Upload
mina-lukic
View
231
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
1/88
Biblioteka
ook
., m rker
Izdaje
Naklada
LJEVAK d.o.o.
Direktarica
PE RA
LJEVAK
rednik
KRISTIJAN VU] CIC
DOUWE
DRAAISMA
TVORNICA
NOSTALGIJE
pamcenje, vrijeme, starost
Preveo s nizozemskoga
RADOVAN
LUCIC
~
l . .
Zagreb
ozujak
2013.
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
2/88
Naslov izvornika:
Douwe Draaisma
DE
HEIMWEEFABRIEK
Geheugen. tijd &:
ouderdom
Originally published
in
Dutch
by
Historische Uitgeverij as
De
heimweefabriek
Geheugen. tijd &: ouderdom
©
Douwe Dr aaism a 2008
©
za
hrvatsko
izdanje
Naklada
Ljevak d.o.o. 2013.
Naklad a Ljevak zahvaljujena financijskoj p otpor i nizozemskoj
Zakladi
za
knjiZevnost
(Nederlands
Letterenfonds).
ISBN
978-953-303-569-7 (meki uvez)
CIP zapis
dostupan
u raCunalnom katalogu Nacionalne
i sveuCiliSne knjiZnice u Zagreb u pod brojem 833533
ISBN 978-953-303-570-3 (tvrdi uvez)
CIP zapis dostupan u raCunalnom katalogu Nacionalne i
sveuCiliSne knjiZnice u Zagr ebu pod broj em 833534
S DRZ J
Predgovor 7
Najduia
etapa
15
Zaboravljivost
28
Trziste zaboravnost i 50
Reminiscencije
73
Zadovoljstvo prisjeeanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Dobar sin. Razgovor s Oliverom Sacksom
121
Naknadna mudrost
139
Tvornica nostalgije
151
iljeske
168
Pogovor 174
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
3/88
PREDGOVOR
Oje
bi moglo biti n jst rije
od
svih sjecanja u Ni
zozemskoj? Do Ijeta
2005.
znao sam kako odgo
voriti n to pitanje. Trebalo je valjda, doc do najstari- .
jeg pamcenja u Nizozemskoj, do pamcenja Hendrikje
Schipper iz Hoogeveena - i u tom pamcenju
pron o
najranije sjecanje.
Hendrikje je dosla n svijet u Ijeto 1890. godine,
prerano, tezila je jedva kilogram
i
pol. Inkubatori tada
jos nisu postojali. Prezivjela je zahvaljujuo svojoj baki
koja je cetiri tjedna zaredomsjedila uz vatru drZeCi
je u krilu umotanu u toplu
vunenu
pregaeu. Bilo je
to, ooto, vrlo hladno Ijeto. Hendrikje je naposljetku
postala najstarija osoba u Nizozemskoj, umrla je s na
vrSenih 5 godina.
U jednom razgovoru ispricala je d
joj
je u najra
nijem sjecanju t ista baka. Sjedila je n prostird
pred
ognjiStem, a baka
joj
je dala klupko
vune
koje je ne
prestano morala premotavati: Hajde ponovno, jako
je neuredno namotano. l Tad joj je, misli, bilo oko tr
go dine.
7
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
4/88
8 TVORNIC NOSTAlGIJE
Oduzmimo sada 3 od
115:
najstarije sjecanje u ze
mlji stare je 112 godina i jos uvijek Zivi u sobi staxac
koga doma De Westerkim u Hoogeveenu.
li k ko zivi takvo sjeeanje? Pamti li Hendrikje sli
ku
sebe
na prostird
onako kako je
tu
sliku jednom po
hranila u pameenje? l l je to vee toliko
puta
ispricala
da
pamti
samu
priCu?
l l
jos gore: mozda
su
joj u dje
tinjstvu priCali da joj je baka davala da namotava vunu
pa se
ta
prica pretvorila u sjeeanje? A ako se ipak radi
o izvomoj slid, a ne 0 vlastitoj· i l l tudoj prio, ne po
hranjuje li mozda
tu
sliku svaki
put
ponovno, tako.da
najranije sjecanje zapravo nije starije
od
trenutka
kad
je posljednji
put na
njega pomislila?
VeCina
psihologa koji se bave pameenjem vjeruje u
ovo zadnje: dosjeeanje uspostavlja u mozgu novi ne
uralni put, a sljedeee, naizgled isto sjeeanje, zapravo
samo aktivira takav najsvjeziji put. Sjeeanja, pa tako
i ona najstarija, s vremenom rastu u mozgu, prace
na
uvijek novim kopijama Po toj teoriji, povratkom
u najranije sjecanje stvaxa se neobiena veza u neuron
skom krugu pameenja: one sto je najstarije postaje za
trenutak najnovije, one sto je prvo postaje posljednje.
Cini se
da
sa staxenjem u pamcenju dolazi
do
veza
u sve viSe krugova. Jedan
od
likova romana A tale .of
two cities Charlesa Dickensa je gospodin Lorry, koji je
davno presao sedamdesetu. U jednom
nOCnom
raz
govoru prisjeea se svoga zivota. Cine li vam se dani
PREDGOVOR 9
kad ste sjedili
majd
u krilu doista jako daleko? za
nimalo je nekoga iz drustva.
Da
su ga to upitali prije
dvadeset godina, rekao bi da , odgovorio je Lorry,
ali sada, u
staxaCkoj
dobi, ima osjeeaj
da mu
se zivot
kretao u krugu i
da
se opet pribliZava pocetku:
U
sree mi se urezuju mnoga sjecanja koja su dugo bila
1J2
uspavana.
Dickens je bio u srednjim cetrdesetima kad je na
pisao A
tale
two cities mora da je 0 toj pojavi Cuo od
starijih. Giinter Grass je bio vrsnjak gospodina Lorryja
kad je napisao svoju autobiografiju Dok
Ijustim luk.
3
U
jednom intervjuu u Frankfurter Allgemeine Zeitung koji
je prilieno odjeknuo u javnosti, bilo je rijeo Grasso
vu kasnom priznanju da je bio pripadnik postrojbi
Waffen-SS, ali i 0 pitanju koliko je pouzdano sjecanje
na
dogadaje i iskustva od prije Sezdeset i l l viSe godina.
Grass pripovijeda 0 svojim sjeeanjima
na
opseme po
litiCke i umjetniCke rasp rave u godinama nakon rata,
kad
ga iznenada, pomalo sumnjicavo, jedan novinax
upita: Koliko je sve to daleko sad
kad
vam je gotovo
osamdeset? Grass je odgovorio: Sve je to jako blizu.
Kad
bih
htio pouzdano rea kamo sam putovao
1996
godine, morae bih to potraZiti u nekoj
od
svojih bi
IjeZniea. li sa staxqsCu mladost se sve vise pribliZava.
Pravi trenutak·za autobiografsko djelo ooto je pove
zan
sa staxosnom
dobi. 4
Kao da i Grass ima osjecaj
da mladost s godinama postaje sve jasnija.
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
5/88
1 TVORNIC NOST LGIJE
Za tu pojavu mnogi Ijudi
k fu d
im je poznata
iz vlastitoga iskustva, najcesee kao nesto sto je pocelo
kad im je bilo blizu sezdeset, a odonda se stalno po-
jacava.
To
moze biti iznenadno sjeeanje
n
lice osobe
koja je stanovala u naSoj ulici kad nam je bilo deset
godina, ime praSka za pranje rublja koji vee odavno
nije u prodaji, dogadaj s nekoga djegeg noeenja kod
rodaka,. dogodovstina iz knjige koju smo citali s cetr-
naest godina. Ta sjeeanja nadolaze bez utjecaja volje,
ne traZimo ih niti znamo .da ih je joS moguee pronaCi,
kao d su se sama od sebe probudi la iz one uspava-
nosti
0
kojoj govori Lorry. Katkad su to sjeeanja tipa
pedeset godina nisam n to pomislio , koja se javljaju
tako ostra i oCuvana kao d su se neosteeena pojavila
iz ledenog sloja koji se tek sada, u starosti, ponovno
otopio. Za dugotrajnu pohranu u pameenju predlozen
je naziv
permastore
sto se kao metafora moze odnositi
n poseban dozivljaj: ono sto je dugo lezalo zatvoreno,
nepomirno i nedostupno, kao d se ponovno pojavlju-
je
s
svim svojim tadasnjim mirisima.
Taj
povratak starih uspomena koji se u psihologi-
ji naziva efekt reminiscencije pril irno je zagonetna
pojava. To sto se u prisjeeanju javljaju upravo rane us-
pomene kao
d
je u suprotnosti onome sto se moze
nazvati Prvim osnovnim zakonom zaboravljanja: sto
je nesto dalje u proslosti, to su manji izgledi d se toga
sjeeamo. Isto je tako zagonetno to sto ta sjeeanja, Cini
PREDGOVOR
se, opet naviru tek u starosti. Zacijelo su lezala pohra-
njena i u svijesti cetrdesetogodisnjaka, pedesetogo-
disnjaka, zasto se opet pojavljuju tek kad pameenje
uistinu ostari? Kao d su sve to vrijeme bila pod em-
bargom i tek
po
istjecanju roka postala raspoloziva.
Efekt reminiscencije Cini jezgru ove knjige. U po-
sljednjih desetak godina potaknuo je mnoga istraZi-
vanja u podrugu autobiografskog pameenja. Sto je to
sto dopusta povratak
tih
ranih uspomena? Kada poCi-
nje taj povratak? Vraeaju li se ru.zne uspomene s istom
lakoeom kao i lijepe? Je li dobro pameenje dogada-
ja iz mladosti pitanje bioloskog dozrijevanja? i se u
to doba jednostavno dogada viSe toga sto je vrijedno
pameenja? Pojacava li se taj efekt sa starenjem, n kon
'sto se pojavi? Postoji li tolika koliCina ranih uspomena
samo zato sto je kasnih uspomena tako malo? Sva ta
pitanja doCi ee n red u poglavlju IIReminiscencije , a
susretat eemo ih
i
u ostalim poglavljima.
Reminiscencije imaju svoje mjesto u zivotopisima,
ali mogu biti i sam povod
z
pisanje zivotopisa. Mno-
ge su autobiografije napisali
c lutori
koji su deset godi-
n ranije bili potpuno sigurni d nikad neee napisati
autobiografiju. To vrijedi i za neurologa Olivera Sack-
sa. Oko svoje Sezdesete primijetio je
d
se spontano
pojavljuju sjeeanja iz mladosti. Isto kao Lorry, opisao
je ta sjeeanja kao d su sve to vrijeme bila uspavana;
kad
su
se probudila, nametnula
su
se toliko intenziv-
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
6/88
2 TVORNIC NOSTALGIJE
no
da se osjetio prisiljenim napisati svoju autobiogra
flju, Ujaka Volframa U razgovoru koji sarn s njim vo
dio u jesen 2005. bilo je
rijeCi
0 ubrzanju vremena pri
starenju, 0 tome na koji naCin vrijeme moze promije
niti uspomene i
0
pisanju autobiografije kao obliku
psihoanalize. Njegove reminiscencije bile su prisutne
u svemu sto je spominjao prisjecajua. se svoga zivo
ta - u uspomenarna
na
majku, u svojim zeljarna
da
u
oCima roditelja bude ,;dobar doktor . Nije se osvrtao
na
uspjesnu karijeru, knjige, pocasne doktorate, pre
stiZna zvanja, nagrade - ono sto ga je sada, na pocet
ku njegovih sedarndesetih posebno zaokupljal?, bilo
je pitanje kakav je bio kao sin.
Zaeudujuce je
da
se efekt reminiscencije pojacava
u dobi kad kondicija parncenja slabi. Reminiscencije
su
novu
u procesima parncenja koji se primjetljivo
i mjerljivo usporavaju. Stariji ljudi imaju teskoca s
parncenjem svojih odluk
q
. Sve je teze naa. prave ri
jeCi a pogotovo se imena cesto zaboravljaju. Ucenje
naparnet i smjestanje dogadaja u vremenski sIijed
zahtijeva sve vise napora. Postavlja se pitanje kako ti
problemi nastaju. I naravno, sto se protiv togq moze
uCinitj. Moze Ii se parncenje vjezbati? Sto pospjesuje
slabljenje parncenja i kako se ono oddava? Ide li za
boravnost ruku
pod
ruku
sa
staroseu? Odgovori na
ova pitanja, kako
ce
se pokazati u poglavljima Zabo
ravljivost i TdiSte zaboravnosti , imaju posljedice
PREDGOVOR 3
ne sarno
na
stay prema osobnom parncenju nego ina
pitanje gdje
poCinje
a gdje zavrSava vlastita odgovor
nost za zdravo parncenje.
Velik
dio
istraZivanja na podrugu psihologije
pamcenja usmjeren je
na
pouzdanost sjecanja. U ne
kim okolnostima bitno je
da
se sjeeanje podudara S?
stvarnim dogadajima. Ali postoje mjesta i trenuci
neka terapija, razmiSljanja
0
proslim vremenima us
I
pomene
na
roditelje, pisanje autobiografije - u kojima
.
t
kao
da
zatjecemo naSa sjecanja promijenjena, ne zbog
I
~ I I
nepouzdanosti parncenja, nego zato sto se neki do
gadaj iIi neko iskustvo pojavi u drugom svjetlupa mu
se promijeni svojedobno znacenje. Starije osobe imaju
viSe iskustva s takvim promjenarna
od
mladih jedno
stavno zbog toga sto u zivotu postoje asimetrije. Sez
desetogodiSnjak je jednom imao dvadeset godina, ali
dvadesetogodiSnjak ne zna kako je to imati sezdeset.
Tko se usuduje ustvrditi da uspomene na vlastiti od
goj ostaju nepromijenjene i nakon sto se postane ro
ditelj?
0
takvim uspomenarna bit ce
rijeCi
u poglavlju
N
aknadna mudrost - jer mozda nije sarna mudrost
ta koja dolazi s godinarna, nego uvid u istinitost one
Kierkegaardove usputne biljeske iz dnevnika u kojoj
kafe
da
se zivot moze razumjeti sarno unatrag, ali
da
se mora zivjeti unaprijed.
Povratak ranih uspomena nije uvijek dobrodosao.
Reminiscencije mogu u starosti izazvati
snafne
no
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
7/88
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
8/88
16
TVORNICA NOSTAlGIJE
bavljenja sportom, putovanja, zimovanja u toplim
krajevima, obilaienja vinskih podruma i
polaienja
t e ~ j e v 0 impresionizmu. Cini se da je to ujedno i
najveselije zivotno doba, jer
svise
ti mladoliki starci
smiju, bilo
da
obilaze muzeje bilo
da
tovare svoj bicikl
na
prtljaini.k automobila.
Drukoja priea
0
starosti zivi u reklamama. Citatelj
moze
naruoti
kuenu prezentaciju automatskog naslo
njaca. Moze bez obveze zatraiiti ponudu za stub s
no dizalo. ("Mijenjati stan? Nikad li stube postaju
nezgodne. ") Sugerira mu se da svrati k opticaru na
praviti "preventivni pregled
ooju .
U nasumce oda
branom broju casopisa
Plus
(studeni 2007.) ima cetr
desetak reklama u vezi sa zdravljem, bolje receno sa
slabljenjem zdravlja: reklame
za
slusne aparate, vita
minske i mineralne dodatke, kreme s ,;dubinskom
re-
generacijom protiv starenja kozen, sredstva protiv sin
droma nemimih nogu, bolova u stopalima, nesanice,.
neredovite probave, osjetljivih zuba, noCnih grcenja i
osteoporoze.
Na
uvodnoj stranici casopisa
no
pravo
nekoliko se staraca veselo pracaka u m e d i t ~ r n s k o m
plicaku, a poklon
za
novog pretplatnika je - tlakomjer.
Upravo se ta prica, prica
opopustanju,
nazadova
nju i gubljenju zivotne snage dvojako prezentira. Za re
klame sebiraju modeli koji su barem jednu generaciju
premladi
za
probleme koje moraju doearati. Nagluhost
se
moze pojaviti u svakoj zivotnoj dobi; ali je, statistiCki
{
i
NAJDUZA
ETAPA 17
\:
f
"
gledano, tipiena staraCka boljka. Zena sa sluSnim apa
ratom u reklami izgleda kao da je u poznim tridese
tim.
Iz
kade s vratima izlazi mlada zena.
Na
stubisnom
diza lu sjedi eetrdesetogodiSnjak koji u svakodnevnom
zivotu vjerojatno u
trku
preskaee stube, nije
ni
fudo
da
sesmije. Automatski naslonjao upozonlvaju na dob u
kojoj se ozbiljno razm.iSlja
0
moguenostima ustajanja
iz
sjedeeeg polozaja, ali reklamira ih zena od tridesetak
godina. Kao da
je iz oste zabave sjela u bakin naslo
njac. Drugim rijeama, tegobe starosti
mogu
se poyezi
vati s bilo
am,
samo
ne
sa staroSCu.
Starost, vidljiva starost, nesto je od cega se otatelja
treba postedjeti pa cak,kad je otatelj i sam star. Una
so stvarnoj govomoj praksi i u naSoj predodzbi "trece
dobi" - da upotrijebimo jedan
od
sumnjivo brojnih
eufemizama- skriva se neSto sto prije ukazuje na ot
por
i distancu nego
na
prihvacanje.
Ooto
imamo tes
koca s prihvacanjem starosti kakva
ona
zapravo jest.
Varase onaj tko misli
da
je
to
karakteristieno za naSe
vrijeme i l l za danaSnju generaciju. PredodZbu starosti
kao dostojanstvene Zivotne dobi, ovjeneane mudrosCu
i zrelim spoznajama, oduvijek je potiskivala njezina
opreka: starost kao doba slabosti, bolesti i neuraCunlji
vosti. Pocetkom cetrnaestoga stoljeea Dante je opisao
starost kao ladu koja sve
viSe
skuplja jedra kako se pri
bliZava Iuci, sto je profinjena slika krajnjega odredista
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
9/88
18 TVORNICA NOSTALGIJE
i njegova prihvacanja. Ali to isto stoIjece proizvelo je
stotine rugalica, karikatura, izreka
i
prica staraCkoj
tastini i skrtosti, cesto pOtpuno otvoreno, a ponekad
i prikriveno, kao n primjer k d su se vrline poput
umjerenosti i darezljivosti prikazivale likovirna Iijepih
mladih zena, a nedostaci poput pohlepe i tastine Ii..
kovirna
ruZnih
staraca. Uz mlado i Iijepo oduvijek je
supostojalo staro
i
ruZno.
ill
staro
i
jezicavo. U jed
nom
grCkoIn mitu bozica zore Eja pokuSava Iaskanjem
i dodvoravanjem nagovoriti Zeusa d njezinu ljubav
niku Titonu podari vjeCni zivot. Zeus pristaje, ali Eja
uskoro shvaca
d
je to vrIo dvojbeni dar,
d je
umjesto
vjeCnoga zivota trebala zatraZiti vjeenu mladost. Ova
ko je Titon svakim danom sve stariji, korak mu postaje
nesiguran, a sto
je
najgore; probija joj usi neprekidnim
brbljanjem. N aposljetku ne vidi drugog izIaza nego
d
ga pretvori u cvrCka - sto
je
prema tom mitu razlog
neprestanog cvreanja
tih
kukaca. Povjesnicari koji su
proueavali predodZbe starosti. u proslosti. zakljuCili su
d
i sama teorija
po
kojoj
su
se starije osobe IInekad
prije viSe postovale ima vrlo dugu povijest.
1
IstraZivanjima starosti kroz. povijest korigirana
·su
neka ukorijenjena vjerovanja. Jedno od njih je d su
prije dvadesetog stoljeca, kad
je
prosjeena zivotna dob
dostizala tek nesto viSe od cetrdeset godina, starije
osobe bile prava rijetkost. Demografske studije poka
zale
su
d je taj nizak prosjek uzrokovan u najvecoj
NAJDUZA ETAPA 19
mjeri tnasovnom smrtnosti kod novorodeneadi i djece.
Onaj tko je uspio odrasti,lmao je sve izgIede d prede
Sezdesetu. U zemljama kao sto su Engleska, Francuska
i Nizozemska, U osamnaestom
je
stoIjeeu otprilike de
set posto stanovniStva bilo starije od' sezdeset godina.
Duboka starost bila je rijetka, ali je postojala.
Isto se tako pokazalo neistinitim d su IInekad sta
rije osobe s IjubavIju prihvaeane u obitelji svoje djece
gdje su se brinuIi
0
unucima. Demografija
0
tome ima
tuZniju prifu. Zbog one iste visoke smrtnosti djece
koja je uzrokovala nizak prosjek zivotne dobi, u Eu
ropi osamnaestoga stoIjeca jedna
od
tri
osobe starije
'od sezdeset godina nadzivjela je svoju djecu. U antici
odnosi bili jos nepovoljniji: desetogodiSnje dijete
imalo je pedeset posto izgleda d ima jednog zivuceg
djeda ili baku, kod dvadesetogodisnjaka bi
ti
izgIe
dip li n manje
od
jedan posto. Do kasnoga devet
naestog stoljeca obitelji od
tri
generacije bile su prava
rijetkost, veca negocetverogeneracijske obiteIji danas.
Arhetip djedova koji maze svoju unucad nastao je tek
u sedamnaestom stoljeeu, naravno, uvisim drustve
rum slojevirna. Tada su
sOOci
htjeIi zivjeti. samostalno,
kao sto to hoee i danas, a tu su zeIju dijelila i njihova
djeca - ako su bila ziva.
U dvadesetom stoljeeu postalo je normalno biti
star
Ako netko
umre
u sedamdesetima kaZe se d je
umro IImlad' u osmrtnicama se moze proCitati
d
je
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
10/88
20 TVORNICA NOSTALGIJE
umro iznenada cak i
kada
je pokojnik vee dobrano
zakoraoo
u osamdesete. Veliki porast broja starijih i
vrlo starih osoba jasno se vidi u pravoj eksploziji sto
godiSnjaka. U Nizozemskoj je 1900. bilo deset osoba
od
navrsenih sto
godina
nvota.
Do
1950.
nikad
ih
nije
bilo viSe od eetrdeset. U 1997.presla se granica
od
t -
suru stogomsnjaka. U danaSnje vrijeme svake godine
viSe od seststo ljudi navrsi sto godina. Gradonacelnici
veCih gradova polako
su
prestaIi osobno cestitati ro
dendane stogodisnjacima. Unatoc toj masovnoj pro
vall u jedanaesto desetljeee, Nizozemska broji samo
kojih tisuCu eetiristo osoba starijih od sto godina, a
tomu je razlog
to
sto tek malo vise
od
p610vice stogo
diSnjaka uspije navrsit i 1 1 godinu. A od njih je go
tovo polovini to zadnji rodendan i tako dalje. Krajnji
rub statistika smrtnosti vrlo je neizvjestan.
Tko je u 1900. uspio doZivjeti stotu, pozivio je dvo
struko vi e
od tadaSnjeg prosjeka. Danas
se
prosjeena
zivotna dob kreee prema osamdesetoj, u svakom slu
caju
sto se
tice zena.
Iza
sedamdesete Cimbenici rizika
kao sto su nezdrav naCin zivota, pice, cigarete
i
pre
tilost povlace se pred iznimno moCnim Cimbenikom
protiv kojega se tako malo moze uCiniti, a to je muski
spot. Medu stogodiSnjacrma
ima
sest puta viSe zena
nego muskaraca.
I za one koji ne navrSe devedeset l l sto godina
starost je najdufa etapa u zivotu. Dojence, djetesce,
I
l
NAJDUZA
ETAPA
21
p u b e r t ~ t l i j a
adolescent - sve to bivamo vrlo kratko.
Ako nam Zivot krene po procjenama osiguravajuCih
drustva,
dufe
eemo biti
stari
nego sto
SIDO
ikada bili
mladi. Tih cetvrt stoljeea starosti - ili vise u naSenl je
dijelu svijeta i u ovom povijesnom
trenutku
zapravo
razdoblje paradoksa.
2
Kao prvo, starci nikada nisu bili zdraviji. Neke bolesti
koje su prije pola stoljeca znaClle sigurnu
smrt
danas
se
mogu
izlijeoti ili cak sprijeoti.
Za
mnogobrojne te
gobe postoje djelotvorni lijekovi ili pomagala. Stara
tijela su pomoCu raznolike prehrane, higijene i njege
bolje konzervirana nego ikada prije. Danasnji sedam
desetogodisnjak izgleda u veCini slucajeva mlade od
sezdesetogodisnjaka iz generacije njegovih roditelja
iz dijela svijeta u kojemvladaju teske Zivotne okol
nosti. U danasnje se doba starci,
pomoru
kozmetike
ili cak kirurgije, vise nego ikada prije trude izgledati
stomlade.
Drugi
je
paradoks
povezan s poslom i mirovinom.
Odluka 0 ptestanku rada vrlo je
dugo
bila privatna
stvar. Ovisila je 0 zdravlju, obiteljskim prilikama i fi
nancijskim moguenostima. Mirovina i staZ poceli. su
se uvoditi tek koncem devetnaestog stoljeea, polako
i nesigurno, u pocetku samo za odredena zanimanja.
Opee pravo na staraCku mirovinu u veOnl se zapad
nih
zemalja ustalilo teksredinom dvadesetog stoljeea.
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
11/88
22 TVORNICA
NOSTALGIJE
Pedesetih i sezdesetih godina mirovina se isplaavala
onima koji su cijeloga zivota radill teske fiziCke poslo-
ve, katkad jos
od
svoje dvanaeste ill trinaeste. Danasnji
korisnik mirovine, roden cetrdesetih godina prosloga
stoljeca, zaposlio se kasnije, i
to
uglavnom
na
fiziCki
manje zahtjevnim poslovima. Za
baby boom
generaci-
ju koja ce sljedecega desetljeca otia u mirovinu moze
se rea da ce postia najkraa radni sta.z u povijesti. Jos
je jedan paradoks taj
da
je mirovinska dob
od
65 godi-
na
uvela Cvrstu granicu za kojupostoji manje razloga
nego ikada. Navrsavanje te dobi, za gotovo sve ljude u
radnom odnosu, nije
danas
sarno pravo, nego i obve-
za prestanka rada.
Za
takvo iznenadno i opceva.zece
povlacenje iz radnog procesa
nema
nikakvog razloga.
Tezak fiziCki
rad
je u meduvremenu olakSan upotre -
born
strojeva,a
opadanje intelektualnih sposobnosti
u starosti ne moze kao postupan i dugotrajan proces
opravdati
tu
Cvrstu i obveznu granienu crtu.
I konaeno, paradoks da je starost u mnogim zivo-
tima najduZe razdoblje s najmanje moguenosti daljnje
podjele. Katkad se pravi razlika izmedu mladih i sta-
rijih seniora (ni seniore radije ne nazivarno starima )
ill izmedu trece i cetvrte dobi, ali time se otprilike za-
vrsava podjela u stadije i faze. u tom slucaju jezik
otkriva dio opceprihvacene slike starosti: statieno zi-
votno doba,
bez
varijacije i daljnjeg razvoja u kome se
zivot zaustavio. Staro je staro.
NAJDUZA
ETAPA
23
S koliko god da se vitalnih, zdravih i aktivnih sta-
raca svakodnevno srecemo, mi na starenje i dalje gle-
darno iz perspektive sesnaestog
i
sedamnaestog sto-
ljeca, kad se ono prikazivalo stubarna zivota .
3
Radi
simetrije
na
tom
su
se stubistu ljudska zivotna
o b ~
javljala u
parnom broju
godina, uglavnom osamdeset
ill sto, tako
da
je
na
vrhu stajao cetrdesetogodisnjak
ll
p ~ d e s e t o g o d i n j a k Katkad su pojedine stube sadrza-
Ie inskripcije s poslovicarna ill poboZnim stihovima,
a kojiput je svako doba bilo oznaceno znakom neke
zivotinje: orao i
bik
za dvadesetogodiSnjaka. i tride-
setogodisnjaka, lay l l l u k a v ~ lisica za pedesetogo
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
12/88
24 TVORNICA NOSTAlGIJE
NAJDUZA ETAPA
2S
Stube Zivota,harlemska skola. oko 1680.
Sljedeca suprotnost je u tome sto je prva polovina
zivota prikazana kao vrijeme izmjenjivanja i varijacija.
DvadesetogodiSnji mladic sa sokolom na podlaktici
ne
sliCi viSe
na
desetogodisnjeg djecaka koji sjedi
na
svom
drvenom konjiru, cetrdesetogodisnjak se dokazuje u
ratnim vjestinama i
ne
predaje se
viSe
u.zicima kao sto
je to Cirrio u svojim tridesetima, a i onaj
od
pedeset,
koji nas uzdignutim p rstom opominje, preuzima- nove
odgovornosti. Svako desetljece ima svoj karakter. Spu
stanje je, nasuprot tomu, tmurna jednoliCnost. Jedina
razlika izmedu osamdesetogodiSniaka i sedarndeseto
godiSnjaka je teza pokretljivost Povecava se zamor i
slabost, pribjegava se stapovima, a potom i stakarna,
ali
sve u svemu starac ostaje starac, bilo.mu Sezdeset,
sedamdeset, osamdeset ill devedeset godina. Jedino
stogodisnjak Cirri nesto novo: on, nairne,
umire
..
Tu je i detalj koji se lako previdi. Djetesce, djecak,
mladic, zreo covjek, iskusni pedesetogodisnjak, svi
oni gledaju u svijef. Kao promatrao imamo osjecaj da
nam uzvracaju pogled, postoji kontakt, oni su dio na-:
Sega svijeta. A starci
su
se okrenuli, silaze povuceni
u sebe, kao
da
viSe niSta
ne
ocekuju od Zivota i dru..
zenja. Tridesetogodisnjak i sedamdesetogodiSnjak na
slici stoje na simetriCnim polozajima, ali suprotnost
ne
moze biti veta. Onaj od tridesetponosno se podbo
Cio zeli biti viden; onaj od sedamdeset kao
da
jedva
ceka
da
polako
i
neprimjetno nastavi svoj
napomi
si
lazak. Na putu ga cekaju sarno teskoce i gubici, za to
mu
ne
treba publika.
Danasnjim starcima ne nedostaje publika,
upravo
su
protno. Pomoc dolazi sa svih strana. 0 n jihovu zdrav
lju
brinu
se mnogi. Tomu u prilog
ide
i Cinjenica
da
starost i siromaStvo nije vise sarno
po
sebi razumlji
vo dvojstvo kakvo je dugo bilo. o sredine prosloga
stoljeca prestanak rada znaCio je gubitak prihoda, a u
nedostatku vlastite imovine to je znaCilo ovisnost - 0
obitelji, 0 dobrotvorima, 0 bijednim socijalnim olakSi
carna. Danasnji stariji imaju prihode, a cesto i vlastitu
imovinu. To ih
am
sudionicima na trzistu.
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
13/88
26 TVORNICA NOSTALGIJE
NAJDUZA ETAPA 27
Casopisi
za
vremesne i u ovom pogledu pokazuju
dvosmislen staV S jedne strane se priznaje da je rijec
o zivotnoj fazi s porastom bolezljivosti.
a tu
kartu
igra kategorija oglasa koja je u tim casopisima druga
pO
brojnosti buduCi
da
se oko ljelesnog zdravlja stari-
jih razvila dojmljiva tehnologija. Danasnja slika stuba
zivota
ne
bi prlkazivala stapove i stake, nego moder
ne
hodalice s kotaCima i i elektromotoma kolica. Isto
dobno
su
stariji rado videne musterije na puno vecem
trziStu - onom turistiCkom. Po brojhosti prva kate go
rija oglasa u casopisima za vremesne poziva starije na
izlete, ekskurzije, safarije, posjete gradovima, kulinar
ska putovanja, v i k e n e ~ boravke u IjeCiHstima
r
plani
narenja, obilaske umjetniCkih znamenitosti, krstarenja
i ostale oblike izbivanja. Smanjena okretnost ide ruku
pod ruku s povecanom pokretljivosti. Kao simbol sta
rosti nisu zastarjele samo stake, nego i vjeran pas
pa
i maCka koja prede kraj kamina. Povecana zelja za
putovanjima relativizira sliku starca koji se povlaCi u
sebe i gubi zanimanje
za
okolinu. Danasnji starac, na
protiv, bas krece u svijet.
Ali
kakvo je u meduvremenu njegovo duhovno
zdravlje? Nepoznati majstor koji je sezdesetogodiS
njaka prlkazao kao nekoga tko se okrece
od svijeta
zacijelo je time, izmedu ostaloga, htio pokazati da sta
rost treba biti okrenuta
prema
sebi; duhovno zdrav
lje povezivalo se s uvidom u zivot koji se bliZi svome
kraju
i
s pravodobnom pripremom za umiranje. Uo
stalom, ispod stuba u cijelom se tom.razdoblju pruZa
pogled na prizor Posljednjeg suda. U doba svjetov
nih shvaeanja duhovno se zdravlje tumaCi kao plod
aktivnoga zivotnog stila, zadovoljavajuce drustvene
povezanosti i nenacetih intelektualnih i mentalnih
sposobnosti. Pokoji
ee
element mozda nedostajati
i i
nece u potpunosti zadovoljavati kriterije, ali tada ga
se treba nadomjestiti. To je takoder zanimljivo za trzi
ste. Prijetnja samoee moze se drZati
na
sigurhoj razda
ljini pomoCu posebnih putovanja za samce i i d ting
agencija za starije. Vodi se briga i intelektualnoj ra
zini.
Ako se moe koncentracije smanjuje i sposobnost
istodobnog procesiranja razliCitih informacija osjetno
slabi, krajnji je cas za akciju i za zaustavljanje napre
dovanja staraCke nemoCi. Stjece se dojam da uspjesno
starenje zahtijeva trud, vjezbu, odrzavanje
i,
naravno,
troskove, jer one sto je pritom potrebno uvijek je u
ponudi. Kao sto se viSe nitko ne treba pomiriti s 1 Sim
sluham
i i
vidom, nitko
ne
treba prihvatiti
ni
gubitak
umnih sposobnosti. Ni dobroga pamcenja.
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
14/88
ZABORAVLJIVOST
U
z crtu
uspona
i silaska, na
stubama
zivota mo
zemo iscrtati interpretaciju zivota koja se u raz
vojnoj psihologiji naziva paraboIieno tumacenje ..
Rijec je tumacenju da vrijeme
izmedu
ranog djetinj
sfva i zrelost i u
brzom
smjenjivanju stadija i osjetljivih
faza pokazuje porast i poboljsanje
nasih
mentalnih i
kognitivnih sposobnosti. Krivulja koja prikazuje te
sposobnosti trebala bi u jednom trenutku dosegnuti
vrhunac, a onda bi
se
te sposobnosti, svaka u svom
tempu opet spustale, da
bi
se na kraju dezintegrirale.
Ta je perspekt iva razvoja,
barem
sto se tice silaznoga
dijela, u
meduvremenu
zastarjela.
VeCina
kognitivnih
sposobnosti ostaje cijeIi zivot
na
istoj razini.
To ne znaCi da
se
sa starosCu ne javljaju tegobe.
Moe koncentracije ponesto slabi, a kapacitet
radnog
pameenja smanjuje se kao i brzina procesuiranja no
vih informacija, pogotovo ako ih je
mnogo
u is to vri
jeme.
Pa
i problemi s pameenjem cesto se poveeava
ju sa starenjem. Kada predemo pedesetu neprestano
se moramo boriti protiv zaboravljivosti. Nije nam to
1
ZABORAVlJIVOST 9
i
Ii
prvi
put,
tu borbu
vodimo cijeli Zivot,
samosto
od
sada sve cesee gubimo
Mozda
eete se prepoznati u ovom opisu: Sve se
cesee dogada da pomisIite: Nikako ne smijem zabo
raviti
...
.
i posIije zakljuCite
da
se upravo to dogodilo.
BuduCi da ste se polako navikli da
yam
se to dogada,
da zaboravljate sto ste odluCili, sto
god
mozete Cinite
odmah, bez odlaganja, tako ste
barem
sigurni da to
neeete zaboraviti. Dakle, knjigu koju namjeravate ve
teras
vratiti prijateljima kojima idete uposjetstavljate
odmah
u torbu. Akad se navecervratite
kuCi...
Pameenje planiranih namjera, prospektivno pam-
eenje , s
godinama
primjetno slabi.
To
je zbunjujuea
pojava, upravo zato sto u velikoj mjeri pokazuje ono
sto se mnogima dogada tijekom cijeloga zivota: ras
tresenost zbog koje zaboravljamo sto
smo
namjerava
Ii
uCiniti, kamo smo krenuli, sto se trebalo dogoditi.
Za razliku od obiene rastresenosti , kod koje nam se
Cinilo da zaboravljamo
na
planirano jer mislimo
na
nesto drugo,
sada
kao
da
ne
mislimo
n
na
sto
drugo
-
barem se
ne mozemo sjetiti jesmo
Ii
na sto mislili - a
namjere su
opet
otiSle u nepovrat. ,
U posljednjih petnaest godina prospektivno je
pameenje potaknulo
mnoga
znanstvena istraZivanja.
1
U eksperimentima pri kojima su ispitanici moral i rije:-
siti zadatak koji zahtijeva veliku koncentraciju i usto
se trebali sjetiti da taj zadatak u odredenom trenut
28
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
15/88
3 TVORNIC
NOSTALGljE
ku
moraju nakratko prekinuti zbog drugoga zadat
ka, starije su osobe imale viSe teskota
od
mladih. U
eksperimentu to nema ozbiljnih posljedica, ali one se
mogu pojaviti u svakodnevnom zivotu kad moramo
zapamtiti
da
za pola sata trebamo iskljuCiti peCnicu,
na vrijeme uzeti Iijekove i l l prije spavanja zakljueati
vrata.
Prospektivno pamcenje omogufuje - ill
bi bar
tre
balo omoguovati - da se podsjetimo na planirane
radnje. Time se taj tip pamcenja razlikuje
od
onoga
u kojem su pohranjeni dogadaji iz proslosti. Obima
sjecanja
mogu
se odnositi
na
potpuno razIiCite stvari:
ljude, mjesta, dogadaje, postupke.
li
prospektivno
pamcenje poznaje samo jednu kategoriju: planove za
radnje - a njih je vrlo tesko pohraniti. Izvrsena radnja
pohranjena je s asocijacijama i svim ostalim: gdje se
dogodila, tko je bio prisutan, kako se zavrsila. Kod
buduCih radnji te asocijacije ne postoje, a kako upravo
asocijacije
Cine
staze koje nas vode k sjecanjima, pla
novi i namjere vrlo
nam
lako promaknu.
To sto stariji Ijudi teze pamte svoje namjere naj
vjerojatnije je posljedica nedovoljnog usijecanja u
pamcenje. Starijima je
veo
problem dobro pohraniti
informacije, pogotovo ako
su
te informacije shibo po- .
pracene asocijacijama kao sto su to radnje koje se tek
trebaju izvrsiti. Isto to nedovoljno usijecanje u pamce
nje objaSnjava zasto stard cesce nego mladi ljudi za-
ZABORAVLjlVOST 3
boravljaju jesu Ii ill
nisu
obavili ono za su nepre
stanomislili: Nikako ne smijem zaboraviti
..
Zbog
toga sto
viSe
nisu u stanju tako dobro pohraniti u
pamcenje
ni
samu radnju, stariji moraju cesce provje
.1
ravati jesu
Ii
stvarno zakljucali
ta
vrata
i l l
su
to samo
namjeravali uCiniti. Jos jedna posljedica nedovoljnog
i
usijecanja je i ta sto razni podsjetnici nemaju nikakvog
:1,
uCinka, a katkad djeluju cak i suprotno.
2
Karl
stavi.;.
mo knjigu u torbu vjerojatno prestajemo
na
nju misIi
/,
ti, vjerujemo da cemo se sjetiti vratiti je prijateljima.
'
I
Opet
sam
zaboravio pri povratku kuo djelomimo
je posljedica nedovoljnog usijecanja, izazvanog povje
renjem u podsjetnik. Drugi je problem s podsjetnici
rna da zahtijevaju
podrsku
upravo onih procesa koje
bi
zapravo sami trebali podrzavati. Moramo zapam
titi sto je ono trebao znaCiti kriZic koji smo nacrtali
na
dlanu. Jesmo Ii trebali nekoga nazvati? Nekomu nesto
poruCiti?
A u
prvom redu treba se
na
vrijeme sjetiti
podsjetnika. Biljeska u notesu poma.ze nam samo ako
se sjetimo pogledati u notes. Kad prospektivno pam
cenje pome popustati, ne zaboravljamo samo svoje.
I .amjere, nego i mjere koje smo poduzeIi kako bismo
se tih namjera sjetili.
Teskoce s prospektivnim pamcenjem osj.etljiv su .
pokazatelj opceg slabljenja pamcenja. Zaboravljanje
vlastitog imena u nekim je slucajevima prvi simp
tom demencije. Na srero, to jeprilieno.rijetka poja
1\
,I
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
16/88
32 TVORNICA NOSTAlGIjE
va: tomo je d teskoee 5 prospektivnim parneenjem
mogu biti povezane
5
demencijom,
ali
puno cesee su
dio obime zaboravnosti koja je jednostavno izraienija
kako starimo. Paradoksalan aspekt tih teskoea je taj
d ne
stradava toliko proslost koliko buduCnost.
Jos cesea teskoea u vezi 5 pameenjem je ta d se stari
ljudi ne mogu sjetiti prave rijea. U razgovoru se sve
vi e ruju
rij eo "ono" i "p.esto" ill magloviti opisi kako
nesto izgleda, gdje obimo stoji ill sto se
5
tim moze
raditi. I ta je teskoea povezana 5 jednim paradoksom:
ne mu nas toliko Cinjenica d
ne
mozemo pron o
pr vu
rijec koliko spoznaja
d tu
rijec zapravo pozna
jemo. K9d kuee u naslonjaru gledarno kviz i znarno
gotovo sve - sarno sto se nicega ne mozemo sjetiti. U
oCima mladih ukueana to je sumnjiva vrsta erudicije,
kao
d
se
t
neiscrpna riznica "oh,
p
da /I tipa zna
nja zapravo ne razlikuje puno
od
potpunog neznanja,
5to je kod njm slucaj. li to ne vide u pravome svje
tlu. Istraiivanja
su
pokazala
d
se stariji Ijudi cesee
susreeu s situacijom koja je u psiholoskoj literaturi
poznata
pod
nazivom
feeling of knowing:
jasno
im·
je
d znaju cemu se radi, sarno se nemogu sjetitikako
se to kaie .
3
U eksperimentima pri kojima su se traiill
nefrekventni sinonimi, za npr. krijumcarenje,' zago
netku
ill nesanicu, ispitanici s:u
imali tri
moguCnosti:
dati tocan odgovor, ne znati odgovor i l l znati odgovor
ZABORAVlJIVOST
33
kojega se ne mogu sjetiti. Stariji cesee bicaju treeu mo- .
guenost,
ali
ako imaju dovoljno> vremena" uglavnom
se
ipak sjete pravoga odgovora: kontrahanda, enigma
i
insomnija. Svijest
d
znamo"
ali d
se ne mozemo
sjetiti, cesto
se
pojavljuje kao rijec koja narn je
n
whu
jezika.
Ta
se pojava
t kodertesee
dogada starijima, a
Cinjenica d uglavnom mogu reo prvo slovo" broj .810
gova i l l glas koji se u rijeCi pojavljuje dokazuje
d se
ono sto
i:raZe
doista
n l zi
negdje u pameenju. Stariji
se ne smiju dati uvjeriti
d
znaju manje d nekoga tko
nikad nije
ruo z
onomatopeju
iIi
z anakolut sarno
zato sto se trenutafuo
ne mogu
sjetiti naziva
z
opo
naSanje zvukova iz prirode ill z neskladnu recemcu.
"Oh,
p
da " tip znanja takoder je znanje.
Nije ugodno k d se ne
mo.zeffiO
sjetiti neke rijea, ali
joS je gore
fi
moo
se sjetiti nekoga imena. U starijoj
dobi zakazuje sposobnost
d
pri iznenadnom susretu
uz odredeno lice povciemo pravo ime -
odnosnc;> d
n m
to
uspije u neko pristojno vrijeme. Mnogi Ijudi
to dozivljavaju kao vrlo neugodnu posljediru oslah
Ijenog parncenja jer
se
nepoznavanje jeg imena
obimo povezuje
5
neiainteresiranoSCu. Medutim, u
istraZivanjima gdje se ispitivala sposobnost pameenja
imena rezultati starijih oBoba usporedivani su S
r.ez:ul-
tatima mladih' nije se pokazala neka znatnija .razli
ka.
4
Dvjema' sknpinama - dvadesetogodisnj.acima·
i
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
17/88
4
TVORNIC NOSTAlGljE
sedamdesetogodisnjacima - pokazivale bi se fotogra
fije
poznatihosoba
uz
koje
su
sto prije trebali
reo
ime.
Mladi
su
bili uspjesniji, ali njihov rezultat bio je samo
neznatno
bolji
od
rezultata koji
su
postigli stariji. Za
sto je tako tesko sjetiti se pravoga imena?
Prepoznavanje, bilo
da
je to lik s fotografije ill
znanac kojega sretnemo
na
ulici, sastoji se
od tri
hije
rarhijska stupnja.
5
Prvi je vizualno prepoznavanje lica
ili stasa, spoznaja da je
to
netko tko nam je poznat.
Nakon tog
prvog
koraka gotovo uvijek slijedi i dru
gi: znanje
0
tome odakle
tu
osobu
poznajemo, koje
joj je zanimanje i u kakvom je
odnosu
s
nama.
U eks
perimentu s poznatim osobama od
ukupnog
broja
prepoznatih
lica u 93
posto
slucajeva
naveden
je i nji
hov
identitet. Treo
korak
je problematican: prijelaz s
identifikacije
na
imenovanje. Stariji ispitanici u treCini
slucajeva nisu mogli
reo
ime onoga koga
su
prepoz
nali. Obrnut slucaj,
da
se
zna
ime osobe i nista drugo,
gotovo
da ne
postoji. Tezak korak
iimedu
identifika
cije i imenovanja saZet je u recenici:
Nikad
netu
za
boraviti
onoga
kako-se-ono-zove? "
Problem s imenima je
da
nemaju znacenja. Kad
nam
netko
pri
predstavljanju kaZe
da j
ribar,
odmah
nam
dolaze asocijacije
na
ribe, more, mreze, barke.
Netko
tko se preziva Ribar ne asocira nas ni
na
sto.
Istrazivanja
su
pokazala
da
je pamcenje
imena
jedna
ko tesko kao pamcenje
potpuno
proizvoljnih parova
ZABORAVlJIVOST
5
1 ,
\1,1
rijea kao,
na
primjer,
bicikl-
cvijet". Upravo ta pro
I·
I
I
izvoljnost,
da
se netko preziva Ribar
kad bi
se isto tako
mogao prezivati Kovac, uzrokuje ostarjelom pamce
nju
mnoge
teskoce.
Zbog
izostajanja asocijacija nedo
staju staze koje
vode
k
pravom imenu tako
da
se riba
ra sjecamo, ali Ribara
smo
izgubill. A
tu
je i jos nesto.
Slucajevi trenutnog zaboravljanja
imena
subjektivno
su
primjetljiviji od, slucajeva
trenutnog
zaboravljanja
rijea. Ako se
ne mozemo
sjetiti
prave
rijea,
mozemo
pribjeCi
opisu
ili sinonimu, otprilike kao sto se s ogra
nicenim vokabularom snalazimo u razgovoru na stra
nom jeziku. S imenima to
ne
funkcionira: taj znanac
ima samo jedno ime - kojega se ne mozemo sjetiti.
Ima li tome lijeka?
NaZalost, nema. Uglavnom se vrse istraZivanja
tehnika za ucenje
novi
imena. Kodljudi s ostecenjem
mozga vrlo
se
cesto pojavljuje problem s imenima i
to
opravdava
potrebu razvijanja strategija
za
njihovo
bolje pamcenje.
6
One
se cesto svode
na
lijeCnikov sa
vjet pacijentu
da
sam
stvori asocijacije koje nedostaju
kodimena, na primjer
da
nekoga tko se preziva Ri
bar zamisli kao pravoga ribara, s kasetom srdela, u
mornarskoj majici, s
morskom
soli u kosi. Takve stra
tegije zahtijevaju
puno
vremena, a uCinak im je pri
limo slab, primjetljiv
uglavnom
u eksperimentima s
fotografijama, ali
ne
i u svakodnevnom zivotu. Osim
toga, takvi trikovi s asocijacijama mogu biti opasni.
I
_I
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
18/88
6 TVORNICA NOSTALGIJE
Gospodinu Ribaru bit ce vjerojatno draZe
da mu
se ne
sjetimo prezimena
nego da
ga pozdravimo
s:
Posto
vanje, gospodine SardeIifu,
kako ste?
Starijim Ijudima, u normalnim okolnostima, nije
tako tesko upamtiti
nova
imena,
puno
im
je teze
na
vrijeme se sjetiti onih poznatih: da se onaj susjed zove
Marko ZIiamo vee trideset godina, samo se toga
sada
ne mozemo
sjetiti. Katkada pomaZe
na btzinu proo
slova abecede, mozda ce se pravo pocetno slovo ja
viti i ostatak imena. Ali ulaganje takvoga truda,
kad
se
istodobno nastojimo koncentrirati kako da se izvuee'
mo iz neugodne situacije u kojoj smo se naSIi izaziva
napetost pri kojoj ime koje traZimo odlazi u nepovrat.
Opustiti se to je najbolje.
li
to nam moze uspje
ti samo ako shvatimo da nije nista strasno ne
moo
se
sjetiti imena, to je najobiCnija
popratna
pojava uz
slabljenje pamcenja. Stariji znaju da se
to
dogada. Oni
znaju da umjesto: Hej... kako si
?I
isto tako mogu
reo Bok, znam toCno tko si, ali
ne
mogu ti
se
sje
titi imena. TrenutaCno bezimeni znanac
ne
smije to
shvatiti osobno. Osim toga, rovjek
mu
nije zauvijek
zaboravio ime, sjetit ce ga se Om se udalji nekoliko
koraka. Mogao
bi
se okrenu ti i zazvati ga,
kad
to
ne bi
tako
glupo
djelovalo.
Pri svakom ispitivanju pameenja starijih osoba
te
se
tri
teskoce najcesce pojavljuju.
li
one nisu jedine. Tako,
I
ZABORAVlJIVOST 7
na
primjer, stariji svoja sjeeanja sve teze vremenski
odreduju. Kad
smo
bili
na
onoj veceri, prije tri t jedna
If
I
ili prije sest tjedana? Jesu Ii posljednjiizbori bili prije
: ,
godinu
ili dvije? Pamcenje nije videokamera
na
kojoj
se uvijek u
dnu
slike vidi vrijeme i datum.
Za
svaCije
je pameenje, bilo ono staro ili mlado, tezak zadatak
toCno odredit i kada se sto dogodilo, ali stariji
pritom
cesce grijese. Ate pogreske idu u odredenom smjeru.
Prilikom IIdatiranja sJeeanja Ijudi uglavnom traZe
oslonac u osobnim ili javnim dogadajima koji mogu
slu.ziti kao vremenska odrednica za prije ili posIi
je. Nekoliko primjera:
to
je bilo u starom stanu,
tada
sam radio tamo i tamo, to se dogodilo prije
napada
na Twin Towers. Sjecanja je tesko odrediti datumom,
lakSe ih je smjestiti prije ili posIije nekog dogadaja. Da
bi se doznalo koje to pogreske Ijudi rade pri vremen
skom odred ivanju sjecanja, u istraZivanjima se
mogu
koristiti javni dogadaji. U jednom engleskom istraZi
vanju devetnaes t mjeseci nakon iznenadnog odstupa
nja s
dufuosti
premijerke Thatcher, nekoliko tisuca
ljudi trebalo je odgovoriti
na
pitanje koliko je vreme
na proteklo od premijerkina odstupanja.7 Mladi Ijudi
- tinejdzeri, dvadesetogodisnjaci i tridesetogodisnjaci
- cesce
su
dali
dobru
procjenu, a ako
bi
se prevarili
naveIi bi obiCno
da
je proslo manje vremena: gotovo
polovina mladih ispitanika smjestila je odstupanje
preinijerke u skorije vrijeme. Kod starijih - sezdeseto
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
19/88
38 TVORNICA NOSTAlGIJE
godisnjaka i sedamdesetogodiSnjaka - dogadalo se
upravo obmuto: mislili
bi
da je od tog dogadaja pros
10 viSe od devetnaest mjeseci.
Takvi poremeeaji dio su mehanizma koji se naziva
"teleskopija": sjeeanje s ostrim i jasnim pojedinostima
kao
da
se vidi kroz teleskop
pa
stoga djeluje bliZe. n
tuitivno je to vjerodostojan mehanizamsto potvrdu
je i jedan eksperiment.
8
Ispitanicima bi se predoCila
dva dogadaja koja
su
se odigrala u kra tkom razmaku,
kao sto je na primjer neuspjeli atentat na Ronalda Re
agana 30. ofujka 1981. i atentat na papu Ivana PavIa
II. nakon manje od Sest tjedana. Godinu i pol nakon
tih
dogadaja (ameriCki) ispitanici sjeeali
su
se znatno
viSe
pojedinosti oko atentata na njihova predsjednika
nego oko onoga
na Papu. Ta Cinjenica imala
je
utjecaja
na procjenu vremena koje je proteklo od dvaju aten
tata: vrijeme
od
atentata na Reagana procjenjivano je
dva mjeseca kraee, a od atentata
na
Papu tri mjeseca
duZe. Prva varijanta teleskopije pojavljuje se uglav
nom
kod
mladih i rezultira podcjenjivanjem Vreme
na. Stariji pate od obmutog efekta: sad kad se sjeeanja
ne pohranjuju tako pouzdano kao nekad, ona djeluju
kao da se odnoSe
na
nesto sto je bilo ranije nego sto
zapravo jest. Obrnuta teleskopija uzrokuje da stariji
koji sepitaju "koliko je proslo otkako
su
nas djeca za
dnji put posjetUa?" to vrijeme precjenjujui sto je teSko
uskladiti s pa bili smo neki
dan
sto djeca iznena-
ZABORAVlJIVOST 39
dena
tvrde. Roditelji i djeca gledaju se kroz suprotno
okrenute dalekozore.
\
I
n
q
To sto zaboravljamo ono sto smo planiraJi, sto se ne
I
!II
mozemo sjetiti pravih
rijeCi.
sto zaboravljamo imena,
sto vise ne znamo koliko
je
vremena proslo od nekog
dogadaja - zamome su i ponekad bolne neugodnosti,
ali ne znace kraj svijeta. One su, posebno ili u kombi
nacijama, dio sve prisutnije zaboravljivosti, ali ne smi
ju semijesati s gubljenjem pameenja ili pocetkom de
mencije. Utjesna je, svakako, i Cinjenica da problemi s
pameenjem
ml dih Ijudi pokazuju potpuno istu sliku:
i oni zaboravljaju planirano,
ne
mogu se sjetiti
rijeCi
i
imena i ti se problemi pojavljuju istim redoslijedom
kao kod starijih.
U Maastrichtu se
od
1992. provodi i s t r ~ i v n j e
I
j
I
utjecaja zivotne dobi na kognitivnofunkcioniranje,
Maastricht Aging Study (MAAS). To je projekt koji je
pod vodstvom psihologa Jellea Jollesa iznjedrio vee
cijeli
niz
zanimljivih doktora ta
pa
i
one
0
odnosu zi
votne dobi i pameenja. Neuropsiholog Rudolf Ponds
ispitivao je dvije tisuee zdravih, normalnih osoba iz
medu 24 i 86· godina starosti; nesto viSe od polovine
ispitanika iz najstarije skupine (izmedu 69 i 86 godi
na) izjavilo je da se smatra zaboravnima.
9
U skupini
nesto mladih ispitanika (izmedu 54
i
66 godina) to
je
izjavilo cetrdeset posto ispitanika, a u najmladoj
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
20/88
4 TVORNKA NOSTAlGljE
skupini 24 do 36 godina)
alc
tridesetak posto. Sve u .
svemu, oko cet:rdeset posto ljudi doZivljava se zabo
ravnima, a u najstarijoj skupini ih, dakle,
nemapuno
viSe od tog prosjeka. Razlika se, medutim, pokazuje
u razlozima kojima
se
zaboravljivost pripisuje. Stariji
nalaze razlog u godinama; u sedamdesetim l l osam
desetim nije Cudo ako tu i tame nesto zaborave. Mladi
cesce kao razlog
navode
previSe posla, interesa
i
uz
budenja, tako da im je nemoguce uvijek sve pamtiti.
Mozda je najneobiCnije otkrice iz niza MAAS-ovih
is
traZivanja
da
se veCina starijih osoba zall na zaboravlji
vost, a istodobno
su
uvjereni
da
imaju dobro pamce
nje.
10
Prema vlastitim procjenama pamte bolje svo
jill vrSnjaka, a cak i kad moraju usporediti kvalitetu
svoga pamcenja s pamcenjem dvadesetpetogodiSnja
ka, smatraju da postiZu bolje rezultate. Tu je vjerojatno
rije
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
21/88
4
TVORNICA NOSTALGIJE
Da
bi
prosirili svoja znanja
toj
svakodnevnoj,
obienoj zaboravljivosti, psiholozi
su sastavili upitni
ke u kojima j ~ i mogu odgovoriti koliko
ih
cesto i u
kojim situacijama njihovo parncenje ostavlja
na
cjedi
lu.
Ti upitnici
sadde
opise situacija
poputpredmeta
koji smo negdje ostavili i vise ga ne mozemo prona
0 neCijeg imena kojega se
ne
mozemo sjetiti, poruke
koju smo zaboravili prenijeti ili zaporke koje nikako
da se prisjetimo. NaZalost, takvi upitnici nisu
bez
ne
dostataka. Pri s tvamom slabljenju pameenja ljudi po
Cinju zaboravljati i sve one sto su posljednjih tjedana
zaboravili. Mozda ce se sjetiti da su jucer
dugo
traZili
naocale, ali to
da
prosli tjedan nisu mogli
nao
svoj
notes ili da su prije dva tjedna zaboravili gdje su par-
kirali auto vodi k pogreskama u mjerenju problema
parncenja.
Unatoc tome, istraZivanja s ponudenim situacija
ma koje oponasaju svakodnevne procese parncenja
kao, na primjer, prepricavanje upravo proCitanoga
novinskog Clanka ili memoriranje opisanog puta, po
kazuju da osobno rnisljenje kvaliteti vlastitog pam
cenja nije
ni
u kakvu odnosu s dobrim ili losim rezul
tatima ispitivanja toga pamcenja. Zalbe
na
teskoce s
pamcenjem oCito ne ovise stvamoj kondiciji parnce
nja. li 0 cemu onda ovise?
Pods i Jolles proveli
su
istraZivanje
nad
skupinom
od pedeset ljudi koji
su
se zbog zabrinutosti za svoje
ZABORAVLJIVOST 43
pamcenje prijavili
na
poseban trening.
12
Prosjeena sta
rosna dob bila im je nesto iznad Sezdeset godina. Pri
je pocetka treninga morali su obaviti cio
niz
testova.
PomoCu
tri
razliCita testa mjerile su se performance
,\
pamcenja: vizualnog, verbalnog i onog za svakodnev
Ii
ne
zadatke kao sto su pamcenje dogovora ili
putne
d
rute. Pitanja
su
traZila rnisljenje 0 opcenitom funkci
oniranju parncenja u takvim situacijama te povjere
nju u kondiciju vlastitog parncenja. Pomoeu drugih
vrsta testova pokuSalo se utvrditi aspekte ispitani
kove lienosti i raspolozenja. Isti niz testova izvrsen je
nad kontrolnom skupinom koja se sastojala od jedna
kog broja ispitanika iste zivotne dobi i obrazovanja,
ali koji nisu bili zabrinuti za svoje pamcenje. Rezultati
testova dviju skupina jedva da su se razlikovali. Sarno
je u jednom zadatku skupina zabrinutih osoba bila10-
sija: u jednoj minuti nabrojili
su
manje zanimanja od
kontrolne skupine.
Puno
znacajnije su bile
tri
druge
raz like. Zabrinute osobe pokazale su vise rezultate
na
upitnicima depresije , sto znaCi
da
su
cesce na
vodile da su potistene, da nemaju inidjative,
da
pate
od Ilesanice ili da se osjecaju bezvoljno.· Takoder
su
pokazale vise rezultate
na
testu IIneuroticizma : op
cenito su u zivotu bili napetiji i zabrinutiji. I na koncu:
osobe s brigarna imale su slabo povjerenje u vlastito
pamcenje.
To
se
am
10giCnim i samo po sebi razumlji
vim
ali stvar je u tome
da
njihovo parncenje zapravo
http:///reader/full/trening.12http:///reader/full/trening.12http:///reader/full/trening.12
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
22/88
44 TVORNICA NOSTALGljE
funkdonira jednako dobro kao i pamcenje osoba koje
se
ne
brinu. Razlog njihovoj zabrinutosti je Cini se,
potistenost i napetost prije nego slabljenje pamcenja.
To
je vrlo
V:aZna
napomena. Dno sto se mora razvijati
treningom pamcenja nije pamcenje kao takvo, nego
povjerenje
u pamcenje. Gdje tog povjerenja nema, lako
nastaju samoispunjavajuca prorocanstva. Vise se po
zornosti obraca na ono sto nije u redu nego na ono sto .
dobro funkdonira. Dnome tko prestaje koristiti svoje
pamcenje jer misli
da
je lose, to ce se prije ill poslije
samo
po
sebi potvrditi.
Ima nesto. posebno u toj brizi za zaboravljivost. Dna
je usmjerena na trenutno funkdoniranje pamcenja, na .
sposobnost pohranjivanja novih informadja,
na
brz
pristup vokabularu, na zadrzavanje onoga ·sto. smo
Culi proCitali ill vidjeli. Kao
da
stojimo na vratima
skladista i pozorno pratimo kako se doprema nova
roba dok nam u meduvremenu iza leda
s t ~ j
stara.
SkladiSte neprimjetno postaje sve praznije. Pamcenje
se nalaZi u mozdanom tkivu, a to tkivo je podlozno
trosenju i slabljenju
pa
time blijede ill nestaju i sjecanja
koja su u njemu pohranjena. Katkada primijetimo ne
sto
od
toga, shvatimo da nesto nedostaje. Posjedovali
smo veliko znanje
0
odredenom
podrugu.i
odjednom
postanemo svjesni da je velik dio izgubljen. III proCi-
tamo nesto sto smo napisali prije dvadeset godina-
ZABORAVLjlVOST 5
neko pismo, ulomak iz dnevnika -
i
Cini nam se da je
to neki tudi tekst, toliko malo
od
toga prepoznajemo.
li najveCi dio nestaje a da toga nikad ne postanemo
svjesni; izgubljen je,
ali
nam
ne
nedostaje. To zaborav-
I •
ljanje odigrava se iza kulisa.
U jednom od posljednjih ulomaka' romana
Ik heb
nooit iets gelezen Nikada
nisam nista procitao) Karel van
het
Reve opisao
je
jednu svoju noCnu setnju: Mjese
ana
je blistala kroz drvece, oblad su klizill
uz
mjesec.
Pala mi je na pamet jedna pjesmica:
Siisser
Mond, du gehst so
stille
Durch die
Abendwolken hin.
Bilo mi je drago da sam je se sjetio. Prije bih takvo
prisjecanje odbado kao banalno, ali sada sam pomis
I
lio da se mozda bliZi vrijeme kada mi pri pogledu na
mjeseCinu i oblake viSe nista nece pasti na pamet.
13
I to vrijeme se doista pribliZavalo. Van het Reve
kao
da
je predosjecao kako je slabljenje njegova pam
cenja nesto vise
od
obiene pojacane zaboravljivosti.
li
kad je
jednoga
dana
doslo dotle da
mu
pjesmice
viSe
nisu padale na pamet,
on
to zadjelo nijeni primi
jetio: nema asocijadja i
tu
je kraj price. Pamcenje, Cak
i kad
ne
poklekne pred demendjom, ima puno toga
zajedniCkog s vidnim poljem. Ako
nam
se iz bilo ko
jeg razloga vidno polje poCinje su.zavati,
mi
toga ne
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
23/88
6 TVORNIC NOSTALGIJE
cemo biti svjesni. Primijetit cemo posljedice jer cemo
se poceti sudaratisa stvarima koje bismo prije vidjeli,
ali suZavanje vidnoga polja
ne
mozemo vidjeti, ono
nema rubova. Isto tako ne vidimo praznine u pamce-
nju. Katkad primijetimo posljedice, shvatimo
da
od-
jednom ne znamo nesto sto smo jos nedavno znali,
ali ono sto je nestalo nije za sobom ostavilo nikakvu
prazninu.
Vee
samo zbog toga pamcenje se ne moze shvaca-
ti kao nekakva arhiva: ako nestonestane, ostatak se
opet
na
neki tajanstven
naCin
spoji tako da sve dje-
luje netaknuto kao i prije. Kroz pamcenje se krecemo
putem
asocijacija, drugoga naCina nema, a asocijacije
su povezane s onim sto jos postoji. One nas nikada
ne
vode
do
praznih mjesta, jer prazna mjesta prestaju
biti asocijacije. Predodzba praznog
iii
ostecenog pam-
cenja kao necega s rupama, supljinama, prazninama,
. o je slika izvana. Iznutra je pamcenje uvijek puno.
U dokumentarcu
Tegen
het vergeten
Protiv zaborava)
redate1jice Tamare Mirande pojavljuje se izvjesna gos-
poda De Rode. Njoj su 92 go dine i zivi u groningen-
skoj cetvrti Helpman u prostranom, komfomom sta-
nu. U svom zivotu pamti stotine putovanja: ,,370.608
preletjelih kilometara, 210 letova s 59 zrakoplovnih
kompanija.
N a svim tim putovanjima pisala
je
biljes-
ke koje je sve
do
jedne saeuvala. Kao i sve putne karte,
ulaznice, jelovnike i planove gradova, sve razglednice
ZABORAVLJIVOST
7
i fotografije. Sav je taj materijal arhiviran u
mapama
i registratorima koji potpuno prekrivaju zidove njezi-
na
stana. Po stoliCima i u vitrinama stoje stotine uspo-
mena i suvenira. Po sobi se krece tesko, u invalidskim
kolicima, sto je u tuZnoj suprotnosti s njezinom pri-
jaSnjom pokretljivosCu. Uz svaku stvar koju uzme u
ruk.u moze ispricati posebnu prifu: gdje je sto kupila,
od koga je sto dobila. Cini se kao da joj se pamcenje
izvrnulo: sve sto vidi i l l izvadi iz mape povezano je s
asocijacijama, kao da njezina sjecanja stoje oko nje. To
daje sliku neobicnog, raznolikog, ali i potpuno osob-
nogarhiva njezine
uspomene daju
mu
smisao, bez
njezina pamcenja bio bi potpuno nesvrhovit, sto je i
njoj samoj potpuno jasno.
Jednoga dana gospoda De Rode treba iz svoga sta-
napreseliti u sobu gdjenema mjesta za njezinu zbirku
uspomena, veCinu
ce
morati ostaviti. Kako to rijesiti?
Sto da uzme sa sob om? U pomoc dolazi jedan mladic
s bilje.z¢com da z ~ e d n o naprave popis. Stoje ispred
zida s mapama, kad joj
na
pamet padne jedna dirljiva
misao i ona predlozi mladiCu da iz svake mape pone-
sto izvade tako da budu tanje
pa
ce ih moo sve uzeti
sasobom.
To naravno,
ne
funkcionir l. Na kraju odustaje od
selidbe. Nakon nekoliko godina umire u svom stanu.
Njezin prijedlog
prufa
sliku onoga sto se dogada u
pamcenju iz kojega poCinju nestajati sjeeanja. Koliko
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
24/88
48 TVORNICA NOSTALGIJE
god
da nestane iz pojedinih mapa, cijela zbirka ostaje
potpuna kao
da
niSta ne nedostaje.
To sto zaboravljanje za sobom brise i svoje tragove
mozda
nije jedina utjeha ostarjelom pamcenju. Iz
nj -
ga moze svasta nestati, ali kOgnitivno funkcioniranje
ostaje
dugo
gotovo nedirnuto. Teze nauOmo nesto na-
pamet, koncentracija
nam
traje nesto kraee i kapacitet
radnog pameenja nam je manji, ali sve to protjece po-
lako i stupnjevito, ne postoje znakovite razlike u od-
nosu na mlade, a sitUacija je razliCita od osobe
do
oso-
. be. Nema dijelova
mozga
koji prestaju funkcionirati,
strujnih krugova koji ostaju bez napona, spojeva koji
se
iznenada prekidaju. Rijec je
samo
polaganom po-
pustanju, uzrokovanom
postupnim
troSenjem moz-
danog tkiva. Dante je pocetkom cetrnaestoga stoljeca
dobro primijetio: jedra se spustaju, ali ne
na
otvore-
nom mom nego tek pri dolasku u luku.
Krivulja razvoja i slabljenja kognitivnih funkcija
viSe podsjeea
na
prekooceanski let.
Nakon
polijeta-
nja brzo se mora
doc
na veliku visjnu, ali
kad
se to
postigne, let dugo protjece
na
istoj razini. Tek na-
kon pedesete dolazido postupnog smanjenja visine
i poCinje dugotrajno spustanje. brzanje u spustanju
neposredno prije slijetanja pojavljuje se tek nakon
dvadesetak godina. Pa ipak ce se svatko tko je ikada
dozivio prekooceanski let sjetiti
da
smanjenje brzine
ZABORAVLJ1VOST 49
pri pocetku spuStanja
djeluje
le o d
pilot
koci. Uznemi-
reno gledamo kroz prozor, u dubini vidimo sarno ne-
pregledni ocean i pomiSljamo: spuStamo se prerano
Nismo
ni
blizu Naravno
da
pilot vrlo dobro
zna 0
radi
i
mi
zapravo jedva gubimo
na
visini, ali
pocetak
spuStanja djeluje
neugodno
i uznemirujuce. Netko u
sedamdesetima
iIi
osamdesetima tko postaje pomalo
zaboravan razmiSljakako je to
normalno za
te godine
i
da
e to neko vrijeme potrajati. Ali pedesetogodiS-
njak, stot inama milja udaljen od svoga odrediSta, za-
brinuto pomiSlja: ako sam vee sada tako zaboravan,
kakav en tek biti za
pet iIi deset
godina? Upravo zbog
toga
jednog
pedesetogodiSnjaka uhvati panika
kad ga
zgranuto upitamo:
zar se
vi e ne
sjecas? 11
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
25/88
TRZISTE
ZABORAVNOSTI
K
Oliko vrsta pamcenja postoji?
VeCina
psihologa .
zadovoljna
je
odgovorom:
IIJakO/
jako mnogo / ali
Endel Tulving - jedna od srediSnjih osoba u uredni,:
stvima struCnih casopisa 0 pamcenju - odluCio ih je
toCno izbrojiti. Dosao je
do
broja 256. Kompletan popis
moze se pronaCi u zbomiku radova u cast psihologu
H.
L
Roedigeru.
1
Tulving je taj projekt zapravo zapo
ceo u
Sall/
ali kad ga sagledamo u cjelini/
ne
mozemo
se oteti
snamom
dojmu sto ga ostavlja koliCina dimen
zija u koje se moze podijeliti pamcenje. Jedna od njih
je vrijeme. Pohranjivanje moze varirati iztnedu nekoli
ko milisekunda i cijeloga zivota. U ikQniCkom pamce.,
nju
vizualni
podraZaji traju samo djelic sekunde/ ,sto
je vrlo kratko, ali opet dovoljno dugo
da
ne primije-
timo kako svijet
na trenutak
nestane
kada
trepnemo.
Vizualni podraZaji ostaju u radnoj memoriji pohra
njeni dovoljno
dugo
da stignemo pogledati
na stranu
dok
istodobno i dalje
pouzdano
vozimo bicikl. A neke
stvari koje ugledamo pamtimo cijeli zivot, zahvaljuju
i
trajnom pohranjivanju,
permastoreu
Sto se tice
vizu-
50
TRZIST ZABORAVNOSTI 5
alne memorije, ona se dalje moZe podijeliti
na
posve
drukCije dimenzije, na primjer po vrstama informacija
koje
su
u njima pohranjene. Pamcenje lica
r ~ u
se
od, recimo, pamcenja napisanih
rijeCi
ill sahovskih po
zicija. I
druga
osjetila imaju takva specijalizirana pam
cenja, s posebnim vremenskim odnos ima i sadrzajima.
Sve te vrste pamcenja imaju svoje vlastite zakone.
Jednoga
smo
potpuno svjesni, dok drugo -
na
pri
mjer motoriCko pamcenje -
kao
da ne postoji. Jedno
se
lako
poremeti, a
drugo
funI:
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
26/88
odabrao, on i njegov pacijent mogu se sluiiti j e ~ c -
kim
vokabularom jer oko bolesti je nastala profinjena
jeziena igra . Pacijent kojemu lijeCnik kaie da ga ne
moze izlijeCiti, ali da mu moze olakSati bolest, zna sto
moze ocekivati. U psihologiji pamcenja takav voka
bular nedostaje. RaSprave o.tom.e sto se moze uCiniti
s problemima oko pamcenja uvijek
su
neugodne jer
nema
jeziene igre koja
izraiava
nijanse relevantnih pi
tanja. Prividno tako lako pitanje moze li se pameenje
trenirati zapravo je jedno od najtezih koja se mogu
postaviti psihologu.
Postoji jos jedan razlog za njegov uzdah, ali na nje
ga
ce
doCi
red
na
kraju ovoga poglavlja.
Katkad se na televiziji moze vidjeti reklama u kojoj
glumica Nicole Kidman, ugodno smjestena
na
kaueu,
rjesava zadatke
na
raCunalu
za
igrice. Udubila
se
u
Dr
KIlwashima s
Brain
Training,
program koji.se pre
porueuje kako u Clancima pamcenju i zaboravljivo
sti tako
i
u casopisima
za
vremesne osobe. Sto
bde
i preciznije igrate, to yam je bolji rezultat ill drugim
rijeCima - mladi mozak. Tko svakodnevno igra samo
nekoliko minuta, stimuliramisaone procese, kreativ
nost i
koncentraciju. 2 Za
nabavu
programa Citatelje
se upueuje na
trgovine igraCkama. Nicole
i d m ~
ocito je postigla dobcir rezultat: zadovoljno gleda u
ekran, njezin mozak jos je mladi nego sto je ocekivala.
Neki zadaci ne djeluju komplicirano. Ako je
5.
pro
sinca srijeda, koji je dan 7. prosinca? Ako netko mora
platiti 1 euro i placa novcanicom od 5 eura, kQliko
mora dobiti natrag?
Od
rotirajuCih slova, npr. V M A
i R mora se sastaviti postojeca rijec
i l l
se treba zbrojiti
7 i
3.
Malo
su
tezi zadaci gledati na sat u zrcalu, po
noviti dvije
rijeCi
koje se euju istodobno
i l l
u sto kra
cern vremenu kliknuti na najveCi od nekollko brojeva.
Brzina odgovora takoder se raCuna: postoje razine
od
pjesaka
Oos puno
vjezbe) preko biciklista (polako
nabolje)
i
automobila (samo tako naprijed)
40
brzog
vlaka, zrakoplova i rakete. Najvisi moguCi rezultat
pokazuje idealnu starost mozga: dvadeset godina.
Dr. Kawashima je stvarna osoba. Ryuta Kawashi
ma (1959.) je neuropsiholog koji se u svojim cetrdese
tima u rodnom Japanu probio
b e s ~ e l e r o m
vjezba
njU pamcenja. Ako mu ime utipkamo u Google dobit
cemo milljun i pol pojavnica. Tko
pak
isto ime utipka
u Online Contents , jedan
od
kataloga medunarod
nih
znanstvenih publlkacija, dobit ce skrorimiji broj:
Kawashima se od
1994.
pojavljuje osamdeset
puta
kao suautor Clanaka U tim Clancima prosjeeno osam
autora prikazuje studije u kojima se pomoeu sllkov
nih prikaza istraiuje. koji su dijelovi mozga ukljuce
ni
u posebne zadatke kao sto
su
prepoznavanje lica,
imena
ill
predmeta, raCunanje, Citanje naglas
i l l
plani
ranje. Ni u jednom istraiivanju nije rijec vjezbanju
54 TVORNIC NOSTALGIJE
TRZISTE ZABORAVNOSTI
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
27/88
pameenja. U intervjuima koji se mogu naCi
na
inter
netu Kawashima znatno cesee spominje komercijalni
uspjeh svoga braintrainera nego studije 9 njegovim re
zultatima. Ako ga toliki milijuni kupuju, onda zacije
10 pOIriaie.
Vjezbanje pameenja je gdjegdje poprimilo indus
trijskedimenzije. Izdano je
na
stotine knjiga. Caso
pisi za starije oglasavaju treninge, tecajeve i terapije.
Problemi s pameenjem i kako ih tretirati vrlo su cesta
tema
i u raznim novinskim osvrtima. Zaboravnost je
otkrivena kao rupa u trziStu. BuduCi da se pomoe
nudi
sa svih strana - u rasprodaji ima i biljaka, napit aka i
tableta
za
poboljsanje pameenja - izgleda kao
da
svat
ko moze postati zaboravan, ali i da je svatko za sebe
odgovoran da to
ne ostane:
problem
je
nairne, moguee
rijesiti. Poboljsanje pameenja tako dobiva svoje mjesto
u opseZnijem projektu lIuspjesnog starenja . Jer pro
blemi s pamcenjem su
poput
bora: ne mozemo sprije
Citi njihovu pojavu, ali zahvaljujuCi suvremenoj kirur-
giji ne moramo ih zadrzati. Dakle, ne bismo
ih
trebali
imati.
Upute za vjezbanje pameenja imaju svoju mantru.
Kratka je, rimuje se i svatko je zna:
use t or
lose
it
Ako
je shvatimo kao prestanemo Ii upotrebljavati pamee
nje, ono ee se pogorsati ,potpuno je istinita. Neuro
psiholog Ponds i neurolog Verhey, obojica dugogo
diSnji djelatnici poliklinike za probleme s pamcenjem
SveuCilisnoga medicinskog centra u Maastrichtu, na
pisali
su
u jednoj nijansiranoj studiji staraCkoj za
boravnosti da nedostatak povjerenja u vlastito pam
eenje moze pokrenuti zacarani krug pogorsanja.
3
Pa
cijent - jer
on
samoga sebe vrlo brzo tako vidi - posve
sigurno zna da vise niSta nova
ne
moze nauCiti{ S tim
stvamo nema smisla gubiti vrijeme. } pa zato ruko
vanje novim s p r v ~ ostavlja ukueanima, prestaje
Citati knjige, kuCnu administraciju predaje drugima,
povlaCi se iz drustva zbog straha
da ne
kaZe nesto sto
je vee prije rekao, dogovore prebacuje
na
partnera
IIMozete Ii tome razgovarati smojom suprugom? )
i
na
koncu se viSe nimalo
ne
trudi
da
bilo sto nauCi
iIi
zapamti. Najgore sto mozemo uCiniti svojemu pam
eenju je
da ga
vise ne upotrebljavamo.
Ali u Iiteraturi vjezbanju pameenja cesto se use t
or lose
t
objasnjava potpuno drukCije. Implicitna me
tafora je pameenje kao misic pa se musteriju, polaz
nika ill pacijenta nastoji uvjeriti
da
pameenje, kao i
misice, moze povecati i ojacati treniranjem. ViSe se
ne
radi 0 sprjecavanju pogorsanja, nego 0 bildanju. A u
tom se smislu pameenjenikako
ne
moze usporedivati
s misiCima.
Retorika oko vjezbanja pamcenja ima odredene kon
s t n t e ~ Cesto se govori 0 genijalnom pameenju, bilo
prirodnom, bilo uvjezbanom. Tipican primjer je stu
6 TVORNICA NOSTALGIJE TRZISTE ZABORAVNOSTI 7
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
28/88
dent uvjezban u pamcenju niza brojki. Kqo i veCina
ljudi, u
pocetku
ne.
moze zapamtiti
vise
od
sedam
brojki
zaredom. Maksimalna
koliCina od
sedam
dva
viSe
i l l
manje, vrijedi i
za
ostale vrste informacija,
kao
sto
su
rijeCi
i l l
nazivi.
Nakon treninga od
dvjesto sati
student moze zapamtiti
vise·od
osamdeset
brojki.
To
nam sugerira da se pamcenje doista
moze
trenirati
po
put misica. li Ponds i Verhey objasnjavaju
da
se kod
studenta
nije povecao kapacitet pamcenja, nego
samo
sposobnost koriStenja strategija za poboljsanje p m ~
cenja. Student, koji je u
meduvremenu postao
trkac
na duge
staze, nauCio je
pretvarati
brojke koje
treba
pamtiti
u
rekorde
za
razliCite udaljenosti. Nije, dakle,
pamtio
posebne brojke,
nego poredak
i
povezanost
u
vremenima
koja su mu
nesto
znaCila. Medutim i
u
tome
su
mu
sposobnosti ostale ogranicene:
kad
je
umjesto brojki trebao
zapamtiti rijeCi
i l l siova, nije do
sao dalje od
standardnog
broja sedam. Kapacitet
po-
I
hranjivanja informacija nije
se nimalo
promijenio.
Za
treniranje
drugih vrsta
pamcenja vrijede ista
ogranicenja. U
noc
izmedu 4 is. listopada
2007.
vele
majstor Ton Sijbrands igrao je naslijepo
simultanke
dame i povecao vlastiti
rekord
na dvadeset pet parti
ja. Nakon 28 sati i 22
minute
imao je dvadeset jednu
pobjedu i cetiri nerijesene. Protivnici su sjedili syaki
za svojom plocom, a Sijbrands je
za
svaki
potez mo
rao
prizvati u pamcenje stanje u pojedinoj partiji.
Igra
semogla pratiti na
intemetu. Nijese
doduse moglo
vidjeti
nista
viSe
od
zamisljenog Sijbrandsa
kako
sjedi
za
stolom, ali buduc
da
je u glavi
imao
pohranjene
sve te pozicije i poteze koji su do njih doveli, prizOT je
bio zadivijujuCi.
i j ~
li njegovo postignuce zivi
dokaz
da
se pamcenje
moze
izvjezbati
do
ekstremnih,. goto
vo mitskih razmjera?
Ton Sijbrands oduvijek je kategoricki poricao
da
im.a izvanredno pamcenje: Vjerujem da
dobro pam
tim
stvari koje me zanimaju kao sto su stvari iz knji
zevnosti i politike, ali pamcenje
za
svakodnevne stvari
mi
je katastrofalno.
Ako
se
pitate
treba li velemajstor
simultanki
uzeti
sa
sobom popis
kad
ide
u trgovinu,
odgovor je: da. 4 Sijbrands ima potpuno
obirno pam
cenje u kojem vrijede
normalna
pravila
za
memori
ranje i zaboravljanje. Partije zapoCinje s
devet mogu
C:ih
otvaranja u odredenom redoslijedu,
tako da
je na
pioCi broj
10
isto otvaranje
kao
na ploCi broj 1
To
isto
otvatanje pomaZe mu
pokrenuti
lanac. asocijacija na
odigrane
poteze. N
akon
'otvaranja' nastoji .
pak
igrati
sto razliCitije: isti
potezi
previse
bi
opteretili pamce
nje.
Dodatna pomoc su
jaki protivnici. Sijbrands se
uzda u sto 10giCniji tijek partije, a naCin razmisljanja
protivnika.-
vrhunskih
igraca - iskljufuje prevelik
broj krivih poteza koji se tesko pamte. Ne pamti. zbroj
serija poteza, nego razvoj
odredenih
modela. A
onda
te
modele
pohranjuje
tako
sto
ih
povezuje s postoje
s
TVORNIC NOSTALGIJE
TRZISTE Z SOR VNOSTI 9
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
29/88
Om modelima u pamcenju,
skupljenim
tijekOIll go.di
na igranja
dame
na velemajsto.rsko.j razini.
I baS
kao.
ni ko.d o.no.g studenta
ko.ji
na prvi po.gled
ima
nevjero.jatno. po.vecan kapadtet pamcenja; ni·ko.d
Sijbrandsa se nije po.bo.ljsalo. pamcenje, nego. sarno. spo-·
so.bno.st ko.riStenja strategijaza njego.vo. po.bo.ljsanje. Pa .
cak je i ta spo.so.bno.st vrlo. selektivna.
13k0.
je Sijbrands
izvrstan sahlst, s neko.Iiko. klupskih titula,
ne
uspijeva
mu igrati sah naslijepo.. Nako.n cetvrto.g ili peto.g po.teza
figure mu poCinju bjezati u mislima. Ni dar za igranje
dame
naslijepo. nije, po. vlastito.m kazivanju, istreni
rao. : o.tkrio.
ga
je u mlado.sti za noCivanja kod prijatelja
jer
kad
su
prije spavanja mo.rali gasiti svjetlo.
usred
par
tije dame bili su prisiljeni nastavljati igrati napamet.
To. jedno. Sijbrandso.vo. spedjalizirano. pamcenje,
ko.Iiko. go.d fascinantno.,
ne
razlikuje se puno. o.d naCi
na na ko.ji se fo.rmira pamcenje znalca Pro.usto.vih dje
la, o.bo.zavatelja Dylana, pro.ucavatelja ptica, eno.lo.ga
ili bilo. ko.jega drugo.g spedjalista za neko. po.druCje.
Ono. ne nastaje vjezbanjem, nego. se razvija naCino.m
na
ko.ji mu se pristupa. To. su pamcenja u ko.jima dola
zi do. mreZnih sustava aso.cijadja ko.je
se
zgusnjavaju
tako. da
na
ko.ncu s lako.co.m
barataju
sa za neupucene
upravo
nevjero.jatno.m ko.liCino.m po.dataka. Bez utje
caja to.g po.sebno.g specijalizma ne
bi
ih bilo. mo.guce
Po.hraniti. Genijalno pamcenje nije pro.izvo.d vjezbe,
nego. duge i
predane
upo.trebe.
.
Druga
konstanta
u literaturi 0 vjezbanju pameenja je
.
argument
sto. bo.gatija o.ko.lina, to. razvijeniji mo.zak .
To. je tvrdnja
ko.ja
se uglavno.m svo.di na po.kuse
sa
zi
vo.tinjama na po.druCju memory enhancement (po.bo.ljsa
nja pamcenja). Po.kusne zivo.tinje najcesce su miSevi ili
stako.ri. Tako. se, na primjer, ko.ntro.lna skupina stako.
ra
neko. vrijeme drZi u kavezu, do.k po.kusna skupina
jsto. to. vrijeme -pro.vo.di u o.bo.gacenoj o.ko.lini s koluti,:
Ina za trcanje, igraCkama, labirintima i svim o.stalim
sto.
vee istraZivaCima mo.ze pasti na pamet. Stako.ri
iz
druge
skupine svoj ce kratko.trajni zivo.t provesti nesto.
ugo.dnije nego. o.ni iz prve , ali svi ce na kraju zavrsiti na
sto.lu
za
seciranje. Nako.n o.bdukcije mo.zgo.vi stako.ra
iz o.bo.gacene o.ko.line po.kazuju
vern
ko.liCinu neuro.n
skih veza - naizgled jasan do.kaz da sredina bo.gata po.-
dtaZajima po.go.duje razvijenijem i efikasnijem mo.zgu.
Ali time se zapravo. po.kazuje kocenje razvoja mo.zga
u sredini
siroma noj
po.draZajima.
Prazan
kavez nije
priro.dno. o.kruZenje za stako.re. Ko.mbinacija po.draZa
ja ko.jima su izlo.zeni stako.ri iz druge skupine bliZa je
njiho.vo.j priro.dno.j s r e ~ Njiho.v IIrazvijenijill mo.zak
je zapravo. no.rmalan mo.zak, a o.naj njiho.ve nesretne
brace umjetno. je o.drzavan zakrzljalim. Bo.gatstvo. po-
qraZaja, ukratko., mo.ze sprijeCiti nerazvijeno.st, ali
ne
mo.ze potaknuti razvo.j zdravo.g mo.zga.
Vpo.treba
raznih
biljaka za po.bo.ljsanje pamcenja
ili vitaminskih i mineralnih do.dataka -
sad
o.pet
go.-
6
TVORNICA NOSTALG1JE
TRZISTE ZABORAVNOSTI 6
http:///reader/full/so.bno.sthttp:///reader/full/njego.vohttp:///reader/full/njego.vohttp:///reader/full/spo.so.bno.sthttp:///reader/full/spo.so.bno.sthttp:///reader/full/Sijbrandso.vohttp:///reader/full/eno.lo.gahttp:///reader/full/stako.rihttp:///reader/full/pro.vo.dihttp:///reader/full/Stako.rihttp:///reader/full/mo.zgo.vihttp:///reader/full/stako.rahttp:///reader/full/stako.rehttp:///reader/full/stako.rehttp:///reader/full/stako.rihttp:///reader/full/njiho.vehttp:///reader/full/nerazvijeno.sthttp:///reader/full/so.bno.sthttp:///reader/full/njego.vohttp:///reader/full/spo.so.bno.sthttp:///reader/full/Sijbrandso.vohttp:///reader/full/eno.lo.gahttp:///reader/full/stako.rihttp:///reader/full/pro.vo.dihttp:///reader/full/Stako.rihttp:///reader/full/mo.zgo.vihttp:///reader/full/stako.rahttp:///reader/full/stako.rehttp:///reader/full/stako.rihttp:///reader/full/njiho.vehttp:///reader/full/nerazvijeno.st
8/19/2019 Tvornica Nostalgije
30/88
vorimo
0
ljudima - poCiva
na
slienoj pogreSci u raz
misljanju. Nairne, otkriveno je da neke tvari mogu
izazvati poremeeaje u pameenju ako
nedostaju
u pre
hrani, kao npr. vitamin
B
oji dugotrajni nedostatak
uzrokuje Korsakovljev sindrom. Isto tako, nedostatak
vitamina E moze izazvati teskoee s pameenjem.
Ali
to ne znao da dodavanje vitamina
ll
mineraIa izn d
zdrave razine rezultira boljim pameenjem. Sprjecava
nje pomanjkanja moze biti korisno, ali to
ne
vrijedi i
za proizvodnju viska.
TreCi
argument za uvjeravanje potencijalnog polazni
ka treninga pameenja takoder je neuroloskog tipa:
pretpostavljeni rieiskoristeni kapacitet mozga. Ne po
javljuje se uvijek u obliku oglasa s kojih nas Einstein
prodomo gleda iznad teksta Mi koristimo samo
10%
mozga , ali sama pomisao
da na rn
dijelovi mozga
ostaju neiskoristeni i da mozemo poboljsati pameenje
upotrebom tog neiskoristenog kapaciteta ooto vrlo
dobro pristaje
uz predodzbu
innogih Ijudi stalnom
elementu u reklamama za vjezbanje pameenja.
Taj
mit kruZi vee gotovo cijelo jedno stoljeee.
5
Naj
raniji su mu izvori tecajevi i knjige ollsamopoboljsa
nju u Americi dvadesetfu godina. Otada se svojim
ponavljanjem promijenio u nesto sto svi znaju . Mit
ima mnoge sljedberuke caki medu'diplomskim stu
dentima psihologije.
6
Kad.ih se upita za izvore, obic-
no
odgovaraju IInegdje
sam
prootao ll Cuo
sam
u jednom televizijskom programu funkcioniranju
mozga . Knjige koje taj mit sire kao poticaj