Učenici s posebnim obrazovnim potrebama

Embed Size (px)

Text of Učenici s posebnim obrazovnim potrebama

UENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA

Uenikom s posebnim obrazovnim potrebama1 smatra se svako dijete koje ima te koe u uen ju (znatno vee od svojih vr njaka), zbog ega mu je potrebna posebna odgojno-obrazovna podr ka.2

Prema va eoj orijentacijskoj Listi vrsta i stupnjeva te koa u razvoju (Pravilnik o osn ovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju, NN, 23/1991.) vrste te koa u razvoju su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. lo 7. 8. o teenje vida o teenje sluha poremeaji govorno-glasovne komunikacije i specifine te koe u uenju tjelesni invaliditet i kronine bolesti mentalna retardacija poremeaji u pona anju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajuim psihopato kim stanjem autizam postojanje vi e vrsta i stupnjeva te koa u psihofizikom razvoju

Suvremena hrvatska kola pretpostavlja integraciju djece s posebnim obrazovnim pot rebama. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012. predviaju niz mj era u podruju obrazovanja usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s posebnim obrazovnim potrebama: struno usavr avanje uitelja, meuresorna suradnja i suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nast avnih planova i programa, mobilne slu be podr ke i dr.

Konvencija o pravima djeteta3 zala e se za potpun i dostojanstven ivot djece s pose bnim obrazovnim potrebama u dru tvenoj zajednici. Odbor UN-a za prava djece, koji prati izvr enje Ko nvencije u zemljama lanicama, dao je Hrvatskoj 2004. godine preporuke za unapreenje prava i za tite djec e, te su one ukljuene i u Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece (2006. 2012.), prihvaen od Vlade RH 22. o ujka 2006. Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., usvojen om od strane Vlade RH 2005, predvieno je i za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama besplatno i obvezno osnovno kolsko obrazovanje, s te i tem kolovanja u blizini mjesta stanovanja, ime se osi gurava pravo djece na odrastanje u vlastitoj obitelji.

Pretpostavke za ostvarivanje suvremenih pristupa uenicima s posebnim obrazovnim p otrebama, meu ostalim, podrazumijevaju promjene u terminologiji, uvoenju raznolikih sadr aja i oblika rada , osposobljenosti uitelja i promjene unutar zakonskih odredbi. Pozornost se usmjerava na mogunosti i potrebe uenika, individualizaciju odgojno obrazovnoga rada, te osiguravanje dodatne podr ke uenicima primjenom rehabi litacijskih programa, ukljuivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr.

Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (u daljnjem tekstu HNOS) rabi te rminologiju u skladu sa suvremenim poimanjem ljudskih prava, kako se nazivljem ne bi podr avali stereotipi koji oznaavaju uenike s posebnim obrazovnim potrebama kao manje vrijedne.4

Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovit e razredne odjele, i to tako da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvi e tri uenika s posebnim obrazovni m potrebama. 1 U HNOS-u se rabi naziv djeca s posebnim obrazovnim potrebama umjesto djeca s t e koama u razvoju ili djeca s invaliditetom jer je iri, manje stigmatizirajui i prikladniji u podruju odgoja i ob razovanja. 2 DfEE(1996) Education Act 1996, London. 3 Konvencija o pravima djeteta meunarodni je dokument, usvojen na Glavnoj skup tini UN-a, 1989., koji sadr i univerzalne standarde koje svaka dr ava stranka Konvencije, tj. dr ava koja ju je potpisala i ra tificirala, mora jamiti svakom djetetu. Ratifikacijom Konvencije o pravima djeteta, 12. listopada 1992., Hrvatska je pre uzela obvezu njezina provoenja te obvezu izmjene i prilagodbe postojeih zakona i akata u skladu s tim meunarodnim dokumento m.

4 Prijedlog Orijentacijske liste prema novim strunim preporukama: 1. uenici s o teenj em vida, 2. uenici s o teenjem sluha, 3. uenici s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije, 4. uenici s mot orikim poremeajima i kroninim bolestima, 5. uenici sa sni enim intelektualnim sposobnostima, 6. uenici s poremeajim a pa nje/hiperaktivnosti, 7. uenici sa specifinim te koama uenja, 8. uenici s poremeajima u pona anju i emocionalnim porem ma, 9. uenici s poremeajima iz autistinog spektra. Izvor: Alcott, M. (2001): An introduction to ch ildren with special educational needs, Hodder & Stoughton, London; prilagodba od strane recenzentske skupine HNOS-a (Ig ri, Seku ak-Gale ev, Ba i, krinjar, Turalija, Pribani, Bla i, Oberman-Babi, 2005.)

Pravilnikom o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuen jedan uenik s posebnim obrazovnim po trebama mo e imati najvi e ukupno 28 uenika, razredni odjel u koji su ukljuena dva uenika s posebnim obr azovnim potrebama mo e imati najvi e 26 uenika, a razred s tri uenika s posebnim obrazovnim potrebama mo e imati najvi e 24 uenika. Pravilnikom o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju (NN, 23 /91.) utvreni su primjereni oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama.

U slijedeem tekstu navodi se Pravilnik o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju (NN, 23/91), koji je jo na snazi, te se stoga navode oblici odgojno-obrazovnoga r ada koje je prema preporukama HNOS-a potrebno prilagoditi u skladu s iskazanim potrebama tijekom n jihove 15-godi nje primjene.

Uenici s lak im te koama u razvoju u pravilu se ukljuuju u redovite razredne odjele te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane postupke s obzirom na posebne potrebe koj e uenik ima ili prilagoene programe sukladne njihovim sposobnostima.

Oblici rada koji se nude unutar osnovno kolskog odgoja i obrazovanja za uenike s po sebnim obrazovnim potrebama provode se u:

Redovitim osnovnim kolama a. potpuna integracija (redoviti razredni odjeli) .. po redovitom programu uz individualizaciju .. po prilagoenom programu

b. djelomina integracija .. redoviti razredni odjeli .. posebni razredni odjeli

predmeti iz podruja kultura obrazovni predmeti po posebnom programu

c. posebni odjeli s posebnim programima

Posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama .. po redovitom programu .. po prilagoenom programu .. po posebnom programu

Za uenike sa senzorikim i motorikim o teenjima (vida, sluha, tjelesna o teenja) koji s otpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se nakon nastave produ eni struni postupak u sk upinama od 6 do 10 uenika.

Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih te koa u razvoju koluju se u sus tavu djelomine integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadr aje hr vatskoga jezika, matematike i prirode i dru tva, dok nastavne sadr aje likovne i glazbene kulture te tehnike i tj elesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagoenom programu.

Sukladno Pravilniku o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju za uenike s veim te koama osnovno kolovanje ostvaruje se u posebnim odgojno obrazovnim ustanovama te u ustanovama zdravstva, socijalne skrbi i pravosua.

Posebni nastavni programi izraeni su za uenike u kojih je prisutna mentalna retard acija kao primarna ili kao pratea te koa. Planiranje, programiranje i neposredni odgojno-obrazovni rad s tim uen icima izvode uitelji defektolozi (edukatori rehabilitatori). Ti razredni odjeli imaju od 5 do 9 uenika , s obzirom na vrstu i stupanj te koa.

Za uenike koji zbog bolesti nisu u mogunosti du e vrijeme polaziti nastavu ustrojava se tzv. nastava u kui koju provode uitelji i struni suradnici kole koju uenik polazi. Takoer se organizira i nastava za uenike koji se nalaze na du em bolnikom lijeenju, npr. na onkolo kim, psihijatrijskim odjelima i s l., koju provode uitelji i struni suradnici najbli e osnovne kole.

Uenici s umjerenom, te om i te kom mentalnom retardacijom, s autizmom te oni s kombin iranim veim te koama u razvoju osposobljavaju se prema posebnim nastavnim planovima i programim a u sklopu posebnih odgojno-obrazovnih podruja (briga o sebi, komunikacija, upoznavanje u e i ire okolin e, socijalizacija, razvoj kreativnosti, radni odgoj, tjelesna i zdravstvena kultura te izobrazba u obavlja nju poslova). Uenicima s veim te koama u razvoju omogueno je kolovanje do 21. godine ivota.

Zakoni i pravilnici vezani uz kolovanje osoba s posebnim potrebama NAZIV PREMA L. ZAKONA NARODNE NOVINE Zakon o osnovnom kolstvu

l. 60, 61, 62 odnosi se na djecu s te koama u razvoju Narodne novine, broj 59/90., 27/93. 7/96., 59/01., 114/01., 69/03., 75/06. Pravilnik o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju Temeljem lanka 60. stavka 2. i lanka 61. stavka 2. Zakona o osnovnom kolstvu Narodne novine, broj 59/90 i 23/91 Glasnik, 7 8/91 Pravilnik o upisu djece u osnovnu Temeljem lanka 44. stavka 5. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90) Narodne novine, broj 13/91. Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi Na osnovi lanka 38., stavka 4. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 27/93. i 7/96.) kolu

Narodne novine, broj 74/99. Naputak za rad strunoga tima za opservaciju djece s te koama u razvoju

Glasnik MZO -a 2/93. Nastavni planovi i programi odgoja i kolovanja uenika s te koama u razvoju

Glasnik MZO -a 4. 9. 1996.

Zbog neujednaenih uvjeta rada u razliitim sredinama i kolama, prije svega u opremi, kadrovima i arhitektonskoj pristupanosti, radit e se na njihovu ujednaavanju.

Sustavnim strunim usavr avanjem uitelja i strunih suradnika osigurava se potrebna raz ina kompetentnosti za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebno sti, izbora najprikladnijih didaktiko-metodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja uspje nos ti,