0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCHMREŽA

PRAVDEGRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

Ove Debatne novosti objavljene su u okviru programa “Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog

društva u borbi protiv diskriminacije” kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi

projekat Jednaki u različitosti. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.

Disclaimer: Ove Debatne novosti objavljene su uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za

međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj

izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

1

GENERALNI CILJ:

Osigurati otvoren dijalog i argumentiranu

javnu raspravu srednjoškolaca o

specifičnim oblicima diskriminacije i

mehanizmima koji su na raspolaganju

građanima BiH kako bi se zaštitili od bilo

kojeg oblika diskriminatorskih politika

SPECIFIČNI CILJEVI:

Informisati i uključiti mlade u dijalog o

pojavnim oblicima diskriminacije u

lokalnoj zajednici

PROJEKT:

“JEDNAKI U RAZLIČITOSTI”

SADRŽAJ

O PROJEKTU 1

UVOD 2

DISKRIMINACIJA JE/NIJE 3

JESMO LI JEDNAKI? 4

DISKRIMINACIJA ŽENA I NA BBC 5

ŽENSKI DRVOSJEČA 6

ŽENE PREMALO ZASTUPLJENE U

INSTITUCIJAMA VLASTI BIH

7

ARGUMENTIRAJMO PROTIV

DISKRIMINACIJE

8

NE ZABORAVIMO ZAKON 9

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA O

DISKRIMINACIJI U 2016.

10

JESTE LI ZNALI? 11

PJESMOM DA TI KAŽEM 12

DA LI STE ZNALI? 13

SPREJ ZA SAMOODBRANU

DOSTUPAN I MUŠKARCIMA

14

KVISKOTEKA 15

STRIPOM PROTIV

DISKRIMINACIJE

16

DEBATOLOGIJA 17

MEDIJI O DISKRIMINACIJI 18

PIŠEŠ MI, PIŠEM TI 21

UMJESTO KRAJA 23

2

Pred vama je još jedno izdanje Debatnih novosti

posvećeno informiranju o diskriminaciji. Zajedno ćemo

učiti o diskriminaciji, nastaviti čitati Zakone i vidjeti šta je

novo u svijetu i BiH kada je u pitanju diskriminacija. Mnogi

od nas su na odmoru i nekako se čini da manje

razmišljamo o problemima koji nas okružuju. Ipak, mi

vjerujemo da sve probleme zajedno možemo riješiti. Ako

vi niste diskriminirani, izvještaji Ombudsmena kažu da

neko u vašoj okolini jeste. Bilo da se radi o maloj Romkinji

koja naredne godine neće krenuti u školu iako ima osam

godina jer ona „ne postoji”. A vi znate da postoji... Ili se

možda radi o dragoj profesorici koja je netom prije

odlaska u penziju dobila otkaz jer je „višak”, a i ima

„viška” godina? A možda mama vaše prijateljice nije

dobila posao samo zato jer je žena?

O bilo kojem obliku diskriminacije da se radi, jedno je

sigurno: ne smijemo prestati da se borimo protiv ove

negativne društvene pojave i nikada ne smijemo prestati

pokušavati da stvorimo društvo u kojem se zajedno

smijemo, rastemo, učimo i u kojem se razlikujemo samo

po širini osmijeha koji nosimo na licu. Možda vam ove

naše tvrdnje zvuče predaleko, ali nisu. Promjene o kojima

govorimo su u nama. Promjene možemo sami inicirati.

Zajedno!

Nadamo se da će vam čitanje Debatnih novosti biti

zanimljivo i da ćete tekstove dijeliti sa svojim prijateljima i

porodicom. Želimo da sve naše zajedničke poruke nađu

put do očiju što većeg broja ljudi, a nadamo se da

ćemo osvojiti i njihova srca i nagovoriti ih da skupa sa

nama krenu u borbu protiv diskriminacije. Nije lako, ali

vjerujemo da skupa možemo učiniti ovo parče našeg

svijeta malo ljepšim mjestom za život.

UVODRiječi u slici...

„Sva ljudska bića rađaju

se slobodna i jednaka u

dostojanstvu i pravima.

Ona su obdarena

razumom i svešću i

treba jedni prema

drugima da postupaju u

duhu bratstva.”

Univerzalna Deklaracija

O Ljudskim Pravima

3

DISKRIMINACIJA JE/NIJE…Riječju i slikom

da ti kažem

„Svakom pripadaju sva

prava i slobode

proglašene u ovoj

Deklaraciji bez ikakvih

razlika u pogledu rase,

boje, pola, jezika,

veroispovesti, političkog

ili drugog mišljenja,

nacionalnog ili

društvenog porekla,

imovine, rođenja ili

drugih okolnosti. Dalje,

neće se praviti nikakva

razlika na osnovu

političkog, pravnog ili

međunarodnog statusa

zemlje ili teritorije kojoj

neko lice pripada, bilo

da je ona nezavisna,

pod starateljstvom,

nesamoupravna, ili da

joj je suverenost na ma

koji drugi način

ograničena.”

Opća Deklaracija o

ljudskim pravima

.

DISKRIMINACIJAJESTE

DISKRIMINACIJA NIJE

Ako ne možeš ostvariti

neki medicinski tretman

(npr. rentgen,

ginekološki pregled) u

Domu zdravlja jer se

prostorije nalaze na

drugom spratu, bez lifta,

a ti si osoba koja koristi

kolica;

Ako te ne prime na

pregled u ambulanti koji

nije hitne prirode jer

nemaš

zdravstvenu

knjižicu/zdravstveno

osiguranje;

Ako si krenula u osnovnu

školu a onda ti je

porodica naredila da

prestaneš ići u školu s

obrazloženjem da nema

novaca za tvoje

školovanje, a za

školovanje tvog brata

ima;

Ako češće od drugih

padaš na predmetu kod

određenog nastavnika

koji

to obrazlaže tvojim

neodovoljnim znanjem;

Ako se konkursom za

radno mjesto, pored

školske spreme, traži da

još

imaš i vozačku dozvolu,

najmanje 10 godina

radnog iskustva i

spretnost

u komunikaciji s ljudima;

Ako konkusom traže

isključivo ženu (npr.

konobaricu do 25

godina);

Ako na prilazu u javni

bazen/biblioteku/kino

nema prilaz za osobe u

kolicima;

Ako se na javnom

bazenu postavi natpis

kojim se djeci bez pratnje

roditelja zabranjuje ulaz;

4

U prošlom broju Debatnih Novosti smo mnogo pisali o

jednakosti izmešu muškaraca i žena i omjeru u kojem

žene odnosno muškarci obavljaju određene poslove.

Žene i dalje u većem omjeru obavljaju poslove koji su

„namijenjeni” ženama i koji su usko povezani sa ulogom

majke koje žene imaju. Međutim, znamo da sve žene

nisu majke niti da im iko ima pravo nametati preuzimanje

bilo koje uloge koju ne žele preuzeti. U ovom broju ćemo

nastaviti razgovarati o muško-ženskim odnosima i zbog

čega su žene više diskriminirane od muškaraca. Možda

niste znali, ali žene manje zarađuju od muškaraca, a

govorimo o istom radnom mjestu istim obavezama i

odgovornostima sa istim radnim iskustvom i neophodnim

obrazovanjem. Mislimo da ovo nije dobro za društvo u

cjelini. Ova praksa uči muškarce da olako prihvataju svoj

uspjeh i da bi bili uspješniji od neke žene koja ima iste

kvalifikacije kao i oni, trebaju samo biti – muškarci. Žene,

sa druge strane, uče da se moraju često i duplo više

truditi da bi dobile određeni posao što može djelovati

vrlo demotivirajuće... Nerijetko se dešava da baš zbog

ovakve prakse žene budu neabiciozne jer ih društvo uči

da su manje vrijedne nego muškarci. To moramo

mijenjati!

JESMO LI JEDNAKI?Slikom i riječju...

U ovom broju

nastavljamo razgovarati

o muško/ženskim

poslovima... Statistike

koje smo pronašli su

nas baš iznenadile.

Iznenadila nas je i

činjenica da smo za

određena zanimanja

uspjeli naći samo nazive

u muškom rodu. To nije

jednakost! To je

zanemarivanje identiteta

preko 50% svjetske

populacije.Predlažemo

da pogledate kratki

video koji smo za vas

pripremili:

https://www.youtube.co

m/watch?v=0inUEx5L-

Fs

5

Nerijetko se pozivamo na Evropsku Uniju ili zemlje zapada

kao na teritorije koje nam trebaju biti uzor u poštivanju

ljudskih prava i promoviranju nediskriminatorskih politika.

Međutim, s obzirom na nedavnu vijest o disparitetu plata

na najvećoj britanskoj TV kući između muškaraca i žena,

čini se da ni kod njih ne cvatu ruže. Tačnije, ženama ne

cvatu ruže... Je li moguće da nacviše plaćena žena treba

raditi više od četiri godine kako bi zaradila koliko i njen

najviše plaćeni kolega muškarac za godinu dana?

Moguće jeste, ali dobro nije. Ovakav disparitet rađa

nezadovoljstvo radnika, odnosno radnica, a svi znamo da

je samo zadovoljan radnik dobar radnik. Da, žene su već

reagirale i zatražile izjednačavanje plata. Ipak, bojimo se

da će njihovi zahtjevi ostati samo mrtvo slovo na papiru i

da će i dalje njihove muške kolege za isti posao uz istu

školsku spremu i radno iskustvo imati preko četiri puta veću

platu. A nama se čini još gorim jer se ne radi o nekoj

„zaostaloj” zemlji. Radi se o zemlji koja se često ponosi

poštivanjem ljudskih prava i promoviranjem jednakosti.

Nekako nam se čini da su jedni jednakiji od drugih.

Izvor:

http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/diskriminacij

a-na-bbcu/206653

DISKRIMINACIJA ŽENA I NA BBCJeste li znali?

Prema Pew Reserach

Center izvještaju,

žene su u 2015.

godini zarađivale 87

centi za svaki dolar

koji zaradi muškarac.

U poslovima koji su u

vezi sa brigom o djeci

su uglavnom

zaposlene žene

(95%), ali i u ovim

poslovima muškarac

zaradi više nego žena.

Sve navedene

statistike su još gore

(na štetu žena)

ukoliko niste žena

bjelkinja.

Žene starije od 55

godina zarađuju još

manje.

Ženama u prosjeku

treba šest mjeseci

više u odnosu na

muškarce kako bi

dobile unapređenje.

Što j pozicija viša,

vremenski period se

povećava.

6

90,8 % drvosječa su

muškarci, a samo 9,2%

su žene

Nismo sigurni da se

radi o

nezainteresiranosti

žena za ovu profesiju.

Više se radi o

nametnutim

društvenim normama

prema kojima još

uvijek nije prihvatljivo,

ili u najmanju ruku,

uobičajeno da se žena

bavi ovom vrstom

posla.

Neko će možda reći da u BiH imamo veće probleme od

naziva određenih zanimanja u ženskom rodu... Pa ipak,

zašto nam toliko smeta ako uvedemo i neke nove nazive

za zanimanja koja trenutno nemamo u ženskom rodu u

jezicima naroda BiH? Da li kreiranje naziva nekome

oduzelo neko pravo? Ne. Da li bi nekoga ugrozilo? Možda,

one balkanske muškarce kojima „žensko ne treba ić’ u

sječu drva”. A šta ako sam ja žena koja baš tako želi da

zaradi? I kako bih se onda zvala? Drvosječica?

Drvosječkinja? Žena drvosječa? Pomozite!

Izvor: http://www.6yka.com/novost/125745/ne-postoji-nikakav-

ni-gramaticki-ni-drustveni-razlog-zasto-bismo-premijerku-

nazivali-premijer-

Riječi u slici...ŽENSKI DRVOSJEČA

7

O problemu manjka žena u politici su mediji već dosta

govorili. Činjenica je da političke stranke na svoje liste

stavljaju određeni broj žena kako bi poštovali zakonom

određenu kvotu. Uglavnom. Ne kažemo da sve stranke

to rade ali u većini slučajeva žene služe za procentualno

popunjavanje broja na listama. Takva praksa mora biti

ukinuta. Žene nisu samo broj. One su živa bića koja mogu

mnogo doprinijeti prosperitetu društva. Žene ne smiju

dozvoliti da budu zanemarene.

Nažalost još uvijek nas čude informacije kada čujemo da

je neka žena visoko pozicionirana. Bez namjere da

ulazimo u političko ustrojstvo Republike Hrvatske, svi

znamo da im je predsjednica žena, a ponekad se čini da

je to jedino što mediji ističu o sposobnoj osobi koja vodi

državu. Nešto se ne sjećamo da je neko istakao da je

Donald Tramp – muškarac...

Izvor: https://dnevni-list.ba/zene-su-i-dalje-premalo-

zastupljene-u-institucijama-vlasti-u-bih/

ŽENE PREMALO ZASTUPLJENE U INSTITUCIJAMA

VLASTI U BiH?

Riječi u slici...

U zakonodavnim

tijelima, procenat

političarki iznosi oko

19% u prosjeku, što je

negdje na nivou

prosjeka zemalja

članica EU, a u

izvršnoj vlasti taj se

procenat kreće od 0

do nešto preko 20

procenata.

8

Teško je zamisliti da

se neko usuđuje

postavititi pitanje

koje afirmira

diskriminaciju. No,

nažalost postoje i

takva pitanja. Vi

nađite što više

argumenata protiv i

podijelite ih sa

prijateljima.

ŽENE TREBAJU BITI VIŠE UKLJUČENE U POLITIKU?

ARGUMENTIRAJMO PROTIV DISKRIMINACIJE Riječi u slici...

DA NE

Žene svojim znanjem

unapređuju politiku

Žene nemaju više znanja

od muškaraca. Imaju isto.

Više žena u politici znači

manje konflikta.

Spol vas ne čini manje ili

više konfliktnom osobom.

Ima ih nedovoljno. Da ih je neodvoljno, bilo

bih više. Ovo je prosti

sistem ponude i

potražnje.

Žene su bolji političari od

muškaraca.

Spol vas ne čini boljim ili

lošijim političarem.

Afirmacijska argumentacijska linija

1. Definirati ključne riječi

2. Postaviti i opravdati kriterij

3. Dati argumente i prilog tezi u skladu s definicijom i kriterijem

4. Pobijati argumente negacije i osnaživati vlastite

5. Sučeljavati afirmacijsku liniju i negacijsku liniju ističući prednosti afirmacijske linije

• Negacijska argumentacijska linija

1. Prihvatiti definiciju (ponuditi svoju)

2. Prihvatiti kriterij (ponuditi novi)

3. Dati argumente koji pobijaju tezu u skladu s kriterijem i definicijom

4. Pobijati argumente afirmacijske ekipe i osnaživati vlastite

5. Sučeljavati afirmacijsku i negacijsku liniju ističući prednosti negacijske linije

9

Žene su u Bosni i

Hercegovini izložene

diskriminaciji i u

pristupu ekonomskim

i socijalnim pravima,

naročito u

zapošljavanju i

upravljanju javnim

preduzećima,

pristupu pravu na

porodiljsko odsustvo i

naknade.

Tradicionalni,

stereotipni i

patrijarhalni obrasci

su često glavna

prepreka u

ostvarivanju

suštinske rodne

ravnopravnosti. S tim

u vezi, treba posebno

napomenuti da su

ženska ljudska prava

nešto što pripada

svakoj osobi ženskog

pola po samom

rođenju, kao i sva

druga ljudska prava,

ali se ona najčešće

kao takva dovode u

pitanje, odnosno

stalno se postavlja

pitanje o tome zašto

se potencira zaštita

tih prava.

Lejla Arnaut, Žene

ženama

NE ZABORAVIMO ZAKON

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

Član 12. (Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije)

(1) Lice ili grupa lica koja su izložena bilo kojem obliku diskriminacije,

prema odredbama ovog zakona, ovlašteni su da podnesu tužbu i

traže: a) utvrđivanje da je tuženi povrijedio tužiočevo pravo na

jednako postupanje, odnosno da radnja koju je preduzeo ili

propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako

postupanje (tužba za utvrđivanje diskriminacije); b) zabranu

preduzimanja radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiočevo

pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima

se uklanja diskriminacija ili njene posljedice (tužba za zabranu ili

otklanjanje diskriminacije); c) da se nadoknadi materijalna i

nematerijalna šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim

zakonom (tužba za naknadu štete); d) da se presuda kojom je

utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak

tuženika objavi u medijima;

(2) Zahtjevi iz stava (1) ovog člana mogu se istaknuti zajedno sa

zahtjevima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje u

parničnom postupku ako su svi zahtjevi u međusobnoj vezi, bez

obzira na to je li za te zahtjeve propisano rješavanje u redovnom

ili u posebnom parničnom postupku, osim sporova o smetanju

posjeda. U tom slučaju primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu

spora o kojoj je riječ, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) O tužbama iz stava (1) ovog člana odlučuje nadležni sud

primjenjujući odredbe zakona o parničnom postupku koji se

primjenjuju u Bosni i Hercegovini, ako ovim zakonom nije

drugačije određeno.

(4) Zahtjev za objavu presude iz stava (1) tačke d) ovoga člana sud

će usvojiti ako utvrdi: (a) da je do povrede prava na jednako

postupanje došlo posredstvom medija ili (b) da je informacija o

postupanju koje krši pravo na jednako postupanje bila objavljena

u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune

naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakog postupanja u

budućim slučajevima.

(5) Ako usvoji zahtjev za objavom presude, sud će naložiti da se

presuda objavi u cijelosti. Izuzetno, sud može odrediti da se

presuda objavi u dijelovima ili da se iz teksta presude uklone

određeni lični podaci ako je to potrebno radi zaštite privatnosti

stranaka i drugih osoba, a ne dovodi u pitanje svrhu pružene

pravne zaštite.

(6) Presuda kojom se nalaže objava u medijima obavezuje izdavača

medija u kojem treba objaviti presudu, bez obzira na to je li bio

stranka u postupku.

Par riječi

10

Riječi u slici…

Zaista su zanimljive

statistike koje nudi

izvještaj. Vama

dajemo zadatak da

pokušate

samostalno otkriti

postoji li informacija

o kojem obliku

mobinga se radi i da

li su češće žrtve

žene ili muškarci.

Pregled stanja – poređenje u odnosu na prethodni period

Najveći broj žalbi u izvještajnom periodu, odnosi se na mobing,

kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu (55), zatim

slijede žalbe na diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti (7),

na osnovu spolnog izražavanja ili orijentacije (7), diskriminaciju na

osnovu nacionalnog ili socijalnog porijekla (6), na osnovu

društvenog položaja i spola (5), na osnovu vjere (2), segregacija

(2), i po jedna žalba zbog uznemiravanja, diskriminacije po

osnovu jezika, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog

uvjerenja, imovnog stanja i obrazovanja. Prema procjenama

Ombudsmena, ovi podaci i dalje ne predstavljaju stvaran prikaz

obima diskriminacije, jer i dalje postoje neprijavljeni slučajevi,

zbog generalnog nepovjerenja u institucije, kao i zbog straha od

eventualnih negativnih posljedica po status žrtava.

U tom smislu, Ombudsmeni primjećuju da je konstantno prisutan

visok broj žalbi na mobing283 , da se redovno pojavljuju žalbe na

etničku diskriminaciju284 ali u blago opadajućem broju, ali i da se

sve više predmeta otvara po navodima o diskriminaciji po osnovu

seksualne orijentacije285 (LGBT populacije) ili predmetima

vezanim za govor mržnje, iako je broj žalbi iz posljednje dvije

kategorije gotovo zanemariv u odnosu na ukupan broj predmeta u

Instituciji

Čitav izvještaj potražite na:

http://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2017

032310003163bos.pdf

IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA O DISKRIMINACIJI U 2016.

11

Riječi u slici…

Šta mislite, koji

spol preovladava

u ovim

zanimanjima?

JESTE LI ZNALI?

Izvor:

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/TB_zene_i_muskarci

_bh_2015_eng.pdf

12

Pjesma u slici...

… da li ste znali da su

gluhoslijepe osobe jedna

od socijalno najosjetljivijih

skupina osoba s

invaliditetom te su upravo

zbog dvostrukog oštećenja

vida i sluha svakodnevno

izložene većoj ili manjoj

diskriminaciji u svojoj

zajednici pa čak i u obitelji.

PRUŽI MI RUKU

Pruži ruku, ne gledaj mane kroz lupu

Ne zavlači se u rupu

Pusti naciju i grupu.

Ne lijepi etikete, ne svrstavaj u koš

Nisu bitne godine, profit ni spol

Budi svoj.

Budi za cilj, nisi za sjest’

Voli predrasude razbit’, hajmo jest’

To su stvari svete, nema veze da li čekaš dijete.

Da je veća plata, da je manja rata

Nema veze ko te izdržava,

Nije papučar ko te podržava.

AUTOR: Melina Karalić, najbolji online debatant za juli

2017.

PJESMOM DA TI KAŽEM

Kada su mi iz CKD-a predložili da

napišem pjesmu o našoj borbi protiv

diskriminacije, nisam znala da li ću

znati, pošto mi puno više odgovara

da pišem literarne sastave.

Inspiracija su mi bili moje kolege

debatanti koji uvijek pokušavaju

pomiriti nepomirene svjetove i učiniti

da razlike između nas nikada ne

budu osnov za diskriminaciju nego

osnov za lijepa druženja i

prijateljstva.

13

Riječi u slici…

Žene imaju bolje čulo dodira

Studija u časopisu “Neuroscience” 2009. godine otkrila je da žene

imaju finije čulo dodira od muškaraca. U spoljnim slojevima kože

nalaze se receptori koji su odgovorni su za čulo dodira, promjene

u teksturi nečega, vibracije, bol itd. Kod žena je osjećaj dodira

dva puta intenzivniji nego kod muškaraca.

Žene imaju bolji sluh

Muškarci imaju pet puta veću šansu da će izgubiti sluh nego

žene. Naučnici kažu da oba pola tokom djetinjstva mogu da čuju

podjednako dobro, ali kasnije usljed raznih životnih situacija, sluh

se gubi. Ženama, u proseku, sluh počinje da slabi s 37 godina, a

muškarcima s 32. Uz to, žene imaju bolji sluh na frekvencijama

iznad 2.000 Hz (cvrkut ptica) dok muškarci bolje uočavaju niže

frekvencije. Sluh žene osjetljiviji je za otkrivanje dečjeg plača.

Žene jače osjećaju mirise

Žene imaju bolji nos za mirise, a razlog za to nalazi se u mozgu.

Studija objavljena prošle godine pokazala je da ženski mozak

sadrži u prosjeku 43 odsto više ćelija i gotovo 50 odsto više

neurona u dijelu zaduženom za mirise. To može biti povezano s

činjenicom da se polovi privlače mirisom svojih tijela.

Androstadienon je hemikalija pronađena u spermatozoidima i u

muškom znoju koja podstiče pozitivno raspoloženje kod žena.

Žene su bolje u razlikovanju ukusa

Žene rado tvrde kako imaju profinjenije nepce, odnosno da bolje

razlikuju ukuse od muškaraca. To je tačno zato što žene imaju

više receptora na jeziku. Naučnici sa Univerziteta Jejl testirali su

muškarce i žene na razne ukuse i 35 odsto žena moglo je da

oseti slatke, kisele i gorke ukuse mnogo intenzivnije od onoga što

se smatra normalnim, dok je u tome je uspelo svega 15 odsto

muškaraca.

DA LI STE ZNALI?

14

Riječi u slici…

Statistike kažu:Kućna pomaćica –

88,3%

Kućni pomagać –11,7%

Bibiliotekarka –91,9%

Bibliotekar –8,1%

Da ne bude da stalno propagiramo prava žena,

zanemarujući prava muškaraca u nastavku vam

dosnosimo informaciju d i muškarci mogu koristit

sprej za samoodbranu. Nedavno smo o ovome

razgovarali i na debatologiji. Šta mislite da li na

ovaj način smanjujemo stepen diskriminacije ili se

radi o unapređenju nekih drugih prava? Šta vi

mislite o ovome?

SPREJ ZA SAMOODBRANU DOSTUPAN I MUŠKARCIMA

Izvor: https://www.hocu.ba/index.php/hocu.info/abcd-

prava-sprej-za-samoodbranu-napokon-dostupan-i-

muskarcima-u-sarajevu/

15

DA LI STE ZNALI?

Da li ste znali da su

u većem dijelu

svijeta (kako u

razvijenim tako i u

manje razvijenim

zemljama) žene

plaćene manje od

muškaraca za isti

posao koji

obavljaju?

Da li ste znali da su

žene u daleko

većem procentu

žrtve partnerskog

nasilja od

muškaraca?

Da li ste znali da u

mnogim zemljama

žene nemaju

zdravstvenu

zaštitu?

Da li ste znali da se

u mnogim

zemljama prekida

trudnoća kada se

sazna da je u

pitanju žensko

dijete?

Da li ste znali da su

žene znatno manje

zastupljene u

politici?

Odgovore nećemo ponuditi na zadnjoj strani, nego kroz

pripreme za debate istražite samostalno odgovore na ova

pitanja i svakako prelistatjte i prethidne brojeve Debatnih

novosti

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1.Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, šta

je diskriminacije?

2.Koje vrste diskriminacija navodi Zakon o zabrani

diskriminacije BiH?

3. Znate li šta je gluhoslijepa osoba?

4.O kojim vrstama diskriminacije smo govorili u

ovom izdanju Debatnih novosti?

5.Je li diskriminacija na osnovu godina zabranjena

prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH?

6.Prema vašem mišljenju koja je

najdiskriminiranija skupina u BiH?

7.Šta je pozitivna diskriminacija / afirmativna

akcija?

8.Šta mislite o pozitivnoj diskriminaciji /

afirmativnoj akciji?

9.Ko je više diskriminiran u društvu: žene ili

muškarci?

10.Je li dozvoljeno postavljanje ličnih pitanja tokom

intervjua za posao?

11.Ko ima više prilika za zaposlenje: mlađe ili

starije osobe?

12. Ko je zastupljeniji u politici: žene ili muškarci?

13.Ko više zarađuje za isti posao: žene ili

muškarci?

16

Da li ste znali...?

Da li ste znali -

najčešće prevođen

dokument je

Univerzalna

Deklaracija o

ljudskim pravima?

Da li ste znali da

žene zarađuju

manje od

muškaraca za isti

posao?

Da li ste znali da se

djevojke češće

udaju mlađe nego

mladići?

Da li ste znali da

žene moraju raditi

duže i više da bi bile

promovirane na

radnom mjestu?

Da li ste znali da

žene čuju bolje od

muškaraca?

Da li ste znali da su

žene invalidi

diskriminirane i po

osnovu spola i po

osnovu svoj e

invalidnosti?

STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE

INTERVJU ZA POSAO

Otkrijte šta sve nije u redu u ovom intervjuu za posao pa nam

svakako pišite na izvjestaji.ckd@gmail.com. Da vam

pomognemo – ima veze sa postavljanjem ličnih pitanja...

17

U julu smo debatirali o diskriminaciji. Svaka

debatna teza postavljena je prema tekstovima

do kojih smo, nažalost, u medijima dolazili. U našoj

zemlji primjeri diskriminacije nisu rijetkost, nego se

ponekad čini da su adaptirana pojava. Mi ćemo

se boriti zajedno sa vama da kroz našu

Debatologiju građankama i građanima, svima

nama, podignemo svijest o štetnosti diskriminacije,

dakako one negativne, kako bismo živjeli u

sretnijem, uređenijem i boljem društvu.

Pogledajmo koje teze su obilježile mjesec juli.

o Sudstvo u BiH treba ubrzati rješavanje

antidiskriminacionih postupaka?

o Problem diskriminacije žena u BiH nije shvaćen

ozbiljno?

o Ukidanje diskriminacije iz izbornog zakona BiH –

put za napredak BiH?

o Treba ukinuti zakonske odredbe kojima se

zabranjuje rad žena pod zemljom – što će biti

korak bliže ka jednakosti spolova i ukidanju

diskriminacije?

Tekstovi u nastavku su

komentari online debatanata

o tezama koje su bile

aktuelne u julu

Za ovu tezu jasno zauzimam

afirmacijski stav jer svi podaci

ukazuju da je diskriminacija

zena u BiH svakim danom u

porastu i da se ne cini nista

efikasno kako bismo taj

problem poboljsali u korist

zena,zrtava diskriminacije.

Prije nego iznesem

argumentacijsku liniju osvrnula

bih se na dosadasnja izlaganja.

Slozila bih se da zenama

itekako porodica predstavlja

problem za karijeru i cesto

muskarci imaju vecu prednost

za zaposlenje.Takodjer,slazem

se i sa time da samo zene

govore o problemu

diskriminacije,odnosno da u

ovu problematiku treba da se

ukljuci kompletno drustvo.

To da zenama za uspjeh treba

daleko vise napora nego

muskarcima nije izjava sa

kojom bih se slozila jer ipak

svako je individua za sebe i na

svoj nacin gradi svoj

uspjeh.Ovom recenicom bismo

diskriminisali muskarce,a mi

zene to ne zelimo jer smo

osjetile na svojoj kozi

diskriminaciju.Zar ne?

Pročitajte...DEBATOLOGIJA

18

IZVOR: http://interview.ba/interview/item/167-b-duska-andric-b-u-bih-

diskriminaciju-ne-shvatamo-ozbiljno

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

Šta vama pada na

pamet kada se

kaže „osnaživanje

žena”?

Može li novac biti

izgovor za

nepostojanje

zdravstvene

zaštite?

Zbog čega se

žene odriču svoje

imovine?

Kako možemo

razbiti patrijarhalni

model prema

kojem žena ulazi

u brak samo kao

nova radna

snage?

Predlažemo da

ostatak intervjua

pročitate na linku

koji smo postavili.

Teza za debatu:

Zakonom treba

zabraniti ženama

da se odreknu

svoga

nasljedstva

19

IZVOR:

https://www.klix.ba/vijesti/bih/dom-naroda-psbih-danas-o-omogucavanju-

slanja-zena-u-rudnike/170630007

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

Je li ova inicijativa

dokaz da je bh.

društvo sazrilo za

potpunu

ravnopravnost

muškaraca i

žena?

Šta vi mislite o

radu žena pod

zemljom?

Da li im treba

omogućiti da

biraju ovu

profesiju ili ova

profesija treba

ostati rezervirana

isključivo za

muškarce?

Zašto?

Da li vi znate

ženu koja ima

ambiciju da radi

pod zemljom?

Teza za debatu:

treba dozvoliti

rad žena pod

zemljom?

20

IZVOR: http://direktno.hr/svijet/dijaspora/voditelj-misije-oess-bih-ukloniti-

diskriminaciju-iz-izbornog-zakona-90990/

Mediji o diskriminaciji

RAZMISLI I

ODGOVORI

O kojoj

diskriminaciji se

govori u tekstu?

Je li, po vašem

mišljenju ta

diskriminacija

problem?

Zašto?

Da možete kako

biste vi riješili

problem

diskriminatorskih

odredbi Izbornog

zakona BiH?

Obrazložite!

Teza za debatu:

Svim građanima

BiH treba biti

omogućeno da

biraju i budu

birani za sve

funkcije vlasti u

BiH?

21

Raduje nas da smo i u julu dobili vaša pisma.

Nažalost, ne možemo objaviti sva vaša pisma

ali evo, objavljujemo ovo, u kojem smo dobili i

neke pohvale za naš rad.

Dragi CKD-ovci,

Baš me obradovala kada sam vidjela da u Debatnim

novostima pištete o diskriminaciji. Moja mama je bila

diskriminisana kao žena jer je nisu htjeli zaposliti na

jednom radnom mjestu jer je žena. Mislili su da će njena

uloga supruge i majke ometati njeno izvršavanje

poslovnih obaveza. To su joj skoro pa otvoreno rekli.

Nažalost, ona nije imala dokaze da je u pitanju

diskriminacija, a iskrena da budem, rekla mi je da nema

ni novaca ni živaca da nekome sudskim putem

objašnjavan šta je diskriminacija. Ja se samo nadam da

se nikome ovakva stvar neće ponoviti i drago mi je da

mogi čitati o diskriminaciji i bolje upoznati temu.

Posebno mi se dopada dio: Diskriminacija je/nije. Eto,

puno vas pozdravljam iz Donjeg Vakufa.

L.M

P.S. Mama je našla posao na kojem je ne diskriminišu.

Draga naša L.M,

Baš si nas obradovala tvojim pismom. Nadamo se da

ćeš i u narednim brojevima Debatnih otkrivati šta je sve

diskriminacija, jer kao što smo naveli u prethodnom

broju: Diskriminacija je loše ponašanje, ali

diskriminacija nije SVAKO loše ponašanje.

Uživaj u čitanju i puno ti hvala za lijepe riječi koje si

nam uputila.

Tekstovi u nastavku su

linkovi za uvod u online

debate i teze koje su bile

aktuelne u julu

https://studomat.ba/forum/to

pic/sudstvo-u-bih-treba-

ubrzati-rjesavanje-

antidiskriminacionih-

postupaka/

https://studomat.ba/forum/to

pic/problem-diskriminacije-

zena-u-bih-nije-shvacen-

ozbiljno/

https://studomat.ba/forum/to

pic/ukidanje-diskriminacije-iz-

izbornog-zakona-bih-put-za-

napredak-bih/

https://studomat.ba/forum/to

pic/treba-ukinuti-zakonske-

odredbe-kojima-se-

zabranjuje-rad-zena-pod-

zemljom/

Pročitajte...PIŠEŠ MI, PIŠEM TI

22

Da bi pričali i borili se protiv diskriminacije, prije svega

moramo znati značenje tog pojma. Po definiciji

diskriminacija može biti zasnovana na spolu, rodu,

nacionalnom, vjerskom identitetu, spolnoj orijentaciji,

fizičkim karakteristikama i čini je svaki postupak

razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili grupe

osoba.Gledajući na diskriminaciju u Bosni i

Hercegovini onda primjećujemo veliku

kontradiktornost. Borimo se protiv diskriminacije,

donose se zakoni ali opet u društvu postoji veliki

procenat iste. Ovdje mislim na to da Bosna i

Hercegovina ima već postojece zakone protiv

diskirminacije u svakom vidu ali nažalost primjećena je

velika stopa diskiminicije, čak veća nego što to podaci

prikazuju. To nam predstavlja veliki problem i stvara

napetost kod svake različitosti.Samim kršenjem ovih

zakona i zakona o slobodi mogu reći da je to veliko

nepoštovanje naše države. Uz nacionalne manjine,

gdje posebno mislimo na Rome, u Bosni i Hercegovini

najviše su diskriminisane osobe sa invaliditetom i

LGBT osobe. Diskriminacija prema ovim osobama

zastupljena je u svim sferama svakodnevnog života,

počevši od škole, preko radnog mjesta do politike.

Vratimo li se u historiju, vidjet ćemo da je Bosna i

Hercegovina bila kolaž sastavljen od mnogih naroda,

nacija, vjera i kultura. To je ono što daje posebnost

jednoj državi. Međutim, naša historija nije toliko svijetla

kada u njoj vidimo netrpeljivost među narodima.

Izbijanje rata i uništavanje svog tog

bosanskohercegovačkog šarrenila ostavilo je tamnu

mrlju koja ni nakon dvadeset godina nije izblijedila.

Idalje se osjeti netrpeljivost i diskriminacija, a s tim mi

ne možemo dalje krenuti u budućnost. Ne postoji

nikakvo oružje, tehnika ni taktika za borbu protiv

diskriminacije. Sama srž leži u nama, u ljubavi prema

našoj domovini, poštivanju drugih i otvaranju naših

vidika. Sam pojedinac ne može uraditi ništa, ali naša

država ima mlade na kojima leži njena budućnost.

Moja poruka svima je cijenimo ono što imamo,

poštujmo drugačije i volimo svoje.

Melina Karalić. Donji Vakuf

Slikom da ti kažem

PIŠEŠ MI, PIŠEM TI

23

Došli smo do kraja još jednog izdanja Debatnih novosti. Iskreno se nadamo da

ste naučili nešto novo o diskriminaciji, a u nastavku pročitajte jedan tekst koji

smo dobili od debatantice iz Tuzle:

„Misle ljudi da je diskriminacija velika okrutna zvijer, koju ćete lako prepoznati i

otjerati što dalje od sebe. To nije istina... Diskriminacija je vrlo slatkorječiva.

Ubijedi vas da ste super pametni, da znate sve o svemu i da je normalno da

nekoga ne volite onako i uskraćujete mu prava onako. Diskriminacija govori

tiho isprva. Nalazi naše slabe tačke. Učini da se sjetite svega lošeg što vam je

neko sa, recimo, plavim očima učinio, i da počnete misliti da niko sa plavim

očima nije dobar. Mislite da ste u pravu. Pa naravno, imate iskustvo. Da, ono

je najvažnije... I polako počnete da ne volite osobe sa plavim očima. Onda ih

zamrzite, da biste nastavili biti sigurni da ste najpametniji na svijetu. Javi vam

se ponekad glas razuma u glavi koji vas nagovara da se okanete ćorava

posla, da prestanete da mrzite jer mržnja nikada nikome nije donijela ništa

dobro. Taj isti razum vam kaže da ste učili o logičkim pogreškama i da nikada

jedan primjer ne smijete uzeti kao pravilo za sve ostale slične ljude – one koji

imaju plave oči. Zanemarite taj glas, pogledate u diskriminaciju, a ona vam

umilnim glasom kaže da razum priča gluposti i da ste vi u pravu. Vi i

diskriminacija, to jeste... Odlučite da povjerujete diskriminaciji. Ona je

slatkorječiva, ona vam govori sve što želite da čujete. Vi imate zelene oči a

ljudi sa zelenim očima su dokazano pametniji i bolji od ljudi sa plavim očima.

Dokazano! Pita vas glas razuma gdje je dokazano. Ignorišete ga. Vi ste dokaz.

Ne treba vam više. Idete kroz život, diskriminacija vam pravi društvo, vama je

lijepo. Glas razuma se javlja sve rjeđe. Ne znate da je diskriminacija lagano

trovala glas razuma i on polako umire. To tako traje sve dok... Sve dok vam

neko kaže da ne možete dobiti posao jer imate zelene oči a ljudi sa zelenim

očima dokazano nisu dobri radnici. Vaša diskriminacija šuti. Vaš glas razuma

se javlja, ne možete jedan primjer navesti i da važi kao opće pravilo. To je

nedopustivo! A diskriminacija stoji pored vas, zadovoljno se smješka i trlja ruke

jer je našla još jednu žrtvu kojoj će lako prodati priču da čitava grupa ljudi ne

valja. Onako...

Ne slušajte diskriminaciju! Otjerajte je od sebe. Borite se za sebe i sve druge

oko vas jer samo tako možemo učiniti glas razuma snažinim a diskriminaciju

slabom i bespomoćnom!!!”

UMJESTO KRAJA

24

Debatne novosti, br. 7Juli 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJATijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi

CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts