ISPITNA PITANJA I ODGOVORI IZ PREDMETA TRGOVAKO PRAVO

1. POJAM OBVEZNOG PRAVA Obvezno pravo je skup takvih normi koje ureuju obvezne odnose. Obvezni odnosi su takvi u kojima je jedna stranka vjerovnik ovlatena zahtjevati od druge strane dunika da joj preda neku stvar dare, ili da joj neto uini, ili da ne ini neto na to bi imala pravo(tj. da neto trpi pati), ili da neto propusti. Trabina potraivanje je obveznim pravom zatien zahtjev vjerovnika da mu dunik izvri odreenu inidbu, a dugovanje je dunost dunika da ispuni vjerovniku dunu inidbu. Obvezno pravo ne ureuje sve mogue obvezne odnose, nego samo one koje se stvaraju u procesu razmjene dobara i usluga, dakle u procesu prometa. Gospodarski promet je osnovica obveznog prava, a okosnica su mu robnonovani odnosi. 2. OBILJEJA OBVEZNOG PRAVA Obvezni odnosi su takvi koji u odreenim uvjetima nastaju, mijenjaju se i gase iz ega proizlaze njihova posebna obiljeja a to su: da je objekt obveznog odnosa INIDBA svaka pozitivna ii negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku da su obvezni odnosi RELATIVNI oni djeluju samo izmeu stranaka koje se nalaze u obveznom odnosu i bilo kakva obveza od treih ne moe se traiti da su obvezni odnosi DISPOZITIVNI - stranke same odreuju da li e i u koje ugovorne odnose ulaziti, a jedino ogranienje bilo bi dopustivost i mogunost sadraja obveze 3. Za Pri POTREPTINE ZA SKLAPANJE UGOVORA sklapanje valjanog ugovora potrebni su sljedei dokumenti: stranke volja dopustiv i mogu predmet obveze inidbe osnova forma oblik sklapanju obveznog prava razlikujemo postojanje: PRAVNE OSNOVE kao bitne pravne injenice uz koju pravni poredak vee postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa. Pravna osnova za nastanak obveznopravnog odnosa je ugovor. KAUZE ili objektivne svrhe ugovora. Kauza je pravno utvreni gospodarski cilj ugovora koji se postie ostvarenjem ugovornih obveza. OSNOVE ili subjektivne svrhe ugovora. (ostale potreptine ugovora vidi pod 4., 5., 6., 23., 24., 25.) 4. STRANKE UGOVORA Mogu biti fizike i pravne osobe. Fizika osoba je svaki ivi ovijek. Pravna osoba je ona kojoj je drutveni poredak priznao pravnu sposobnost. Da bi mogle sklopiti ugovor, fizike i pravne osobe moraju imati pravnu i poslovnu sposobnost. Pravna sposobnost je svojstvo biti nositelj prava i obveza. Poslovna sposobnost je svojstvo vlastitim oitovanjem volje stjecati prava i obveze. Fizika osoba svoju pravnu sposobnost stjee roenjem, a poslovnu punoljetnou. Pravna osoba stjee pravnu i poslovnu sposobnost upisom osnivanja u sudski registar. 5. PREDMET UGOVORA Predmet ugovora (obveznog odnosa) je I N I D B A. inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku. Ona je temelj obveznog odnosa i u obveznopravnom smislu ima uvijek imovinski karakter i mora biti mogua, doputena, odreena odnosno odrediva. inidba mora biti : objektivno mogua naime objektivno nemogue je ono to nitko ne moe ispuniti, pa se o objektivnoj nemogunosti misli uvijek prilikom sklapanja ugovora pravno doputena da nije u suprotnosti s Ustavom RH odreena ili bar odrediva odreena je onda kad je u svim pojedinostima naznaena, a odrediva kad u samom poetku nije tono odreena, ali se moe naknadno odrediti po objektivnim kriterijima. Sadraj inidbi moe biti: - davanje stvari - injenje - neinjenje - trpljenje 6. FORMA OBLIK UGOVORA 2

Forma je vanjska manifestacija nekog sadraja. Svaki ugovor ima odreen sadraj, a sadraj je uvijek izraen u nekoj formi. Razlika izmeu formalnog i neformalnog ugovora je u tome to se za formalni ugovor unaprijed trai odreeni oblik za nastanak valjanog ugovora, dok kod neformalnog to nije sluaj. Ugovori se javljaju u dva oblika (formi): a) zakonska forma kad se zakonom odreuje da ugovor mora imati odreenu formu obino pismenu b) ugovorna forma kad se stranke mogu same sporazumijeti da posebna forma bude uvijet pravovaljanosti njihova ugovora NEODRAVANJE PROPISANE ODNOSNO UGOVORNE FORME IMA ZA POSLJEDICU NITAVNOST UGOVORA. 7. TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA PERFEKCIJA UGOVORA Je trenutak kad je nastao ugovor i meusobne obveze ugovornih stranaka. Od tog trenutka raunaju se rokovi vezani za taj ugovor, te ostala prava, ali i obveze stranaka. Izmeu prisutnih stranaka ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad ponueni prihvati ponudu za sklapanje ugovora. Stranke su prisutne neposredno kad pregovaraju. Ugovor je sklopkljen meu prisutnima i onda ako su ga stranke sklopile putem telefona, teleprinterom ili neposrednom radiovezom. Izmeu odsutnih stranaka ugovor se sklapa putem pisma ili telegrama, a ugovor je sklopljen u trenutku kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu. Smatra se da je ponuda prihvaena i onda kad ponueni poalje stvar ili plati cijenu. 8. MJESTO SKLAPANJA UGOVORA Meu prisutnima ugovor je sklopljen u mjestu gdje su se stranke nalazile u trenutku perfekcije ugovora. Meu odsutnim strankama smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponudilac imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku kad je uinio ponudu. Iako se ugovor sklopljen putem telefona, teleprinterom ili neposrednom radiovezom u pogledu trenutka sklapanja ugovora smatra ugovorom meu prisutnim stranaka, to ne vrijedi i za mjesto sklapanja ugovora. Radi toga se ugovor sklopljen tim sredstvima u odnosu na mjesto sklapanja smatra ugovorom sklopjen izmeu odsutnih stranaka tj, smatrat e se da je ugovor sklopljen u mjestu gdje je ponudilac imao svoje sjedite u trenutku kad je uinio ponudu. 9. SREDSTVA ZA JAANJE UGOVORA Poto obje stranke oekuju i rezultate sklopljenog ugovora, dune su ispuniti svoje dobrovoljno preuzete obveze. Ugovor moe biti pojaan na taj nain da je pojaana obveza samog dunika (npr. ugovorna kazna), ili da netko trei bude ukljuen u obvezu dunika (npr. jamstvo), to je takzvano osobno pojaanje, ili se ugovor moe pojaati davanjem stvari ili novca ( kapara ili predujam), to je tzv. stvarno pojaanje. Bez obzira na vrstu pojaanja, njihovo zajedniko obiljeje je akcesornost odnosno utrnue glavne ugovorne obveze. Sredstva za pojaanje ugovora su: JAMSTVO UGOVORNA KAZNA ZATEZNE KAMATE KAPARA ODUSTATNINA ZALOG Kapara je novani iznos ili neka druga zamjenjiva stvar koja u trenutku sklapanja ugovora jedna stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ispuniti. Krakteristike kapare su znak da je ugovor sklopljen (kapara se daje kod sklapanja ugovora i ne obeava se) i sigurnost da e suugovaratelj ispuniti svoju obvezu ( kapara ide u korist stranke vjerne ugovoru). Odustatnina se sastoji od novca ili nekih drugih zamijenjivih stvari. Znaajka joj je istovremenost izjave o odustajanju i davanju odustatnine. Odustatnina se razlikuje od kapare po tome to kapara ne ovlauje stranke na odustajanje od ugovora. Zalog ugovorom o zalogu obvezuje se dunik ili netko trei ( zalogodavac) prema vjerovniku ( zalogopimac) da e mu predati neku pokretnu stvar kojoj posjeduje pravo vlasnitva kako bi s prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njene vrijednosti, ako mu potraivanja ne budu isplaena u cijelosti. Ostalo vidi pod 20., 21., 22. 10.NEVALJANOST UGOVORA Kada neka od bitnih potreptina ugovora nedostaje, ugovor je nevaljan. Postoje dvije vrste nevaljanosti ugovora : nitavni i pobojni ugovori. (vidi 11) 3

11.RAZLIKA IZMEU POBOJNIH I NITAVNIH UGOVORA Nitavni ugovor ima takve mane u bitnim potreptinama da se smatra da uope ne postoji. On je nitav od poetka ( trenutka sklapaja, te ne proizvodi nikakve pravne uinke. Na nitavnost pazi sud po slubenoj dunosti i na nju se moe pozvati svaka tree zainteresirana osoba. U naelu nije duno podizati tubu da bi se proglasila nitavnost ugovora jer nitavnost nastupa po samom zakonu. U sluaju da nitav ugovor udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog ugovora, valjan je taj drugi ugovor. Posljedice nitavnoti ugovora sastoji se u tome da se uvijek moe odbiti ispunjenje obveze preuzete nitavnim ugovorom. Strana koja je kriva za sklapanje takvog ugovora odgovorna je suugovaratelju za svu tetu koju je on pretrpio. Pobojni ugovor je takav koji je valjan od trenutka sklapanja, te izaziva sve pravne uinke, ali se zbog odreenih mana moe pobijati i proglasiti nevaljalim. Pobojnost ne nastupa po samom zakonu, nego se mora podii tuba za ponitenje i sud mora proglasiti ugovor nevaljalim, pa sudska odluka ima konstutivni karakter. Na pobojnost ugovora ne pazi sud po slubenoj dunosti, niti netko trei moe traiti pobojnost ugovora, ve su za pobijanje ovlatne jedino stranke koje su ga sklopile. Tuba za obijanje moe se podii u roku jedne godine od saznanja razloga pobojnosti ( subjektivni rok ), ali najkasnije u roku od tri godine od sklapanja ugovora ( objektivni rok ). 12.PROMJENE U OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA Obvezno pravni odnos je odraen kad su odreeni njegovi subjekti i kad je odreen ili bar odrediv njegov sadraj. Promjene mogu nastati kako u pogledu subjekata, tako i u pogledu sadraja obveza, odnosno mogu obuhvatiti oba. Promjene subjekata ne utiu na identitet obveznopavnog odnosa. Promjenom dunika ili vjerovnika ne dolazi do promjene sadraja obveznog odnosa. Promjenom sadraja obveznog odnosa moe doi do promjene identiteta tog odnosa ako zadiru ili u glavnu inidbu ili u samu pravnu osnovu. Identitet obveznopravnog odnosa promjenom subjekta se ne mijenja, dok se mijenja promjenom glavne inidbe ili pravne osnove.Promjene subjekata vidi 13/14/15 promjene vjerovnika, 16/17/18 promjene dunika. 13.CESIJA Ustupanje potraivanja ( cesija ) je prijenos otuivog potraivanja od dosadanjeg vjerovnika ( cedenta ) na novog vjerovnika ( cesionara ), a dunik i potraivanje ostaju isti. Mogue pravne osnove cesije su ugovor i zakonita sudska odluka. Svaka cesija je akcesorni pravni posao kojemu uviek prethodi neki glavni pravni posao. Predmet cesije je uvijek cedentovo potraivanje prema duniku izuzev onog: iji je prijenos zabranjen zakonom koje je vezano za osobu vjerovnika, gdje se radi o strogo osobnim pravima vjerovnika koje se po svojoj prirodi protivi prenoenju na drugog Kod ugovora o cesiji javljaju se tri subjekta, iako je cesija dvostrano pravni posao. Ugovor o cesiji sklapaju acedent, cedent i cesionar, a za prijenos potraivanja nije potreban pristanak dunika nego je samo cedent duan obavjestiti dunika o izvrenom ustupanju. 14.ODNOS CESIONARA I DUNIKA Cesionar ima prema duniku ista prava, po obujmu i po sadraju koja je imao cedent do ustupanja, a uz glavno potraivanje na njega prelaze i sva sporedna prava. Kako se cesijo ne smije pogorati poloaj dunika, dunik moe istai cesionaru pored prigovora koje ima prema njemu kao takvom i sve one prigovore koje je mogao istai cedentu do trenutka kada je saznao za ustupanje. Ugovor o ustupanju nema pravni uinak ako su dunik i vjerovnik ugovorili zabranu prijenosa potraivanja na drugog. 15.ODNOS CEDENTA I CESIONARA Za odnos cedenta i cesionara vano je da li je cesija naplatna ili nenaplatna ( besplatna ), o emu ovisi da li cedent odgovara za veritet ( istinitost ) potraivanja, tj. da li ustupljeno potraivanje stvarno postoji, odnosno da li odgovara i za bonitet ( naplativnost ) potraivanja, tj. da li e cestionar moi naplatiti svoje potraivanje. Kod naplatne cesije cedent odgovara za postojanje potraivanja u trenutku kad je izvreno ustupanje, a odgovara i za naplativost ustupljenog potraivanja. Dakle kod naplate cesije cedent odgovara za veritet uvijek, a za bonitet kad je ugovoreno, dok kod nenaplatne cesije ne odgovara ni za bonitet ni za veritet. 16.PRISTUPANJE DUGU Je takav ugovor kojim se netko trei (intercedent) obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovo potraivanje prema duniku. Trei stupa u obvezu prema vjerovniku pored dunika. Intercedent nije s dunikom u nikakvom ugovornom odnosu u pogledu vraanja duga vjerovniku i svojim 4

pristupanjem dugu nije oslobodio dunika od ispunjenja. Vjerovnikova se situacija poboljala jer mu sada za jedno te isto potraivanje u obvezi i dosadanji dunik i trei (intercedent). 17.PREUZIMANJE ISPUNJENJA Je takav ugovor kojim se netko trei obvezuje duniku da e preuzeti obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku. Trea osoba ne postaje dunik vjerovnika, nego samo stupa u obvezu prema duniku pa prema njemu vjerovnik nema nikakva prava. Tako vjerovnik prema treem ne moe postaviti zahtjev za ispunjenje dunikove obveze , niti moe od dunika zahtjevati da trei ispuni obvezu, jer je dunik i nadalje sam u obvezi prema vjerovniku. Preuzimanjem duga preuzimalac duga se obvezuje duniku da e stupanjem na njegovo mjesto ispuniti njegovu obvezu vjerovniku. Kod preuzimanja duga preuzimalac stupa na mjesto prijanjeg dunika koji se u cijelosti oslobaa obveze. Na ugovor o preuzimanju duga vjerovnik mora dati svoj pristanak, pa je to zapravo trostrani pravni posao kojim dolazi do promjene dunika. 18.PREUZIMANJE DUGA Je takav ugovor kojim se preuzimalac duga obvezuje duniku preuzeti obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku.Preuzimanjem duga preuzimalac duga se obvezuje duniku da e stupanjem na njegovo mjesto ispuniti njegovu obvezu vjerovniku. Kod preuzimanja duga preuzimalac stupa na mjesto prijanjeg dunika koji se u cijelosti oslobaa obveze. Na ugovor o preuzimanju duga vjerovnik mora dati svoj pristanak, pa je to zapravo trostrani pravni posao kojim dolazi do promjene dunika. 19.VRSTE UGOVORA JEDNOSTRANO I DVOSTRANOOBVEZNI UGOVORI Jednostrano obvezni ugovori su takvi dvostrano pravni poslovi kod kojih je jedna stranka samo dunik, a druga samo vjerovnik. Njime se stvara obveza samo za jednu stranku. Dvostranoobvezni ugovori su oni kod kojih je svaka stranka istodobno i vjerovnik i dunik. Tako je kod prodaje kupac dunik u pogledu isplate cijene, a vjerovnik u pogledu zahtjeva za predaju stvari. Ispunjenje obveze jedne stranke predstavlja osnovu za ispunjenje obveze druge strane. NAPLATNI I BESPLATNI UGOVORI Razlikuju se po tome da li se za inidbu razumjeva (trai) protuinidba to jest da li stranka za inidbu koju primi trai neku naknadu ili ne. DVOSTRUKOOBVEZNI UGOVORI su naplatni, dok su jednostrano obvezni besplatni. KONSENZALNI I REALNI UGOVORI Konsenzualni ugovori nastaju u trenutku kad su se stranke sporazumijele o bitnim sastojcima ugovora.Realni ugovori su takvi ugovori kojih je pored suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora potrebna i predaja stvari. GLAVNI I SPOREDNI Ugovorom se utvruje jedna glavna obveza, npr. prodaja, na koju se nadovezuje niz sporednih kao to su jamstvo, zalog i drugo. IMENOVANI I NEIMENOVANI Imenovani su oni koji se u prometu esto pojavljuju pa su se tipizirali i dobili svoj posebni naziv. Neimenovani se rjee sklapaju, nisu se tipizirali, a esto nemaju svog posebnog naziva. PREDUGOVOR I GLAVNI UGOVORPredugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza na kasnije sklapanje glavnog ugovora. Predugovor obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. FORMALNI I NEFORMALNI Formalni je takav za koji je utvrena zakonska ili ugovorna forma. Neformalni je takav za koji nije utvrena forma. 20.KARAKTERISTIKA JAMSTVA Jamstvo je ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispunuti pravovaljanu i dospjelu obvezu glavnog dunika ako je ovaj ne bi ispunio. Jamstvo ima sljedee karakteristike: pismena forma akcesornost jamstvo samo za pravovaljanu obvezu opseg jamac ne moe imati veu odgovornost od glavnog dunika supsidijarno jamstvo jamac nema obveza sve dok glavni dunik ne ispunjava svoju solidarno jamstvo - ako se jamac obvezao kao jamac i platac, onda vjerovnik moe traiti ispunjenje duga i od glavno dunika i od jamca subrogacija na jamca koji je podmirio vjerovnikovo potraivanje prelazi potraivanje sa svim pravima i garancijama njegova ispunjenja podjamstvo jamstvo za obvezu nekog drugog jamstva regres jamac od glavnog dunika trai povrat sredstava koje je uloio da bi ispunio obveze glavnog dunika 21.KARAKTERISTIKE UGOVORNE KAZNE 5

Ugovorna kazna je ugovorom odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju e dunik platiti, odnosno pribaviti vjerovniku, ako ne ispuni solo (svoju) obvezu iz glavnog ugovora ili zakasni s njenim ispunjenjem. Karakteristike: forma (oblik) prema uvjetima koji su sdrani u ugovoru akcesornost sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu glavne obveze na ije se osiguranje ona odnosi perfekcija odredba o ugovornoj kazni pravovaljana je od trenutka kad su se stranke o njoj sporazumjele visina o njoj se ugovaraju ugovorene stranke nenovane inidbe ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze jer se za zakanjelo ispunjenje novanih obveza plaaju kamate vjerovnikova prava u sluaju neispunjavanja glavne obveze vjerovnik moe traiti ili ispunjenje obveze ili ugovorenu kaznu; ne oboje 22.RAZLIKA IZMEU UGOVORNE KAZNE I ZATEZNIH KAMATA Zatezne kamate su novani iznos koji (pored glavnice) dunik duguje vjerovniku ako zakasni s ispunjenjem novane obvee. Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira je li pretrpio tetu zbog dunikova zakanjenja, a ako je teta vea on ima pravo zahtijevati naknadu do pune naknade tete. Kod ugovorne kazne vjerovnik ima pravo na nju u sluaju da dunik ne ispuni svoju obvezu. Ako vjerovnik trai isplatu ugovorne kazne, gubi pravo na zahtjev ispunjenja glavne obveze. 23.NAINI IZJAVLJIVANJA VOLJE Za valjan pravni posao potrebno je da oitovanje bude u skladu s voljom sudionika. Oitovanje je samo vanjska manifestacija unutranjeg sadraja volje. esto oitovanje nije u skladu s voljom pa dolazi do nesklada izmeu oitovanja i volje tzv. mane volje. Prije svega moramo luiti svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja od nesvjesnog. (vidi 24. i 25.) 24.SVJESNI NESKLAD IZMEU VOLJE I OITOVANJA Ova vrsta nesklada postoji onda kad stranka svjesno izjavi neto to zapravo nee. Poseban sluaj je mentalna rezervacija koja predstavja nesklad izmeu unutranje i vanjske izraene volje. Najvaniji oblik svjesnog nesklada izmeu unutranje i oitovanje volje postoji kod simulacije. Simulacija se sastoji u tome da obije strane prividno sklapaju ugovor, a zapravo ga ne ele sklopiti. Ako su kod treih osoba ostavile dojam da je ugovor sklopljen on se naziva fiktivnim. On je nitav. Kod relativne simulacije stranke sklapaju jedan ugovor tako da prem vani prikriju drugi koji stvarno ele sklopiti. 25.NESVJESNI NESKLAD IZMEU VOLJE I OITOVANJA Do nesvjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja moe doi iz vie razloga, a to su: Prijetnja je takva mana volje kod koje je jedna ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom izazvao kod druge strane opravdani strah, tako da je ona zbog toga sklopila ugovor pod prijetnjom i moe traiti da se on pobije. Zabluda je pogrena predodba o nekoj injenici ili o nekom objektivnom pravu. Da bi se stranka na nju mogla pozvati, mora biti bitna i neiskrivljena. Bitna je ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na osobu s kojom se sklapa ugovor, na okolnosti koje se smatraju odlunim. Neskrivljena je ako je stranka koja je u zabludi pri sklapanju ugovora postupala s panjom koja se u predmetu zahtijeva. Nesporazum je takav nesvjesni nesklad u oitovanju volje obiju stranaka kod kojeg je prva stranka u zabludi u pogledu oitovanja volje druge stranke. Prijevara je svjesno izazivanje zablude kod druge stranke s namjerom da je time navede na sklapanje ugovora 26.NAINI PRESTANKA OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA Prestanak je unaprijed predvien i voljom stranaka namjeravana posljedica zasnivanja obveznopravnog odnosa. Svrha obveznopravnog odnosa nije njegovo trajanje, nego to ranije ispunjenje preuzetih obveza. Ispunjenjem obveza otpada i razlog daljnjeg postojanja obveznog odnosa. Osim ispunjenja, drugi sluajevi predvieni su zakonom i to su: prijeboj, otpust duga, obnova, sjedinjenje, protek vremena, otkaz te smrt dunika ili vjerovnika. Prestanak obveznopravnih odnosa moe nastati voljom ugovorenih stranaka (ispunjenje, prijeboj, otpust duga), ali i uslijed injenica koje ne ovise o volji stranaka (smrt, protek vremena, nemogunost ispunjenja). Prestankom glavne obveze gase se i sporedna prava, kao to su jamstvo, zalog, kapara, trokovi, kamate i drugo. (vidi dalje od 27. do 48.) 6

27.SUBJEKT ISPUNJENJA Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa valjanim izvrenjem due inidbe od strane dunika. Ispunjenje biva izvreno vjerovniku, ali i osobi koju je odredio sud, sam vjerovnik ili zakon. Ispunjenje nekoj treoj osobi pravovaljano je onda ako je vjerovnik takvo ispunjenje odobrio. Redovni subjekt koji ispunjava obvezu je dunik, ali umijesto njega moe je ispuniti netko trei. Ispunjenje personalnom subrogacijom postoji ako natko trei ispuni vjerovniku dunikov dug, ime prelazi vjerovnikovo potraivanje na ispunioca solvensa. Prijelaz potraivanja moe nastupiti ili ugovorom ili zakonom. Ugovorna presonalna subrogacija nastaje u sluaju kada ispunilac bilo tko trei, u sluaju ispunjenja tue obveze, ugovori s vjerovnikom prije ili pri ispunjenju da e ispunjeno potraivanje prijei na ispunioca sa svim ili samo s nekim sporednim pravima. Zakonska personalna subrogacija nastaje kad obvezu dunika ispuni trea osoba koja ima odreen pravni interes u tome da ispuni dunikovu obvezu. Kod ove subrogacije ne trai se pristanak vjerovnika. 28.PREDMET ISPUNJENJA Dunik je obvezan ispuniti upravo onu inidbu koja ii sadraj obveze. ak i onda ako je dunik predao neto kao dugovnu stvar, a vjerovnik je primio makar ona to nije, ispunjenje nije pravovaljano, pa vjerovnik ima pravo vratiti ono to mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar.Vjerovnik nije duan primiti djelomino ispunjenje nenovanih inidaba, ali je obvezan primiti djelomino ispunjenje novanih obveza. Kada su stvari odreene samo po rodu (nop. ito, grah), dunik je obvezan predati stvari srednje kakvoe. Od osnovnog pravlia da dunik mora ispuniti ono to ini sadraj obveze postoje dvije iznimke: zamjena ispunjenja i predaja radi prodaje. 29.VRIJEME ISPUNJENJA Kad je rok odreen, dunik mora svoje ovbeze ispuniti u roku. Ako rok nije odreen, vjerovnik moe treiti hitno ispunjenje, a dunik moe traiti da vjerovnik odmah primi ispunjenje. Kod novanih obveza, ako se plaa posredovanjem banke kod koje vjerovnik ima svoj raun, smatra se da je dug namiren kada banci stigne novana doznaka u korist vjerovnika, ili nalog dunikove banke za odobrenje vjerovnikova iznosa naznaenim u nalogu. Kad je plaanje predvieno potom, dug je namiren kada vjerovnik primi nivanu doznaku. Ako se plaa ekom, uplata se smatra izvrenom u trenutku dunikove uplate udorenog iznosa ekovnom uplatnicom u korist naznaenog rauna. 30. MJESTO ISPUNJENJA Mjesto ispunjenja odreuje se ugovorom ili zakonom. Ako ono nije odreeno, nenovana obveza se ispunjava u mjesu u kojem je dunik imao svoje sjedite (pravna osoba), odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivlita boravite (fizika osoba). Novane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedite odnosno prebivalite ili boravite. U sluaju virmanskog plaanja novane obveze ispunjavaju se u mjestu sjedita banke. 31.NAIN ISPUNJENJA Openito o nainu ispunjenja nema zakonskih odredbi, to je razumljivo, jer za svaku vrstu ugovora postoji poseban nain ispunjenja ovbeze. Tu se moraju uzeti u obzir i pravila struke; poslovni obiaji, uzane i slino, a u prvom redu onako kako su stranke za konkretan sluaj ugovorile. 32. PRAVILO PACTA SUNT SERVANDA Od trenutka sklapanja do trenutka ispunjenja mogu se dogoditi neke okolnosti zbog kojih dolazi do neispunjenja obveza. Kako okolnosti priozlaze iz raznih objektivnih i subjektivnih razloga to su i razliite mogunosti stranke vjerne ugovoru u pogledu zahtjeva za ispunjenje, prestanak, odnosno promjenu ugovora, pri emu se ona mora drati temeljnog naela da se ugovori moraju izvravati (pacta sunt servanda)to jest ne bi mogla u svakom takvom sluaju samovoljno zahtijevati raskid ugovornog odnosa. Uz temeljno pravilo pacta sunt srevanda postoje i odreene iznimke oje predstavljaju ujedno i prekid obveznog odnosa. To su raskid ugovora zbog neispunjenja, raskid ili izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti, i prigovor neispunjenja ugovora. 33. RASKID UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA Raskid ugovora zbog neispunjenja je jedrostrana izjavavjerovnika duniku da zbog neispunjenja smatra kako je meu njima nihov valjano sklpoljen dvostrano obvezni ugovor prestao. Kod dvostrano obveznih ugovora, ako jedna stranka ne ispuni svoju obvezu druga stranka moe zahtijevati: 7

ispunjenje raskid ugovora jednostranom izjavom O raskidanju ugovora zbog neispunjenja vjerovnik je duan obavijestiti dunika bez odgaanja. Ako kod ugovora s fiksnim rokom dunik ne ispuni svoju obvezu u ugovorenom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Uinak raskida ugovora zbog neispunjenja je prestanak obveznog odnosa ime se obje stranke oslobaaju svojih obveza, osim obveze za naknadu tete. 34.NEMOGUNOST ISPUNJENJA Kod dvostrano obveznih ugovora razlikujemo je li do nemogunosti ispunjenja dolo bez krivnje stranaka, odnosno krivnjom jedne stranke. Ako je ispunjenje obveze jedne ugovorne stranke postalo nemogue zbog dogaaja za koje nije odgovorna ni jedna od stranaka, gasi se i obveza druge stranke. Tu dolazi do prestanka obveznopravnih odnosa. Ako je do neispunjenja obveze jedne ugovorne stranke dolo zbog dogaaja za koje je druga odgovorna stranka odgovorna (kriva), obveza prve ugovorne stranke se gasi. Prema drugoj stranci u tom sluaju ona zadrava pravo na svoje potraivaje koje se smanjuje za koliinu koristikoju je ona mogla imati zbog osloboenja od vlastite obveze, a duna je drugoj stranci ustupiti i sva prava koja bi imala prema treima u svezi s predmetom svoje obveze. U sluaju da jena stranka moe samo djelomino ispuniti svoju obvezu drugoj stranci ostaje alternativa: raskinuti ugovor ugovor ostaviti na snazi s time da ima prava zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze

35.KLAUZULA REBUS SIC STANTIBUS Traiti od stranke da ispuni ugovor, makar bi joj ispunjenje obveze nanjelo pretjerani gubitak, nije u skladu s voljom stranaka. Zbog toga je doputena mogunost raskida ugovora ili njezine izmjene klauzula rebus sic stantibus. Na zakon prihvaa naelo te klauzule i stranka kojoj je oteano ispunjenje obveze moe se na nju pozvati, bez da je klauzula stavljna u ugovor (pretpostavka za raskid ugovora vidi pod 36.). Kad se steknu navedene pretpostavke ugroena stranka ne moe sama raskinuti ugovor, nego podnosi zahtijev sudu koji donosi odluku o osnovanosti zahtjeva. Ugorena stranka duna je o svojoj namjeri obavjestiti drugu stranku im sazna da su nastupile izmjenjene okolnosti. Klauzula rebus sic stantibus pored raskida ukljuuje i mogunost izmjene ugovora. Takvko zahtjevanje mogu traiti obje strane. Odluka suda u pogledu izmjene odgovarajuih uvjeta ima znaaj obnove (novacije), poto se njome mijenja sadraj ugovora, umjesto ranije, nastaje nova ugovorna obveza. 36.PRETPOSTAVKE ZA RASKID UGOVORA ZBOG IZMJENJENIH OKOLNOSTI da su okolnosti nastale nakon sklapanja ugovora da su okolnosti takve koje oteavaju ispunjenje obveze jedne strane ili se ne moe ostvariti svrha ugovora da ugovor oito vie ne odgovara oekivanjima ugovornih stranaka da je ovlatena stranka za postavljanje zahtjeva za raskid ona koja je ugroena izmjenjenim okolnostima da se ovlatena stranka ne moe pozivati na izmjenjene okolnosti ako su one nastupile nakon isteka roka za ispunjenje obveze da se na raskid ugovora ne moe pozivati ona stranka koja je bila duna u trenutku sklapanja ugovora uzeti u obzirte okolnosti, ili je njih mogla izbjei ili savladati 37.PRIGOVOR ZBOG NEISPUNJENJA Jedna stranka ne moe od druge zahtjevati ispunjenje ugovorne obveze, a da i sama nije svoju ispunila odnosno spremna ispuniti. U sluaju da to ona ipak uini, druga stranka, kad nije obvezana na dunost ranijeg ispunjenja, moe staviti prigovor neispunjenja ugovora exceptio non adimpleti contractus kojim uskrauje ispunjenje svoje obveze, ako druga stranka jo nije ispunila svoju obvezu ili je ponudila. Ako je jedna strana ispunila svoju obvezu, onda je normalno da trai protuispunjenje. Stranka koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu, a materijala situacija druge stranke se pogorala, moe odgoditi ispunjenje tako dugo dok druga stranka ne ispuni svoju obvezu ili dok na dade dovoljno vrsto osiguranje da e svoju obvezu ispuniti npr. predujam, jamstvo treeg, bankovna garancija. 38.ZAKANJENJE DUNIKA Dunik dolazi u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje (ugovorom, propisom). Ako takav rok nije odreen dunik dolazi u zakanjenje kad ga vjerovnik pozove na 8

ispunjenje obveze. U sluaju zakanjenja dunika, vjerovnik ima pravo od njega traiti naknadu tete. Naknadu tete vjerovnik moe traiti samo u sluaju kad je do zakanjenja dolo iz subjektivnih razloga koji su se stekli ko dunika. 39.ZAKANJENJE VJEROVNIKA Vjerovnik dolazi u zakanjenje: ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei ako je spreman primiti ispunjenje dunikove obveze(istovremene), a ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. Vjerovnik ne dolazi u zakanjenje ako dokae da u vrijeme ispunjenja dunik nije mogao ispuniti svoju obvezu. Dolaskom vjerovnika u zakanjenje prestaje zakanjenje dunika, a na vjerovnika prelazi i rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. 40.ZNAAJ ZAKANJENJA U OBVEZNOM PRAVU Zakanjenje u obveznom pravu znai svako zakanjenje ili otezanje s ispunjenjem preuzete obveze. Zakanjenje nastupa kad se obveza u ugovorenom, propisanom ili u poslovnoj praksi uobiajenom roku ne ispuni. Zakanjenje ispunjenja obveze je povreda postojeeg obveznopravnog odnosa i samo po sebi ne dovodi do njegova prestanka. Osoba u zakanjenju je i dalje duna ispuniti svoju obvezu, samo uslijed zakanjenja na njenoj strani dolazi do novih pravnih posljedica. 41.UINCI POLAGANJA DUGOVANE STVARI Uinci polaganja dogovane stvari su sljedei: u trenutku kad je izvrio polaganje dunik se oslobaa obveze ako je dunik bio u zakanjenju njegovo zakanjenje prestaje od dana polaganja prestaju tei kamate od trenutka kada je stvar poloena rizik sluajne propasti ili oteenja prelazi na vjerovnika trokove polaganja snosi vjerovnik u onoj mjeri u kojoj oni prelaze trokove ispunjenja koje je duan snositi dunik 42.POLAGANJE DUGOVANE STVARI Kad je vjerovnik u zakanjenju dunik moe sam predmet obveze drati i uvati za vjerovnika na njegov troak i rizik. Meutim u poslovnim svijetu dunik dugovanu stvar polaekod suda za vjerovnika.O izvrenom polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika. Polaganje se obavlja kod stvarno nadlenog suda u mjestu ispunjenja, a ako to pitanje priroda posla i ekonominost zahtijevaju, u mjestu gdje se nalazi. Ako se radi o stavri koja se ne moe uvatikod suda, na zahtjev dunika sud e odrediti osobu kojoj e dunikpredati stvar na uvanje o troku i na raun vjerovnika. U privredi predaja takve stvari javnom skladitu ima uinak polaganja kod suda. 43.PRODAJA DUGOVANE STVARI Kad je stvar neprikladna za uvanje ili kadsu trokovi uvanja i odravanja stvari nesrazmjerni s njenom vrijednou, dunik moe prodati stvar na javnoj drabi u mjestu ispunjenja. Ako stvar ima tekuu cijenu ili ako su trokovi javne prodaje nasrazmjerni s vrijednou stvari, dunik je moe prodati u slobodne ruke. Ali ako se radi o stvari koja moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik nije samo ovlaten za prodaju, nego ju je duan i to bez odlaganja na na najpogodniji nain prodati. 44.KOMPENZACIJA PRIJEBOJ Kompenzacija prijeboj je takav nain prestanka obveznopravnog odnosa gdje se potraivanje vjerovnika i protupotraivaje dunika ukidaju meusobnim proraunavanjem. Prijeboj kao mogui prestanak obveznog odnosa postoji u sluaju kada izmeu istog vjerovnika i dunika postoje potraivanja iz dvaju ili vie meusobnih odnosa. Prijeboj moe biti potpun kad su potraivanja i dugovanja u istom iznosu, ili djelomian tj, nakon prijeboj stranci s veim potraivanjem plaa se razlika. Prebijati se mogu samo one trabine koje odgovaraju zakonskim uvjetimatj. za valjanost prijeboja potrebnesu sljedee pretpostavke: Istovrsnost potraivanja glase na novac ili neke druge zamjenjive stvari Dospjelost moraju nastupiti nakon ispunjenja postojeih obveza iz potraivanja koja se prebijaju Utuivost potraivanja moraju biti takva da se mogu ostvariti i sudskim putem Uzajamnost stranke koje vre prijeboj moraju uzajamno i izravno biti vjerovnik i dunik Pravni uinak prijeboja nastaje onda kad su se stekli uvjeti za prebijanje, to znai da prijeboj djeluje retroaktivno od trenutka kada su potraivanja postala sposobna za prebijanje. 9

45.OBNOVA Obnova novacija je sporazum postignut izmeu vjerovnika i dunika kojim postojea obveza prestaje i zamjenjuje se novom, tko da nova obveza ima razliit predmet ili razliitu pravnu osnovu. Za obnovu su potrebne sljedee pretpostavke: postojanje pravovaljane stare glavne obveze obnova je bez uinka ako je prijanja obveza bila nitavna ili ve ugaena volja stranaka stranke moraju izraziti namjeru da stvaranjem nove obveze prestaje stara Ako se ne moe dokazati da postoji volja stranaka, prijanja obveza ne prestaje ve postoji nadalje pored nove. Volja stranaka izraena u tom pravcu da se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu i nainu ispunjenja, naknadnoj odredbi o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju ispunjenja, nikad se ne smatra novacijom. Obnovu ne smijemo poistovjetiti sa nagodbom. Nagodba je takav ugovor kojim stranke prekidaju meusobni sporazum, ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu i utvruju svoja meusobna prava i obveze. 46.KONFUZIJA SJEDINJENJE Konfuzija sjadinjenje je spajanje samostanog vjerovnikovog potrivanja i samostalnog dunikova duga kod jedne osobe, koja tako postaje istovremeno vjerovnik i dunik. Sjedinjenjem obveza prestaje po prirodi stveri, a za pravovaljanost sjedinjenja nisu potrebne nikakve pretpostavke osim injenice sjedinjenja potraivanja kod jedne osobe. Do sjedinjenja moe doi tako da vjerovnikovo potraivanje pree na dunika, da dunikov dug pree na vjerovnika, odnosno da se potraivanje i dugovanje steknu kod tree osobe. Sjedinjenjem prestaje obveznopravni odnos izmeu odrenog vjerovnika i dunika, pa ono ne smije koditi pravima trih osoba na primjer kod prava zaloga. 47.OTPUST DUGA Otpust (otkaz) duga je takav prestanak obveze kod kojeg vjerovnik izjvi duniku da nee traiti njeno ispunjenje, a dunik se s time suglasi. Otpust duga je ugovor, jer je za njegovu pravovaljanost potrebna suglasnost obiju stranaka, a ne jednostrana izjava volje vjerovnika. Ako dunik ne pristane da mu se dug ne oprosti iz bilo kog razloga (mterijalnih, moralnih) izjava vjerovniku nema pravni uinak. Otpust duga ne smije prouzrokovati neku povredu prava treih osoba, jer bi to bio ugovor na tetu treeg koji je zabranjen. 48.OTKAZ Obveznopravni odnos s neodreenim trajanjem moe svaka stranka otkazati jednostranom izjavom volje. Za pravovaljanost otkaza trebaju biti ispunjeni sljedei uvjeti: otkaz mora biti dostavjen drugoj stranci otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme obveza prestaje istekom otkaznog roka odreenog ugovorom, a ako otkazni rok nije ugovoren, istekom vremena odreenog zakonom, poslovnim obiajem, a ako nema ni takvih, istekom primjerenog roka. vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika ono to je dospijelo prije nego to je obveza prestala protekom roka ili otkazom 49.PRAVNA OSNOVA NASTANKA OBVEZNIH ODNOSA Pravna osnova nastanka obveznih odnosa je ugovor ( pravni akt, zakon). 50.KARAKTERISTIKA IZVANUGOVORNIH OBVEZA Glana je karakteristika izvnugovornih obveza da za njihov nastanak nije potrebno sukladno oitovanje volje stranaka, ali je drutvo u tolikoj mjeri zainteresirano za zatitu odreenih imovinskopravnih odnosa da je osobu koja ih je na neki nain poremetila stavila u obveznopravni odnos prema nekoj drugoj osobi.

51.OBLICI IZVANUGOVORNIH OBVEZA U prometu su se izvanugovorne obveze tipizirale. Najvaniji i najei oblik izvanugovornih obveza je odgovornost za tetu, dok se rjee javljaju drugi oblici izvanugovornih obveza, a to su poslovodstvo bez naloga, stjecvanje bez osnove i upotreba stvari u tuu korist. 52.PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU 10

ovijek moe nekim radnjama nanjeti drugima gubitak u imovini, fiziku bol, moe ih duevno poniziti itd. Pravo uz takvo djelovanje vee postanak izvnugovornog obveznopravnog odnosa koji nazivamo odgovornost za tetu. Odgovornost za tetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za tetu (tetnik) poinila protupravnu tetnu radnju uslijed je nastala teta osobi koja trai popravak tete (oteeni) i ako postoji uzrona veza izmeu tetne radnje i tete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju se ispuniti kumulativno; ako i jedna izostane nema odgovornosti za tetu. 53.POSLOVNA SPOSOBNOST Poslovna sposobnost stjee se automatski s puniljetnou u duevno zdrave osobe. Kod odgovornost iza tetu, tetnik u odreenim sluajevima odgovara za tetu iako nije punoljetan, poto se openito smatra da svijest o tome da se ne smije initi teta dozrijeva ranije od punoljetnosti, pa tu prevladava kriterij sposobnosti za rasuivanje. Zakonodavac je stoga odredio da: maloljetnik do 7. godine ivota ne odgovara za tetu maloljetnik od 7. do 14. godine ne odgovara za tetu osim ako se dokae da je pri uzrokovanju tete bio posoban za rasuivanje maloljetnik s navrenih 14 godina ivota odgovoran je prema opim pravilima odgovornosti za tetu 54.RAZLIKA IZMEU GRAANSKOG DELIKTA I POVREDE UGOVORNOG ODNOSA tetna radnja je svaki in ili propust tetnika koji prouzrokuje tetu oteenom. tetne radje dijelimo u dvije osnovne skupine: graanski delikt povreda ugovornog odnosa Graanski delikt je prouzrokovaje tete drugom takvom tetnom radnjom koja ne predstavlja povredu neke ranije ugovorne obveze. Graanskim deliktom nastaje izmeu tetnika i oteenog izvorna i samostalna obveza odgovornosti za tetu. Povreda ugovornog odnosa je takva tetna radnja kojom se ini povreda ostojee ugovorne obveze, te se obveznopravni odnos preinauje. tetnom radnjom moe se potpuno onemiguiti ispunjavanje obveze, a u tom sluaju umjesto dosadanje ugovorne obveze dolazi obveza naknade tete. 55.KRITERIJI ZA UTVRIVANJE ODGOVORNOSTI ZA TETU tetnik moe prouzrokovati tetu namjerno ili nepanjom (nemarnou). Namjera postoji kada je tetnik svojim postupkom htio nanjeti tetu drugom ili je znao da e od njegove radnje nastati drugome teta ili da moe nastati. Nepanja se javlja u dva oblika. Krajnja nepanja postoji kad je teta nastal jer se tetnik nije ponaao onako kako se trebao u tim godinama. Obina nepanja postoji kad tetnik u svom postupanju nije upotrebio svoju panju koja se oekuje od osobito paljivog ovjeka dobrog privrednika. Ako se z aodreene sluajeve ne trai subjektivni element protupravnosti krivnja, odgovara se po objektivnom kriteriju, kriteriju uzronosti. 56. ODGOVORNOST PO KRITERIJU DOKAZANE KRIVNJE Kriterij dokazane krivnje (oteeni mora dokazati krivnju) je takva odgovornost po kriteriju krivnje kod koje oteeni koji postavlja zahtjev za naknadu tete treba dokazati tetnu radnju tetnika, tetu, uzronu vezu i subjektivni element protupravnosti (krivnja tetnika). Objektivne elemente protupravnosti utvruje sud po slubenoj dunosti. Teret dokaza po ovom kriteriju lei na oteenom, a tetnik se moe braniti tako da pobija ono to oteeni mora dokazati. 57. ODGOVORNOST PO KRITERIJU PRESUMIRANE KRIVNJE Kriterij pretpostavljene (presumirane) krivnje je takva odogvornost po kriteriju krivnje kod koje tetnik odgovara za tetu ako je kriv, a njegova se krivnja pretpostavlja. Oteeni mora dokazati tetnu radnju, tetu, uzronu vezu, a krivnju tetnika ne dokazuje jer se ona pretpostavlja. Teret dokaza je na tetniku jer on mora dokazati da nije kriv. 58.ODGOVORNOST PO KRITERIJU UZRONOSTI Kod ovog kriterija odgovornosti za tetu ne trai se uope krivnja tetnika, nego postojanje uzrone veze izmeu tetne radnje i tete. Oteenik mora dokazati tetnu tetu, a ne i krivnju tetnika. to se tie uzronosti nju u naelu dokazuje oteenik. strane tetnik se ne moe osloboditi odgovornosti za tetu dokazivanjem da nije kriv to se trai radnju i S druge se teta 11

dogodila. Meutim, kod odgovornosti bez krivnje u teoriji se razlikuje apsolutna i relativna uzronost. Kod apsolutne uzronosti ne bi postojala nikakva mogunost oslobaanja od odgovornosti. Kod relativne uzronosti tetnik se moe osloboditi od odgovornosti za naknadu tete ili druge inidbe, ako dokae da je teta prouzrokovana viom silom, krivnjom samog oteenog ili nekog treeg.

59.VRSTE TETE teta je tetnom radnom prouzrokovana povreda neijeg subjektivnog prava ili interesa. tetna radnja mora biti takva da se njome povrijedi neko pravo ili interes. teta moe biti materijalna i nematerijalana. Materijalna teta je takva koja se odraava na imovini oteenog i pojavljuje se u dva oblika, kao: Obina teta stvarna teta koja se sastoji u umanjenjupostojee imovine oteenog (npr. razbije se tui auto) Izmakla korist izmakla dobit koja se sastoji u spreavaju poveanja imovine oteenog. Pod izmaklom koristi razumijeva se ona korist za koju je izvjesno da bi je vjerovnik ostvario prema redovnom toku stvari da je dunik svoju obvezu ispunio kako treba. Nematerijalna teta je takva koja se odraava u povredi subjektivnih neimovinskih prava interesa nanoenje fizikog ili psiholokog bola ili straha drugome, povreda asti, poslovnog ugleda isl. 60.RAZLIKA IZMEU SLUAJA I VIE SILE Kod sluaja se ne mora uvijek raditi o vanjskom dogaaju, dok kod vie sile mora. U pogledu neotklonjivosti postoji poznata definicija Via sila je dogaaj, koji da smo ga i predvidjeli ne bi mogli sprijeiti. Sluaj je dogaaj koji bismo da smo ga predvidjeli, mogli sprijeiti. Kod vie sile se radi o apsolutno, a kod sluaja o relatino neotklonjivom dogaaju. tetnik oji odgovara po kriteriju krivnje ne odgovara za sluaj. tetnik koji odgovara po kriteriju uzronosti odgovara i za sluaj. 61.DEFINICIJA VIE SILE Via sila je dogaaj zbog kojeg je nastupila teta, a potjee od nekog uzroka koji se nalzi izvan stvari i ije se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbjei ili otkloniti. Da bi se jedan dogaaj mogao smatrati viom silom u pravnom smislu trebaju se stei sljedei elementi: dogaaj mora biti nepredvidiv dogaaj mora biti neotklonjiv i neizbjeiv dogaaj mora biti takav da ima tetne posljedice koje su prouzroile tetu, odnosno onemoguile ispunjenje obveze Osnovno je naelo da se za tetu nastalu uslijed vie sile ne odgovara. 62.SLUAJEVI ODGOVORNOSTI ZA TETU NASTALU SLUAJEM Sluaj je tetan dogaaj ili ljudska radnja koji se ne moe upisati u krivnju jedne osobe. Sluaj je nepredvidiv dogaaj, ali se dogaa i njegovo nastupanje je relativno otklonjivo. Ako je teta nastala sluajem, snosi je onaj kod koga se dogodila. U odnosu na odgovornost za tetu tetnik koji odgovara po kriteriju uzronosti odgovara i za sluaj, dok za sluaj ne odgovara onaj na koga se primjenjuje kriterij krivnje. U izuzetnim sluajevima tetnik koji inae ne odgovara za sluaj, jer je podvrgnut kriteriju krivnje, moe ipak odgovarati i za tetu nastalu sluajem: kad same stranke tako dogovore kad je to zakonom izriito predvieno (npr. zakanjenjem vjerovnika na njega prelazi i rizik za sluaj propasti stvari); isto tako ostavoprimac odgovara i za sluajnu propast ili oteenje stvari, ako je bez nude ili pristanka ostavodavca predao stvar drugome na uvanje.

63.POPRAVLJANJE TETE Popravljanje tete je uklanjanje, naknaivanje ili ublaavanje tetnih posljedica koje su nastale zbog odreenih tetnih radnji za koje se odgovara. Zakon razlikuje popravljanje materijalne i nematerijalne tete. Materijalna teta se reflaktira na imovinioteenika bez obzira je li teta poinjena na stvari il samomoteeniku, dok se nematerijalna teta odnosi na samu osobu oteenika (vidi 68. i 69). 12

64.POPRAVLJANJE MATERIJALNE TETE Kod popravljanja tete postoje dva oblika reparacije: naturalna restitucija uspostavljanje prijanjeg stanja naknada tete u novanome ekvivalentu Zakon polazi od stajalita da odgovorna osoba prvenstveno i obvezno treba uspostaviti stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala. Iako je naturalna restitucija oblik popravljanja tete koji se vri samo ako je to mogue, njoj se treba pristupiti i tada kada se njome ne moe u potpunosti ukloniti teta. U tom sluaju odgovorna osoba tek za ostatak tete daje novanu naknadu. Ao oteenik zahtijeva novanu naknadu, iako je uspostavljanje prijanjeg stanja mogue, sud mu je moe dosuditi ako se smatra da je prema okolnostima danog sluaja opravdanija materijalna restitucija. Visina novane naknade ovisi o veliini tete, o stupnju krivnje tetnika, materijalnom stanju oteenika, o tome je li oteenik pridonio da teta nastane ili bude vea.

65.POPRAVLJANJE NEMATERIJALNE TETE Kod popravljanja nematerijalne tete dolazi u obzir satisfakcija tj. takav oblik popravljanja tete kojim se priznaje oteenom neko subjektivno zadovoljenje bez obzira na visinu tete i njenu naknadu. Tako sud u sluaju povrede prava linosti moe narediti objavljivanje presude na troak tetnika, odnosno njene ispravke, narediti da tetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena ili to drugo ime se moe ostvariti svrha popravljanja tete. Kad se popravljanje nematerijalne tete dosuuje u novcu, novana naknada nema karakter naknade tete jer se naprimjer pretrpljeni bolovi ne mogu izraziti u novcu. U tom smislu naknada za pretrpjele fizike boli nije naknada tete nego oblik satisfakcije.

66.

PRETPOSTAVKE KADA OSIROMAENI IMA PRAVO NA TUBU ZA POVRAT NEOSNOVANO STEENOG Za nastanak izvanugovornog obveznopravno odnosa stjecanje bez osnove iz kojeg proizlazi pravo osiromaenog za zahtjevom od obogaenog za vraanje steenog, odnosno da se vrijednost postignute koristi naknadi, nuno se moraju stei sljedee pretpostavke: poveanje imovine na jednoj strani obogaenje bez pravne osnove smanjenje imovine na drugoj strani osiromaenje uzrona veza izmeu poveanja i umanjenja imovine stjecanje je bez pravne osnove inidba zbog koje je dolo do promjena u imovini ne smije biti tetna radnja u smislu graanskog delikta, odnosno povrede ugovornog odnosa, jer bi u tom sluaju nastala obveza odgovornosti za tetu. Kad se sve navedene pretpostavke ostvare, osiromaeni ima pravo na tubu za povrat neosnovano steenog (kondikcija) kojom jedino moe ostvariti svoje pravo. 67.POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Poslovodstvo bez naloga je izvanugovorni obvezni odnos koji nastaje tako da se netko (poslovoa bez naloga) nepozvan i bez naloga mijea u poslove druge osobe (gospodar posla), obavljajui ih na tui raun. Predmetom poslovodstva bez naloga moe biti obavljanje fizikih ili pravnih poslova. Pretpostavke poslovodstva bez naloga su: poslovodstvo se mora sastojati u obavljanju nekog posla (fizikog ili pravnog), ali je mogue i troenje vlastite imovine u interesu drugog poslovoa bez naloga mora obavljati tui posao i s namjerom da se posao obavlja u tuem, a ne u svojem interesu poslovoa radi uvijek bez naloga (ugovornog, zakonskog ili sudskog) 68.ZASTARA Zastara je gubitak zahtjeva na zatitu vjerovnikova prava zbog njegova pasivnog dranja kroz zakonom odreeno vrijeme. U obveznom pravu zastara nastupa kad istekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Svrha zastare je u tome da u nekom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako ovlatenik svoje pravo ne ostvari. Nastupanjem zastare ne nestaje samo pravo. Zato, ako je netko duan odreeni iznos ostaje 13

dunikom i nakon zastarijevanja njegova duga. Posljedica zastare je u tome da ako nakon proteka propisanog vremena vjerovnik tui na ispunjenje obveze, dunik moe staviti prigovor zastare, pa vjerovnik ne moe svoje pravo ostvariti putem suda. Na zastaru ne pazi sud po slubenoj dunosti nego se dunik mora na nju pozvati, dunik mora staviti prigovor zastare. Zastarijevanje poinje tei prvog dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ali ako zakonom nije nita drugo propisano. Dunik se ne moe odrei zastare prije nego to ne istekne vrijeme odreeno za zastaru. 69.RAZLIKA IZMEU ZASTARE I PREKLUZIJE Prekluzivni rok je zakonom odreeni protek vremena istekom kojeg prestaje postojati samo pravo ako ga ovlatenik ne ostvari u tom roku. Prekluzija je u tom smislu slina zastari, a razlikuje se po tome to se kod zastare ne gubi pravo na tubu, dakle zahtjev na prisilno izvrenje prava, dok istekom prekluzivnog roka nastupa prekluzija gubi se pravo. Kod prekluzije nema ni obustave (zastoja) ni prekida, a na prekluzivni rok pazi sud po slubenoj dunosti i obino su kratki. Prekluzivni rokovi mogu biti: materijalni rok u kojem predavalac mora obavijestiti kupca da se koristi pravom prvokupa procesualni rok na albu protiv presude je 15 dana od dana dostave prijepisa presude. 70.RAZLIKA IZMEU OBUSTAVE I PREKIDA ZASTARIJEVANJA Zastoj ili obustava zastarijevanja je nastup takvih okolnosti uslijed kojih zastara ne moe poeti tei ili ve zapoeta zastara prestane tei tako dugo dok okolnosti ne otpadnu, a nakon toga zastara se nastavlja, a proteklo vrijeme uraunava. Razloge koji utjeu na zastoj zastarijevanja moemo podijeliti u vie grupa, od kojih su osnovne: subjektivne sastoje se u specifinim osobnim odnosima izmeu vjerovnika i dunika objektivne predstavljaju stvarnu nemogunost ( sprijeenost ) vjerovnika da ostvari svoja potraivanja Zastarijevanje prekinuto priznavanjem od strane dunika poinje tei iznova od dana priznanja. Prekid zastare je nastup takvih okolnosti uslijed kojih zastara prestaje tei time da se proteklo vrijeme ne uraunava, nego zastara nakon prekida poinje tei iznova. Okolnosti koje izazivaju prekid zastarijevanja ovise iskljuivo od sudionika obveznog odnosa, to jest ovise o volji bilo vjerovnika, bilo dunika i nisu uvjetovane objektivnim okolnostima, ako to je esto sliaj kod obustave. Dunik moe prekinuti zastaru priznavanjem duga neposrendnom izjavom vjerovniku pismeno ili usmeno, kao i posredno plaanjem otplate, plaanjem kamate, davanjem osiguranja itd. Priznanje duga mora biti jasno odreeno i bezuvjetno. Zastarijevanje se prekida podizanjem tube. Prekid zastarijevanja podizanjem tube i drugim procsnim radnjama vjerovnika smatra se da nije nastupilo ako vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je poduzeo.Zastarijevanje koje poinje tei ponovo poslije prekida, navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastarijevanje koje je prekinuto.

71. ROKOVI ZASTARE Rok zastare je vrijeme zakonom odreeno nakon kojeg se neko pravo ne moe ostvariti prirodnim putem. ZOO je propisao opi zastari rok i nekoliko posebnih ovisno o vratama potraivanja i strankama. Opi zastarni rok je pet godina i vai za sve subjekte. Od posebnih navodimo samo najvanije: meusobna potraivanja pravnih osoba iz ugovora o prometu roba i usluga, te potraivanja naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine kod zastare potraivanja prouzrokovane tete razlikujemo A) naknada tete nastala graanskim deliktom gdje je rok zsstarijevanja tri godine od kada je oteenik saznao za tetu (subjektivni rok), a u svakom sluaju u roku od pet godina od dana kad je teta nastala (objektivni rok) B) naknada tete nastale povredom ugovorne obveze koja zastarijeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze C) naknada od tete koja je prouzrokovana krivinim djelom 72.UGOVOR O PRODAJI POJAM Ugovorom o prodaji stvari prodavalac se obvezuje da svtar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje da prodavaocu plati cijenu. Prodaja je konsenzualni ugovor, jer se smatra sklopljenim samim sporazumom stranaka, a ne tek predajom stvari. Ona je dvostrano obvezni i reciproni ugovor, jer prodavaoc njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavaoc je ovlaten 14

traiti cijenu, a kupac je ovlaten traiti predaju stvari tj. svaka ugovorna stranka je ujedno i vjerovnik i dunik. Prodaja je kauzalni ugovor jer se njome ostavruje odreena svrha, ekonomska ili neka druga. Prodaja je samo sredstvo da se ta svrha postigne, a postie se stjecanjem prava vlasnitva na te stvari. ( vidi dalje 77. i 78.) 73.PREDMET UGOVORA O PRODAJI Predmet ugovora o prodaji ne mora uvijek biti stvar. To moe biti i neko pravo npr. predmet prodaje moe biti trabina, u kom se sluaju prodavalac nekog prava obvezuje kupcu pribaviti prodano pravo. Ono to vrijedi za prodaju stvari , vrijedi i za prodaju prava tako da ulogu prodaje (predaje) stvari ima ustupanje prava. Kad vrenje prodanog prava zahtijeva posjed stvari, prodavalac je kupcu duan predati i stvar. 74.OBLIK UGOVORA O PRODAJI Nae pravo prihvatilo je naelo neformalnosti ugovora to znai da sklapanje ugovora ne podlijee nekoj unaprijed odreenoj formi npr. pismenoj. Sam ZOO izriito propisuje da ugovor o prodaji nekretnina koje drutveno pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svog redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pismenoj formi, a u toj formi mora biti i zakljuen i ugovor o prodaji s obronim otplatama cijena. 75.DEFINICIJA RIZIKA KOD UGOVORA O PRODAJI Rizik je mogunost (opasnost) da u nekom pravnom poslu sluajno nastane propast ili oteenje stvari ije vlasnitvo ili pravo raspolaganja treba prenijeti s jednog suugovaraa na drugog. Ako je za propast ili pogoranje kriv jedan od suugovaraa, on snosi sve posljedice. Ako je stvar propala ili se pogorala bez krivnje nekog od suugovaraa, postavlja se pitanje koja ugovorna stranka snosi teret takve propasti ili pogoranja stvari. Problem se svodi na to od kojeg trenutka rizik prelazi s jednog suugovaraa na drugog. Prema naem pravu prodavalac kod prodaje snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari do predaje stvari kupcu , a s predajom stvari rizik prelazi na kupca. Kod tog temeljnog pravila da kod prodaje rizik prelazi od prodavaoca u trenutku predaje stvari ipak postoji i nekoliko iznimaka: rizik ne prelazi na kupca iako mu je stvar predana, ako je on zbog nekih nedostatka prodane stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari rizik pralazi na kupca u asu kad je kao vjerovnik doao u zakanjenje bez obzira to predaja stvari nije izvrena s predajom stvari kupcu u pogledu prelaska rizika izjednaeno je uruenje stvari prijevozniku ili osobi koja je organizirala otpremu, ako je prema ugovoru potrebno da se obavi prijevoz, a ugovorom nije odreeno mjesto ispunjenja 76.TRENUTAK PRELASKA RIZIKA SA JEDNE NA DRUGU UGOVORNU STRANKU Vidi 79. 77.TO JE STVAR Kao prvi sastojak ugovora o prodaji ZOO navodi stvar. Pravna znanost izuava stvari kao mogue objekte pravnog odnosa te se stvar u pravnom smislu ne mora poklapati s pojmom stvari u drugim prirodnim i drutvenim znanostima. Danas prevladava shvaanje da su stvari ljudskim osjetilima i raspolaganju dostini postojei ili mogui, budui materijalni dijelovi prirode. To su stvari u tzv. Uem smislu ili kako ih se uobiajilo nazivati tjelesne stvari, tj. one koje imaju materijalnu egzistenciju. STVAR MORA BITI ODREENA ILI ODREDIVA. 78.PODJELA STVARI PREMA ZAKONU O OBVEZNIM ODNOSIMA ZOO Pokretne i nepokretne Postojee i propale prije ugovora U prometu i izvan prometa Sadanje i budue Stvar na koju se prodaja odnosi mora biti u prometu jer ako prodavalac proda stvar koja je izvan prometa ugovor je nitav. Prodaja se moe odnositi i na budue stvari tj. one koje u trenutku sklapanja ugovora jo nisu proizvedene. 79.CIJENA Cijena jest vrijednost stvari izraena u novcu. Ona se mora preteno sastojati u novcu. Cijena mora biti odreena ili odrediva. Odreena cijena je ustanovljena u fixnom iznosu (npr. 100 kn za 1 kg jabuka), dok je cijena odrediva ako ugovor sadri dovoljno podataka s pomou koji bi se ona 15

mogla odrediti. U sluaju da cijena nije odreena i da ne ma dovoljno podataka da se moe odrediti, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavaoc redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ova nema razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora. Cijena moe biti i propisana. Kad se radi o cijeni koju je propisao nadleni organ, kupac duguje samo iznos propisane cijene, makar je ugovorena i vea. 80.BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI Bitni sastojci ugovora o prodaji su predmet stvar i cijena. (vidi 81. 83.) 81.OBVEZA PRODAVATELJA Od obveze prodavaoca najvanija su predaja stvari i odgovornost za nedostatke. Prodavaoc je duan predati stvar kupcu na ugovorenom mjestu, a ako nije odreeno onda u mjestu svog prebivalita. Prodavaoc je duan predati stvar kupcu u vrijeme i nainom predvienim ugovorom. Trokove predaje i sve prethodne snosi prodavalac, a trokove odnoenja i sve trokove poslije snosi kupac. Prodavalac nije duan predati stvar kupcu ako mu kupac ne isplati cijenu istodobno, ali ni kupac nije duan isplatiti cijenu prije pregleda stvari. Prodavaoc odgovara za materijalne i pravne nedostatke. ( sve o tome u pitanjima 87. 93.) 82.OBVEZE KUPCA Kupac ima dvije glavne obveze preuzeti stvar i platiti cijenu. Kupac mora izvriti isplatu u vrijeme i na mjestu odreenom ugovorom. Ako se cijena mora platiti u trenutku predaje stvari, plaanje se obavlja u sjeditu prebivalitu prodavaoca. U sluaju uzastopnim isporuka, kupac je duan isplatiti cijenu za svaku isporuku u trenutku njezina preuzimanja. Pod preuzimanjem stvari podrazumijeva se skup rednji potrebnih da se prodavaocu omogui predaja stvari, a kupcu preuzimanje stvari. 83.FIZIKE MANE MATERIJALNI NEDOSTACI Fizike mane ili materijalni nedostaci znae svako odstupanje prodane stvari od svojstva koja ona mora imati po ugovoru odnosno poslovnom obiaju ili propisu. Npr. stranke su ugovorile isporuku jabuka I kvalitete, a isporuena je III kvaliteta. 84.PRAVNI NEDOSTACI Pravni nedostaci postoje ako na prodanoj stvari postoji pravo neke tree osobe koje iskljuuje, ograniuje ili umanjuje kupeva prava ( npr. javlja se netko trei koji tvrdi da je on vlasnik ili suvlasnik prodane stvari ). 85.VRSTE FIZIKIH MANA Kod materijalnih nedostataka razlikujemo nedostatke u kakvoi (kvaliteti) od nedostatka u koliini (kvantiteti). Nedostaci u kvaliteti prodavalac odgovara za materijalne nadostatke stvari koje je ona imala u trenutku prelaska rizika na kupca bez obzira da li su mu oni bili poznati. Nedostaci mogu biti vidljivi i nevidljivi (skriveni). Skriveni nedostaci su oni koji se nisu mogli otkriti uobiajenim pregledom prilikom, preuzimanja stvari, nego se takav nedosatak moe utvrditi tek nakon dueg strunog ispitivanja. Vidljivi nedostaci su oni koji su uoljivi obinim pregledom stvari. Nedostaci u kvantiteti razlikujemo dvije specifinosti. Ako je predana manja koliina od ugovorene, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu dijela stvari ili koliina koja nedostaju, a ne ugovor u cjelini. Kad ugovorena koliina ini cjelinu ili ako kupac ima opravdani interes primiti stvar ili koliinu u cjelini, kupac moe raskinuti ugovor u cjelini. Ako se radi o ugovoru o prodaji u privredi, a prodavalac stvari odreene po rodu (grah) preda kupcu veu koliinu od ugovorene, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija, smatra se da je prihvatio taj viak i duan ga je platiti po cijeni za ugovorenu koliinu robe. 86.KADA POSTOJI MATERIJALNI NEDOSTATAK NEDOSTACI Materijalni nedostaci postoje kada: ako stvar nema svojstva za upotrebu ili promet ako stvar nema svojstva potrebna za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a ona bi morala biti poznata prodavaocu ako stvar nema svojstva koja su izriito ili preutno dogovorena ako je prodavoac predao stvar kupcu koja nije jednaka po uzorku ili model, osim ako su uzorak odnosno model prikazani samo radi obavijesti 16

87.KADA SE ODGOVARA ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE Kod odgovornosti prodavaoca za nedostatke stvari ope je naelo da za nijh on odgovara bez obzira je li znao za njih. Ovako objektivno postavljena odgovornost na strani prodavaoca vrijedi kao pravilo tako dugo dok se ne umijeaju subjektivni elementi na strani kupca, a iznimno i prodavaoca. ( vidi 92. i 93.) 88.OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI POSLODAVCA U sluaju materijalnih nedostataka stvari kad prodavalac treba predati stvar sa svojstvima za naroitu upotrebu, odnosno kad treba predati stvari prema uzorku ili modelu prodavaoc uvijek odgovara ( vidi 90., 2 i 4. crticu). 89.SUBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI POSLODAVCA Na strani kupca za nedostake stvari navedenih u 90. 1. i 3. crtica postoji mogunost da prodavalac ne odgovara. Naime, prodavaoc za te nedostatke ne odgovara ako su oni kupcu u trenutku sklapanja ugovora bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Na strani prodavaoca prodavalac ipak odgovara i za one nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti ako je izriito izjavio da stvar nema nedostataka, ili da stvar ima odreena svojstva, a ustanovi se da stvar nedostatke ima ili da nema odreena svojstva. 90.ROKOVI ZA STAVLJANJE PRIGOVORA POSLODAVCU Kupac je duan primljenu stvar na uobiajen nain pregledati ili je dati na pregled im je to prema redovnom toku stvari mogue. Kod vidljivih mana, ako je pregled izvren u prisutnosti obiju stranaka, kupac je duan svoje primjedbe priopiti prodavaocu odmah. Ako kupac kupuje stvari za dalju prodaju, kupac je duan o nedostacima obavijestiti prodavaoca im je po redovnom toku stvari mogao za nijh saznati od svojih klijenata. Kod skrivenih mana prigovori se alju prodavaocu bez odgaanja raunajui od dana kad je kupac nedostatke otkrio (subjektivni rok), ali po proteku roka od 6 mjeseci od primitka stvari kupac ne moe staviti prigovore zbog nedostataka. Obavijest o nedostatku stvari mora sadravati detaljan opis nedostataka i poziv prodavaocu da pregleda stvar. 91. UGOVORNO OGRANIENJE II ISKLJUENJE ODGOVORNOSTI ZA NEDOSTATKE Ugovaratelji mogu ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavaoevu odgovornost za nedostatke stvari. Ipak, unato sklapanja odredbe o neodgovornosti prodavaoca za nedostatke stvari, takva odredba je nitava ako je nedostatak bio poznak prodavaocu, a o tome nije obavijestio kupca ili ako je takvu odredbu prodavaoc nametnuo kupcu koristei se svojim posebnim monopolskim poloajem. 92.PRAVA KUPCA KOJI JE PRAVODOBNO I UREDNO OBAVJESTIO POSLODAVCA O NEDOSTATKU STVARI Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavaoca o nedostetku stvari moe: zahtijevati od prodavaoca da nedostatak ukloni ili mu preda drugu stvar bez nedostataka zahtijevati snienje cijene izjaviti da raskida ugovor Kupac moe raskinuti ugovor ako je prethodno ostavio prodavaocu naknadni primjereni rok za ispunjenje obveze. No kupac moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka, ako je nakon obavijesti o nedostacima prodavaoc pripoio da nee ispuniti ugovor. 93.GUBITAK PRAVA KUPCA Zakonodavac je u pogledu ostvarivanja samog prava koje proizlazi iz odgovornosti prodavaoca za nedostatke stvari postavio prekluzivni rok od godine dana raunajui od dana odailjanja kupeve obavijesti o nedostacima stvari. Naime, ako poslije odailjanja obavijesti o nedostacima i nakon to prodavalac ne reagira, kupac nita ne poduzme tj. ne trai (tui) u pogledu ostvarivanja svojih prava, ona se gase. Ne gasi se pravo na tubu, nego se gasi samo pravo. Pravo na raskid ugovora gubi se i onda kad je kupcu nemogue vratiti stvar u stanju u kakvom ga je primio. 94.NEDOSTACI U KVANTITETI Vidi 89. 95.GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONIRANJE PRODANE STVARI Vidi 100. I 101. 17

96.RAZLIKA IZMEU ODGOVORNOSTI ZA NEDOSTATKE I GARANCIJE ZA ISPRAVNO FUNKCIONIRANJE PRODANE STVARI Garanciju za ispravno funkcioniranje prodane stvari ne smijemo izjednaiti sa odgovornou prodavaoca za nedostatke stvari, jer ne oznauje odgovornost za nedostatke u kvaliteti i kvantiteti stvari, nego se njime garantira da e prodana stvar ispravno funkcionirati ako se upotrebljava po uputama. S druge strane, iako je samo kupac u odgovornom (ugovornom) odnosu s prodavaocem kod ovoginstituta i proizvoa dolazi u priliku da neposredno odgovara kupcu. 97.PRAVA KUPCA KOJI POSJEDUJE GARANCIJSKI LIST PRAVA KUPCA U GARANTNOM ROKU Uz proizvod potrebno je priloiti i odreene upute kako se njime upravlja, kao i garantni list kojim se daje jamstvo za ispravno funkcioniraje proizvoda u garantnom roku u kojem e se ukloniti nedostaci i kvarovi nastali pri normalnoj upotrebi proizvoda. Garancijski rok moe se utvrditi propisom, uzancom, moe ga dati sam proizvoa, ali ga stranke mogu same ugovoriti. Prema ZOO kad prodavalac tehnike robe preda kupcu garancijski list, kupac moe ako stvar ne funkcionira, izravno zahtijevati i od prodavaoca i proizvoaa: da stvar poprave u razumnom roku, a ako to ne uine da umijesto predane dadu drugu stvar koja ispravno funkcionira Popravak i zamjenu stvari koja je neispravna i ne funkcionira kupac moe traiti od proizvoaa odnosno prodavaoca u toku cijelog garancijskog roka, te: u sluaju manjeg popravka garancijski rok se produljuje za onoliko koliko je kupac bio lien upotrebe stvari kad je izvrena zamjena ili je obavljen bitni popravak stvari garancijski rok poinje tei iznova ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo neki dio stvari garancijski rok poinje tei ponovo samo za taj dio Kupac ima u svim sluajevima i pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to je zbog popravka ili zamjene bio lien upotrebe stvari. 98.ZATITA OD EVIKCIJE Odgovornost za pravne nedostatke naziva se jo i zatita od evikcije. Evikcija je pravno uznemiravanje stjecatelja stvari od strane nekog treeg. Do evikcije dolazi na temelju nekog prava treeg na stvar i ima uvijek neku pravnu podlogu. Kod svih naplativih ugovora postoji obveza otuioca da u sluaju ako se pojavi trea osoba sa svojim zahtjevima prema stjecaocu, on ga mora zatititi od uznemiravanja evikcije. Kod ugovora o prodaji prodavalac odgovara ako na predanoj stvari ( ili pravu ) postoji pravo treega koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pristao da preuzme stvar optereenu nekim pravom treega. 99.ZNAENJE OBAVIJESTI O EVIKCIJI Kad se pokae da trea osoba polae pravo na stvar, kupac je duan o tome obavijestiti prodavaoca i pozvati ga da oslobodi stvar od prava treeg ili isporui drugu stvar bez nedostataka. Proputanje kupca da obavijesti prodavaoca o evikciji slabi poziciju kupca u odnosu na prodavaoca. Naime ako kupac koji je propustio obavijestiti prodavaoca o pretenzijama treeg upusti u spor s treim i spor izgubi, moe prodavaoca pozvati na odgovornost za pravne nedostatke. U tom sluaju prodavalac se moe braniti prigovorom, da je raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev tree osobe. 100.UINAK ODGOVORNOSTI ZA PRAVNE NEDOSTATKE Kad prodavalac ne postupi po zahtjevu kupca, tj. ne zatiti ga d evikcije, pa trei uspije sa svojim zahtjevom, razlikujemo dvije situacije: ako je kupcu oduzeta stvar u cijelosti, ugovor se raskida po samom zakonu, to je tzv. potpuna evikcija ako se umanjuju ili ograniavaju prava kupca, kupac moe po izboru raskinuti ugovor, traiti razmjerno snienje cijena i to je djelomina evikcija Kupac ima u svakom sluaju i pravo na naknadu pretrpjele tete. 101. ISKLJUENJE I OGRANIENJE ODGOVORNOSTI PRODAVAOCA ZA PRAVNE NEDOSTATKE Kupac i prodavaoc mogu ugovoriti iskljuenje ili ogranienje prodavaoeve odgovornosti zs pravne nedostatke. Jedino ako je utrenutku sklapanja ugovora prodavaocu bio poznat ili mu je morao biti poznat nedostatak u njegovom pravu, klauzula neodgovornosti je nitava. Prava kupca 18

koja on ima na nemelju odgovornosti prodavaoca za pravne nedostatke gase se u roku od tri godine od dana saznanja za postojanje prava treeg. 102. PRODAJA S PRAVOM PRVOKUPA Pravo prvokupa jest pravo odreenih osoba da vlasnik stvari u sluaju prodaje mora stvar namijenjenu prodaji ponuditi prvo njima. Prodaja s pravom prvokupa moe biti ugovorna i zakonska. Zakonsko pravo prvokupa postoji kad je za odreene osobe ono ustavnovljeno zakonom. Ono nije ogranieno. Ugovorno pravo prvokupa postoji kad se posebnom odredbom ugovora kupac obvezuje da e izvjestiti prodavaoca o namjeravnoj prodaji stvari i uvjetima prodaje odreenoj osobi, te ponuditi prodavaocu da on stvar kupi za istu cijenu. Kad je prvobitni kupac obavijestio prvobitnog prodavaoca da namjerava od njrga kupljenu stvar prodati, prvobitni prodavalac je duan o svojoj odluci da li e se posluiti svojim pravom prvokupa pravovremeno obavijestiti svog prvobitnog kupca ( u roku od mjesec dana od primitka njegove obavijesti). Pravo prvokupa prestaje poslije pet godina od sklapanja ugovora ( zakonski objektivni rok ), ali stranke mogu ugovoriti i krai rok ( subjektivni rok ). 103. PRODAJA SA ZADRAJEM PRAVA VLASNITVA Prodaja sa zadranjem prava vlasnitva je takav ugovor o prodaji u kome prodavalac zadrava pravo vlasnitva na stvari koja je predana kupcu sve dok ovaj ne izvri svoje obveze koje proizlaze i ugovora. Ovu prodaju ZOO ograniuje objektivno i subjektivno: objektivno s obzirom na stvar koja je predmet prodaje, jer dozvoljava ovu prodaju samo za pokretnine subjektivno, jer zabranjuje ugovaranje odredbe o zadravanju prava raspolaganja pokretnih stvari izmeu drutvenih pravnih osoba 104. PRODAJA SA SPECIFIKACIJOM Prodaja sa specifikacijom postoji ako je ugovorom zadrano pravo kupca da kasnije odredi kvalitetu, oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari. Ugovor je pravovaljan od trenutka sklapanja, a stranke odreuju samo predmet i koliinu koju e prodavalac isporuiti prema kupevoj specifikaciji. Ako kupac ne izvri specifikaciju do ugovorenog roka, prodavalac moe ili izjaviti da raskida ugovor ili sam obaviti specifikaciju prema onome to mu je poznato o kupevim potrebama. 105. PRODAJA PO UZORKU Uzorak i model imaju kod ugovora o prodaji funkciju sredstava za odreivaje kvalitete i drugih svojstava stvari. Kod ugovora o prodaji stranke mogu ugovoriti kupnju stvari prema uzorku ili modelu. U tom sluaju, ako stvar koju je prodavalac predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu, odgovara po propisima o odgovornosti prodavaoca za meterijalne nedostatke stvari, a u graanskom pravu za neispunjenje obveza. Za nedostatak jednoakosti prodavaoc ne odgovara ako je uzorak ili model podnio kupcu samo na ogled radi informacije i priblinog odreivanja osobina stvari. 106. KUPNJA NA POKUS Kupnja na pokus postoji kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uvijetom da je isproba kako bi utvrdio da li ona odgovara njegovim eljama i da se zatim izjasni da li ostaje pri ugovoru ili ne. Razlikujemo: ako kupcu stvar nije predana radi se o tome da je u odreenom roku prodavalac duan omoguiti kupcu da pregleda robu ako je stvar predana kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, a on je bez odgaanje ne vrati nakon isteka tog roka ili ne izjavi da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predane kupu radi pokusa snosi prodavalac do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru. 107. DEFINICIJA UGOVORA O ZAJMU Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu odreen iznos novaca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari na kojima ovaj stjee pravo vlasnitva, a zajmoprimac se obvezuje zajmodavcu, poslije odreenog vremena, vratiti isti iznos novaca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Ugovor o zajmu je konsenzualan ugovor, jer se amata sklopljenim u tenutku kad su se stranke sporazumijele o njegovim bitnim sastojcima. Bitni sastojci ugovora o zajmu su predmet, trajanje i u sluaju da se radi o naplatnom zajmu, naknada za pozajmljivanje. Zajam je dvostrano obvezni ugovor. Zajam moe biti novan ili robni. Vraanje zajma moe se traiti samo u iznosu novanih jedinica u kojem je novani zajam bio izraen 19

( monetarni nomilizam ). Zajam je neformalni ugovor. Zajam moe biti nenamjenski ( zajmoprimac ga koristi u bilo koju svrhu ), i namjenski ( unaprijed se odreuje svrha u koju zajmoprimac mora upotrijebiti primljenu stvar ili novac ). Osnovne obveze zajmodavca su predaja obeanih stvari i odgovornost za nedostatke ( vidi ugovor o prodaji ). Osnovna obveza zajmoprimca jest vraanje primljenih stvari ili novca, a ako se radi o naplatnom zajmu i plaanje naknade. 108. UGOVOR O ZAKUPU I NJEGOVA OBILJEJA Ugovorom o zakupu zakupodavac se obvezuje predati odreenu stvar zakupcu na upotrebu, a ovaj se obvezuje da e mu za to platiti odreenu zakupninu i nakon prestanka zakupa vretiti zakupjenu stvar. Upotreba obuhvaa i uivanje stvari. Bitni sastojci ugovora o zakupu su suglasnost o predmetu ugovora, zakupnini i vremenu trajanja ugovora. Zakup je konsenzualni ugovor, naplatni ugovor, neformalan ( ne trei se odreena forma ), dvostrano obvezni ugovor ( i zakupodavac i zakupac su u meusobnim odnosima u poloaju i vjerovnika i dunika ). U zsakup se izdaju prvenstveno stvari i to kako pokretne tako i nepokretne. Izuzeto se moe dati i pravo. Glavne obveze zakoupodavca su predaja stvari, odravanje stvari i odgovornost za nedostatke. Osnovne obveze zakupca sU upotreba stvari prema ugovoru odnosno namjeni same stvari, plaanje zakupnine i vraanje stvari nakom prestanka zakupa. Ugovor o zakupu moe u naelu prestati na etiri naina: protekom vremena, otkazom, zbog vie sile i fizikom smru, odnosno prestanku pravne osobe. 109. RAZLIKA IZMEU UGOVORA O ZAKUPU I LEASINGA Predmet ugovora o leasingu je koritenje tuih pokretnih stvari, redovito vrlo velike vrijednosti i tehnologije. Vijek trajanja opreme u tehnikom smislu redovno mora bit dui od trajanja ugovora o leasngu. Kod ugovora o zakupu zakupodavac daje neku stvar na upotrebu uz plaanje zakupnine, time da je ovaj po isteku odreenog vremena vrati. Leasing ugovor takoer utvruje obvezu davaoca leasinga da preda odreenu stvar na upotrebu korisniku, a ovaj se obvezuje na plaanje leasing pristojbe i da e nakon ugovorenog roka vratiti ili otkupiti odnosno produiti ugovor o leasingu. Leasing se razlikuje od zakupa, jer dok su se kod zakupa pravni odnosi standardizirali, kod leasinga je praksa pokazala razne modifikacije leasing odnosa, pa su se razvile i varijante tog ugovora. Osim toga leasing sadri u sebi ne samo znaajke zakupa nego i elemente drugih imenovanih ugovora ( ugovor o djelu, o zajmu, o prodaji s priznavanjem prava vlasnitva ). Stoga se leasing ne moe svrstati u imenovane ugovore, jer predstavja jedinstveni pravni odnos i moemo utvrditi da je leasing ugovor koji predstavlja posebnu konstrukciju financiranja i plasmana investicijskih dobara koje za koritenje izabire uzimalac leasinga. On je ugovor moderne privrede formiran putem meunarodne poslovne prakse. 110.RAZLIKA IZMEU UGOVORA O ZAKUPU I TIMESHARINGA Ugovorom o davanju turistikog objekta na koritenje - timesharing - davalac se obvezuje predati na koritenje turistiki objekt i odravati ga, a korisnik je ovlaten primljeni objekt koristiti u skladu s njegovom namjenom o dreeni broj godina u odreenom razdoblju u toku godine, vratiti ga i itav iznos zakupnine platiti unaprijed. Timeshare je vremenska jedinica mjerena u tjednima rezervirana u ekom ljetovalitu stalno ili za razdoblje od nekoliko godina. Taj ugovor je neimenovan, konsenzualan, dvostruko obvezan, naplatan i formalan. Od ugovora o zakupu razlikuje se po tome to itav iznos zakupnine treba platiti unaprijed. 111. UGOVOR O DJELU I NJEGOVA OBILJEJA Ugovorom o djelu izvoa ( izvoditelj radova ) se obvezuje obaviti odreeni posao kao to su izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakvog fizikog ili intelektualnog rada i sl., a naruitelj mu se za to obvezuje platiti naknadu. Ugovor o djelu je konsenzualni, imenovani, dvostranoobvezni, naplativi i neformalni. Bitni sastojci ugovora o djelu su djelo i naknada. Ugovor o djelu se razlikuje od : ugovora o nalogu po tome to se ugovorom o nalogu nalogoprimac obvezuje da e za drugog , a prema treem obaviti neki posao, a izvoa kod ugovora o djelu ne predstavlja svog suugovaratelja prema treem nego je svoj rad obvezan obaviti za naruioca ugovora o prodaji po tome to kod ugovora o prodaji materijal daje prodavalac, a kod ugovora o djelu materijal daje naruitelj. Obveze izvoaa sastoje se u tome da izvri i preda djelo u ugovorenom roku, da odgovara za nedostatke i da upozori naruitelja na nedostatke materijala i naloga. Obveze naruitelja su sljedee: isplatiti naknadu i primiti djelo. Zakonodavac pod prestankom ugovora objavljuje samo raskid. Raskid moe nastupiti zbog neispunjenja obveza ili voljom naruitelja. ( rizik vidi pod 117. )

20

112. SNOENJE RIZIKA KOD UGOVORA O DJELU U toku izvrenja ugovora o djelu moe doi do sluajnog oteenja ili propasti stvari. Tko snosi rizik ovisi o mnogim okolnostima, a zakonodavac kriterij za snoenje rizika razlikuje prema tome tko je dao materijal izvoa ili izvritelj. Kad je izvoa dao materijal za izradu stvari, a ona bude oteena prije predaje naruitelju, rizik snosi izvoa ( i nema pravo na naknadu). Ako je stvar nakon pregleda naruitelja ostala kod izvoaa, rizik od trenutka predaje, odnosno pretpostavljene predaje pralazi na na ruitelja. Kad naruitelja daje materijal za izradu stvari, on snosi rizik sluajne propasti ili oteenja, poto je njen vlasnik bez obzira kod koga se ona nalazi. Naruitelj nije duan isplatiti naknadu izvoau zbog sluajne propasti ili oteenja stvari, nago zato to je pao u zakanjenje. 113. UGOVOR O GRAENJU I NJEGOVA OBILJEJA Ugovorom o graenju izvoa se obvetuje da e u ugovorenom roku i prema odreenom projektu sagraditi odreenu graevinu na odreenom zemljitu ili na ve postojeem objektu izvriti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje za izvrenje tih radova isplatiti odreenu cijenu. Ugovor o graenju jest vrsta ugovora o djelu. Ugovor o graenju je imenovani, konsenzualni, dvostrano obvezni i naplatni, strogo formalni ugovor. U trenutku sklapanja ugovora, naruitelj mora imati odreenu tehniku dokumentaciju. Bitni sastojci ugovora su predmet, cijena i rok za izgradnju. Obveze izvoaa su izgradnja graevine, odgovornost za nedostatke i odgovornost za solidnost graevine. Obveze naruitelja su da preuzme graevinu i da za nju plati cijenu, a razlikujemo: jedinina cijena po etvornome metru za povrinu ukupna cijena ukupni iznos za cijeli objekt 114. ODGOVORNOST IZVOAA ZA NEDOSTATKE Zakonodavac razlikuje opu odgovornost izvoaa za nedostatke graevine od ope odgovornosti vezane uz nedostatak koji ugroava stabilnost i solidnost same graevine. Odgovornost izvoaa za nedostatke graevine koji ne ugroavaju njenu solidnost odnosi se na kakvou tzv. malih radova ( fasada, drvenarija, grijanje, kanalizacija). To su nedostaci tipini i kod klasinog dijela ugovora o djelu. Kako naruitelj esto naruuje za drugoga, sva prava prelaze na sve kasnije stjecatelje graevine. Odgovornost izvoaa je stroa kad se radi o solidnosti graevine. Tu se radi o nesolidnosti graevine koja ugroava njenu stabilnost i sigurnost. To e npr. biti takvi nedostaci koji umanjuju vrstou, i tvrdou graevine, njenu seizmiku otpornost i sl. Stroa odgovornost oituje se u tome da ona traje deset godina od primopredaje objekta, dok je odgovornost izvoaa za skrivnene nedostatke manja i zastarijeva nakon dvije godine od primitka posla. 115. ODREDBA KLJU U RUKE esto ugovor o graenju sadri odredbu klju u ruke, to znai da se izvoa samostalno obvezuje izvriti sve radove potrebne za izgradnju i upotrebu odreenog objekta. Ugovorenu cijenu u tom sluaju obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i tzv. vika radova. Odredba klju u ruke ukljuuje u cijenu i nepredviene vie radnje, ali ne iskljuuje mogunost poveanja cijene zbog nastupanja promjenjenih okolnosti ( rebus sic stantibus ), kao i plaanje naknadnih radova tj. onih koje naruitelj dodatno narui. 116. RAZLIKA IZMEU UGOVORA O POSREDOVANJU, ZASTUPANJU I KOMISIJI Posrednik ugovor o posredovanju ne sklapa ugovor s treom osobom i to ga bitno razlikuje od kaomisionara i zastupnika. Zastupnik na temelju ugovora o zastupanju sklapa s treom osobom ugovor u ime i za raun nalogodavca, a komisionar na temelju komisionog ugovora sklapa ugovor s treim u svoje ime, a za raun komitenta. I kod zastupnikog i komisionog ugovora sklapaju se po dva ugovora: zastupnik ili komisionar nalogodavac i zastupnik ili komisionar trei. Posrednik sklapa samo ugovor o posredovanju temeljem koga dovodi u vezu svog nalogodavca i treeg, koji onda bez posrednika sklapaju odreen posao. Posrednik ne prima od treeg za nalogodavca ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog njegovim posredovanjem. Komisioni ugovor razlikuje se od zastupnikog po tome to komisionar radi po nalogu i za raun komitenta, ali u svoje ime. Komisionar se od posrednika razlikuje po tome to komisionar sklapa poslove sa treima, dok posrednik samo dovodi svog komitenta u vezu s treima. 117. UGOVOR O NALOGU I NJEGOVA OBILJEJA Ugovorom o nalogu nalogoprimac se obvezuje nalogodavcu da e za njegov raun poduzeti odreene poslove, a istovremeno nalogodavac ovlauje nalogoprimca na poduzimanje tih poslova. Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud.nalogoprimac moe prema treima nastupati ili u ime nalogodavca, ili u svoje imem, ali uvijek za raun nalogodavca. Razlikujemo: 21

nalog s ovlatenjem za zastupanje kod kojeg je nalogoprimac ovlaten djelovati u ime nalogodavca, pa je on ujedno i zastupnik nalog bez ovlatenja za zastupanje nalogoprimac prema treima poduzima radnju u svoje ime, a za raun nalogodavca Ugovor o nalogu je imenovani, naplatni, neformalan konsenzualan i dvostrano obvezni ugovor. Glavne su obveze nalogoprimca da izvri nalog, te da podnosi izvjetaje o radu i poloi raun. Nalogodavac je obvezan platiti nalogoprimcu naknadu i trokove. Do prestanka naloga moe doi odustankom nalogodavca ili otkazom nalogoprimca, a osim toga i smru jedne od stranaka, steaja pravne osobe, kao i lienjem poslovne sposobnosti za fizike osobe. 118. UGOVOR O ZASTUPANJU I NJEGOVA OBILJEJA Ugovorom o trgovakom zastupanju zastupnik se obvezuje da e stalno brinuti da tree osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavcem i da u tom smislu posreduje izmeu njih i nalogodavca,te da nakon dobivenog ovlatenja sklapa ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati odreenu naknadu - proviziju. Ugovor o zastupanju sam po sebi ne ovlauje zastupnika za sklapanje poslova s treima u ime i za raun zastupanog, nego je za to potrebno posebno ovaltenje i to: generalno ( ope ovlatenje ) po kojem moe poduzimati samo pravne poslove koji dolaze u redovno poslovanje posebno ovlatenje, po kojemu moe poduzimati i poslove koji ne spadaju u redovno poslovanje, ali samo ako je posebno ovlaten za obavljanje jednog ili vie poslova Ugovor o poslovanju je strogo formalan, imenovan, konsenzualan i dvostruko obvezan naplatni ugovor. Ugovor o zastupanju sklapa se na dui rok i moe prestati istekom roka, otkazom ili raskodom. Obveze zastupnika i nalogodavca vidi pod 135. i 136. 119. KOMISIONI UGOVOR I NJEGOVA OBILJEJA Ugovorom o komisiji komisionar se obvezuje da za naknadu ( proviziju ) obavi u svoje ime i za raun komitenta jedan ili vie povjerenih mu poslova. Komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena. Komisioni ugovor podrazumijeva dva odnosa: odnos komisionara i komitenta i odnos komisionara i tree osobe. Iako predmet komisionog ugovora moe biti svako poslovanje obveznog prava, prevladavaju ovi oblici: kupovni, gdje komisionar dobiva nalog od komitenta da kupi odreenu stvar komisiona kupnja prodajni, gdje komisionar dobiva nalog da proda odreenu stvar komisiona prodaja del credere, kod kojeg komisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja ( trea osoba ), ali samo ako je posebno zajamio komitentu da e suugovaratelj ispuniti svoju obvezu. Zato komisionar ima pravo na posebnu naknadu. Komisioni ugovor je neformalan, konsenzualan, dvostrano obvezni, imenovani i naplatni ugovor. Komisioni ugovor moe se transformirati u ugovor o prodaji uz dva uvijeta uz suglasnost komitenta i da se radi o robi koja kotira na tritu ili burzi. Obveze komisionara i komitenta vidi pod 137. i 138. 120. UGOVOR O LICENCI I NJEGOVA OBILJEJA Ugovorom o licenci obvezuje se davalac licence ustupiti stjecaocu licence u cijelosti ili djelomino pravo iskoritavanja izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka, modela, a stjecatelj licence se obvezuje da e mu za to platiti odreenu naknadu. Ugovor o licenci je imaenovan, formalan ( mora biti sklopljen u pismenom oblku), konsenzualan, dvostrano obvezan i naplatni. Predmet ugovora o licenci vidi pod 126. Oblici licence mogu se dijaliti po razliitim kriterijima ( predmet, vrijeme trajanja, podruju ). iskljuiva licenca postoji kada stjecatelj licence stjee iskljuivo pravo iskoritavanja licence to mora biti izriito ugovoreno neiskljuiva licenca kojom se predmet ugovora moe dati na koritenje drugima ograniena koja je prostorno ograniena npr. samo za podruje RH neograniena podlicenca ugovor kojim stjecatelj moe pravo iskoritavanja ustupiti drugome, pri emu ini razliku izmeu iskljuive i neiskljuive licence Ugovor o prestanku licence moe istei protekom odreenog vremena, otkazom i raskidom. O obvezama stjecatelja i davaoca licence vidi pod 141. i 142. 121. PREDMET UGOVORA O LICENCI Predmet ugovora o licenci moe biti: izum ili pronalazak novo rjeenje tehnikog problema, a rezultat je stvaralakog rada. Izum se zatiuje patentiranjem na kojeg ima pravo iskljuivo nosilac patenta. 22

know how ( znanje i iskustvo ) su sva ona znanja i iskustva koja se ne mogu prijaviti radi stjecanja patenta, a kojima se mora vladati da bi se mogao primjeniti neki patentirani ili nepatentirani pronalazak tehniko unapreenje je tehniko rjeenje ostvareno racionalnom primjenom poznatih tehnikih sredstava kojim se poveava poveanje proizvodnosti, kvalitete proizvoda, utede i sl. uzorak je dvodimenzionalna tvorevina, slika ili crte koja moe posluiti kao predloak i biti prenjeta na industrijski ili zanatski proizvod model trodimenzionalna tvorevina tijelo robni ig znak upotrebljavan u privrednom prometu ili namijenjen tom predmetu za razlikovanje od ostalih slinih proizvoda usluni ig slui za razlikovanje uslunih djelatnosti 122. UGOVOR O ULAGANJU Ugovorom o ulaganju obvezuju se ugovorne stranke da e poduzee uloiti sredstva radi ostvarivaja zajednikih poslovnih ciljeva uz zajedniki rizik i s pravom udjela u dobiti ostvarenim zajednikim poslovanjem, time da ugovor mora biti sklopljen pismeno i na dui rok. Ugovor o ulaganju stranih osoba u domae poduzee je imenovani ugovor jer ga zakonodavac izriito predvia. Formalan je , dvostrano obvezan, konsenzualan i pravovaljan od dana njgovog sklapanja. ( ostalo vidi pod 128. 130. ) 123. STRANKE UGOVORA O ULAGANJU Zakonodavac izriito utvruje koje strane idomae osobe mogu sklopiti ugovor o ulaganju. Inozemni su: inizemna pravna osoba inozemna fizika osoba graanin RH koji ima boravite u inozemstvu strana osoba koja ima poduzee u RH Domai ulagai su: poduzee, bilo koje domae bez obzira na vrstu vlasnitva organizacija koja obavlja drutvene djelatnosti drutveno-politika organizacija organizacija za osiguranje domae fizike osobe 124. ZATITA STRANIH ULAGAA Zakonom se zatiuju prava stranih ulagaa, na osnovi uloenih sredstava i ne mogu se umanjiti drugim zakonom ili propisima drugog ranga. Zbog to bolje zatite stranog ulagaa zakonodavac predvia da e se i onda kada se nakon stupanja na snagu ugovora izmijeni zakon na osnovi kojeg je ugovor sklopljen primjeniti odredbe ugovora odnosno statuta i zakona koje je vrijedilo na dan pravovaljanosti ugovora, ako je to povoljnije.Zakon je prihvatio naelo domaeg tretmana stranog ulagaa ( ima isti poloaj kao domae poduzee ). Strani ulagai imaju i olakice u oporezivanju dobiti u poetnoj fazi rada, kao i olakice u oporezivanju sredstava koja investiraju ili deponiraju u RH. 125. PRAVA I OBVEZE SUUGOVARAA KOD UGOVORA O ULAGANJU Glavna je obveza stranaka uloiti sredstva u onoj kvaliteti i prema onoj dinamici kako je ugovoreno. Zajednika obveza koja prati suugovaratelje u toku itavog vremena trajanja ugovora jest zajedniko snoenje rizika iz zajednikog poslovaja razmjerno sredstvima koja su uloili u zajedniko poslovanje. Daljnja je obveza stranaka snoenje gubitka nastalog u zajednikom poslovanju. Prema treima suulagai odgovaraju do visine uloenih sredstava. Dobitak iz zajednikog poslovanja strani ulagai i domae podutee mogu reinvestirati u zajedniko poslovanje, a mogu ga i povui. Ulagai mogu svoj ulog prodati drugoj domaoj ili inozemnoj fizikoj ili pravnoj osobi. Pri prodaji uloga ostali ulagai imaju pravo prvokupa. Kupnjom uloga novi ulaga stupa u sva prava i obveze prethodnog ulagaa iz ugovora.Temeljno pravo stranog suugovaratelja je sudjelovanje u dobiti. Kao posebno pravo koje bi stranke mogle ugovoriti je pravo strane osobe zahtijevati promjene u unutranjoj organizaciji i poslovanju poduzee, a i utvrivanje drugih prava koja ulaze u statut poduzea. Osim toga moe se ugovoriti da poduzee koje se u svom poslovanju koristi uloenim sredstvima ne moe promijeniti djelatnost ni izvriti statusne promjene. 126. PRIVATNO-PRAVNI SADRAJ UGOVORA O KONCESIJI 23

U najirem smislu koncesija predstavlja akt vlasti jedne drave kojom se graanima te drave, drugoj dravi ili stranim dravljanima dozvoljava na njezinom podruju obavljanje onh djelatnosti za koje inae postoji zabrana. Bez elemenata slobodne volje odobrenje ne bi bila koncesija u suvremenom smislu. Ugovor o koncesiji daje ekonomska prava obino ograniavajui vlasnitvo davaoca na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Sadraj ugovor o koncesiji ovisi o dugoronim i kratkoronim ciljevima koji se ele postii. esto se ugovara obavezno upoljavanje domae radne snage , koncesionari se obvezuju za unapreivanje lokalnih privatnih poduzea, uz stalan porast angairanja domaih poduzea, koncesionari se obvezuju da se nee mjeati u domau politiku i da e se uzdravati od bilo kakvog djelovanja u lokalnim politikim zbivanjima, ali se drave mogu obvezati da e koncesionare izuzeti od domaih politikih zbivanja i omoguiti im nesmetan rad. 127. OBVEZE IZVOAA KOD UGOVORA O DJELU Obveze izvoaa sastoje se u tome da izvri i preda djelo u ugovorenom roku, da odgovara za nedostatke i da upozori naruitelja na nedostatke materijala i naloga. Izvoa odgovara za zakanjenje ako nije obavio djelo u roku. Prema naem pravu izvoa u naelu nije duan osobno obaviti posao, osim ako obavljanje posla nije tako ugovoreno ili ono proizlazi iz prirode posla. Naruitelj koji je utvrdio da djelo ima nedostatke i o tome obavijestio izvoaa stjee pravo na odreene zahtjeve. Ako narueno djelo ima takve nedostatke koje ga ine neupotrebljivim , naruitelj moe raskinuti ugovor, te zahtijevati naknadu tete. Ako narueno djelo ima takve nedostatke koji nisu takvi da djelo ine neupotrebljivim, naruitelj nema pravo na raskid ugovora nego moe zahtijevati da izvoa takve nedostatke ukloni, a ima pravo i na naknadu tete. Izvoa je duan upozoriti naruitelja z anedostatke materijala koje mu je ovaj predao. Izvoa ne smije upotrijebi