Turistička Politika i Razvoj 1.Kol

8/17/2019 Turistička Politika i Razvoj 1.Kol

1/13

1.

1.Utjecaj različitih pojava na razvoj suvremenog turizma ( bar 3)

Turizam i globalno zatopljenje, turizam ŽEE i razvoj, Turizam i bolesti

!.Utjecaj terorizma na suvremeni turizam

Turizam, politički sukobi i terorizam " in#ompatibilni su s turizmom jerizravno utječu na smanjenje broja putni#a, no$enja i turistič#u potro%nju&terorizam posebno negativno utječe na turizam i u bli'oj se povijesti po#azaoizuzetno negativnim čimbeni#om za njegov rast (npr. omovins#i rat iliteroristič#i napa na e* +or# 11. rujna !1. čije $e se posljeice osje$ati jo%ugo goina, posebno u turizmu)

3.Egzistencijalni minimum - prosjecna razina ohot#a ispo #oje se ljui ne

upustaju u tur putovanja jer nemaju ovoljno ni za egzistencijalne potrebe i aona iznosi cca !U per capita

/. 0azli#a izmeu razvoja i rasta

Razvoj se mo'e analizirati #ao pojava #oja označava proces i promjene uoreenoj gospoars#oj ili ru%tvenoj jelatnosti& To nije samo e#onoms#i pojmanego označava i pozitivnu promjenu ne#e ru%tvene, gospoars#e, politič#e iliruge pojave pa se smatra 204 567464 6 08T8

Rast označava pove$anje ne#e pojave u oreenom vremenu. 0ast ne#e pojave

ne mora istoobno značiti i njezin razvoj %to znači a postoji razli#a izmeu rastai razvoja e#onoms#ih pojava.

9. 0azli#a izmeu gospoars#og rasta i razvoja

Gospodarski rast " porazumijeva #vantitativne promjene #oje nastaju uproizvonji pr. i usl. u oreenom razoblju

Gospodarski razvoj " ru%tveni proces #ojim se ne#a zemlja postupno ualjavao stanja e#onoms#e nerazvijenosti, osti'u$i vi%u razinu razvijenosti& to jeproces e#onoms#ih, socijalnih, #ulturnih, politič#ih i rugih promjena #oje utječu

na rast #valitete 'ivota čovje#a i ru%tva ne#e zajenice5ojenostavljeno rečeno, e#onoms#i rast porazumijeva #vantitativno pove$anjeoreenih e#onoms#ih pojava, a razvoj uz ta#av rast po#azuje i #valitativnopobolj%anje e#onoms#e pojave

:.0azli#a izmeu razvoj i rasta u turizmu

Rast u turizmu je #vantitativno pove$anje u turizmu čije se promjene mogumjeriti oreenim po#azateljima ( rast br turista, br no$enja, porast turistič#epotro%nje;)

Razvoj u turizmu je novo stanje #ojem se te'i na globalnoj razini ili unutarne#og turistič#og sustava, onosno pove$anje #valitete proizvoa( razvoj seos#og


2/13

turizma, #ongresnog turizma, razvoj turistič#e ponue ne#e turistič#eestinacije;)

.6bjasni proces stvaranja nove vrijenosti u turizmu

U turizmu se u globalnom smislu ne stvara oana vrijenost nego se tro%i ve$prije stvoren ohoa#& 4eutim, za gospoars#e subje#te #ombiniranjemčimbeni#a (inputa) turizam mo'e stvoriti novi ohoa# " izvor novog ohot#ainozemna je turistič#a potro%nja u receptivnim turistič#oj zemlji& 6na se temelji naohot#u stvorenom u rugim emitivnim zemljama, a #oje turisti tro%e naputovanju i borav#u u ne#oj receptivnoj estinaciji& npr. u#upna potro%nja %to jeostvare inozemni turisti u ?rvats#oj izvog je novog ohot#a u estinaciji (zatogospoars#i subje#ti nastoje ma#simizirati turistič#u potro%nju i minimiziratiutro%a# vrijenosti inputa rai ma#simizacije obiti)

@.0enta

U e#onoms#oj se teoriji pojam renta ve'e za zemlji%te, zgrae, tr'i%ne pogonosti,i sl. Aoji su stvoreni ranije pa je renta ohoa# ostvaren bez vlastita raa

1. Ba%to olazi o s#ra$ivanja ranog vremena i objasni va'nost s#ra$ivanjaranog vremena za razvoj suvremenog turizma

C Usavr%avanje srestava za ra,

C 5ove$anje prou#tivnosti raa

C 5ravo na slobono vrijeme

11.ru%tvene Dun#cije turizma(zravstvena,re#reacijs#a,#ulturno-obrazovna,politič#a i socijalna) Aulturno-obrazovna Dun#cija, politič#a i socijalnaDun#cija

KULTURNO-OR!"O#N! $UNK%&'! TUR&"(!)uče*je stra*i+ jezika,sudjelova*je u različitim struč*im skupovima

Turizam prionosi pove$anju op$e naobrazbe i #ulture ljui

6mogu$uje čovje#u a upoznaje oreene #ulturne i obrazovne vrijenosti

6na izravno utječe na or'ivi razvoj turizma jer se temelji na očuvanoj #ulturno-povijesnoj ba%tini i na brojnim #ulturnim i obrazovnim sar'ajima i a#tivnostima

4nogi turisti putuju rai upoznavanja #ulturno-povijesnih vrijenosti ne#e zemlje,

te rai različitih obli#a obrazovanja (učenje stranih jezi#a, sujelovanje nastručnim s#upovima...)


3/13

ova Dun#cija utječe na razvoj turizma, pa iz toga proizlaze i njegove e#onoms#eDun#cije

OL&T&K! $UNK%&'! TUR&"(!

astoji se u tome a turizam prionosi miru i razumijevanju meu ljuima pa sečesto ističe a je turizam Fputovnica miraG jer zbli'ava naroe i r'ave i #aonosi meu njima nisu obri


4/13

/O%&'!LN! $UNK%&'! TUR&"(!

Turizam utječe na smanjenje socijalnih i #lasnih razli#a meu naroima, nazbli'avanje ljui različitih #ultura, pa stoga ima va'nu ru%tvenu ulogu

5osebno se tom Dun#cijom turizma bavi sociologija turizma #oja te'i istra'itionose izmeu oma$eg stanovni%tva i turista te posljeice turizma naemograDs#om, socio#ulturnom i e#onoms#om prostoru

1!. E#onoms#e Dun#cije turizma(multipli#ativna, zaposlenič#a, #onverzacijs#a,izvozna(evizna), uravnote'enja platne bilance, apsorpcijs#a i razvojna)izvoznaDun#cija i zaposlenič#a Dun#cija

(ULT&L&K!TN! $UNK%&'!

5olazi o toga a se srestva turistič#e potro%nje na#on svoje osnovne cir#ulacijene zaustavljaju nego i alje cir#uliraju i time utječu na e#. zbivanja i uzro#ujuva'ne e#. posljeice (ishoi%te ove Dun#cije je turistič#a potro%nja)

Temeljni je izvor za izračunavanje multipli#atora u turizmu oma$a i inozemnaturistič#a potro%nja, iz #oje se mogu izračunati ire#tni, inire#tni i inuciranie#onoms#i učinci

Ekonomski učinci turističke potrošnje

C ire#tni e#onoms#i učinci " u#upnost inicijalne turistič#e potro%nje ugospoars#im jelatnostima #oje izravno apsorbiraju turistič#u potro%nju(ugostiteljstvo, turistič#o posreni%tvo, promet i trgovina na malo)

C nire#tni e#onoms#i učinci " u#upnost svih tro%#ova nastalih u obli#ovanjuturistič#e usluge (npr. usluge no$enja u hotelu)& 5rihoi obavljača pru'ateljaturistič#ih usluga (npr. prehrambenih proizvoa), ali i obavljača prema svojimobavljačima omogu$uju ostvarivanje i inire#tnih e#onoms#ih učina#a u#omplementarnim jelatnostima

C nucirani e#onoms#i učinci " rezultat su pove$ane #upovne mo$i lo#.zajenice na turistič#i receptivnom poručju

U#upne e#onoms#e učin#e #oje onosi multipli#ativna Dun#cija čini zbroj ire#tnih,

inire#tnih i inuciranih učina#a potro%nje

"!O/L0N&K! $UNK%&'!

7ena je o najva'nijih Dun#cija turizma jer se u njoj vii a njegova uloga uzapo%ljavanju ljui

U turizmu #ao rano-intenzivnoj jelatnosti veli# je uio ljus#og raa u pru'anjuusluga #oje se ve$im ijelom ne mogu zamijeniti primjerice različitim tehnolo%#imoblicima raa i to je obilje'je turizam imao u pro%losti, a imat $e ga i ubuu$nosti& Turizam je jena o rijet#ih gospoars#ih jelatnosti u #ojoj se

u#upan broj zaposlenih stalno pove$ava, pa i u vrijeme #rize u ne#imestinacijama


5/13

Hun#cija turizma u zapo%ljavanju onosi se na generiranje novih ranih mjesta ugospoarstvu i to u sustavu turizma (ire#tno), ali i u ostalim popratnim granamai jelatnostima (inire#tno zapo%ljavanje)

Direktno zapošljavanje u turizmu – obuhva$a ugostiteljstvo, turistič#o

posreni%tvo, promet i trgovinu na malo, a onosi se na ona rana mjesta na#ojima jelatnici olaze u izravan #onta#t s posjetiteljima

Indirektno zapošljavanje u turizmu " zapo%ljavanje je u svim ostalimgospoars#im granama i jelatnostima čije su a#tivnosti o#renute razvoju turizma(inustrija, energeti#a, vooops#rba, graevinarstvo, inDormatič#e usluge,Inancijs#o poslovanje, javna uprava...)

KON#0R"&'/K! $UNK%&'!

To je sposobnost turizma u pretvaranju negospoars#ih resursa u gospoars#e

#oji, a nema turizma ili a nisu u#ljučeni u turistič#e to#ove, ne bi ostvarivalie#onoms#e učin#e

To je jelovanje turizma #oje omogu$uje a se mnoga obra #oja inače nemajusvojstva robe ni ogovaraju$u prometnu vrijenost u#ljuče u gospoars#eprocese i to#ove

Aonverzijs#a Dun#cija stvara cjenovnu iDerencijaciju izmeu npr. cijene no$enja usobi s pogleom na more (1! eura) i cijene no$enja s pogleom na par#ing (@9eura)& Ta#vu Foanu vrijenostG turisti preDeriraju i spremni su za nju platiti vi%ucijenu ia#o su usluge no$enja posve jena#e& Ta#va Foana vrijenostG

napla$ena je u obli#u rente izmeu tih viju cjelina i sar'ajno pripaa pojmuturistič#e rente

Ta Dun#cija govori o #omparativnim prenostima turizma u onosu na rugegospoars#e jelatnosti jer se turizmom mogu e#onoms#i valorizirati prironiresursi i #ulturno-povijesna ba%tina, a to se ne mo'e rugim jelatnostima

toga se #onverzijs#a Dun#cija mo'e smatrati va'nom razvojnom Dun#cijomturizma

&"#O"N! $UNK%&'!

a#o se turizmom ni%ta izravno Izič#i ne izvozi izvan granica reciptivne zemlje,turizam je va'an izvor eviznih srestava, #oji evizne prihoe ostvarujeFneviljivim izvozom ili izvozom na licu mjestaG i zbog toga se ta Dun#cija čestonaziva evizna Dun#cija turizma.

zvozna ili evizna Dun#cija turizma očituje se u #retanju prihoa (izvoza) irashoa (uvoza) robe i usluga na računu te#u$ih transa#cija platne bilance&zra'ava se pozitivnim utjecajem na platnu bilancu receptivne zemlje jer sva robai usluge #oje se apsorbiraju inozemnom turistič#om potro%njom imaju izvoznoobilje'je i u bilanci se pri#azuju #ao evizni prihoi& ruge strane potro%nja

hrvats#og (rezientnog) stanovni%tva na turistič#im putovanjima u inozemstvu nasvu robu i usluge ima suprotan učina# na platnu bilancu jer se tretira #ao uvoz


6/13


7/13

(ultiplikator proizvod*je " vrijenost je oatne proizvonje, #oja je ugospoarstvu stvorena #ao rezultat oatne jeinice turistič#e potro%nje

(ultiplikator do+otka " oatni je ohoa# generiran jeiničnim pove$anjemturistič#e potro%nje

(ultiplikator zaposle*osti " oatna je zaposlenost (izravna i neizravna)generirana jeiničnim pove$anjem turistič#e potro%nje

(ultiplikator porez*i+ pri+oda " opisuje #oli#o se u gospoarstvu oatnostvara poreznih prihoa na temelju oatne jeinice turistič#e potro%nje

Uvoz*i multiplikator " u#upna je vrijenost robe i usluga #oje se ugospoarstvu oatno uvezu #ao posljeica oatne jeinice turistič#e potro%nje&

jeini ima negativan prezna#

Na #ojim razinama se ostvaruju gospoars#i učinci u turizmu= (5regleostvarenih e#onoms#ih učina#a turizma u 0?U sljee$im poacima nisu po. oneregistriranom tur. prometu #oji se ostvaruje u stanovima i #u$ama za omor irugim vrstama smje%taja ili #o robine i prijatelja i #oji se statistič#i neevientiraju te ostaju u zoni sive e#onomije)===

.

1. 2to je turistič#i prostor i navei elemente atra#tivnosti=

5rostor u turizmu #on#retno je poručje na #ojem se stvara turistič#a ponua iligje se zaovoljavaju oreene turistič#e potrebe %to znači u turistič#ojestinaciji ovje se prije svega misli na prostor u #ojem se zaovoljavajuturistič#e potrebe za omorom, re#reacijom, zabavom i rugim a#tivnostima uestinaciji& Bato je prostor temeljni čimbeni# razvoja turizma (a osnova za razvojturizma je očuvani prostor).

Elementi a#tra#tivnosti

!. 6bjasni pojam utvrivanja pogonosti prostora za turistič#o #ori%tenje i pojamturistič#e valorizacije.

C Utvrivanje pogonosti prostora (resursa) za turistič#o #ori%tenje "postupa# je oreivanja pri#lanosti ne#og prostora za oreenu turistič#unamjenu tj. za razvoj oreenih vrsta i obli#a turizma

C Turistič#a valorizacija prostora " porazumijeva ocjenu turistič#e vrijenostiresursa #oja je povezana s turistič#im #retanjem, posljeica #oje je turistič#apotro%nja, a ostvaruje se na turistič#om tr'i%tu& 6na se is#azuje najče%$e Izič#impo#azateljima broja turista, no$enja i sl.& Turistič#a valorizacija provoi se za noveprostore i proje#te u razvoju turizma, ali i za ve$ izgraene turistič#e prostore i

#apacitete


8/13

3. Aa#o turizam utječe na prostor=

Turizam evastira prostor izgranjom #apaciteta i a#tivnostima turista pa jenu'no planirati i za%tititi #ori%tenje prostorom stoga su planiranje prostora iza%tita čovje#ove o#oline a#tivnosti #oje se meusobno uvjetuju i

opunjuju(planiranje #ori%tenja prostorom za potrebe turizma vrlo je slo'enproces #oji polazi o pojma utvrivanja pogonosti prostora te pojma turistič#e ie#onoms#e valorizacije)

/. Utjecaj turizma na prostor prema Jau-JovOu

Utjecaj turizma na prostor prema Jau-JovOu mo'e biti vi%estru#

Turizam de2radira prostor " vi%e ili manje 'eli prironi prostor prilagoitisvojim potrebama, čime se često naru%ava prirona ravnote'a prostora& pa#, bilobi nerealno zahtijevati a se rai za%tite priroe obustavi razvoj turizma pa je

potrebno posti$i ravnote'u izmeu #ori%tenja prostorom u turizmu i za%titeprostora& 4eutim, zbog brojnih #onPi#ata u prostoru to nije uvije# mogu$eostvariti pa je potrebno minimizirati %tete

Turizam čuva kvalitetu prostora " prije svega čini to za vlastite potrebe jer biu protivnom ugrozio temeljni atra#tivni resurs #oji privlači turiste& toga je upravoturizam zainteresiran za za%titu najvrenijih resursa

Turizam stvara vlastiti prostor " čini ga ostupnim ljuima grae$iprometnice, inDrastru#turne i ruge obje#te bez #ojih bi oreeni prostor ostaoneis#ori%ten za uporabu& Bbog osjetljivosti prironih resursa intervencije u

prostoru moraju se us#laiti sa za#onima priroe ta#o a se ne naru%i prironazaa$a prostora& U turistič#om prostoru mogu$e je neatra#tivne prostoreoplemeniti travnjacima i nasaima, primjerice izgranjom terena za golD

Turizam valorizira prostor " različitim jelatvnostima turizam postajegenerator e#onoms#ih vrijenosti& Turizmom se provoi i ugoročna za%titaprostora jer je #valitetan prostor temeljni resurs za njegov razvoj, a to nije ta#o soreenim vrstama inustrije i rugim oneči%$ivačima prostora.

9.egativni elementi utjecaja turizma na prostor, inDrastru#turu i e#ologiju

6snovni prostorni #onPi#ti-proizlaze iz nepri#lana planiranja u uporabe prostoraili pa# zbog neopu%tene granje

nDrastru#turni elementi- obuhva$a različite uslu'ne jelatnosti #ojima se uzlo#alno stanovni%tvo #oriste i turisti a često su ograničavaju$i činitelji aljnjegravoja turizma (preoterečenje prometne inDrastru#ture, voops#rbne i ele#tričnemre'e.

E#olo%#i elementi- utječu na čisto$u zra#a voe i o#oli%a i bitni su činitelji#valitetene turistič#e ponue(problemi nastaju #o veli#e #oncentracije ljui naograničenom prostoru)


9/13

egativni učinci turizma nametnuli su potrebu racionalnog svrhovitog #ori%tenjaprostorom #ao sastavnim elementom razvojene politi#e te potrebu ugoročnogsagleavanje razvoja na oreenom prostoru& to prionsi izrae ugoročnihprostornih i urbanistič#ih planova, meusobno povezani u s#lopu tur. regiji

:.E#osustav i prostor = :


10/13

• K

0 – korektivni faktor (od 0, do !) za osobitost i

osjetljivost prostora

• " – nu#na standardna površina u m$ po jednom

korisniku

o % ovom je modelu va#no da maksimalan kapacitet nosivosti bude veći od

obujma turisti&ko' prometa u odreenom prostoru, a po'odan je posebno za

nove prostore

o ako su planirani turisti&ki kapaciteti na Sredozemlju, pa i na *adranu

(primjerice broj kvadrata obale po ! posjetitelju u vršnoj sezoni iznosi +- m$)

$. OECD-ov model „turističke iskorištenosti prostora/

• 1 – iskorištenost kapaciteta prostora

• 2 – broj postelja u hotelima i dru'im

kapacitetima

• 3 – broj sjedala u restoranima

• – broj tr'ova&kih dozvola

• S – broj stalnih stanovnika

• 4 – površina odreeno' prostora

o 5odel polazi od stajališta da je pokazatelj broj korisnika po jedinici površine

adekvatan sintetizirani pokazatelj svih problema opterećna odreeno' prostora

0KONO(/K& K!!%&T0T

− o je mjerilo kojim se odreuje razina maksimalne zasićenosti neko' prostora

turisti&kim kapacitetima sa stajališta društvene i ekonomske rentabilnosti te

profitabilnosti subjekata turisti&ke ponude

− 6konomski kriteriji naj&ešće se odnose na maksimalan broj turista, cijenu turisti&kih

uslu'a, ostvarene prihode i troškove, investicije, ekonomski vrijek korištenja objekta,

rentabilnost, profitabilnost ula'anja...

− 6konomski kriteriji va#ni su, ali ne mo'u biti isklju&ivo mjerilo kapaciteta nosivosti u

nekom turisti&kom prostoru7 5oraju biti usklaeni s ekološkim i dru'im kriterijima

prema kojima se odreuju kapaciteti nosivosti u nekom turisti&kom prostoru

@.Aapacitet nosivosti u primors#im mjestima

-ma#simalno opterecenje prostora tur #apacitetima u primors#im mjestima su

C Meličina pla'e

C Jroj vezova u marinama

C Meličina izvora pit#e voe

C Aapacitet #analizacijs#og sustava

1.Aapacitet nosivosti u planins#im mjestima su

C = H + R+T

S x P x 100


11/13

C Hizič#e značaj#e prostora

C Aapaciteti prometnica

C 5ar#irali%ta

C Aomunalnih sustava

C mje%tajnih #apaciteta

C Aapac 'ičara

C #ija%#ih staza

11. 0azli#a sociolo%#og i #ulturolo%#og #apaciteta nosivosti, primjeri

/o3iolo5ki kapa3itet *osivosti

To je mjerilo #ojim se oreuje najve$a gusto$a u oreenoj turistič#oj zoni #ojutoleriraju sami turisti

5rema ovom #riteriju 'eli se ustanoviti gusto$a #orisni#a na oreenom prostoruu onosu na zaovoljstvo #orisni#a-turista (na pla'i, u restoranu, u grau, nas#ijali%tu, 'ičari...)

0azličite socijalne s#upine imaju različit stupanj tolerancije prema gusto$i#orisni#a, a to treba po%tovati u planiranju sociolo%#og #apaciteta nosivosti, a pritome treba uzeti u obzir i onose izmeu broja turista i omicilnog stanovni%tva

jer i oni utječu na sociolo%#i #apacitet nosivosti u oreenom turistič#om prostoru

Kulturolo5ki kapa3itet *osivosti

4o'emo ga eInirati #ao mjerilo #ojim se utvruje #ulturolo%#a tolerancija(sno%ljivost) izmeu lo#alnog stanovni%tva i turista u oreenoj turistič#ojestinaciji

5ri oreivanju #ulturolo%#og #apaciteta nosivosti treba po%tovati i #apacitetnosivosti #ulturno-povijesne ba%tine u oreenoj estinaciji #a#o bi se izbjegaopretjeran posjet #oji mo'e uzro#ovati egraaciju i uni%tenje oreenih #ulturno-povijesnih vrijenosti

8.

!.8biljezja planiranja

- 4laniranje se odnosi na budućnost u kojoj #elimo opravljati promjenama- 4laniranje je stjecanje znanja te istra#ivanje i identifikacija najbolje' pristupa dr#avne

intervencije

- 4laniranje je anticipacija i pro'noziranje promjena u nesi'urnim uvjetima- 4laniranjem se potiskuje neizvjesnost ishoda do'aaja i smanjuje stihijnost i

slu&ajnost ostvarivanja ciljeva


12/13

- 4laniranje je evaluacija razli&itih smjerova aktivnosti i olakšavanje donošenje politi&kih odluka

$.9lobalni i detaljni planovi

3azvojno prostorno planiranje obuhvaća $ vrste planova 'lobalne (master) i detaljne razvojne prostorne planove

Globalni (master) razvojni planovi – u prostornom smislu mo'u biti nacionalni, re'ionalni i

destinacijski planovi razvoja turizma koji vrednuju 'lobalne ciljeve i koncepciju razvoja7 8ni

valoriziraju razli&ite razvojne mo'ućnosti, a na temelju kriterija odr#ivo' razvoja planiraju

optimalna rješenja na odreenom prostoru

Detaljni razvojni planovi – odnose se na manje prostorne cjeline, a temelje se na 'lobalnom

planu7 8ni su detaljniji i precizniji u svim elementima od 'lavnih planova7 5o'u biti

du'oro&ni (više od ',) i kratkoro&ni (do ',)

Utvrivanje pogonosti prostora (resursa) za turistič#o #ori%tenje

postupa# je oreivanja pri#lanosti ne#og prostora za oreenu turistič#unamjenu tj. za razvoj oreenih vrsta i obli#a turizma (iz tpr po #njizi)

uvremeni ciljevi tur. 5oliti#e===

C u suvremenom turizmu svoe se na osiguranje uvjeta za razvoj turizma,njegovu #on#urentnost na turistič#om tr'i%tu, optimalno zaovoljenje turistič#ihpotreba, za%titu turistič#ih resursa i or'ivi razvoj te osiguranje uvjeta za

proItabilno poslovanje poslovnih subje#ata u turizmu

Tehnike granica prihvatljive promjene – LAC− Tehni#e Q8R razvila je %ums#a slu'ba 8-a− Cilj im je oreiti utjecaj i učin#e ljus#ih a#tivnosti na o#oli% te #apacitet

nosivosti prostora− 4etoom se eIniraju uvjeti po'eljni u turistič#om poručju i postavlja se

strate%#o upravljanje za postizanje ciljeva& 5ostavljaju se stanari iupotrebljavaju po#azatelji za oreivanje neprihvatljivih pojava, primjericezagu%enja u prometu, prenapučenosti pla'a, #apacitet #omunalneinDrastru#ture i sl.

−

5rovoi se u ! Daze u 1. Dazi se ientiIciraju mogu$i po#azatelji #valitete iprovoe se intervjui s posjetiteljima, zaposlenicima i lo#alnom zajenicom&U !. Dazi se oreuju stanari #valitete za naveene po#azatelje na osnovi#ojih se provoe promjene u upravljanju prostorom rai zaovoljavanjapotreba posjetitelja, ali i o#oli%a& a temelju tih po#azatelja izračunava se#apacitet nosivosti za pojeine prostore (pla'e, s#ijali%ta...)

Aa#o turizam utječe na Inancijs#u stabilnost r'ave=− Bbog viso#og eIcira robne razmjene ?rvats#e s inozemstvom, turizam ima

va'nu stabilizacijs#u Dun#ciju, a to posti'e viso#im prihoima o inozemnogturizma, pa na taj način ve$ niz goina uspje%no ubla'ava negativan učina# robnerazmjene s inozemstvom, vra$aju$i platnu bilancu u #oli#o-toli#o ravnote'nostanje


13/13

− U posljenjih 1 goina pozitivni neto-izvoz usluga na osnovi inozemnog turizmapo#rivao je u prosje#u :/L u#upnog negativnog neto-izvoza robe i čini o#o 3Lvrijenosti u#upnog izvoza

− Ta#o turizam prionosi i stabilizaciji Inancijs#og sustava 0? jer osigurava veli#priljev eviza, presuan za servisiranje vanjs#og uga i or'avanje relativnostabilnog tečaja oma$e valute

Documents

Turistička Politika i Razvoj 1.Kol