj za otkrivanje preoptereenja i varijacije napona struje. Kod motora za okretanje dizalice, uz uljnu spojnicu, primjenjen je ureaj sa kliznim prstenovima za stepenasto putanje u rad, ime je omoguena postupna promjena brzine okretanja i startanja bez trzaja. Kod motora za pokretanje make osigurano je pokretanje bez proklizavanja i trenja primjenom telamit kotura, kako noseih tako i vodeih. Kod pokretnih dizalica po inama izrauju se posebni tokovi umjesto tokova sa vijencima. Odravanje kranova dosta je jednostavno. Na svakih 250 pogonskih sati (tri mjeseca) treba podmazati obrtni vijenac sa kliznim leajem. Obrtni mehanizam, kao i mehanizam za dizanje treba jedanput godinje pregledati i podmazati. Mehanizam za pokretanje make pregleda se jedanput u par godina.

Uetnjae i uad zahtijevaju samo redovno podmazivanje i reviziju. Reim rada dizalice treba propisati prema specifinostima poslova koje dizalica obavlja. Svakodnevno se vre znaajna unaprijeenja kod dizalica i stoga se proizvodi itava lepeza istih.18

3.4.1. Uinak toranjske dizalice sa vodoravnom granomPlanirani ("prakticki") satni ucinak (Up) toranjskih dizalica, koje rade cikliki (kako je ve prethodno navedeno), proraunava se kako slijedi. Pri tome je kretanje tereta kod toranjskih dizalica slijedee -

uspravno kretanje tereta ili dizanjem ili sputanjem kad dizalica miruje,

sloeno kretanje tereta kad se dizalica kree uz dizanje i sputanje i to

a) okretanjem grane dizalice oko tornja ili tornja oko postolja,

b) kretanjem cjelokupne dizalice po tranicama,

c) kretanjem opreme za prihvat tereta po grani dizalice,

kombinacija svih navedenih kretanja dizalice i dijelova dizalice. Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (t) ide od 0,65 minute pa do 2 minute, a otputanja (odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton je od oko 1 minute pa do 1,5 minute. Bono pranjenje posude za beton u skueni prostor ide od 0,65 minute pa do 0,8 minuta, a pranjenje neposredno ispod posude na ravni iroki prostor od 0,5 minute pa do 0,65 minuta.

(Qc) je koliina odnosno masa korisnog tereta dizanog ili premjetanog (koritenjem nekog dijela kraka dizalice) po jednom radnom ciklusu (tc).

19

Nosivost (N) je kljuno tehniko obiljeje dizalica openito, a kod toranjskih dizalica proizlazi iz temeljnog tehnikog obiljeja svih vrsta dizalica sa krakom, strijelom ili granom, a to je da one sve imaju tzv. moment nosivosti (Mn) stalan i nepromjenjiv po itavoj duljini grane ili dohvata strijele:

19

Slika 13. Dijagram nosivosti (najvea korisna masa tereta) toranjske dizalice

Prema tome, najvea mogua doputena masa korisnog tereta (ujedno masa korisnog tereta po jednom radnom ciklusu (t) ako dizalica koristi bez ogranienja najvei dohvat na njezinoj grani ili strijelu bila bi odnosno planirani satni uinak toranjske dizalice ako koristi bez ogranienja najvei dohvat na njezinoj grani ili strijeli bio bi:

Proraun ukupnog vremena trajanja ciklusa dizalice (tc) kao zbroja vremena trajanja pojedinih zahvata, odnosno dionice kretanja tereta provodi se u naelu tako da se duljina putanje tereta (m) pojedinog zahvata, odnosno pripadajueg kretanja podijeli sa brzinom gibanja tereta (metara/minuti) na toj putanji pojedinog zahvata odnosno kretanja.

204. Tvornica Fering

MI Fering d.d. je osnovan 1955.godine sa proizvodnim programom u oblasti metaloprerade. Dananje ime Fering dobija 1972.god. i iste godine poinje sa proizvodnjom graevinskih dizalica. Znaajno tehnoloko usavravanje Fering je postigao 1981.god. kada poinje sa proizvodnjom industrijskih dizalica. Do danas je isprojektovano, proizvedeno i montirano vie od 2.000 dizalica. Danas Fering proizvodi nekoliko tipova graevinskih i automatskih dizalica. Fering takoe proizvodi mostne, portalne, kontejnerske, konzolne i ostale industrijske dizalice u normalnoj i S izvedbi. Kapaciteti graevinskih dizalica kreu se od 4t do 16t , a industrijskih dizalica od 2t do 150t. Vei kapaciteti industrijskih dizalica rade se po zahtjevu kupca. Dizalice su projektovane u skladu sa standardom DIN 15018 koji je baza, a iz toga je izvedena evropska norma. Od opreme za graevinarstvo posebno se izdvajaju mjealice za beton, silosi za beton te kompletne linije za prefabrikaciju betona. Proizvodni program se prilagoava zahtjevima trita.

4.1. Toranjska dizalica F42-13STRUKTURA: elina konstrukcija je izraena od elika S 355 po EN standardu 10025.

STUB: Elementi stuba duine 2.5 m su u zavarenoj izvedbi, meusobno spojivi osovinicama. Na poseban zahtjev, elementi mogu biti u montano-demontanoj izvedbi sa ravanskim reetkama. Brza montaa ostvarena je pomou osovinica.

DOBO DIZANJA: Pogon sa zupastim reduktorom i trobrzinskim samokoivim el.motorom. Zatita motora IP-44. Viebrzinski tip rada dizalice omoguava precizno dizanje i sputanje tereta.

ROTACIJA: Rotirajui sklop je uleiten sa prstenastim kuglinim leajem u ijoj ravni je smjeten dvobrzinski samokoivi motor reduktor. Precizno poziciranje tereta kod nanoenja je omogueno el.regulacijom obrtnog momenta. MAKA: Pogon zupastim samokoivim motor-reduktorom, prijenos motora izvodi se elinim uetom.

TRANSLACIJA: Kretanje na 8 tokova od nehabajueg elika u pravcu i krivini. Dva dijagonalno postavljena motor-reduktora sa hidraulikim prenosnikom.

MONTAA: Sastavljanje postolja, stuba, ruke, kontraruke rjeeno je osovinicama. Najvei element maksimalne teine 4000 kp. Narastanje stuba ostvareno elinom reetkom i hidraulinim pogonom, ime se ugrauju elementi do konane visine stuba.

ZATITA: Svi ureaji su u skladu sa DIN normama o kvaliteti. Instalisana snaga elektro- opreme iznosi cca 38 kW, aklimatizirana kabina dizalice, anemometar.21

Slika 14. Toranjska dizalica F42-13

Tehnike karakteristike:

Visina dizanja ruka horizontalnaDuina ruke Nosivost na kraju rukeMaksimalna nosivost na dohvatu 8 mBrzine dizanja:II njiranjeIV njiranjeBrzina kolicaBrzina rotacijeBrzina kretanja krana (translacija po zahtjevu kupca)Radni naponUpravljaki naponInstalisana snaga

Dizalica se montira pomou hidroagregata.Uz dizalicu isporuujemo betone za kontrateg.40,15 m42,00 m1350,00 kg4500,00 kg

6/30/60 m/min3/15/30 m/min30/60 m/min0 - 0,9 o/min

0 20 o/min3 x 380 V; 50 Hz48 V; 50 Hz30 kW

22 4. 2. Toranjska dizalica F60-14Ovaj tip dizalice je projektovan za radove na bilo kojoj visini i prostoru, gdje se zahtijevaju velike nosivosti i brzine rada.

Za ovaj tip dizalice predviena je duina ruke do 60m, uz mogunost prilagoavanja po zahtjevu kupca. Moe se koristiti na standarnoj visini ili sa ankerisanjem.

Montaa je jednostavna, ekonomina, brza i sigurna. Svi pogoni i elektomehaniki dijelovi su smjeteni na okretnom dijelu krana. elina konstrukcija je izraena od elika S 355 po EN standardu 10025.Radi se o potpuno novoj generaciji kranova koja se prilagoava raznim potrebama u graevinarstvu.

Slika 15. Toranjska dizalica F60-1423Tehnike karakteristike:Visina dizanja ruka horizontalnaDuina ruke Nosivost na kraju rukeMaksimalna nosivost na dohvatu 13 mBrzine dizanja:II njiranjeIV njiranjeBrzina kolicaBrzina rotacijeBrzina kretanja krana (translacija po zahtjevu kupca)Radni naponUpravljaki naponInstalisana snaga

Dizalica se montira pomou hidroagregata.Uz dizalicu isporuujemo betone za kontrateg.A=57 m; B=44 m60 m1400,00 kg8000,00 kg

5/30/60 m/min2,5/15/30 m/min0 - 60 m/min0 - 0,9 o/min

0 20 o/min3 x 380 V; 50 Hz48 V; 50 Hz40 kW

4.3. Toranjska dizalica F60-23Ovaj tip dizalice je projektovan za radove na bilo kojoj visini i prostoru, gdje se zahtijevaju velike nosivosti i brzine rada.

Za ovaj tip dizalice predviena je duina ruke do 60m, uz mogunost prilagoavanja po zahtjevu kupca.Moe se koristiti na standarnoj visini ili sa ankerisanjem.

Montaa je jednostavna, ekonomina, brza i sigurna.

Svi pogoni i elektomehaniki dijelovi su smjeteni na okretnom dijelu krana.

elina konstrukcija je izraena od elika S 355 po EN standardu 10025.Radi se o potpuno novoj generaciji kranova koja se prilagojava raznim potrebama u graevinarstvu.24

Slika 16. Toranjska dizalica F60-23

Tehnike karakteristike:

Visina dizanja ruka horizontalnaDuina ruke Nosivost na kraju rukeNosivost na 51 m rukeMaksimalna nosivost na dohvatu 13,5 mBrzine dizanja:II njiranjeIV njiranjeBrzina rotacijeBrzina kolicaBrzina kretanja krana (translacija po zahtjevu kupca)Radni naponUpravljaki naponInstalisana snaga

51,00 m62 m2300,00 kg3300,00 kg12000,00 kg

2,5/15/30 m/min5/30/60 m/min0 - 60 m/min0 - 0,9 o/min

0 20 o/min3 x 380 V; 50 Hz48 V; 50 Hz40 kW

25

ZAKLJUAK

Toranjske dizalice su posljednjih etrdesetak godina u sve veoj primjeni. Njihovom primjenom ostvarena je racionalizacija rada na prijenosu i dizanju tereta te su u visokogradnji nezamjenljive za prijenos kabastog materijala, pa i betona. Postoji veliki broj konstrukcija ovih dizalica, koje u principu posjeduju velike slinosti. Primjenjuju se na velikim gradilitima objekata visokogradnje, mogu posluiti na pretovarnim eljeznikim stanicama, lukama i u sline svrhe.Prevladavaju uglavnom toranjske dizalice s vodoravnim granom. Mogu biti slobodne, zatim oslonjene na graevinu te unutar graevine. Toranjske dizalice mogu se svrstati u graevinske dizalice gdje pored ovog tipa dizalica postoje jo i: portalne dizalice (mosne dizalice), dizalice sa strijelom (derik dizalice, toranjske dizalice, autodizalice), granici na vodu (dizalice na kotaima, dizalice na gusjenicama, dizalice na eljeznikom postolju, plovne dizalice....). Toranjske dizalice prvenstveno se koriste za montau zgrada.Budui da ivimo u vremenu sve vee prenapuenosti gradova, a time i nedostatka slobodnog zemljita i prostora za graenje, gradovi svoju potrebu za razvojem i irenjem koriste graenjem to viih graevina. Osim realne potrebe, u modernoj arhitekturi postoji trend nadmetanja u tome ko e izgraditi veu i ljepu graevinu. Uporedo sa rastom broja spratova, poveava se i potreba za primjenom razliitih modela toranjskih dizalica, te se se iznalaze sve modernija i modernija rjeenja u njihovoj upotrebi i primjeni. Sa ovim dizalicama olakan je i pojednostavljen posao graevinarima u sve zahtjevnijim zadacima i arhitektonskim rjeenjima modernog doba.

26

LITERATURAKNJIGE:

Dr. Ahmi R. Abdulah, Pretovarna i transportna mehnizacija, Univerzitetska knjiga, Republika BiH, 1996.god

Dr. Milan Trivuni, Montaa betonskih konstrukcija zgrada, AGM knjiga, 2008.god

INTERNET:

http://www.gradjevinarstvo.rs/TekstDetaljiURL/Toranjske_dizalice.aspx?ban=820&tekstte=399,(22.03.2012)

http://www.primcompany.com/?izbor=4&ID=9, (19.03.2012.)

27U N I V E R Z I T E T U S A R A J E V U

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

www.info.grad.hr Toranjske dizalice

Dr. A.R. Abdulah, Pretovarna i transportna mehnizacija, Univerzitetska knjiga, Republika BiH, 1996, str.138