Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
0
IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY
BURCHMREŽA
PRAVDEGRAD
SARAJEVO
VLADA KANTONA
SARAJEVO
Ove Debatne novosti objavljene su u okviru programa “Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog
društva u borbi protiv diskriminacije” kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi
projekat Jednaki u različitosti. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.
Disclaimer: Ove Debatne novosti objavljene su uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za
međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj
izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
1
GENERALNI CILJ:
Osigurati otvoren dijalog i argumentiranu
javnu raspravu srednjoškolaca o
specifičnim oblicima diskriminacije i
mehanizmima koji su na raspolaganju
građanima BiH kako bi se zaštitili od bilo
kojeg oblika diskriminatorskih politika
SPECIFIČNI CILJEVI:
Informisati i uključiti mlade u dijalog o
pojavnim oblicima diskriminacije u
lokalnoj zajednici
PROJEKT:
“JEDNAKI U RAZLIČITOSTI”
SADRŽAJ
O PROJEKTU 1
UVOD 2
DISKRIMINACIJA JE/NIJE 3
O DISKRIMINACIJI 4
RADIONICE ZA DJECU – UČIMO ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE - ETIKETIRANJE
5
KAKO ME VIDIŠ? 6
PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA U OSNOVNOJ ŠKOLI
7
ARGUMENTIRAJMO PROTIV PREDRASUDA
8
DEBATIRAJMO ZAJEDNO 9
NE ZABORAVIMO ZAKON –ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BiH
15
PJESMOM DA TI KAŽEM 16
DISKRIMINACIJA IZ UGLA DEBATANATA
17
DEBATANTI O DISKRIMINACIJI I PREDRASUDAMA
18
RAZMISLITE I RECITE -KVISKOTEKA
19
STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE
20
DEBATOLOGIJA 24
MEDIJI O DISKRIMINACIJI 25
DVIJE ŠKOLE POD JEDNIMKROVOM
27
NAJAVLJUJEMO –INTERDISCIPLINARNE JAVNEDEBATE U LOKALNIMZAJEDNICAMA
29
PIŠEŠ MI, PIŠEM TI 30
UMJESTO KRAJA 31
2
U oktobru se obilježava sedmica djeteta. Posebna pažnja,ovim povodom je posvećena inkluziji i inkluzivnomobrazovanju. Ne bez razloga. Koliko samo nepravde i kolikodiskriminacije trpe djeca sa smetnjama u razvoju i ponašanju.Škole su često nespremne da prime ovakvu djecu. Najvećipoduhvat su pristupne rampe i to u samo nekim školama. Ali,nastava se ne odvija na ulaznim vratima škole nego uučionicama na spratovima. Djeca sa poteškoćama u kretanjumogu doći, eventualno, do ulaza. S druge strane djeca saoštećenjem vida osim u specijaliziranim školama nemajunikakvu mogućnost družiti se kroz školovanje sa vršnjacima uredovnoj nastavi jer ne postoje opremljene biblioteke za takvudjecu. Djeca iz autističnog spektra su, ovisno o razumijevanjuinkluzije, zbrinuti u nižim razredima školovanja, a kasnije... makoga briga... Posebna nebriga se ispoljava premahiperaktivnoj djeci ili onoj nadarenoj. Hiperaktivna djeca sučesto “nevaspitana” pa shodno tome i kažnjena, a nadarenase moraju boriti sa monotonijom nastave jer oni trebaju
mnogo više. Mogli bismo, nažalost, još nabrajati s kojimproblemima i s kakvom diskriminacijom se suočavaju djeca injihovi roditelji zahtijevajući da se njihova djeca redovno inesmetano školuju. Stoga, svi moramo stati uz ovW roditelje iovu djecu i zajedno stvarati zdravije okruženje bezdiskriminacije.
UVODMalo o
diskriminaciji
Diskriminacija može biti
zasnovana na različitim
ličnim svojstvima. Na
primjer: boja kože, etničko
porijeklo, vjersko
ubjeđenje, spol,
invaliditet...
Diskriminacija se može
se ispoljiti u različitim
oblastima društvenog
života. Na primjer:
zabrana ulaska u
određene objekte,
odbijanje davanja
usluge…
Diskriminaciju može
izvršiti svako. Na primjer
doktor, nastavnik,
kondukter, apotekar,
policajac…
Diskriminacija se može
desiti bilo gdje – na
poslu, u školi, na fakultetu,
u bolnici, u gradskom
prevozu, na ulici…
Diskriminacija se može
desiti bilo
kome: pojedincima,
grupama ljudi.
Diskriminacija može biti
direktna ili indirektna,
namjerna ili počinjena iz
neznanja.
3
DISKRIMINACIJA JE/NIJE…Slikom da ti
kažem
Od starijih trebamo
da učimo, i da ih
poštujemo. Nikada ne
smijemo zaboraviti da
su oni posao koji mi
radimo radili davno
prije. Ukoliko se ne
snalaze u upotrebi
novih tehnologija
trebamo im pomoći.
Zagrlite prijatelja i
pomozite mu ako mu
je teško. Ponudite
razgovor ili zagrljaj.
Potrebno je samo
malo dobrote da
nam vrati osmijeh na
lice. Vratite prijatelju
osmijeh.
.
DISKRIMINACIJAJESTE
DISKRIMINACIJA NIJE
Ako vam zabrane ulaz u
restoran jer ste žena.
Ako vam zabrane ulaz u
restoran u kupaćem
kostimu.
Ako vas ne zaposle samo
zato što ste osoba sa
invaliditetom.
Ako vas ne zaposle jer ne
ispunjavate uslove
konkursa.
Ako vam u prodavnici
odbiju prodati alkohol jer
ste Rom.
Ako vam u prodavnici
odbiju prodati alkohol jer
ste maloljetni.
Ako vam odbiju pružiti
liječničku pomoć u hitnoj
situaciji zato jer dolazite iz
drugog Kantona.
Ako u bolnici odbiju
napraviti pregled koji nije
hitan sve dok ne izmirite
sve zakonske finansijske
obaveze.
Ako vam ne dozvoljavaju
da budete Predsjednik
države zato što spadate u
kategoriju „ostali”.
Ako vam ne dozvoljavaju
da budete Predsjednik
države zato što niste
osvojili dovoljan broj
glasova na izborima.
4
Diskriminacija je postala zaista popularna riječ. Mediji je koriste toliko da nam često
nije jasno kada se zaista radi o diskriminaciji a kada je riječ o medijskom
pretjerivanju. Mnogi pišu o diskriminaciji, objašnjavaju pojam i trude se na sve
načine javnosti približiti ovu negativnu društvenu pojavu. To je dobro. Međutim oni
koji „samo” pišu o diskriminaciji, a nisu osjetili na svojoj koži kako je biti diskriminiran,
ne mogu u potpunosti shvatiti sve strahote koje sa sobom donosi društveno
kažnjavanje onih koji se razlikuju od većine. Ko vam može najbolje diskriminaciju
objasniti?
Diskriminaciju vam najbolje može objasniti samohrana majka djeteta sa
poteškoćama u razvoju koja je dobila još jednu odbijenicu za posao u kojoj piše da
su drugi kandidati bili uspješniji, ali koja zna da posao nije dobila jer poslodavac nije
mogao računati da će ostajati duže nakon posla i jer je vjerovao da ona neće biti
posvećena poslu pošto mora biti posvećena djetetu. Nisu je ni pitali da li bi bila
posvećena. Pozvali su je na razgovor „reda radi” jer je poslala dokumente, a
poslodavac ne bi da „krši zakon”. Barem ne na taj način da se kršenje zakona može
dokazati. Samohrana majka po ko zna koji put krije suze od svog djeteta, dragog
sunca koje svi vide kao teret, a ona ga vidi kao razlog za život. I zbog njega je
uporna da nađe posao, da ne ovisi o tuđoj pomoći.
O diskriminaciji vam mnogo može reći onaj vrijedni Rom kojeg vidite svaki dan kako
pretražuje kontejnere ispred vaše zgrade. Da, taj Rom kojeg gledate onako malo sa
visine iako „niste rasista, Bože sačuvaj”, bi vam rekao da je pokušao naći drugi
posao, ali nekako su oni sa nešto bjeljom kožom i podobnijom etničkom
pripadnošću, imali prioritet u zapošljavanju. Bio je jednom i na „pravom” razgovoru
za posao, tj. kada je zaštitara na ulazu u kompaniju napokon ubijedio da nije došao
krasti nego je došao razgovarati o novom poslu portira. Ih, kakav bi on bio portir! On
bi svima na ulazu rekao „dobar dan!” i otvarao bi im vrata. Maštao je o tome. Već
je vidio da uljudno pozdravlja svoga direktora i sasvim lagano mu klima glavom, a
direktor odgovara na pozdrav i laganim osmijehom čini portirov dan ljepšim. Posao
nije dobio. A na sve ostale konkurse na koje je aplicirao nisu ga ni pozvali na
razgovor. Bio bi on dobar radnik. Niko mu ne vjeruje. I on je već počeo da sumnja.
O diskriminaciji ne zaboravite upitati
onog uglađenog gospodina kojeg su
sa 55 godina otpustili iz firme. A tako
mu je malo nedostajalo da ima
uslove za penziju. On bi svoje
penzionerske dane provodio sa
unucima. Da je sve bilo kako treba.
Oni ih sada provodi po sudovima
tražeći svoja prava.
A vi, kako vi provodite svoje dane dok druge oko vas diskriminiraju?
By Nadina
O DISKRIMINACIJI
5
☼ Trajanje: 60 minuta
☼ Potreban materijal: Flipčart, markeri, raznobojni stikeri
☼ Cilj: Razumijevanje etiketiranja i načina na koji dolazi do različitih vrsta
etiketiranja. Poticanje učesnika da kritički razmišljaju o razlozima zbog koji dolazi
do etiketiranja.
TOK RADIONICE
Predavač dijeli učesnike u dvije grupe. Prva grupa ima zadatak da napiše sve
pozitivne etikete koje jedni drugima govorimo (lijepa, zgodan, pametna...). Druga
grupa ima zadatak da napiše sve negativne etikete koje jedni drugima pripisujemo
(npr. papak, idiot, glupača...).
Nakon 10 minuta predavač treba zamoliti po dvoje učesnika/ca iz prve grupe da
ustanu. Na leđa im zalijepite stiker na kome piše jedna od etiketa sa njihovog
flipčarta i oni treba da se jedno prema drugom ponašaju prema etiketi koja im je
pripisana. Ne smiju odati etiketu koju ima druga osoba. Nakon što svi urade vježbu,
predavač započinje diskusiju o sljedećim pitanjima:
1. Kako ste se osjećali kao etiketirana
osoba?
2. Kako ste se osjećali kao osoba koja
etiketira drugoga?
3. Da li davanjem etiketa možemo
osnažiti druge?
4. Da li davanjem etiketa možemo
poniziti druge?
5. Da li često imate priliku vidjeti i čuti
da nekoga etiketiraju?
6. Koji su najčešći razlozi etiketiranja?
7. Je li etiketiranje češće pozitivno ili
negativno?
8. Šta ste naučili na radionici, a da
biste željeli prenijeti drugima?
9. Kako možemo izbjeći etiketiranje?
10.Kako možete ohrabriti druge mlade
ljude da ne etiketiraju?
VAŽNA NAPOMENA: pojam etiketiranje se uglavnom koristi za davanje negativnih
osobina drugima i to predavači trebaju objasniti učesnicima na početku diskusije.
RADIONICE ZA DJECU – UČIMO ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE - ETIKETIRANJE
6
☼ Trajanje: 60 minuta
☼ Potreban materijal: Prostorija za održavanje aktivnosti
☼ Cilj: Razumijevanje vlastite osobnosti i ukazivanje na
pozitivne društvene vrijednosti.
TOK RADIONICE
Svi učesnici stanu u krug tako da mogu da se dobro vide i
čuju. Svaki učesnik se predstavlja onako kako želi ali
predavač napominje da je cilj predstaviti se u najljepšem
svjetlu. Npr. Neko kaže da se bavi plesom i kratko otpleše
par plesnih koraka za sve učesnike. I glas i pokret treba da
budu dovoljno precizni i laki da mogu svi da ih ponove i
da ne zahtijevaju preveliko odstupanje od formacije
kruga. Pokret i glas koji izvodi svaki učesnik ponaosob,
odmah zatim svi učesnici zajedno ponavljaju što je
preciznije moguće.
Nakon toga učesnici se dijele u grupe. Voditelj zamoli
učesnike da još jednom vrlo brzo ponove isto
predstavljanje, ali da pritom pažljivo prate predstavljanje
drugih učesnika, i da izdvoje ono koje osjećaju kao
posebno blisko. Učesnici se grupišu i svaki od učesnika
objašnjava razloge zbog kojih je odlučio biti dio jedne
grupe a ne druge. Npr.:
☼ Volim plesati i zato sam stala uz Vedrana koji se
predstavio plesom.
☼ Volim nogomet i zato sam stao uz Admira koji je šutnuo
zamišljenu loptu i radovao se kao da je dao gol.
☼ Volim da pjevam i zato sam se pridružila Mariji koja je
otpjevala svoje ime i prezime.
Voditelj zatim objašnjava da su učesnici tražili sebi slične
na osnovu zajedničkih interesovanja, a ne na osnovu
društvenih normi koje nalažu druženje samo sa određenim
grupama. Na ovaj način se razvija međusobno
razumijevanje i podstiče prihvatanje razlika uz korištenje
zajedničkih interesa kako bismo razlike prevazišli.
RADIONICE ZA DJECU – KAKO ME VIDIŠ?
Ne postojim na ovom
svijetu kako bih živio u
skladu sa tvojim
očekivanjima, niti si ti
tu kako bi živio po
mojim očekivanjima.
Brus Li
Beskorisno je čovjeku
sa predrasudama
dokazivati
neopravdanost
njegovih predrasuda.
Ivan Turgenjev
Riječi u slici...
7
http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/diskriminacija-u-
osnovnoj-skoli-tko-plati-imat-ce-garderobni-ormaric-oni-
koji-nemaju-novca-dobit-ce-vjesalice-grad-ovo-
necemo-dopustiti/6650193/
Dosta prašine diglo se u vezi sa odlukom jedne škole u
Osijeku da za učenike uvede ormariće u kojima bi mogli
ostavljati svoje stvari. Divna ideja, izuzev što bi ovu akciju
trebali finansirati roditelji učenika. Oni učenici čiji roditelji
ne bi mogli finansirati ugradnju ormarića, ne bi dobili
ormarić. Vrlo jednostavno. Dobili bi vješalicu na koju bi
mogli objesiti svoju jaknu. Samo što bi pri tome i naučili
da se puno razlikuju od svojih vršnjaka čiji roditelji imaju
novac i još bi naučili da su škole tu da produbljuju razlike,
a ne nikako da ih smanjuju. Mi kažemo da se nije diglo
dovoljno prašine u ovom slučaju. Razlike dakako postoje i
one su dio naše ličnosti i naših života. Ali škole nikako ne
bi smjele upirati prstom u siromašne đake. I nikako ne bi
smjele učiti djecu da njihov status u školi ovisi o
finansijskom stanju na računima njihovih roditelja. Je li taj
ormarić baš toliko skup da nje mogla biti organizovana
neka humanitarna akcija kodnog naziva „Ormarić za
sve”.
KO IMA NOVAC DOBIJE ORMARIĆ, KO NEMA
NOVAC DOBIJE VJEŠALA, PARDON, VJEŠALICURiječi u slici...
Trebamo naučiti
djecu da misliti
svojom glavom i imati
čime misliti nije grijeh
niti razlog za
omalovažavanje.
Odlučno trebamo
reći ‘Ne!’ bilo kojem
stereotipu ili
predrasudi.
Šta želite da bude u
glavi ove djevojčice?
Razumijevanje,
poštovanje i ljubav ili
mržnja
omalovažavanje i
strah?
8
Otišao sam na trg
ptica
I kupio sam ptica
za tebe
moja ljubavi
Otišao sam na trg
cvijeća
I kupio sam cvijeća
za tebe
moja ljubavi
Otišao sam na trg
željeza
I kupio sam okove
teške okove
za tebe
moja ljubavi
A zatim sam otišao
na trg groblja
I tamo sam te tražio
Ali te nisam našao
Moja ljubavi.
Jacques Prévert
Debata nas uči kritički promišljati i kritizirati stavove
koje smo vrlo rano usvojili. Debatanti se ne boje
istražiti bilo koji pojam i pokazati da niko nije imun na
predrasude. Imati predrasudu nije nešto najstrašnije
što vam se može dogoditi. Ali imati predrasudu koje
niste svjesni, koju branite kao opravdanu i za koju
smatrate da je „zdravorazumski stav” je najopasnija
stvar na svijetu. Nemojte se bojati da istražite svoje
stavove. Nemojte se bojati istražiti sve religijske
nedoumice koje imate. Ne plašite se propitkivanja.
Uplašite se onda kada za baš sve pomislite da ste u
pravu.
TEZA: Stereotipi i predrasude su najopasnije oružje
NASTAVITE I SRETNO!
ARGUMENTIRAJMO PROTIV PREDRASUDAZa tebe moja
ljubavi
ZA PROTIV
Predrasude i stereotipi
su uzrok mnogih
ratova. Sjetimo se
samo Drugog svjetskog
rata i progona Jevreja.
Ipak od stereotipa je
opasnije oružje kojim
ubijamo druge.
Stereotipi i predrasude
dovode do
nepravednih sudskih
presuda i kazni.
Stereotipi i predrasude
ne utječu na
objektivnost suda. Sud
sudi na osnovu zakona.
Zbog stereotipa i
predrasuda nerijetko
odbijamo pomoći
ljudima koji se razlikuju
od nas, i tako im
štetimo.
Uvijek je važno misliti
prvo na svoju sigurnost i
svoje zdravlje pa onda
na sigurnost i zdravlje
drugih.
9
U ovom broju
donosimo nastavak
debate između
ekipe Druge
gimnazije, Sarajevo
i Gimnazije
Dobrinja, Sarajevo
o tezi „Mladići i
djevojke imaju
podjednake šanse
u karijeri“
"Sama ideja
jednakosti kako je
razumijevamo,
naime da je svaka
osoba rođena kao
jednaka samom
činjenicom rođenja
i da je jednakost
pravo po rođenju,
bila je u potpunosti
nepoznata do
savremenog doba."
Hannah Arendt
DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A2 O debati
A2: Ja bih se odmah
osvrnuo na
argumentacijsku liniju N-
tima. Oni danas naime
nisu iznijeli svoje definicije,
pa ću ja odmah zaključiti
da su oni složni sa našim
definicijama. Oni su iznijeli
da je njihov kriteriji
različite psihofizičke
sposobnosti kod oba
spola.
Njihov prvi argument bio je za obavljanje određenog posla.
Ja ću ovdje naglasiti da je talent samo mali dio koji je
potreban za obavljanje nekog posla. Znamo da je za recimo
dobro obavljanje matematičkih zadataka potrebno mnogo
više vježbe od talenta. Oni su naveli da postoje radna mjesta
koja su predodređena za jedan spol, ali nisu naveli nijedan
primjer koje je to radno mjesto. I ja mogu naravno reći ljudi
imaju pravo na sva radna mjesta da se prijave i da obavljaju
te poslove. I to je naš prvi argument s kojim su se oni složili u
unakrsnom ispitivanju A3-N1. Dakle, oni su se složili da je
inteligencija osnov poslovne sposobnosti i da nije spolno
određeno čime su potvrdili naš prvi argument koji ću ja
pojačati citatom iz Zakona o radu federacije Bosne i
Hercegovine, a koji izričito zabranjuje diskriminaciju u radnim
odnosima po više osnova, uključujući i diskriminaciju na
osnovu spola. Također su se složili da je inteligencija
predispozicija osnovnih ljudskih sposobnosti, čime su podržali
naš drugi argument, koji kaže da je mogućnost obrazovanja
svima podjednaka, za sve pojedince polazi od iste
predispozicije. Ja ću ovdje navesti još jedan citat iz Zakona
koji kaže da pravo na školovanje i obrazovanje imaju sve
osobe po bilo kojem osnovu uključujući i spolnu osnovu.
Hvala.
10
"Žena stoji, kao
kapija, na izlazu
kao i na ulazu
ovoga svijeta.”
Ivo Andrić
"Kad nas vole žene
nam opraštaju sve,
čak i naše zločine.
A kad ne ljube, ne
opraštaju nam
ništa. Čak ni naše
vrline.“
Balzak
"Žene nisu nikada
tako jake kao onaj
put kada se
naoružavaju
vlastitim
slabostima.„
Defo
DEBATIRAJMO ZAJEDNO N1 –A2 Riječi u slici...
N1 - Da li muškarci i žene
danas mogu učestvovati u
oružanim snagama?
A2 - Da.
N1 - Da li znate od kada i
muškarci i žene, na primjer u
njemačkoj vojsci smiju nositi
oružje?
A2 - Ne, nisam upoznat sa
tim zakonom.
N1 - Od januara 2001.
godine iz Dnevnog avaza podatak. Znate da još uvijek
postoje oružja sa kojima žene ne mogu upravljati zbog svoje
fizičke nespremnosti, dok muškarci upravljaju?
A2 - To ne ukazuje da se žene ne mogu fizički spremiti da
mogu upravljati tim oružjem, dakle, žene se mogu fizički
spremiti.
N1 - Možete li molim vas odgovoriti samo sa da ili ne?
A2 - Imamo primjer, da, imamo bodibilderke koje...
N1 - Da, a možete li mi odgovoriti sa da ili ne?
A2 - …su mnogo spremnije od muškaraca tako da mogu
upravljati tim oružjem.
N1 - Ponavljam pitanje da li znate da još uvijek postoje oružja
kojim žene ne mogu upravljati?
A2 - Ja ne znam da postoji ta oružja zato što žene mogu
upravljati svim oružjima ako se...
N1 - Dobro hvala.
A2 -... fizički spreme.
N1 - Da li žene više učestvuju u radu u kući od muškaraca
A2 – U kom smislu u radu u kući?
N1 – U radu u kući, u radu domaćice u takvom smislu.
A2 - Ne mora da znači, postoje muževi koji pomažu ženama,
koji...
N1 - Dakle pomažu, ali da li je ta, molim vas samo sa da ili
ne...
A2 -... Rade sve kućne poslove, koji odgajaju djecu i tako
dalje.
N1 - Da li žene više učestvuju u radu?
A2 - Ne.
11
Kako da dušu
sputam, da se tvoje
ne takne?
Kako, mimo tebe,
njom da grlim stvari
i daljine?
Ah, rado bih je
sklonio na koje
zaboravljeno
mjesto u sred tmine,
u neki izgubljeni kut,
u kom
neće je tvoje njihati
dubine.
Al’ ipak, sve što
dodirne nas dvoje
k’o gudalo nas
neko spaja, koje
iz dviju struna jedan
mami glas.
Na kom
instrumentu?
Ko nas satka?
I koji ovo svirač drži
nas?
O, pjesmo slatka.
Rainer Maria Rilke
DEBATIRAJMO ZAJEDNO – N1 –A2 Ljubavna
pjesma
N1 - Ne?
A2 - Apsolutno ne mora značiti.
N1 - Ne učestvuje?
A2 - Ne mora značiti.
N1- Hvala. Samo da vas pitam da li je domaćica zanimanje?
A2 - Zanimanje kao profesija? Ne znam.
N1 - Aha.
A2 - Možda, je li? Ne znam.
N1 - Da li žene mogu kopati?
A2 - Kopati?
N1 - Da.
A2 - Da, mogu kopati.
N1 - Za naprimjer dva sata da li će žena više iskopati od
muškarca?
A2 - Zavisi koja žena i koji muškarac. Ako je žena puno fizički
spremnija od muškarca onda će ona više iskopati.
N1- Samo malo, koliko ste upoznati sa ženama
automehaničarima?
A2 - Pravo da vam kažem ja nisam bio kod žene
automehaničara, ali znam da posjeti profesije i da žene
obavljaju te poslove.
N1 - Da, postoje ali uglavnom su muškarci ti koji obavljaju.
A2 - Ali ženama nije zabranjeno da obavljaju te profesije
znači zakonom one mogu obavljati te profesije.
N1 - Da, da ali muškarci...
A2 - To je njihova šansa da je iskoristio ako...
N1 - Hvala. Molim vas ali muškarci uglavnom to rade?
A2 - Da ali one imaju šansu.
N1 - Hvala.
A2 - Ako će one iskoristiti to je njihova stvar mislim...
N1 - Hvala. Dali znate koliko ženskih kamermana ima RTV
BiH?
A2 - Ne znam, ali sam siguran da ne postoji zakon koji kaže
da ne može jedna žena biti kamerman.
N1 - Ne može ali je nema?
A2 - To je zato što žene ne žele da iskoriste šansu da budu
kamermani u RTV BIH.
N1 - Ne mora značiti. Dobro hvala, odgovorili ste. Završila
sam sa unakrsnim ispitivanjem.
12
“Nagađanje žene
mnogo je tačnije
od čvrstog
uvjerenja
muškarca.”
Rudyard Kipling
“Ratna taktika žene
je takva da i kad se
odriče borbe ona
ipak pobjeđuje.”
Pirandell
DEBATIRAJMO ZAJEDNO – N2 Riječi u slici...
Naš kriterij je da
muškarci i žene
posjeduju
različite
psihofizičke
sklonosti.
Muškarac je
biološki jači od
žene, dok je
žena na drugu
ruku strpljiva i
uočava veće
stvari od
muškarca.
Odnosno više
stvari, oprostite.
Naš prvi argument glasi potrebna talentiranost za uspješno
obavljanje određenog posla. Ja bih odmah prešao na drugi
argument koji glasi da postoje radna mjesta koja su
namijenjena samo ženama, odnosno samo muškarcima.
Afirmacijski tim se osvrnuo samo na mogućnost jednakog
obrazovanja. On nije naveo nikakvu fizičku spremnost. Ja bih
naveo dva primjera. Na primjer babica, babica ne može biti
muškarac. Ili: Vojni pilot. U Armiji Bosne i Hercegovine nema
žena pilota. Ne može ih biti. To je sve.
13
DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A1 – N2 Srednjoškolci o
debati
A1 - Psihologija istražuje između ostalog inteligenciju čovjeka,
zar ne?
N2 - Da.
A1- Inteligencija je kategorija koja se odnosi na čovjeka?
N2 - Da.
A1 - Čovjek može da bira između dobra i zla, pravednog i
nepravednog, ružnog i lijepog, šta želi da radi, a šta ne želi
da radi, zar ne?
N2 – Ne.
A1 - Ne može da bira, znači čovjek nema pravo…?
N2 - Ne može birati šta želi da radi.
A1 - Ne može da bira između dobra i zla hoće li on ubiti
nekoga ili neće?
N2 - Pa dobro može između dobra i zla, ali ne može u karijeri
na primjer ne može raditi posao koji on baš hoće.
A1 - Ne može da izabere šta će on raditi?
N2 - Pa ne može na primjer žena ako nema...
A1 - Može izabrati ali
N2 - ...fizička spremnost i tako na primjer evo naveo sam
primjer.
A1 - Molim vas da odgovorite sa da ili ne možete li da
skratite? Znači čovjek može da bira između dobra i zla to ste
rekli?
N2 - Da.
A1 - Između pravednog i nepravednog?
N2 - Da.
A1 - Između ružnog i lijepog?
N2 - Da
A1 - Šta želi da radi?
N2 - To ne. Sa tim se ne slažem.
A1 - Hvala. U većini slučajeva čovjek bira ono što je bolje po
njega?
N2 - Da.
A1 - Da li mogućnost biranja ima samo muškarac ili samo
žena ili čovjek općenito?
N2 - Na šta se odnosi mogućnost biranja?
A1 - Mogućnost biranja.
N2 - Biranje karijere?
A1 - Ne, mogućnost biranja općenito.
14
Ponoć već je prošla,
svjetlo mi se gasi,Na baršunu crnom
leži teška noć;Čelom mi se truni
spomen tvojih vlasi -Ljubavi daleka, kad
ćeš, kad ćeš doć?Otišla si. Gdje si? Ko
da umrla si,Udaljenost ima smrti
tužnu moć,Srcem srsi, strasti,
dušom sumnje, strasi-Poginut ću noćas i
za dragom poć.- Ljubav nije sreća! -
znaš li kad mi reče?-- Ljubav, to je rana, i
ta rana peče,- Ljubav boli, boli,
kao život boli,- Teško, teško onom
koji jako voli. -Nisi pravo rekla.
Ljubav bol je, plamen,
Ali muči samo kad sam sam - ko
kamen.
Antun Gustav Matoš
DEBATIRAJMO ZAJEDNO – A1 – N2 Samotna
ljubav
N2 - Pa da.
A1 - Inteligentno je da čovjek bira ono što je bolje i po njega
što više voli, čemu teži?
Da.
A1 - Dakle, mogućnost izbora zasnovana je na individualnoj
sposobnosti bez obzira na spol, potvrda našem prvom
argument hvala najljepša. Osnovno obrazovanje je
obavezno zar ne?
N2 - Da.
A1 - Obrazuju li se djeca?
N2 - Da.
A1 - Djeca s vremenom odrastaju?
N2 - Da.
A1 - Kada odrastu, mogu ali ne moraju dalje da se školuju?
N2 - Da.
A1 - I ne moraju da rade na kraju školovanja?
N2 - Da.
A1 - Dakle oni koji su bili djeca?
N2 - Da.
A1 - Djeca su bili dječaci i djevojčice?
N2 - Da.
A1 - Da. Dakle dječaci i djevojčice imaju istu šansu da rade ili
ne rade, naravno kada porastu. Hvala, našem prvom
argumentu koji glasi školovanje za sve podjednako. Da li su
zakonom određeni minimalni uslovi za zapošljavanje osobe
na određeno u poziciju na primjer potrebne diplome
kvalifikacije i tako dalje?
Možete li ponoviti?
A1 - Da li su zakonom određeni minimalni uslovi za
zapošljavanje osobe na određenu poziciju.
N2 - Da.
A1 - Dobro hvala.
15
"Ni u jednom
društvu država nije
sposobna ponuditi
te garancije [protiv
diskriminacije] sama
po sebi bez
odgovarajućeg
osiguranja da će
obični građani
igrati svoju ulogu u
samoprimjeti
zakona."
(Jeremy Waldron)
"Različitim vrstama
diskriminacija, iako
ne uvijek namjerno,
smanjuju se životne
šanse ljudi.”
(Erving Goffman)
ČLAN 15
(1) U svim postupcima predviđenim ovim Zakonom kada
osoba ili grupa osoba, na osnovu njima raspoloživih dokaza,
učine vjerovatnim da je došlo do diskriminacije, teret
dokazivanja da nije došlo do diskriminacije leži na suprotnoj
strani.
(2) U slučajevima u kojima lice smatra da je snosilo
posljedice diskriminacije, kao dokazno sredstvo za ostvarenje
prava iz stava (1) ovog člana mogu se koristiti i statistički
podaci ili baze podataka.
(3) U slučajevima kada lice smatra da je snosilo posljedice
diskriminacije zbog propuštanja razumnog prilagođavanja,
teret dokazivanja leži na protivnoj strani.
(4) Kao svjedok u postupcima za zaštitu od diskriminacije
može se pojaviti i osoba koja se svjesno izložila
diskriminacijskom postupanju, s namjerom neposredne
provjere primjene pravila o zabrani diskriminacije.
(5) Osoba iz stava (4) ovog člana dužna je obavijestiti
ombudsmene za ljudska prava Bosne i Hercegovine o
namjeravanoj radnji, osim ako okolnosti to ne dozvoljavaju,
kao i da o poduzetoj radnji izvijesti ombudsmena u
pismenom obliku.
(6) Sud osobu iz stava (4) ovog člana može saslušati kao
svjedoka.
(7) Osoba iz stava (4) može podnijeti tužbu iz člana 12. stava
(1) tački a), b) i d) u konkretnom slučaju.
(8) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se u
prekršajnim i krivičnim postupcima.
(9) U slučaju kada sud razmatra predmet o kojem je
Institucija ombudsmena već donijela preporuku, koju stranka
u postupku koristi kao dokaz, sud je dužan u skladu s
pravilima postupka razmotriti preporuke ombudsmena
Par riječi NE ZABORAVIMO ZAKON
ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH
Saznajte više o instituciji Ombudsmana u BiH na:
http://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lan
g=BS
16
Nemoj okrenuti list, zastani
malo ovdje
Evo ti misli moje o temi kojih se
one boje.
Diskriminacija ruši snove i nade
Ima moć da guši sve što je
lijepo i plemenito
Srce rastuži snagom zla svoga
Kao pirat na moru što pljačka
bez razloga
Razum joj nije jača strana jer
vreba s mržnjom na čovjeka
Iako čovjekova i ona je sama
Moramo složni biti svi i protiv
nje boriti.
Ima načina mnogo, a prvi nam
kaže da svi bolji moramo biti
Nikad zaboraviti da drugi taj
neki sam sutra ja
A onda će bol biti jača od
htijenja da je sklonimo mi
Cvijeće u bašti ne stoji samo
Iako granu svoju svaki ima, ali
se veže za drugu lijepo
Ja želim da svako od nas s
drugim se veže uz dobrotu
Ima mjesta za sve nas pod
ovim svodom nebeskim, stoga
diskriminacije ne smije biti ni
nad kim!
PJESMOM DA TI KAŽEM
17
Diskriminacija može biti zasnovana na spolu,
rodu, nacionalnom, vjerskom identitetu,
spolnoj orijentaciji, fizičkim karakteristikama
(invaliditetu) i čini je svaki postupak
razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili
grupe osoba.
Svakodnevno se susrećemo sa ovim
problemom, ali ne činimo ništa kako bismo ga
umanjili. Ponekad mi se čini kao da život ne bi
imao smisla ukoliko ne bismo ponižavali,
vrijeđali ili zapostavljali druge. Nažalost, stopa
diskriminacije postaje sve veća. Kada pratimo
sport, neke vijesti iz svijeta ili pak posao,
možemo primijetiti da se ona ispoljava na svim
društvenim poljima na razne načine.
Diskriminišemo drugačije od nas, a trebalo bi
da ih poštujemo. Ne prihvatamo različitosti
zbog sebičnosti i nanosimo zlo drugima,
ponekad i nesvjesno. Ne dozvoljavamo drugima da se istaknu u nečemu što žele,
već ih kočimo negativnim komentarima i osudama.
Danas, gdje god se osvrnemo, suočavamo se sa diskriminacijom. Možete to
primijetiti u razgovoru sa drugim ljudima koji osuđuju druge zbog njihovih stavova i
mišljenja. Ništa ne bi imalo smisla da izgledamo, mislimo ili da se ponašamo isto.
Upravo je ta razlika, bogatstvo ove male zemlje koja je ispunjena diskriminacijom
više nego bilo koja druga. Da li je lakše mrziti drugog i drugačijeg ili ga prihvatiti
takvog kakav jeste? Da li trebamo težiti ka zdravom društvu koje je ispunjeno
najvišim moralnim vrijednostima ili pak da gradimo društvo puno nasilja, mržnje i
diskriminacije? Da li je bolje pomoći drugome ili ga osuditi zbog njegovog
neuspjeha? Da li pružiti ruku osobi drugačijeg shvatanja od našeg ili je
diskriminisati? Želim istaknuti da ukoliko želimo napredak na svakom nivou, trebamo
prvo krenuti od rješavanja međuljudskih odnosa. Ukoliko u našem okruženju vladaju
ljubav, tolerancija i poštovanje stvoriti ćemo kvalitetno i zdravo društvo. Na taj
način stvari će krenuti na bolje i stvoriti ćemo bolju budućnost za sve nas. Međutim,
ukoliko ispoljavamo mržnju i nemamo razvijen osjećaj empatije prema drugima
onda ćemo nastaviti nazadovati na svakome planu i od mržnje nećemo moći
postići apsolutno ništa korisno za društvo. Moja poruka za sve jeste: "Iskoristimo
svaku sekundu života voleći drugog i drugačijeg, a ne pomišljajmo nikada na
mržnju i diskriminaciju".
Edna Basara, Donji Vakuf, Najbolji online debatant za septembar, 2017.
DISKRIMINACIJA IZ UGLA DEBATANATA
18
DEBATANTI O DISKRIMINACIJI I PREDRASUDAMA
„Iza svih predrasuda stoji
naša odluka da one o
kojima imamo predrasude
ne upoznamo. Ja sam
imala predrasudu prema
roditeljima sa djecom sa
poteškoćama u razvoju.
Mislila sam da samo kukaju
i da dobivaju sve što
požele. Onda sam
upoznala par roditelja koji
imaju dijete sa poteškoćom
u razvoju i, ljudi moji, ja ne
znam da sam ikada vidjela
strpljivije roditelje spremne
da se bore za svoje dijete.”
K.R. Prijedor
„Mislim da svi imamo
predrasude ali nećemo da
priznamo. Također mislim da
bi za nas bilo bolje da
prihvatimo činjenicu da
imamo predrasude i da
skupa radimo na tome da
predrasude odbacimo. Neko
misli, na primjer, da su svi
Romi lopovi, neuredni,
neobrazovani i prljavi. Ali se
recimo ne zapita kako i zbog
čega ih društvo loše tretira.”
S.M. Sarajevo
„Predrasude su zlo ovoga
svijeta i mislim da se svi
MORAMO odlučnije boriti
protiv predrasuda. Strašno
je koliko svojim
diskriminatorskim stavom
možemo povrijediti neku
osobu. Trebamo više raditi
na međusobnom
upoznavanju i pokušaju da
jedni druge bolje
razumijemo. Stvarno je u
ovom svijetu previše mržnje,
straha, boli i
neprijateljstava. Trebamo
ponovo naučiti da
budemo ljudi.”
I.M. Tuzla
„Niko nije imun na predrasude, a
što je još gore, predrasude često
opravdavamo kao da su
normalna pojava. Ako znate
jednu osobu određene etničke
pripadnosti koja je bila loša
prema vama, samo je ta jedna
osoba loša. Nije loša cijela
etnička skupina. Prebrzo i prelako
generalizujemo.”
H.A. Konjic
19
DA LI STE ZNALI?
Najzastupljeniji
oblik
diskriminacije u
svijetu je rasna
diskriminacija.
U svijetu se
svakodnevno
bilježi rast stope
mržnje prema
imigrantima i
muslimanima.
Žene muslimanke
su češće žrtve
diskriminacije od
muškaraca
muslimana.
Osobama sa
poteškoćama u
razvoju se često
zabranjuje da
donose odluke o
svom životu.
U Francuskoj je u
2017. zabilježen
rast prekoračenja
ovlaštenja
policije prema
uhapšenim
osobama,
posebno prema
imigrantima. Odgovore nećemo ponuditi na zadnjoj strani, nego kroz
pripreme za debate istražite samostalno odgovore na ova
pitanja i svakako prelistajte i prethodne brojeve Debatnih
novosti
RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA
1.Koji je najčešći oblik diskriminacije u
svijetu?
2.
Da ste govornik A2 iz debate koju smo vam prezentirali kako biste odgovorili
na pitanja tokom unakrsnog ispitivanja?
3.
Da ste govornik N2 iz debate koju smo vam prezentirali kako biste odgovorili
na pitanja tokom unakrsnog ispitivanja?
4.Koja vrsta diskriminacije je prikazana u
stripu?
5.Koju instituciju, čiji naziv počinje
slovom „O” možete kontaktirati ukoliko mislite da su vam ugrožena prava?
6. Šta je za vas diskriminacija?
7.Je li diskriminacija ako vas ne usluže u
restoranu jer ste Rom?
8.U svijetu se bilježi rast stope
diskriminacije. Prema kome najviše?
9.Kako biste vi riješili problem
diskriminacije?
10. Šta su za vas predrasude?
20
Pročitajmo strip zajedno!
Pročitajmo strip do
kraja zajedno i
odgovorimo na
pitanja:
O kojoj vrsti
diskriminacije se
govori u stripu?
Ko je diskriminiran i
zašto?
Zbog čega je
konobarica
optužila za krađu
baš Maju?
Šta mislite o
diskriminaciji
prema Romima?
Zbog čega su
Romi
diskriminirani?
Kako biste se vi
borili protiv ove
vrste
diskriminacije?
Trebamo li oštrije
kažnjavati
diskriminaciju i
diskriminatorske
stavove?
STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE
21
Definirajmo pojmove
zajedno
Ciganin – pogrdan
naziv za pripadnika
romske populacije
Romi –
tradicionalno
nomadski narod
porijeklom iz
sjeverozapadne
Indije koji se
klasificira Indo-
Iranskoj jezičnoj
porodici. U
sjeverozapadnoj
Indiji ima jezika
kojima je romski
jezik srodan. Romi
sebe na svom
jeziku nazivaju
Romima, dok ih
pripadnici drugih
naroda vrlo često,
iz poruge, nazivaju
Ciganima. Sami
Romi nikada nisu
koristili taj naziv za
svoj narod.
STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE
22
Romska himna
Gelem, gelem,
lungonedromensa
Maladilembakhtale
RomensaA Romale katar
tumen aven,E tsarensa
bahktaledromensa?
A Romale, A Chavale
Vi man sas ekbari familiya,
Murdadas la e kali legiya
Aven mansa sa lumniake Roma,
Kai putaile e romane droma
Ake vriama, ustiRom akana,
Men khutasamisto kai kerasa
A Romale, A Chavale
STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE
DISKRIMINACIJA U ŠKOLI
23
Romska himna -prevod
Idem, idem na
daleki put
I upoznajem
sretne rome
O Romi odakle
ste,
Sa šatorima
pokraj sretnih
puteva?
O Romi, O narode
romski
Imao sam nekada
veliku porodicu,
Ali Crne legije su
ih ubile
Pođite sa mnom
Romi iz cijeloga
svijeta
Za Rome su putevi
otvoreni
Sada je vrijeme,
ustanite Romi svi,
Dići ćemo se
visoko ako se
potrudimo
O Romi, O narode
romski
STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE
24
U oktobru smo nastavili debatirati o diskriminaciji.
Sve teze su kreirane na osnovu aktuelnih
dešavanja i medijskih tekstova. Debatanti su,
vrijedno postavljali komentare o sljedećim
temama:
Uvođenje nastave na ustavno priznatim
jezicima – diskriminacija i podjela ili
ostvarivanje prava na obrazovanje na vlastitom
jeziku?
Neprovođenjem presuda Suda za ljudska prava
u Strazburu, BiH pokazuje da podržava
diskriminaciju?
Djecu sa poteškoćama u razvoju treba
uključivati u sve aktivnosti, a posebno sportske
kako bi doprinijeli povećanju stope inkluzije i
smanjenju stope diskriminacije u BiH?
U BiH je prisutna diskriminacija usmjerena na
ženske sportske klubove?
Tekstovi u nastavku su
komentari online debatanata
Mi u BiH ne znamo kako na šta da reagujemo. nekad smo za poštivanje ljudskih prava. Nekad baš i nismo.
Nekada mislimo da je diskriminacija opravdana,
nekada da nije. Ja mislim da diskriminacija nikada nije opravdana i nikada je ne smijemo podržati. I stvarno
smo do sada trebali više naći rješenje da niko u državi ne
bude diskriminiran.
BiH itekako podržava diskriminaciju. Govorimo da
smo za ljudska prava ali dopuštamo da nam je dio
građana diskriminiran i da im ne damo da budu birani na najviše funkcije. meni je to
strašno! Još je strašnije što se o ovome uglavnom počne
govoriti kada je vrijeme izbora i uvijek ostane samo
na govoru.
Uključenje… To baš divno zvuči ali ga se niko ne
pridržava. Mislim da je posebno teško u BiH to
implementirati. Mi smo u principu netolerantno
društvo i teško prihvatamodruge i drugačije. Obrazovni
sistem nam je totalno razruđen… Ne možemo da
se dogovorimo o najbanalnijim stvarima, a
mediji rijetko i slabo govore o inkluziji.
Pročitajte...
DEBATOLOGIJA
25
IZVOR:https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/kavazovic-joseph-daul-citavo-drustvo-se-treba-fokusirati-na-evropske-integracije
Mediji o diskriminaciji
RAZMISLI I
ODGOVORI
O čemu je
razgovarano
tokom
sastanka?
U kojem
kontekstu se
spominje
diskriminacija?
Kako se bh
društvo može
bolje fokusirati
na Evropske
integracije?
Kada govorimo
o obrazovanju i
diskriminaciji
koja je najčešća
vrsta
diskriminacije u
obrazovnom
sektoru?
Je li BiH zaista
sekularna
država?
Teza za debatu:
BiH treba više
raditi na zabrani
diskriminacije u
obrazovanju?
26
IZVOR:http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/diskriminacija-kako-su-srbi-u-mostaru-postali-gradani-drugog-reda/ww23fkx
Mediji o diskriminaciji
RAZMISLI I
ODGOVORI
Zbog čega Srbi
nisu konstitutivan
narod u HNK?
Koju vrstu
diskriminacije
trpe?
Kako bi problem
mogao biti
riješen?
Koji su osnovni
problemi sa
kojima se
suočavaju u
HNK?
Ko im ne
dozvoljava
konstitutivnost?
Da ste vlast
kako biste riješili
problem?
Teza za debatu:
BH. društvo
diskriminira
konstitutivne
narode u
zajednicama u
kojima su u
manjini?
27
PROGRAM RADNOG SASTANKA
Radni jezik: jezici BiH
12.00–12.15 Registracija / kafa dobrodošlice
12.15–12.20 Uvodna riječ organizatora
12.20–12.50 Predstavljanje izvještaja „Dvije škole pod
jednim krovom uBosni i Hercegovini: (ne)razumijevanje
problema i moguća rješenja“ (Alina Trkulja, Centar za
interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu)
12.50–14.00 Otvorena diskusija: Eliminiranje
diskriminacije unobrazovanju / ukidanje segregacije u
školama u BiH – razmjena mišljenja, iskustava i ideja
Radni sastanak
„Dvije škole pod jednim krovom u BiH: (ne)razumijevanje problema i moguća
rješenja”
U ime Centra za kulturu dijaloga, sastanku je
prisustvovala Nadina Balagić. Tokom sastanka
su učesnici imali priliku saznati nešto više o
izvještaju „Dvije škole pod jednim krovom uBosni
i Hercegovini: (ne)razumijevanje problema i
moguća rješenja“. Nakon predstavljanja
izvještaja učesnici su diskutirali o temi ističući
važnost prihvatanja svih različitosti i ukidanja svih
oblika diskriminacije u BiH.
28
Brojne analize i istraživanja su pokazali da je
obrazovanje u Bosni i Hercegovini (BiH) u službi
ideologije podjela, utemeljenoj na politici kulturne
razlike koju pro(iz)vode vladajuće etnopolitičke elite.
Ovakve obrazovne politike za posljedicu imaju
sveprisutnu diskriminaciju i nejednakost, pa i
segregaciju u obrazovanju, koja je najjasnije vidljiva u
slučaju etnički podijeljenih škola, globalno poznatih
kao „dvije škole pod jednim krovom“.
Cilj ovog sastanka je da se u otvorenoj diskusiji sa
ključnim akterima u oblasti obrazovanja razmotre dalji
koraci u suzbijanju diskriminacije i segregacije u
obrazovanju u BiH, te uloga i mogući doprinos različitih
aktera u tom procesu. Okvir za diskusiju ponudit će
upravo objavljeni izvještaj Analitike naslovljen “Dvije
škole pod jednim krovom u Bosni i Hercegovini:
(ne)razumijevanje problema i moguća rješenja“, koji
nastoji ponuditi pregled situacije, prepreka i
obećavajućih inicijativa u ovoj oblasti, odnosno
mogućih alternativa još uvijek aktuelnim praksama
etničke segregacije u obrazovanju.
Sastanak je dio projekta „Jednakost za sve: Koalicija
organizacija civilnog društva protiv diskriminacije“ koji
implementira Mediacentar Sarajevo, u partnerstvu sa
Centrom za društvena istraživanja Analitika, Pravima za
sve i Vašim pravima BiH. Projekat, koji finansiraju USAID i
Fond otvoreno društvo BiH, stavlja akcenat na aktivnu
ulogu organizacija civilnog društva u sprječavanju i
borbi protiv diskriminacije u BiH, kao i na zagovaranje
izmjena zakonodavstva koje se odnosi na ovu
tematiku.
A o dvije škole pod
jednim krovom su rekli:
IVO KOMŠIĆ:
„Hitno ukinuti "dvije
škole pod jednim
krovom.„
21.11.2014.
JONATHAN MOORE
„Fenomen "dvije škole
pod jednim krovom" i
praksa segregacije i
diskriminacije djece
mora prestati!”
(16.04.2017.)
FARUK GUTIĆ:
Ne želimo više podjele i
da nas odvajaju po
krvnim grupama. Ne
želimo da nas odvajaju
po nacionalnim
torovima i entitetima.
Želimo da imamo
kvalitetno
obrazovanje. Želimo
da vlasti, Federalno i
kantonalna
ministarstva, te
Parlament BiH zaista
čuju poruku mladih
srednjoškolaca iz BiH
da ne želimo podjele
već kvalitetno
obrazovanje. Ne
želimo da idemo iz BiH,
želimo da ostanemo
ovdje, da radimo i
doprinesemo bh.
društvu.
16.10.2017.
Radni sastanak
„Dvije škole pod jednim krovom u BiH: (ne)razumijevanje problema i moguća
rješenja”
29
U oktobru je planirano i održavanje javnih debata u
sljedećim lokalnim zajednicama:
21.10.2017. Zenica
„Privatne kompanije ne zapošljavaju žene na
rukovodeće pozicije smatrajući da je to muški posao“
23.10.2017. Mostar
„Poslodavac odluči da ulaže manje u edukaciju žena
u svojoj firmi, jer im se to ne isplati – diskriminacija ili
dobro planiranje ulaganja sredstava?“
28.10.2017. Srbac
„Zabrana zapošljavanja žena u rudnicima –
diskriminacija ili zaštita?”
U narednom izdanju Debatnih novosti donosimo
detaljan izvještaj i fotografije sa ovih debata. Svakako
ćemo napisati i poruke kojima su učesnici ovih debata
željeli pokazati svoju odlučnost u borbi protiv
diskriminacije. Zajedničko ovim debatama je
zajednička borba različitih lokalnih zajednica u BiH
protiv bilo kojeg oblika diskriminacije spram pripadnica
ženskog spola. Svi građani u BiH trebaju uživati ista
prava i nikada niko ne smije biti subjekt diskriminacije i
kršenja ljudskih prava. CKD se uvijek zalagao za
jednakost i ravnopravnost, a ovim debatama samo
pokazujemo koliko je važno zajednički sa školama
nastupati u borbi protiv diskriminacije.
KŠC „Sv. Pavao”,
Zenica
Karađoz-begova
medresa, Mostar
CSŠ „Petar Kočić”,
Srbac
NAJAVLJUJEMO – INTERDISCIPLINARNE JAVNE DEBATE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA
30
Raduje nas da smo i u oktobru dobili vaša pisma. Nažalost, ne možemo
objaviti sva vaša pisma ali evo, objavljujemo ovo, u
kojem nas je autorka zamolila da ostane anonimna i kako kaže „Ne
trebate odgovarati, samo vas molim da objavite”
Draga debatna porodico,
Za početak molba da budem anonimna u svom
pisanju. Ne trebate odgovoriti na pismo, samo vas
molim da objavite.
Ja sam već dvije godine debatant i stekla sam
mnogo debatnih prijatelja koji će mi po svemu
sudeći ostati prijatelji zauvijek. Debata nas je
mnogo čemu naučila ali moram sa vama pričati
o problemu koji sam primijetila na društvenim
mrežama. Ja najčešće koristim FB a nešto rjeđe
Instagram, tako da se ovo o čemu govorim
najviše dešava na FB.
Svi vrlo rado kažemo da nemamo predrasude i
da živimo sretne živote u kojima nema mjesta za
mržnju. Oh kako lažemo!!! Svakodnevno vidim po
FB (posebno kada je riječ o presudama za ratne
zločine) najstravičnije komentare. Čini mi se da je
na mladima ostao zadatak da veličaju osobe
koje su ubijale nemoćne osobe u ratu. „Morali su.”
– tako ih pravdaju, ili „Nije se to ni dogodilo”… Eh
tako srljamo u predrasude i diskriminaciju. Tako
živimo živote opterećeni mržnjom umjesto
ljubavlju. Ljudi moji sotavite ratnu prošlost u
prošlosti, izađite sa onim Markom ili onom Lejlom i
živite svoje živote a ne živote koje su vam svojim
lošim odlukama nametnuli odrasli.
N.N.
Tekstovi u nastavku su
linkovi za uvod u online
debate i teze koje su bile
aktuelne u oktobru
https://studomat.ba/foru
m/tema/uvodjenje-
nastave-na-ustavno-
priznatim-jezicima-
diskriminacija-i-podjela/
https://studomat.ba/foru
m/tema/neprovodjenjem-
presuda-suda-za-ljudska-
prava-u-strazburu-bih-
pokazuje-da-podrzava-
diskriminaciju/
https://studomat.ba/foru
m/tema/djecu-sa-
poteskocama-u-razvoju-
treba-ukljucivati-u-sve-
aktivnosti-a-posebno-
sportske-kako-bi-
doprinijeli-povecanju-
stope-inkluzije-i-smanjenju-
stope-diskriminacije-u-bih/
Pročitajte...PIŠEŠ MI, PIŠEM TI
31
Umjesto kraja i zaključka dajemo vam mali zadatak. Pročitajte natpise na
fotografijama i zaokružite one koji predstavljaju govor mržnje i obrazložite zašto.
O govoru mržnje govorimo vrlo malo ili nikako. Postalo je normalno da vrijeđamo
druge i drugačije i smijemo se onima koji ponižavaju druge osobe u njihovom
ljudskom dostojanstvu. Pišite nam šta mislite o tome. Pišite nam da li želite a o ovome
problemu pišemo u narednom broju Debatnih.
UMJESTO KRAJA – PREPOZNAJTE GOVOR MRŽNJE
32
Debatne novosti, br. 10Oktobar 2017. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina+387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka [email protected]
www.ckdbih.com
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević
UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina
Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.
DTPAnesa Vilić
WEB INFONadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga
CKD STRANICA:
https://www.facebook.
com/groups/13420044
3968/?fref=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.facebook.
com/Debatologija?fref
=ts