0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCHMREŽA

PRAVDEGRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

Ove Debatne novosti objavljene su u okviru programa “Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog

društva u borbi protiv diskriminacije” kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi

projekat Jednaki u različitosti. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.

Disclaimer: Ove Debatne novosti objavljene su uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za

međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj

izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

1

GENERALNI CILJ:

Osigurati otvoren dijalog i argumentiranu

javnu raspravu srednjoškolaca o

specifičnim oblicima diskriminacije i

mehanizmima koji su na raspolaganju

građanima BiH kako bi se zaštitili od bilo

kojeg oblika diskriminatorskih politika

SPECIFIČNI CILJEVI:

Informisati i uključiti mlade u dijalog o

pojavnim oblicima diskriminacije u

lokalnoj zajednici

PROJEKT:

“JEDNAKI U RAZLIČITOSTI”

SADRŽAJ

O PROJEKTU 1

UVOD 2

DISKRIMINACIJA JE/NIJE 3

TEKST NEPOZNATOG AUTORA O DISKRIMINACIJI

4

RADIONICE ZA DJECU – UČIMO ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE

5

PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA 7

TROLEJBUSI SAMO ZA ŽENE 8

ARGUMENTIRAJMO PROTIV PREDRASUDA

9

DEFINIRAJMO ZAJEDNO 10

DEBATIRAJMO ZAJEDNO 11

NE ZABORAVIMO ZAKON –ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BiH

17

PJESMOM DA TI KAŽEM 18

DISKRIMINACIJA IZ UGLA DEBATANATA

19

DEBATANTI O DISKRIMINACIJI I PREDRASUDAMA

21

RAZMISLITE I RECITE -KVISKOTEKA

22

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

23

DEBATOLOGIJA 29

MEDIJI O DISKRIMINACIJI 30

PIŠEŠ MI, PIŠEM TI 34

UMJESTO KRAJA 35

2

Dragi čitatelji,

I u ovom broju Debatnih novosti istraživat ćemo društvenifenomen diskriminacije.Nažalost, na svakom koraku susrećemo se sa novim primjerimadiskriminacije koji ostaju nesankcionirani. Iako svi veoma dobroznamo da se „sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka udostojanstvu i pravima” kao i da su „obdarena razumom isviješću, te trebaju jedni prema drugima postupati u duhubratstva” znamo i da to nije tako u svakodnevnom životu.Često su izvor diskriminacije predrasude. Svi smo skloni reći daih nemamo, no da li je tako? Upitajmo sebe! Neka istraživanjakažu da ljudi sa sposobnošću promišljanja nisu oslobođenipredrasuda, manje ili više izraženih, ali da ih jedinomotivacijom možemo izbjeći. Kako je obrazovanje jedan odnajvažnijih aspekata ličnosti, a Debatne novosti, izmeđuostalog, imaju i obrazovni karakter, u ovom broju Debatnihnovosti ćemo posvetiti pažnju predrasudama kao jednom odključnih preduvjeta diskriminacije. Svakako tu su i vaša pisma

tekstovi, prijedlozi i sugestije, kao i naše redovne rubrike.Uživajte u čitanju i pišite nam!Vaš CKD

UVODRiječima da

pojasnimo...

UNIVERZALNA DEKLARACIJA O

LJUDSKIM PRAVIMA

Član 1.

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.

Ona su obdarena razumom i sviješću i

treba da jedno prema drugome postupaju u

duhu bratstva.

Član 2.

Svakome su dostupna sva prava i slobode

navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao sto

su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodonosno ili društveno porijeklo,

imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje,

ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu

političkog, pravnog ili međunarodnog

položaja zemlje ili područja kojima neka

osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom,

nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima

suverenosti.

3

DISKRIMINACIJA JE/NIJE…Slikom da ti

kažem

.

DISKRIMINACIJAJESTE

DISKRIMINACIJA NIJE

Ako vas ne zaposle zato

jer ste žena, Rom, Eskim...

Ako vas ne zaposle zato

što ne ispunjavate

konkurskom propisane

uslove (koji ne smiju biti

diskriminatorni)

Ako vam uskrate

medicinsku pomoć u

hitnoj situaciji jer živite u

drugom kantonu.

Ako medicinska ustanova

zahtijeva plaćanje

troškova liječenja u skladu

sa zakonskim

odredbama.

Ako vam ne daju da

budete predsjednik

Vijeća učenika jer ste

pripadnik manjinske

skupine.

Ako niste postali

predsjednik Vijeća

učenika jer ste imali manji

broj glasova od

pobjednika.

Ako vas ne žele uslužiti u

prodavnici zbog boje

vaše kože.

Ako vam u prodavnici ne

dozvoljavaju da uzmete

robu jer niste platili.

4

„Nije više važno je li tko židov ili poganin, rob ili slobodan čovjek, pa čak ni muškarac

ili žena - jer svi ste jedno u Kristu Isusu” Poslanica Galaćanima 3:28. U današnjem

svijetu se mi, ljudi, dijelimo tankom linijom koju nazivamo „razlike”. Najučestaliji oblik

diskriminacije je rasizam. Zašto nije u redu ne biti bijelac? Zašto bi bili nemarni prema

ljudima sa tamnom kožom?

Da li boja kože odlučuje kako ćemo se ponašati jedni

prema drugima? Da li da nastavimo sa vjerovanjem u

„nadmoć bijelaca”?

A što sa diskriminacijom spolova? Trebaju li se muškarci

smatrati prvim spolom, a žene drugim? Što se tiče posla i

obrazovanja, da li samo muškarci trebaju biti jedini spol sa

prilikom za obrazovanje i posao izvan kuće? Da li trebaju

žene ostati u kući samo da postanu žene i majke? Zašto su

ženama uskraćene stvari u odnosu na muškarce? Je li zbog

njihovog stasa? Ili zbog kulturnih i narodnih normi?

Što kažete na dobnu diskriminaciju? Trebamo li

zapošljavati samo mlade i fizički pogodne ljude?

Zašto zanemarujemo sposobnost starih ljudi? Da

li su godine temelj snage i kapaciteta? Što je sa

religijskom diskriminacijom? Zašto osuđujemo

drugačije religije? Svi imamo slobodu da biramo

u što ćemo vjerovati, a u što ne. No zašto se nametati u tuđa vjerovanja? Zašto

mislimo da je naša religija superiornija od drugih? Kada, u stvarnosti, vjerovanje je

potpuno subjektivnoljudski um nije u stanju da pruži dovoljan racionalan temelj da

utvrdi vjerovanje da Bog postoji, ili ne postoji. Što se desilo čovječanstvu?

Kroz cijeli naš život smo učeni da budemo

ljubazni jedni prema drugima da druge

tretiramo na isti način na koji bi mi željeli da

budemo tretirani. Unatoč tome, ta tanka linija

i dalje stoji čvrsto. Trebamo da shvatimo

mentalne i emotivne posljedice koje

diskriminacija ostavlja. Zbog diskriminacije, ljudi

često postaju anksiozni, padaju u depresiju što

dovodi do mržnje samog sebe, te na kraju

samoubistva. Možda smo drugačiji u boji kože,

etnicitetu, dobi, spolu, vjeri no povrh svega,

rođeni smo sa istim dostojanstvom. Svi živimo

na istoj planeti. Dišemo isti zrak. Moja krv ima istu boju kao i tvoja. Zašto bi

diskriminisali jedni druge? Zaustavimo mržnju. Pokažimo poštovanje. Širimo ljubav i

ljubaznost. Promijenimo svijet. Nitko ne treba da se osjeća odbačeno.

TEKST NEPOZNATOG AUTORA O DISKRIMINACIJI

5

Diskriminacija se može kretati od ekstremnih slučajeva (kakvi su zabilježeni u

nacističkoj Njemačkoj) do onih suptilnijih slučajeva kao što je pretpostavka da svi Irci

vole da piju, da su Bosanci glupi, Crnogorci lijeni ili da su ljudi iz Foče škrti.

Diskriminatorski stavovi se usvajaju i niko se ne rađa sa predispozicijom da nekoga

mrzi. Diskriminaciju usvajamo. Sa nekih 5 godina već razlikujemo ljude po rasi i to

doba je krucijalno za usvajanje nediskriminatosrkih stavova. U nastavku vam

donosimo nekoliko radionica koje su dobre i za djecu predškolske dobi ali u njima

mogu participirati i osnovnoškolci i srednjoškolci. Pogledajmo zajedno.

GRUPA BOJA

Ova igra uči djecu kako se osjeća diskriminacija neko ko je diskriminiran i koja je

utemeljena na okolnostima koje su izvan njihove kontrole. Djeca su podijeljena u tri

skupine. Svakoj grupi je dodijeljena boja na osnovu koje dobivaju različite grickalice

kao nagradu. Grupa crvene boje dobiva najbolje grickalice i svaki učesnik dobiva

sok po želji. Grupa zelene boje dobiva veliko pakiranje čipsa i neki jeftini sok i svako

može dobiti po čašu soka. Grupa plave boje ne dobiva ništa osim obaveze da,

nakon što prethodne dvije grupe pojedu i popiju ono što su dobile, počisti njihove

otpatke. Nakon toga, članovi skupina sjednu zajedno i raspravljaju je li bilo pošteno

da jedna grupa ima povlašteni tretman i kako su se osjećali kada su njihovi prijatelji

dobili više / manje od njih.

MASKIRAJMO RAZLIKE

U ovoj vježbi, svako dijete dobiva papirnati tanjur sa prorezima za oči i salvete da ih

stave po kosi. Djeca pokrivaju lica maskama/tanjirima, stavljaju salvete preko svoje

kose i šetaju po sobi gledajući jedni druge u tišini. Nakon toga svako svoju masku

ukrašava i oni opet hodajupo učionici bez razgovora.

Kada vježba završi, djeca razgovaraju o razlikama između dva iskustva.

Objašnjavaju kako su se osjećali kada su svi izgledali isto, a kako kada su imali

posebno kreirane maske. Cilj ove vježbe je otvoriti raspravu o razlikama u ljudskoj

kulturi: što nas čini istim? Što nas razlikuje?

RADIONICE ZA DJECU – UČIMO ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE

6

NE JEDI KOLAČE

U ovoj vježbi djeca su podijeljenja u dvije grupe. Dobili su

kolače. Jednoj grupi je rečeno da ne jedu kolače jer su

pokvareni. Druga grupa treba objasnitu prvoj da ne smiju

jesti kolače ili će se razboljeti. Kod objašnjavanja ne smiju

koristiti riječi. Nakon održane vježbe, učenici odgovaraju

na sljedeća pitanja:

Šta je bilo najlakše u vježbi?

Šta je bilo najteže?

Koliko je važno poznavanje istog jezika za komunikaciju?

Da li se mimikom može dobro komunicirati kao i

riječima?

Šta je sa znakovnim jezikom?

Jesu li imali neke razlike u mimici kada su pokušavali

objasniti grupi da ne jede kolače?

Za kraj vježbe svaki učesnik treba mimikom opisati riječ

ljubav.

RADIONICE ZA DJECU – UČIMO ZAJEDNO PROTIV

DISKRIMINACIJERiječi u slici...

7

„Strah je glavni izvor predrasuda i jedan od glvnih izvora

okrutnosti.”

(Bertrand Rasel)

Što su predrasude? U najkraćem,

predrasude su unaprijed

doneseni stavovi o nečemu ili

nekome, a da nekog ili nešto

nedovoljno ili nikako ne

poznajemo. Uz predrasude se

povezuju i stereotipi tj. stavovi

utemeljeni na tvrdnjama koje se

ne mogu dokazati.

Predrasude su uvijek u temelju diskriminacije. Dakle, riječ je

o, ponajprije, negativnim stavovima. Tko utječe na

formiranje predrasuda? Ponajprije obitelj, no ni utjecaj

škole ne treba zanemariti, zatim direktno okruženje,

medije, a sve više i društvene mreže. Predrasude, a s njima

i diskriminacija se uglavnom odnose na etničke skupine,

vjeru, spol, rasu, dob, tjelesna očtećenja, psihičke

nedostatke, vrstu glazbe koju slušamo, boju kose koju

imamo. Pitamo se od kad postoje predrasude kao

društvena pojava? Od kad i čovjek. Kroz povijest

svjedočimo brojnim diskriminatorskim politikama

temeljenim na predrasudama. Ciceron je još davno

zapisao da povijesničar nikad ne smije zapisati nešto lažno,

prikrivati istinu ili nekog terorizirati. Kako tad, tako vrijedi i

danas. Ajnštajn je rekao „Lakše je razbiti atom nego

predrasude.”, a mi ćemo zajednički nastojati razvijati

mehanizme za borbu protiv predrasuda pa tako i

diskriminacije.

„Vaše su pretpostavke prozori

kroz koje gledate na svijet.

Operite ih ponekad, inače

svjetlo nikada neće ući.”

(Alan Alda)

Riječi u slici...PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA

8

U Turskoj su se nedavno pojavili trolejbusi samo za žene.

Jedni misle da je to dobra ideja jer su tako žene

zaštićene od nasrtaja muškaraca u javnom prevozu dok

drugi misle da se na taj način pokazuje da su žene slabe

i da se ne znaju zaštiti. Neki čak govore da je riječ o

diskriminaciji muškaraca koji se ne mogu voziti

trolejbusom namijenjenim ženama. Je li to diskriminacija

ili pokušaj zaštite ili je možda u pitanju samo dobar

marketinški trik? Mi smo primijetili još nešto. Trolejbus je

ofarban u roza boju. Je li to zaista „ženska” boja i imaju li

ikakvo opravdanje ove vrste stereotipa? Mi glasamo za

providni autobus!

TROLEJBUSI ZA ŽENE Riječi u slici...

9

Argumenti su najjače oružje protiv predrasuda. Kao

logičke tvorevine koje se sastoje od teze,

obrazloženja i potkrepe. Argumenti uvijek pobjeđuju

neutemeljene stavove – stereotipe i predrasude.

Argumenti su podložni znanstvenoj provjerljivosti i

temelj su svih znanosti koje počivaju na stalnom

propitivanju argumenata, a predrasude na

osobnim, uglavnom ni na kakvom iskustvu,

temeljenim stavovima. Stoga, argumentirajmo

protiv predrasuda odmah! Nudimo vam početne

stavove, a vi kreirajte argumente i debatirajte.

TEZA: Predrasude su veće zlo od ljubomore

NASTAVITE I SRETNO!

ARGUMENTIRAJMO PROTIV PREDRASUDA Riječi u slici...

ZA PROTIV

Predrasude izazivaju

negativne reakcije

prema nekome ili

nečemu.

Predrasude mogu

izazvati i veoma

pozitivne reakcije

prema nekome ili

nečemu.

Predrasude dovode do

diskriminacije.

Predrasude dovode do

diskriminacije kojA ne

može uvijek nužno i biti

negativna, jer postoji i

pozitivna diskriminacija.

Rodne predrasude

negativno utječu na

interpretaciju muškog i

ženskog ponašanja.

Muško i žensko

ponašanje se

ponajprije kreira i

interpretira odgojem u

obitelji.

10

.

Često se u svakodnevnoj komunikaciji neke riječi koriste pogrešno

ili se neki pojmovi miješaju, a sve to može dovesti do predrasuda.

Rod – rod je simbolički izraz ili kulturološko određenje razlika muškarca i žene. U sociologiji bi rekli da je to „sociokulturno

kodiranje“ te razlike. Rodni identitet se kreira u skladu sa individualnim određenjem, utjecajem roditelja i okoline prema djetetu. Rodni identitet se uglavnom nameće normama koje su

uvriježene u društvu. Od igračaka, govora, garderobe, navika. No, najbitniji aspekt roda, usprkos nametnutim normama jeste

samoidentifikacija tj. Individualna predodžba o sebi.

Spol – spol čine sve biološke, fiziološke i anatomske karakteristike muškarca i žene.

Osobnost – individualno shvaćanje sopstvenog JA.

Primarni identitet – obuhvata rod i spol kao i individualno shvaćanje svog JA.

Sekundarni identitet se formira na temelju primarnog identiteta. Može biti zanimanje, klasa, položaj, etički identitet, identitet prema

stilu odgoja, muzici, umjetnosti koju biramo, kao i ostali društveni identiteti.

Pred vama je uvodno (prvo) izlaganje za debatu formata Karl Popper, kao i prvo unakrsno ispitivanje.

Teza:. Mladići i djevojke imaju podjednake šanse u karijeri Ekipe: Hatidža Hadžimuhamedović, Emir Spahić i Haris Jaganjac

(afirmacija)Senada Redžić, Mirza Avrović, Vildana Duran.

Ekipe dolaze iz Druge gimnazije Sarajevo i Gimnazije Dobrinja također iz Sarajeva.

Karl Popper debatni format se bazira na provjeravanju (justifikaciji) postavljene tvrdnje (teze).

Format ima sljedeći tok:A1

N3-A1N1

A3-N1A2

N1-A2N2

A1-N2

A3N3

Poželjno je da pročitate transkripre prvih govora i postavljena pitanja, te nađete nedostatke u oba govora i pripremite svoje

replike. U idućem broju donosimo druge govore obje ekipe.

DEFINIRAJMO ZAJEDNORiječi u slici...

11

"Da bi čovjek bio

slobodan nije

dovoljno odbaciti

svoje okove, već

živjeti tako da

poštuje i razvija

slobodu drugih

ljudi."

(Nelson Mendela)

DEBATIRAJMO ZAJEDNO Riječi u slici...

A1: Teza za koju se danas

afirmacijska ekipa zalaže

je mladići i djevojke imaju

podjednake šanse u

karijeri. Definicije ključnih

pojmova u današnjoj

debati su: šansa je

jednaka mogućnost,

situacija kada se nešto

može desiti, ali moramo

naglasiti da se ovom

slučaju postojanje šanse

ne znači njeno

iskorištavanje; karijera je posao ili profesija za koju je osoba

obučena i koju radi duže vremena, često sa šansom za dalji

napredak. Vrhovna vrijednost, odnosno kriterij afirmacijske

ekipe je ravnopravnost polova. Naš prvi argument glasi

inteligencija kao osnov poslovne sposobnosti i sposobnosti

općenito. Poslovna sposobnost podrazumijeva sposobnost

lica da svojevoljno sklapa poslove, odnosno pravne poslove.

Ona se ne bazira na spolnoj pripadnosti što znači da

muškarci i žene imaju jednake predispozicije za ostvarivanje i

uspjeh u karijeri. Najočitiji primjer je iz svakodnevnog života.

Naime, i muškarci i žene u isto vrijeme postaju punoljetni, to

jest poslovno sposobni, puneći 18 godina, što direktno

ukazuje na naš kriterij, a to je jednakost spolova. A to

dokazuje i naš dokaz. Svaka osoba se rađa sa određenim

mentalnim kapacitetom koji utječe na to koliko će on ili ona

kao odrasla osoba biti inteligentni. To je iz World book

enciklopedije. Drugi argument je mogućnost obrazovanja je

za pojedince jednaka. Ne postoji niti jedna javna ustanova

koja kao preduslov za upis u nju, navodi pripadnost

određenom spol. Imamo dokaz, protokol broj 1 uz evropsku

konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u

članu 2 predviđa se da nijednoj osobi neće biti uskraćeno

pravo na obrazovanje. Sad sam spremna na unakrsno

ispitivanje.

12

“Ako imaš pametnu

ženu, ješćeš

plodove sa drveta

spoznaje, ako je

glupa – onda s

drveta života.”

Ibn Zafar

“Dozvoljavam da

kleveću žene samo

oni koji priznaju da

su zaboravili kako

su imali majku.”

Bertrand Russell

“„Kad se djevojačko

srce sažali, to je,

razumije se,

najopasnije za

samu djevojku.”

DostojevskiS

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – N3 – A1 Riječi u slici...

N3 – Da li muškarci i žene

posjeduju određene

predispozicije za određene

poslove?

A1 – Vjerovatno.

N3 – Da. Da li za uspješnu

karijeru potrebno imati talenat

za posao koji radite?

A1 - U nekim slučajevima.

N3 – Da. Da li je moguće da se

neko opredijeli za neki posao

za koji nema talenta?

A1 – Moguće je.

N3 – Hvala. A da li muškarci mogu imati uspješnu karijeru u

poslovima koji zahtijevaju veću fizičku spremnost?

A1 – Ponekad.

N3 – Da. A da li samim tim imaju veću šansu tom poslu?

A1 – Vjerovatno.

N3 – Hvala. Da li netalentiran čovjek može biti doktor?

A1 – Može.

N3 - Može dakle, ali može se isto tako, dobro ajde. Da li

čovjek koji je netalentiran može kvalitetno raditi… dakle svoj

posao?

A1 – Može

N3 – Može.

A1 – Talenat ne, ne vidim povezanost između talenta i

vršenja neke, nekog posla.

N3 - Dobro dakle…

A1 – Mislim postoji određena povezanost.

N3 – Doktor koji nije, bilo koji čovjek, na primjer koji nije

talentiran može uspješno obavljati neki posao? To ste rekli?

A1 - Ne mora značiti da može uspješno obavljati.

N3 – E da, da li može uspješno obavljati?

A1 - Možda u nekim slučajevima.

N3 – Da li djevojka može biti zidar?

A1 – Može.

N3 – Može. Za koliko vremena može ozidati jedan zid na

primjer?

A1 – Ne znam, stvarno nisam upućena u to.

13

Vetre, zrače, planino nad dolom,

gaju mladi gde me srna srela,

potočići i blistava vrela,

šumo bujna što odišeš smolom;

legla skrita na

proplanku golom, travo rosna, cveće,

žita zrela, vinogradi gde se

loza sprela, i vi pesme ispunjene

bolom;

ja odlazim, svladan tugom mnogom,

a ne stigoh ni da kažem zbogom,

da pozdravim te oči plamene;

ja vas molim vetre,

zrače, vrela, šume, reke, cveće,

žita zrela, da kažete vi njoj to

za mene!

Pjer De Ronsar

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – N3 –A1 Sonet o

Kasandri

N3 – Dobro. Da li za kraće

vrijeme može muškarac ozidati

isti taj zid?

A1 – Ne mora značiti.

N3 – Dakle, maloprije ste rekli

da djevojka, da su muškarci

fizički spremniji, imaju veće

šanse u poslovima koji

zahtijevaju fizičku spremnost, a

sada kao djevojka je li može

može prije ozidati jedan zid

nego muškarac?

A1 - Ne mora znatičiti, postoje žene koje su fizički spremnije

od muškaraca.

N3 – Dobro. Aaa, da li je pogodnije da ginekolog bude

djevojka?

A1 – Ne mora značiti.

N3 – Ne mora značiti.

A1 – Nekada su mnogo vrsniji doktori ginekolozi.

N3 - Da li će žena imati više osjećaja za bol žene, od

muškarca?

A1 – Da li će žena imati…?

N3 – Imati više osjećaja za bol žene od muškarca?

A1 – Ne, ne mora značiti.

N3 - Ali može se desiti.

A1 – Recimo…

N3 – Da li samim tim ona…

A1 - … da se može desiti, mada ne mora.

N3 - …ima bolje šanse u toj karijeri od muškarca?

A1 – Ne, ne mora značiti.

N3 – Ne mora značiti, ali može?

A1 – Ne, uopšte to nije preduslov, uopšte ne postoji

povezanost. Bol kao bol, zašto bi žena morala da zna koji je

bol žena da bi ona joj pomogla?

N3 – Pa zato što je žena, upravo zato što je žena.

A1 – Ne, to uopšte nema povezanost.

N3 – Dobro, hvala. Završila sam.

A1 – Hvala vam.

14

“Nagađanje žene

mnogo je tačnije

od čvrstog

uvjerenja

muškarca.”

Rudyard Kipling

“Ratna taktika žene

je takva da i kad se

odriče borbe ona

ipak pobjeđuje.”

Pirandell

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – N1 Riječi u slici...

Danas se

negacijska ekipa

zalaže za to da

mladići i djevojke

nemaju

podjednake

šanse u karijeri.

Dakle, muškarac

i žena su biološki i

psihološki različiti.

Žene su mnogo,

na primjer

strpljivije, dok je

muškarac više

fizički i sposobniji

od žena.

U skladu s tim naš kriterij i glasi različitost psiho-fizičkih sklonosti

muškaraca i žena. Da bi se određeni posao obavljao

uspješno osoba koja obavlja treba da ima talenta za to.

Dakle, naš prvi argument glasi potreba talentiranosti za

obavljanje određenog posla. Mogućnost da se određena

osoba usljed socijalnih i drugih prilika opredjeli za posao

kojem uopšte nije sklona je jako velika. Samim tim mladići i

djevojke mogu raditi posao za koji nisu talentirani, što može

reći da ga neće baš uspješno obavljati, jer nemaju talenta,

što samim tim limitira napredovanje u karijeri.

Naš drugi argument glasi da postoje određena radna mjesta

koja su namijenjena samo jednom spolu. Na primjer postoje

radna mjesta za koje su određene, koje su namjenjenje samo

da rade žene i u kojima žene imaju više mogućnosti da

uspiju, a isto tako ima i muškaraca koji isto tako imaju

određeni posao. Eh ovako, što se tiče vašeg, izlaganja,

oponentskog, vaš prvi kriterij jeste inteligencija, vaš prvi

argument jeste inteligencije, a vaš drugi mogućnost

obrazovanja je jednaka. To na primjer, ne mora značiti, ako

nije do obrazovanja, uvijek mora postojati talenat, jer talenat

je taj koji potiče osobu da ima veće napredovanje u toj istoj

oblasti. Hvala ja sam završila sa svojim izlaganjem.

15

Ruža nije lepa, ako uz cvetove njene

nema umilnog lica drage, voljene žene.

Bez opojnog pića, bez dobrog starog

vinani proleće ne vredi,

ni njegova milina.

I nebo ti je pusto, i sva je bašta pusta

ako nema poljupca s toplih, rumenih

usta.I na svetu ti, brate,

nema tužnije stvarinego gledati dragu

kad se u licu žari.Kada se u njoj tajno

ljubavna vatra budi,a ne brati poljupce,

ne milovat’ joj grudi.I ples vitkog

čempresa i umilnost ruže,

ako nema ljubavi, šta mogu da ti

pruže?I sva svetlost uma,

pa i mudrost sama,bez svetlosti ljubavi

nisu nego tama..Divna je lepota

pesme, ruže, vina,no kad nema žene

sve je to praznina.

Hafiz ( (Šamsoddin Mohammad Hafez)

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A3 – N1 Žena

A3 – Ovako, da li je u

interesu firme da uposli

ili angažuje osobu koja

na najbolji način za taj

posao?

N1 – Da.

A3 – Da li će na

obavljanje tog posla u

uticati inteligencija i

obrazovanje osobe?

N1 – Da, ali i talent.

A3 – Da li postoji…

hvala. Da li postoji

dokaz koji govori da su intelektualne predispozicije spolno

određene?

N1 – Nisam upoznata.

A3 – Znači ne. Znači, da li svi ljudi zakonski imaju jednako

pravo na obrazovanje u BiH?

N1 – Da.

A3 – Dakle, inteligencija kao osnov poslovne sposobnosti nije

polno određena, hvala. To potvrđuje naš prvi argument.

Dalje, sposoban je onaj koji ima mogućnost da u određenoj

situaciji postigne svoj maksimum. Ono što je dakle najbolje

po njega?

N1 – Sposoban je onaj…? Spo…

A3 – Sposoban je onaj koji ima mogućnost da u određenoj

situaciji postigne svoj maksimum, ono što je dakle najbolje za

njega?

N1 – Da.

A3 – Sposobnost je osobina koja je karakteristična za

čovjeka?

N1 – Da.

A3 – Postoje različite vrste sposobnost?

N1 – Naravno.

A3 – Sposobnost može biti recimo snalaženje u prirodi?

N1 – Može.

A3 – Da li to može biti sposobnost rješavanja matematičkih

problema?

N1 – Da.

16

DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A3 – N1 Riječi u

slici...

A3 – Sposobnost, raspznavanje, prepoznavanje?N1 – Šta?

A3 – Da li je to sposobnost raspoznavanja, prepoznavanja?N1 – U nekim slučajevima.

A3 – Hvala. Da, da li prethodno navedene sposobnosti orijentacijeu prirodi, rješavanja matematičkih zadataka, raspoznavanje, znači

predstavljaju jednu od odlika ispoljavanje inteligencije?N1 – Ponekad.

A3 – Ponekad?N1 – Da.

A3 – Dakle, inteligencija je predispozicija osnovnih ljudskihsposobnosti?

N1 – Da.A3 – Znači vi, znači ste podržali upravo naš argument, drugi

argument koji glasi da je generalno inteligencija osnov sposobnostiza čovjeka.

N1 – Da.A3 – Hvala. Također, biološka, fizička spremnost, da li se, vi ste

govorili, da fizička spremnost se znači razlikuje između muškarca ižene?

N1 – Da.A3 – Da li je fizička spremnost urođena ili se može postići? Znači,

ukoliko, žena koja je slabije, ne znam sad da kažemo razvijena, dali ona može postići fizičku spremnost ako ide na pripreme, bavi se

nekim vježbama, da ona čak bude i spremnija od muškarca, datako kažemo?

N1 – U nekim slučajevima može, ali muškarac jeste fizički spremniji.A3 – Da, ali mi govorimo danas o šansama, a šanse su neki

slučajevi. To je teza, da li ima imaju iste šanse. Znači, akodokažemo da jedna žena ima tu šansu onda smo dokazali da sve

žene imaju šansu, jer šanse su, šanse i mogućnosti je, mislim,mogućnost se može ostvariti I ne mora, kao i šanse.

N1 – Da.A3 – Znači ima?

N1 – Izvinite možete samo pitanje…A3 – Znači, žena može biti spremnija od muškarca ako vrši

određene…N1 – Ne mora značiti da može biti spremnija.

A3 – Ima šansu. Znači može postati.N1 – Ne može.

17

"Ni u jednom

društvu država nije

sposobna ponuditi

te garancije [protiv

diskriminacije] sama

po sebi bez

odgovarajućeg

osiguranja da će

obični građani

igrati svoju ulogu u

samoprimjeti

zakona."

(Jeremy Waldron)

"Različitim vrstama

diskriminacija, iako

ne uvijek namjerno,

smanjuju se životne

šanse ljudi.”

(Erving Goffman)

Član 14.

(Mjere osiguranja)

(1) Prije pokretanja i u toku postupka povodom zahtjeva iz

člana 12. stav (1) sud može na prijedlog predlagača odrediti

sudsku mjeru osiguranja, odnosno privremenu mjeru

osiguranja, shodno pravilima zakona o parničnom postupku

koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

(2) Mjera osiguranja može se odrediti ako:

a) predlagač učini vjerovatnim da je povrijeđeno pravo na

jednako postupanje,

b) je određivanje mjere osiguranja potrebno radi otklanjanja

opasnosti od teške povrede prava na jednako postupanje,

nenadoknadive štete ili sprečavanja nasilja.

Par riječi NE ZABORAVIMO ZAKON

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

Nekoliko prijedloga:

Pročitajte cijeli Zakon

U kojem članu je definisana

diskriminacija?

O kojim mjerama osiguranja se govori u

Članu 14 Zakona o Zabrani

diskriminacije?

18

Nikada ne sudi o drugom kojeg

ne znaš

E, kad pomisliš reći nešto, stani!

Pogledaj tad oko sebe i pitaj se

da li će tvoje riječi zaboljeti

Reci sebi da taj drugi ti si, da

će te riječi tvoje susresti negdje

Emocije svoje prvo pitaj onda,

zaviri duboko u snagu njihovu

Da li su one teške i tmurne ili se

mogu pretvoriti u ljubav čovjeka

Razmisli tad šta znači reći

nekome loše riječi

Ako drugi nije kao ti da je to

razlog za nemilost tvoju

Samo na kratko ti tad propitaj

dušu svoju

Umjesto teških riječi i tužnih misli

Daj drugome ruku povjerenja,

provjeri misli svoje

Ako nisu na iskustvu temeljene

one

Moraš ih poslati negdje daleko

od sebe, gdje drugoga boljeti

neće

A onda pružiti ruku bez

predrasuda i tad tvoje će srce

biti veće.

PJESMOM DA TI KAŽEM

19

Kada govorimo o diskriminaciji, ono što je

porazna činjenica jesta da ona nije tabu tema

u odnosu na to koliko se svakodnevno

susrećemo sa njom. Prije nego napišem nešto

više o ovome problemu želim definisati sam

pojam diskriminacije kako biste se bolje

upoznali sa terminologijom.

Diskriminacija je svaki postupak razlikovanja i

nejednakog tretmana osobe ili grupe osoba

zbog ličnih osobina koje ih čine različitim od

ostalih. Pod "ličnim osobinama", odnosno

osnovama diskriminacije, podrazumijevamo:

etnički, nacionalni, vjerski identitet, invaliditet,

seksualnu orijentaciju, spol, rodni identitet i

izražavanje, političko uvjerenje, članstvo u

sindikatu, status povratnika/ce, i ostalo.

Kada zanemarimo ovu definiciju, prvo što će

vas asocirati na diskriminaciju jeste nepravda.

Živimo u zemlji kojoj je potrebno kvalitetno okruženje i zdravo društvo kako bi

ekonomski napredovala,ali mi svakodnevnom diskriminacijom utičemo samo na

njeno nazadovanje. Ko sve danas trpi diskriminaciju? Osobe sa invaliditetom,

manjinske skupine, LGBT osobe. Gdje se sve dešava diskriminacija? U školi,na poslu,

na ulicama, u bolnicama. Svuda. Ko vrši diskriminaciju? Društvo. Zašto da živimo u

takvom sistemu gdje nam je odgovor na našu nemoć nasilje i diskriminacija? Često

sa diskriminacijom možemo povezati i nasilje. Svaki dan možete u novinama

pročitati kako se sve češće dešava mobing na poslu,kako su LGBT skupine

napadnute jer se bore za svoja ljudska prava. Prava na slobodu. Ali, ne. Naučeni

smo tako da ne poštujemo druge i drugačije i da vršimo diskriminaciju kada god

nam se za nju pruži prilika. Strašna je i poražavajuća činjenica da je ona postala

normalan dio naših života na koju se niko ne obazire i ne pokušava da je spriječi.

Kroz debatologiju svakodnevno pokušavam da se borim sa ovim problemom i

ukažem na njegov značaj. slučaju,oružjem. Diskriminacija utiče na psihu ljudi, utiče

na društvo i tako jedna po jedna stavka dovode do samog razvoja naše zemlje.

Ne razvijamo se i ne napredujemo jer od mržnje ne vidimo apsolutno ništa. Nadam

se da će generacije koje dolaze shvatiti da je to najmanje što nam treba i pokušati

da se bore protiv nje baš kao što moje kolege, debatanti, sa mnom to čine.

Mnoge debate na ovu tematiku su nas naučile da se sve stvari u životu trebaju

riješiti mirnim putem, a ne šakama, prijetnjama ili u najgorem slučaju, oružjem.

DISKRIMINACIJA IZ UGLA DEBATANATA

20

Debate su nas naučile da poštujemo druge i drugačije. Da ne bismo mogli živjeti

da svi mislimo isto i da nas upravo različitosti čine bogatim. Bogate naše znanje,

stavove i grade kvalitetno našu ličnost. Naučile su nas da svi imamo pravo na

slobodu izbora. Zbog toga mi ne osuđujemo LGBT populaciju jer svako ima pravo

da ljubi koga hoće. Ne osuđujemo manjinske skupine jer bez njih većina ne bi

mogla da ispravno fukcioniše. Da diskriminacija nikome ne donosi ništa pozitivno i

da nam zbog toga i nije potrebna. Također spomenula bih i spolnu diskriminaciju.

Ona je u velikoj mjeri prisutna u našem društvu. Zabranimo svako stavljanje žene u

nepovoljan položaj u odnosu na muškarca zbog toga što je žena. Navodim ovdje

ženu kao žrtvu diskriminacije jer se one puno češće susreću sa diskriminacijom nego

muškarci. Prije svega, zbog same fizičke snage muškarci imaju više prednosti kod

zaposlenja, također prepreka ženi jeste trudnoća zbog čega se često prilikom

intervjua za posao upravo postavljaju privatna pitanja vezana za njene planove u

braku.

Moja poruka za kraj glasi: "Zaustavimo diskriminaciju i pokažimo da je život u kojoj

ona ne postoji mnogo bolji za sve nas.”

Edna Basara, Donji Vakuf, Najbolji online debatant za avgust 2017.

Diskriminacije je jedan od pojmova o kome sam

mnogo naučila kroz debatu. Uvijek sam znala da je

prisutna, ali nisam imala pojma u kolikoj mjeri. Za

mene je diskriminacija bolest nekog društva ili

zajednice, gdje god je prisutna nikako ne može

dobro doći samo stvara podjele a onda svađe…

Mislim da je diskriminacija jedan od glavnih razloga

što naša zemlja ne napreduje. Kako je se riješiti? Ne

znam, ali znam da možemo krenuti od sebe i

barem malo je umanjiti.

Kanita Kurić, Donji Vakuf

DISKRIMINACIJA IZ UGLA DEBATANATA

21

DEBATANTI O DISKRIMINACIJI I PREDRASUDAMA

„Ja bih rekla da mnogi od

nas ne znaju da je

diskriminacija i kada

tretiramo isto dvije osobe

koje su u neravnopravnom

položaju. Na primjer, svi

očekujemo da recimo

osoba sa invaliditetom na

vrijeme plati račun za struju,

a poslodavci rijetko

zapošljavaju osobe sa

invaliditetom. Ili, još

banalnije, osobi sa

invaliditetom nije

omogućen prilaz mjestu na

kojem treba platiti račun.”

M.S. Banja Luka

„Mi smo nedavno sa

profesoricom razgovarali o

diskriminaciji. Rekla nam je

da su definicije

diskriminacije često različite

i dešava se da budu

konfuzne. Zato nam je

profeosrica rekla da je

diskriminacija nejednako

postupanje prema

jednakima i jednako

postupanje prema

nejednakima.”

L.B. Brčko

„Ljudi ne znaju dovoljno o

diskriminaciji. Mislim da je

osnovna zabluda da ljudi

koji trebaju implementirati

zakon ne diskriminišu. Svako

može diskriminisati i biti

diskriminisan. Može vas

recimo diskriminisati

policajac i vama napisati

kazno zato jer ste Rom koji

vozi starije auto, a ne

napisati kaznu za isti

prekršaj nekome ko nije

Rom. U svakom slučaju

mislim da diskriminacija nije

ok i da se svi trebamo boriti

protiv ove pojave.”

A.Š. Prijedor

„Mislim da su predrasude

najčešći uzrok za diskriminaciju.

Mislimo da je recimo žena manje

sposobna od muškarca pa je ne

zaposlimo. Na primjer mislimo da

su žene loši vozači pa ne želimo

uposliti ženu da bude instruktor

vožnje. Posebno je opasno jer svi

mislimo da smo otporni na

predrasude a nismo. Svi ih

imamo.”

L.K. Mostar

22

DA LI STE ZNALI?

Da li ste znali da

u BiH i dalje ne

postoji

sveobuhvatna

statistika u vezi sa

diskriminacijom?

59% radnika u BiH

je iskusilo neki

oblik

diskriminacije na

radnom mjestu.

Najčešći oblik

diskriminacije na

radnom mjestu je

mobing.

64.20 % radnika

smatra da je

mobing prisutan u

njihovoj firmi ali

šute o tome kako

ne bi izgubili

posao.

Žene su češće

žrtve

diskriminacije po

osnovu spola, a

češće su i žrtve

mobinga u

odnosu na

kolege muškog

spola.Odgovore nećemo ponuditi na zadnjoj strani, nego kroz

pripreme za debate istražite samostalno odgovore na ova

pitanja i svakako prelistatjte i prethidne brojeve Debatnih

novosti

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1.Koja je jedna od najdiskriminiranijih

skupina u Evropi?

2.Šta mislite, zbog čega su Romi u BiH

obespravljeni?

3.Dešava li se institucionalna

diskriminacija u BiH?

4. Navedite primjer?

5.Koji su sve rokovi u vezi sa tužbom zbog diskriminacije spomenuti u

Zakonu o zabrani diskriminacije BiH?

6.Postoji li diskriminacija među starim

osobama u BiH?

7. Postoji li vjerska diskriminacija u BiH?

8.Treba li osobama koje se oblače u

skladu sa propisima svoje vjere zabraniti rad u javnim ustanovama?

9.Obrazložite odgovor na prethodno

pitanje!

10.Ko je u sportskim disciplinama izdržljiviji

– žene ili muškarci?

23

Pročitajmo strip zajedno!

Pročitajte i

analizirajte strip sa

kolegama iz

razreda.

Da li se u vašem

razredu ikada

desila slična

situacija?

Kako ste riješili

situaciju?

Je li učiteljica

dobro regirala?

Zbog čega Marko

i Azra nisu htjeli da

se druže?

Imate li vi neku

predrasudu

prema nekome?

Koju?

Kako ste otkrili da

imate

predrasude?

Da li ih se želite

riješiti?

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

DISKRIMINACIJA U ŠKOLI

24

Definirajmo pojmove

zajedno

Predrasuda je

unaprijed donesen sud o

nekome ili nečemu koji je

zasnovan na nedokazanim

tvrdnjama, odnosno

negativni stav prema nekoj

skupini ili prema pojedincu.

Rat je oružani

sukob velikih razmjera između

dviju ili više država, dvaju

naroda, dviju ljudskih skupina.

Mržnja je snažni

osjećaj koji nagoni da se

komu želi ili da mu se čini zlo,

osjećaj krajnje odbojnosti prema

komu ili čemu, bolesno stanje

neprijateljstva.

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

DISKRIMINACIJA U ŠKOLI

25

Definirajmo zajedno

Neprijatelj

(čiji) onaj koji vodi

rat kao druga strana, zaraćena

strana jedna drugoj

onaj koji drugoj određenoj osobi

želi ili nanosi zlo(čiji, kome) ono

što nanosi štetu, bolest, nesreću

itd. [alkoholizam je neprijatelj

društvu](čega) onaj koji

se bori protiv čega štetnoga

[neprijatelj pušenja]

Ubistvo je čin

oduzimanja života drugom

čovjeku.

Vojnik je onaj koji služi u vojsci, koji

vrši vojničku službu bez obzira

na čin

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

DISKRIMINACIJA U ŠKOLI

26

Citati o mržnji da ne bismo

mrzili

Mržnja se nikad

ne smiruje

mržnjom, već

jedino njenim

odsustvom. Ovo je

vječni zakon.

Buda

Ona ga nije

zamrzila zato što

ga je voljela,

nego zato što su

propali njeni snovi,

ljudsko srce ima

granice u ljubavi,

ali nema u mržnji!!!

Balzak

Ja samog sebe

držim za

nesposobnog da

mrzim bilo koje

živo biće na

zemlji. Na dugom

putu discipline

molitve prestao

sam prije više od

četrdeset godina

da mrzim bilo

koga. Ja znam da

je to veliki zahtjev,

ipak ga se

pridržavam sa

humanošću.

Mahatma Gandi

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

DISKRIMINACIJA U ŠKOLI

27

Citati o mržnji da ne bismo

mrzili

Da bi vidjeli

neprijateljevu

propast, neki su

spremni i na

vlastitu.

Hans Christian

Andersen

Mogu sebi priuštiti

da me neki ljudi

mrze, ali nisam

dovoljno bogat

da Vam sam dam

u ruke taj luksuz.

Dikens

Mržnja tako

izopači i najširi um,

poremeti i

najbolje

obrazovanje,

iskvari i najčistije

srce, da unese

nered u celu

čovekovu prirodu.

Zbog ovog mržnja

napravi nekog

nemogućim u

društvu, a

nesnosnim čak i u

svojoj sopstvenoj

kući. Mržnja,

dakle, najpre

pogađa onog koji

je nosi.

Jovan Dučić

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

DISKRIMINACIJA U ŠKOLI

28

Ivo Andrić o mržnji u Bosni

…Bosna je zemlja mržnje i straha. Ali da

ostavimo po strani strah koji je samo

korelativ te mržnje, njen prirodan odjek, i

da govorimo o mržnji. Da, o mržnji. I ti se

instinktivno trzaš i buniš kad čuješ tu reč (to

sam video one noći na stanici), kao što se

svaki od vas opire da to čuje, shvati i uvidi. A

stvar je baš u tome što bi to trebalo uočiti,

utvrditi, analizirati. I nesreća je u tome što

se niko neće i ne ume da učini. Jer, fatalna

karakteristika te mržnje i jeste u tome što

bosanski čovek nije svestan mržnje koja živi

u njemu, što zazire od njenog analiziranja, i –

mrzi svakog ko pokuša da to učini. Pa ipak,

činjenica je: da u Bosni i Hercegovini ima više

ljudi koji su spremni da u nastupima ̧ nesvesne

mržnje, raznim povodima i pod

raznim izgovorima, ubijaju ili budu ubijeni,

nego u drugim po ljudstvu i prostranstvu

mnogo većim slovenskim i

neslovenskimzemljama…

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

DISKRIMINACIJA U ŠKOLI

29

U septembru smo nastavili debatirati o

diskriminaciji. Sve teze su kreirane na osnovu

aktuelnih dešavanja i medijskih tekstova.

Debatanti su, vrijedno postavljali komentare o

sljedećim temama:

Zemljišni posjedi u BiH najvećim dijelom

pripadaju muškarcima čime se podstiče

diskriminacija jer žene imaju manje prilike za

ostvarivanje prihoda bavljenjem

zemljoradnjom?

Diskriminacija na osnovu fizičkog izgleda nije

nikada opravdana, čak ni kada se radi o

određenim oblicima posla?

Sve državne institucije bi trebale imati zakonsku

obavezu da sadržaje svojih web stranica

prilagode osobama sa invaliditetom, a

posebno slijepim i slabovidim osobama?

Tekstovi u nastavku su

komentari online debatanata Što se tiče izlaganja kolegica njen

prvi argument glasi “Diskriminacija osoba sa

invaliditetom” s čime se slažem osobe sa invaliditetom jesu

diskriminisane u našoj zemlji to je nažalost činjenica ali ne vidim kako je dokazivanje toga bitno

za tezu jer u prvoj potkrjepi kolegica navodi poteškoče pri

zapošljavanju te dobijanju potvrde o invalidnosti a u

drugoj iznosi podatke o broju osoba sa invaliditetom u BiH dalje se bavi time ko reguliše

njihov položaj. Sve to jeste tako i sve te podatke možemo naći na internetu, možemo mi ali osobe sa invaliditetom ne mogu to je ono o čemu govorimo, govorimo o

nedostupnosti web sadržaja osobama sa invaliditetom sto je kolegica potpuno izostavila, a

to i jeste zapravo srž ove teze. U drugom argumentu se bazirala na RTV servise koji ustvari nisu

drzavne institucije (http://www.adresar.ads.gov.ba) niti web stranice tako da se opet odmiče od onga sta je

tema debate. Drugi argument uvažene kolegice također govori isključivo o gluhim i

njemim osobama dok u tezi jasno stoji slijepe i slabovidne

osobe. Dakle ono šta zastupam i o čemu govorimo jeste

zakonska obaveza prilagođavanja web sadrzaja

osobama sa invalidotetom posebno slijepim i slabovidnim osobama, koju bi neosporno sve drzavne institucije trebale

imati zbog trenutne nedostupnosti istih.

Pročitajte...

DEBATOLOGIJA

30

IZVOR:http://www.ombudsmen.gov.ba/Novost.aspx?newsid=710&lang=BS

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O čemu je

razgovarano sa

premijerom

Kantona

Sarakevo?

U čemu je

uočen pomak?

Na koji segment

se odnosi

največi broj

upućenih žalbi

instituciji

Ombudsmena?

Šta nedostaje u

ustavu Kantona

Sarajevo?

O kojim

aktuelnim

problemima je

razgovarano?

Koji su naredni

koraci Vlade KS i

Ombudsmana?

Teza za debatu:

Instituciji

ombudsmana

treba dati veće

ovlasti?

31

IZVOR:http://www.ombudsmen.gov.ba/Novost.aspx?newsid=708&lang=BS

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O čemu je

razgovarano

tokom

sastanka?

Koja je bila

centralna tema

razgovora?

Kako je

ocijenjena

saradnja između

Ombudsmena

BiH i UNICEF-a?

Kako je

ocijenjena

situacija u vezi

sa

maloljetničkim

prestupništvom

u BiH?

Sa kim je

odrđan dodatni

sastanak?

Koju ustanovu su

posjetili?

Teza za debatu:

Sve institucije u

BiH trebaju više

raditi na

poštivanju prava

djece u BiH?

32

IZVOR:http://www.ombudsmen.gov.ba/Novost.aspx?newsid=707&lang=BS

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O čemu se

govori u tekstu?

Da ste vi

Ombudsmen, o

čemu biste htjeli

razgovarati sa

direktorom

kazneno-

popravne

institucije?

Teza za debatu:

Ljudska prava

zatvorenika u

BiH se poštuju?

IZVOR:http://www.ombudsmen.gov.ba/Novost.aspx?newsid=706&lang=BS

RAZMISLI I

ODGOVORI

Je li u tekstu

navedeno o

kojoj

problematici se

radi?

Je li tema

sastanka ostala

nejasna?

Teza za debatu:

Ombudsmeni za

ljudska prava

trebaju češće

vršiti nadzor nad

radom

institucija?

33

IZVOR:http://www.ombudsmen.gov.ba/Novost.aspx?newsid=704&lang=BS

IZVOR:http://www.ombudsmen.gov.ba/Novost.aspx?newsid=705&lang=BS

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

Koji je cilj

spomenute

konferencije?

Ko je organizirao

konferenciju?

O čemu je

razgovarano?

Teza za debatu:

U Bih treba

organizirati više

konferencija

posvećenih

problemu

diskriminacije?

RAZMISLI I

ODGOVORI

Koji je bio povod

za sastanak?

Ko je

učestvovao na

sastanku?

Teza za debatu:

Ombudsmeni za

ljudska prava

trebaju češće

posjećivati

lokalne

zajednice i

razgovarati o

ljudskim

pravima?

34

Raduje nas da smo i u septembru dobili vaša pisma. Nažalost, ne

možemo objaviti sva vaša pisma ali evo, objavljujemo ovo, u

kojem smo dobili i neke pohvale za naš rad.

Draga redakcijo,Pišem vam prvi put, ali morala sam jer me strah da oovome pričam čak i sa drugaricama.Ovako, idem u gimnaziju. Nemam tatu. Umro je. Živimsa mamom i sestrom od mamine penzije. U razredu sumi bogate prijateljice koje se skupo oblače i imajucool mobitele. Ja nemam mobitel. Nemamo para za

njeg. Meni nije krivo što nemam. Imat ću kad sezaposlim jednom. Ali, drugarice ne žele da s njimaizlazim. Čak su mi to i rekle. Jedna mi je rekla da je stidmene jer izgledam zapušteno. Vjerujte ja sam čista iuredna, ali nisam u markiranoj odjeći. Počele su meizbjegavati i sada već mjesec dana ja sam sama,

nemam s kim izaći. One ne daju da im priđem. Ja samdobar priajtelj, čuvam tajnu, a one neće da megledaju samo zbog para. Ne daju mi da se družim snjima, a ja patim. Šta da radim?Puno vam hvala,Andrea

Draga Andrea,Drago nam je što si se odlučila pisati baš nama. Žao mije zbog situacije u kojoj se nalaziš, ali glavu gore, ništanije nerješivo. Ako mogu reći, tebe tvoje drugaricediskriminiraju na temelju novca i statusa u društvu. No,zbog toga nikako ne bi smjela biti tužna. Znamo danije jednostavno suočiti se s nepravdom, ali ako su tezbog novaca odbacile, one ne zaslužuju da tuguješzbog njih. Ukoliko je nekome važniji novac odpovjerenja i priajteljstva onda i ne treba da se družite.Bolje je pročitati neku lijepu knjigu ili baviti se društvenokorisnim radom nego tugovati zbog prijatelja koji tozapravo i nisu.Dakle, glavu gore. Ne razmišljaj o njima. Novac jeprolazan, a ljudske vrijednosti su trajne. „Neiskrenog izlog prijatelja se treba bojati više nego divlje životinje.Zvijer može raniti tvoje tijelo, ali zato prijatelj možepovrijediti tvoj um.” (Albert Kami)

Tekstovi u nastavku su

linkovi za uvod u online

debate i teze koje su bile

aktuelne u avgustu

https://studomat.ba/foru

m/tema/u-bih-postoji-

sistemska-diskriminacija-

osoba-koje-javno-

ispovijedaju-svoju/

https://studomat.ba/foru

m/tema/diskriminacija-

roma-je-prisutna-svugdje-

u-svijetu/

https://studomat.ba/foru

m/tema/diskriminacija-

zena-je-prisutna-i-u-muzici/

https://studomat.ba/foru

m/tema/da-li-je-u-pitanju-

diskriminacija-ukoliko-

osiguravajuca-drustva-

imaju/

Pročitajte...PIŠEŠ MI, PIŠEM TI

35

"Danas prisustvujemo ne pobjedi jedne partije, već

proslavi slobode, koja simbolizuje i kraj i početak,

koja označava obnovu kao i promjenu. Jer, ja sam

pred vama i svemoćnim Bogom položio istu svečanu

zakletvu koju su naši preci propisali prije skoro jednog

i tri četvrtine vijeka.

Svijet je sada sasvim drugačiji. Čovjek u svojim

smrtnim rukama drži silu koja može da uništi sve

oblike siromaštva, ali i svaki oblik ljudskog života. A

ipak je isto revolucionarno uvjerenje, za koje su se

naši preci borili, još uvijek sporno širom svijeta-

uvjerenje da pravi ljudi ne izviru iz velikodušnosti

države, već iz ruku Boga.

Danas ne smijemo zaboraviti da smo mi nasljednici

te prve revolucije. Neka svijet ide naprijed od sada i

odavde, podjednako i za prijatelje i za neprijatelje,

neka se ne ugasi baklja koja je prenijeta na ovu

generaciju Amerikanaca, rođenih u ovom vijeku,

prekaljenih ratom, disciplinovanih teškim i gorkim

mirom, ponosnih na naše drevno naslijeđe, koji ne

pristaju da svjedoče ili da dozvole da se postepeno

ukidaju ona ljudska prava kojima je ova nacija uvijek bila posvećena i kojima smo

mi danas posvećeni, i kod kuće i širom svijeta.

Neka svaki narod zna, bilo da nas želi jake ili slabe, da ćemo platiti svaku cijenu,

podnijeti svaki teret, suočiti se sa svakom teškoćom, pomoći svakog prijatelja,

usprotiviti se svakom neprijatelju, kako bismo osigurali opstanak i uspjeh slobode...

Ali, ni dvije velike i moćne grupe naroda nemaju koristi od sadašnjeg kursa: obje su

preopterećene cijenom modernog naoružanja, obje su s pravom uznemirene

stalnim širenjem smrtonosnog oružja, pa ipak obje se utrkuju koja će prije da

promijeni neizvjesnu ravnotežu straha.

Zato počnimo iznova, podsjećajući obje strane da učtivost nije znak slabosti i da je

iskrenost uvijek na provjeri. Nemojmo nikada pregovarati iz straha, ali nemojmo

nikada ni strahovati da pregovaramo. Neka obje strane istraže probleme koji nas

ujedinjuju, umjesto stalnog vraćanja na one koji nas razdvajaju. Neka obje strane,

prvi put, formulišu ozbiljne i precizne prijedloge za nadgledanje i kontrolu oružja i

prenesu svoju moć da unište društvo pod apsolutnu kontrolu svih naroda. Neka obje

strane počnu da prizivaju čuda nauke umjesto straha. Zajedno istražujmo zvijezde,

osvajajmo pustinje, suzbijajmo bolesti, dotaknimo dubine okeana, odobrimo

umjetnost i trgovinu.

UMJESTO KRAJA – INAUGURALNI GOVOR DŽON F. KENEDI

Džon F. Kenedi (1917-

1963), američki političar,

najmlađi predsjednik SAD.

1960. je održao

inauguracijski govor.

(Osnovi retorike i

besedništva, Beograd,

Zavod za udžbenike, 1994)

36

Neka se obje strane ujedine i

povedu računa na svim

stranama svijeta o zapovijesti

proroka Isaije da «ukinu teške

terete... i ... dopuste ugnjetenima

da budu slobodni»... Sve se to

neće završiti u prvih sto dana.

Neće se okončati ni u prvih

hiljadu dana, niti za vrijeme

života ove administracije, možda

čak ni za vrijeme života ove

planete. Ali, hajde da počnemo!

U vašim će rukama, dragi sugrađani, više no u mojim, ležati konačni uspjeh ili

neuspjeh našeg pravca. Od kada je ova zemlja osnovana; svaka generacija

Amerikanaca je bila pozvana da pruži svjedočanstvo svoje nacionalne odanosti.

Grobovi mladih Amerikanaca, koji su se odazvali tom pozivu, pokrivaju zemaljsku

kuglu. Sada nas trube opet pozivaju- ne kao zov da uzmemo oružje, mada nam je

oružje potrebno, ne kao zov u boj, mada smo za borbu spremni, već kao poziv da

preuzmemo teret duge neizvjesne bitke, koja će trajati godinama, bitke protiv

zajedničkih neprijatelja: straha, siromaštva, bolesti i samog rata. Možemo li stvoriti

protiv tih neprijatelja veliki i cjeloviti savez-Sjevera i Juga, Istoka i Zapada, i tako

obezbijediti blagotvorniji život za cjelokupno čovječanstvo? Hoćemo li učestvovati

u tom historijskom naporu? U dugoj historiji svijeta, samo je nekoliko generacija

dobilo ulogu da brani slobodu, koja je u ovo vrijeme u najvećoj opasnosti. Ja se ne

kolebam pred odgovornošću, ja je pozdravljam. Ne vjerujem da bi bilo ko od nas

mijenjao mjesto sa bilo kojim drugim narodom ili bilo kojom drugom generacijom.

Snaga, vjera, predanost koju mi unosimo u ovo nastojanje, osvijetlit će našu zemlju

i sve koji joj služe, a bljesak te vatre može uistinu obasjati svijet.

I zato, moji sugrađani Amerikanci: pitajte ne što vaša zemlja može da učini za vas,

nego što vi možete da učinite za nju. Moji dragi građani svijeta, pitajte ne što će

Amerika učiniti za vas, nego što zajednički možemo učiniti za slobodu čovjeka.

Najzad, bilo da ste građani Amerike ili građani svijeta, tražite od nas ovdje onu istu

veliku mjeru snage i žrtvovanja koju mi tražimo od vas. Sa čistom savješću kao

našom jedinom sigurnom nagradom, sa historijom kao konačnim sudijom naših

djela, povedimo naprijed zemlju koju volimo, moleći Njegov blagoslov i Njegovu

pomoć, ali znajući da ovdje na zemlji Božje djelo uistinu mora biti naše sopstveno."

UMJESTO KRAJA – INAUGURALNI GOVOR DŽON F. KENEDI

37

Debatne novosti, br. 9Septembar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts