Turistički razvoj Dubrovnika

Seminarski radAntonia Radovniković

Dr. sc. Jadranka Brkić VejmelkaDr. sc. Razović Mili

TURISTIČKA GEOGRAFIJA Dubrovnik- geografski položaj i klima

RAZVOJ TURIZMA U DUBROVNIKU Turistički promet KULTURNI TURIZAM NA PODRUČJU

DUBROVNIKA Najrazvijeniji oblici turizma u Dubrovniku ZAKLJUČAK

Sadržaj

Turistička geografija

Turistička geografija proučava: polazišta, podredišta, trajanja turističkih kretanja.

Objašnjava brojnost ljudi, vremenske hodove i ostala obilježja kretanja.

Uključuje se u proces planirane prostorne organizacije turizma, tokova turističkih kretanja, uređenja i zaštite okoliša itd.

Dubrovnik je grad, luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja

Leži na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika.

Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline

Dubrovnik- geografski položaj

Dubrovnik - Klima

Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime

Prosječna je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a najtoplijeg (kolovoza) 26,2 °C

nalazi na obali Jadranskog mora

Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C

Osnovni vjetrovi su bura, maestral i jugo

Razvoj turizma u Dubrovniku

Za smještaj u Dubrovniku brinula se gradska vlast, te su već prve hodočasnike lijepo primali i ugošćivali te darivali hranom i odjećom.

Ugledne goste su uvijek primali svečano i vodili računa o tome gdje će ih smjestiti

Odabrani smještaji tako su bili Knežev dvor, Biskupska palača, dominikanski i franjevački samostan, kuće bogate vlastele i bogatih građana u Gradu i Gružu pa i na Elfitskim otocima.

Uređivale su se posebne sobe za goste, i propisi kako ih treba „ugošćivati”

1549. Vlada odobrava fratrima 100 perpera za popravak kuće u kojoj borave turski trgovci.

1564. i zgrađeni Lazareti na Dančama.

1630. izrađeni Lazareti na Pločama za sve trgovce i putnike , za njihov smještaj i skladištenje robe.

Kvalitetan život i razvoj grada prekinuti su velikim potresom iz 1667.

Razdoblje nakon toga postaje novo vrijeme razvoja i izgradnje, počevši sa izgradnjom i rekonstrukcijom Sv. Vlaha i katedrale

Specijalizirana prenoćišta pojavljuju se 1543. godine

(zgrada Hercegovina –smještaj za ugledne Turke)

1630. izgrađeni su Lazareti na Pločama (za strane trgovce )

Turistički promet Dubrovačka općina 1985. godine ostvarila 5,8 milijuna noćenja, od

905.156 posjetitelja, dok je broj inozemnih noćenja bio 3,77 milijuna.

1990. ostvareno je je 4,5 milijuna noćenja od 7756.799 gostiju, a od toga su 2,9 milijuna noćenja ostvarili inozemni gosti.

1996. je povratnička godina za turizam južnodalmatinske- dubrovačke regije. Tada je zabilježeno 250.000 noćenja; od toga je bilo 68% domaćih gostiju.

1997. Potvrđuje očekivanja da će turizam biti znatna, ako ne i osnovna gospodarska grana u toj regiji. Ostvareno je ukupno 588.396 noćenja od 142.313 dolazaka

2003. ostvaren je broj noćenja od 3.656.959 2013. broj noćenja iznosio je 5.188.091

Najrazvijeniji oblici turizma u Dubrovniku

Kulturni turizam Cijeli Dubrovnik je jedan

veliki kulturno-povijesni spomenik.

Najveća znamenitost ovog grada upravo je njegova arhitektura odnosno zidine i kule koje opasuju i brane Dubrovnik.

Najmonumentalnija je velika, okrugla kula Minčeta- simbol Dubrovnika

Srce starog Dubrovnika obuhvaća podulji trg uokviren najljepšim primjercima dubrovačke arhitekture kao što su: Knežev dvor, palača Sponza, Orlandov stup, crkva sv. Vlaha, stolna crkva sa riznicom, dominikanski samostan i crkva. Glavna gradska ulica – Stradun

Uz svo to spomeničko blago krasi ga niz izvrsnih festivala, prestižnih likovnih događanja, koncertno-zabavnih mega projekata na otvorenome, iznimni umjetnici i sportaši.

Onorfijeva fontana

Orlandov stup

Gradske zidine

Sv. Vlaho

Kongresni turizam

Kružna putovanja

Početkom razvoja organiziranog turizma smatra se otvaranje hotela Imperial 1887. godine, prvi međunarodni skup održan u Dubrovniku.

Dubrovnik glasi kao središte kongresnog turizma u Hrvatskoj nakon Istre i Primorja.

Ovaj oblik turizma Dubrovniku omogućuje produljenje sezone, jer se većinom održavaju pred sezonu odnosno na kraju sezone

Tijekom 80-ih godina prošloga stoljeća Dubrovnik je bio važna turistička destinacija za prihvat brodova na kružnim putovanjima.

Nakon ratnih sukoba, 1998. dolazi do pojave većeg broja cruisera

Kružna putovanja u Dubrovnik se vraćaju početkom 2000. godine od kada se bilježi stalan porast brodova i putnika na njima.

Zaključak Turistički se Dubrovnik počeo razvijati prije I. svjetskog

rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim međunarodnim turističkim središtem.

U svijetu predstavlja kao kulturna destinacija, koju uz spomeničko blago krasi i niz izvrsnih festivala, prestižnih likovnih događanja, koncertno-zabavnih mega projekata na otvorenome.

Dubrovnik je hrvatsko kongresno središte, grad s najvećim brojem organiziranih skupova i kongresa, zadnjih godina je i City Break destinacija, što garantira brojan turustički promet i veliki napredak u budućnosti.