UISKuBiHUISKuBiH

2014

UDRUŽENJE INŽENJERA SAOBRAĆAJA I KOMUNIKACIJAU BOSNI I HERCEGOVINI

Stručni skup:

„SIGURNOST I ZAŠTITA U SAOBRAĆAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA U BIH”

Zenica, 07.06.2014. g.

ZBORNIK RADOVAPriredio Prof. dr. Osman Lindov

Sarajevo, 2014.

Dr.sc. Mustafa Mehanović

Omerbegović Hajrudin, MA-dipl.inž.saob.

„SIGURNOST I ZAŠTITA U OBLASTI PLANIRANJA U SAOBRAĆAJU, PREVOZU I KOMUNIKACIJAMA“

Prof. Dr. Sc. Mustafa Mehanović Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo

Hajrudin Omerbegović, MA-dipl.ing.saob. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

SAŽETAK: Planiranje u saobraćaju, prevozu u komunikacijama, pored uticaja na ekonomske i funkcionalne efekte sistema, ima značajan uticaj i na bezbjednost sistema i korisnika njegovih usluga. U navedenim oblastima rizik i načini nastajanja neželjenih ishoda se razlikuju. Posljedice se mogu mjeriti brojem poginulih, povrijeđenih, materijalanom štetom i oblicima štete. Planiranjem, kako na makro tako i na mikro nivou, rizik od nastanka nepoželjnog događaja je neuporedivo manji nego u uslovima kada planiranje nije sprovedeno. U radu su naglašeni, između ostalogh, ključni razlozi propusta u planiranju, kao i načini njihovog smanjenja.

1. UVOD

Planiranje je, principijelno, jedna od temeljnih oblasti u svakoj sferi društvenog života, pa time i u saobraćaju, prevozu i komunikacijama. Ako je planiranje pravovremeno i kvalitetno sa stručnog stanovišta onda je ono i jedan od realnih preduslova funkcionisanja ukupnog sistema saobraćaja u dijapazonu realnih potreba, odnosno bez problema.

Planiranje u saobraćaju, prevozu i komunikacijama, kao i u drugim strukama, je neposredno prethodan proces projektovanju i ova dva procesa praktično su neodvojivi. Gotovo je nemoguće uraditi i realizirati dobre projekte ako njihovoj izradi nije prethodio adekvatan proces planiranja, tako da su ova dva procesa veoma povezana i međuzavisna.

2

2. PREDNOSTI PRAVOVREMENE IZRADE I USVAJANJA PLANSKE DOKUMENTACIJE IIZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Uraditi određene planske dokumente i završiti postupak usvajanja istih (donijeti planove) zapravo podrazumjeva da:

1. Sistematski se pristupa snimanju stanja odnosno definisanju i prostornomlociranju problema,

2. Analiziraju se problemi, utvrđuju potrebe za određeni planski period i definišunačini rješavanja,

3. Definišu se i usvajaju planska i projektna rješenja,4. Planiraju se načini realizacije, kako u tehničkom tako i u finansijskom smislu.

Jedna od najvažnijih činjenica je da se na ovaj način stvaraju zakonom predviđeni preduslovi za očuvanje planiranih lokacija i planiranih koridora za saobraćajnu infrastrukturu.

3. EVIDENTNI PROBLEMI U OBLASTI PROSTORNOG PLANIRANJA IPROJEKTOVANJA SAOBRAĆAJNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

Širok je dijapazon problema koji determinišu oblast prostornog planiranja i projektovanja saobraćajnica kod nas. Neki od značajnijih su: 1. Nekompetentne osobe za oblast saobraćajne stuke u: Planerskim i projektantskim

kućama – biroima (projekte saobraćajnica ili vanjskih uređenja rade arhitekti, građevinci hidro ili konstruktivnog smjera, geodeti, itd.); Organima koji odobravaju (često samo pravnici vode postupke uz učešće urbaniste i geodete); Izvođačkim firmama (od voditelja gradilišta pa nadalje nema ljudi iz struke po pojedinim „fazama“ projekta, često i u saobraćajnoj); Nadzoru nad izvođenjem (od voditelja nadzornog tima pa nadalje veoma često nema ljudi iz struke po pojedinim „fazama“ projekta); Tehničkim pregledima (slično kao prethodno za neke faze često nema člana komisije za saobraćaj); Održavanju, posebno na održavanju saobraćajnica koje su prema zakonskoj regulativi u nadležnosti općina, u općinskim organima nema saobraćajnih inženjera ili građevinskih saobraćajnog smjera.

2. Prilikom izrade prostorno-planske i projektne dokumentacije, saobraćajnom aspektuse poklanja jako malo pažnje, a građevinskom neprimjereno više, što je neprihvatljivo. Nedostaju snimanja saobraćajnih opterećenja, analize i prijedlozi saobraćajnih rješenja za postavljeni planski ili projektni period.

3. Dosta često se ne poštuje zakonska regulativa iz oblasti planiranja i projektovanja.Primjeri su tehnički loša rješenja u planiranju i projektovanju saobraćajnica u pogledu odsustva propisanih saobraćajno-tehničkih elemenata i uslova. Rezultat toga su npr. realizacije – izgradnja velikih poslovnih ili drugih objekata bez ili sa nedovoljnim brojem parking mjesta, neadekvatni pristupni putevi ili tehnički nekorektni saobraćajni priključci istih na javne saobraćajnice.

4. Pojava neplanske ili bespravne gradnje koja je opće prisutna kod nas već višedecenija je jedan od najvećih ugrožavajućih faktora očuvanja planiranih, pa i projektovanih saobraćajnica i drugih saobraćajnih objekata.

5. Problem u programu školovanja i SSS i VSS često nema predmeta koji tretiraju upunoj mjeri teoriju i praksu planiranja korištenja prostora i projektovanja tako da

3

završeni tehničari, inženjeri, magistri ... često nemaju dovoljno elementarnog znanja iz ovih oblasti.

Pravovremeno i primjereno postupanje u procesu saobraćajnog planiranja i projektovanja je jedan od najvažnijih preduslova preduprjeđenja nastanaka problema u odvijanju saobraćaja, ali i u kvalitetnom otklanjanju istih kada se pojave. Primjerena planska rješenja, blagovremeno urađena, verifikovana i usvojena su neophodna osnova za izradu kvalitetnih projektnih rješenja kojima se sprečava pojava ili se otklanjaju problemi odnosno „uska grla“ u saobraćaju.

4. PLANIRANJE U PREVOZNIM PREDUZEĆIMA U FUNKCIJI BEZBJEDNOSTI

Planiranje u preduzećim se svrstava u planiranje na mikro nivou i obuhvata više segmenata. Bezbjednost saobraćaja i prevoza posebno zavisi od stanja tehničke ispravnosti voznog parka. Planiranje zanavljanja voznog parka, investicionog i tekućeg održavanja vozila, u preduzećima javnog prevoza putnika nije na zavidnom nivou.

Broj saobraćajnih nezgoda u Kantonu Sarajevo u kojima su učestvovala vozila javnog gradskog prevoza putnika (JGPP) u 2010. g. iznosio je 223, predstavljeno na Sl. 1. Od toga 35% uzrok saobraćajne nezgode bila su vozila JGP ili 78 nezgoda. Znatan procenat, prema izjavama vozača, otpada na stanje tehničke ispravnosti vozila.

Sl. 1. Broj saobraćajnih nezgoda u Kantonu Sarajevo u 2010. g. u kojima su učestvovala vozila javnog gradskog prevoza

putnika

Uzrok: 1 – Vozilo JGPP; 2 – Ostala vozila Sl. 2 Vremenska distribucija nezgoda u kojima su učestvovala vozila

javnog gradskog prevoza putnika u Kantonu Sarajevo u 2010. g.

JGPP78

nezgoda

35%Ostali

145nezgod

a65%

0

1

2

13.1

2.20

0918

.12.

2009

23.1

2.20

0928

.12.

2009

02.0

1.20

1007

.01.

2010

12.0

1.20

1017

.01.

2010

22.0

1.20

1027

.01.

2010

01.0

2.20

1006

.02.

2010

11.0

2.20

1016

.02.

2010

21.0

2.20

1026

.02.

2010

03.0

3.20

1008

.03.

2010

13.0

3.20

1018

.03.

2010

23.0

3.20

1028

.03.

2010

02.0

4.20

1007

.04.

2010

12.0

4.20

1017

.04.

2010

22.0

4.20

1027

.04.

2010

02.0

5.20

1007

.05.

2010

12.0

5.20

1017

.05.

2010

22.0

5.20

1027

.05.

2010

01.0

6.20

1006

.06.

2010

11.0

6.20

1016

.06.

2010

21.0

6.20

1026

.06.

2010

01.0

7.20

1006

.07.

2010

11.0

7.20

1016

.07.

2010

21.0

7.20

1026

.07.

2010

31.0

7.20

1005

.08.

2010

10.0

8.20

1015

.08.

2010

20.0

8.20

1025

.08.

2010

30.0

8.20

1004

.09.

2010

09.0

9.20

1014

.09.

2010

19.0

9.20

1024

.09.

2010

29.0

9.20

1004

.10.

2010

09.1

0.20

1014

.10.

2010

19.1

0.20

1024

.10.

2010

29.1

0.20

1003

.11.

2010

08.1

1.20

1013

.11.

2010

18.1

1.20

1023

.11.

2010

28.1

1.20

1003

.12.

2010

08.1

2.20

1013

.12.

2010

4

Ne postoje releventna istraživanja koja bi ukazala na uticaj stanja voznog parka na broj saobraćajnih nezgoda i posljedice koje su proistekle iz istih, kao ni šteta koje su se manifestovale kroz povećne troškove prevoza prevoznika i šteta nastalih preduzeću radi umanjenja prihoda ispuštenim vožnjama. U Javnim preduzećima u prevozu putnika očigledno je da postoje problemi u pogledu primjene Zakona o javnim nabavkama, a što je posljedica ne postojanja plana nabavki roba i usluga potrebnih za odžavanje vozila i sistema za bezbjedno funkcionisanje javnog prevoza.

U nastavku su date osnovne preporuke za izradu plana održavanja prevoznih kapaciteta u javnom gradskom prevozu putnika.

Plan održavanja transportnih kapaciteta proizilazi iz plana rada prevoznih i drugih kapaciteta, plana potrebnih kapaciteta i njihovog stanja, i na toj osnovi utvrđenih potreba za investicionim i tekućim održavanjem. Ovaj plan se radi na osnovu iskustva iz prethodnog perioda i plana tekućeg održavanja i predviđenog redoslijeda opravki za investiciono održavanje. U javnom gradskom prevozu, koji u svom sastavu ima šinske sisteme prevoza, zbog složenosti i masovnosti njegovih sredstava, a prema organizacionoj strukturi, posebno se radi: plan održavanja voznih sredstava, plan održavanja pruge i pružnih postrojenja, plan održavanja mreže i sistema napajanja, kao i plan održavanja ostalih sredstava i objekata koji su u funkciji šinskih sistema.

Proces održavanja voznog parka, opreme, objekata i infrastrukture najsloženiji je dio kompletnih aktivnosti u okviru preduzeća javnog gradskog prevoza. Nova savremena vozila i oprema, kvalitetna mreža i elektro-vučne podstanice zahtjevaju, posebno u procesu održavanja, stručnost, kreativnost, disciplinu i dobru organizaciju rada, a troškovi koji nastaju pri tom često su odlučujući za uspješnost kompletnog poslovanja.

Veoma je bitno slijediti upute i preporuke proizvođača tehnološko-eksploatacionih rješenja za redovnim, tekućim i preventivnim održavanjem, kako bi sistem zadržao garantne rokove, ispravnost, sigurnost, vijek trajanja, te na taj način snizio troškove investicionog i tekućeg održavanja.

Strateški se opredijeliti za savremene automatizirane elektronske sisteme i vozila, koji omogućavaju brzu i efikasnu dijagnostiku problema i pružanja informacija čak i sa mogućnošću daljinskog automatizovanog upravljanja, dijagnostike i otklona kvara, procesi što više automatizirani, a ljudski uticaj i greške u tom pogledu svedeni na minimum.

Preduzeća javnog gradskog prevoza moraju imati dobre partnerske odnose sa kooperantskim firmama koje se bave izradom, reparacijom i isporukom rezervnih dijelova za remont, kako bi se eventualni kvarovi, problemi u sistemu otklanjali u što kraćem roku, zagarantovane kvalitete i sa malim troškovima. Takođe preduzeća javnog gradskog prevoza moraju posjedovati vlastite savremeno opremljene prostore (radionice, vlastite proizvodne kapacitete, servis, tehnički pregled, lakirnice, auto-praonice i sl.) kako bi se remonti i pregledi takođe izvršavali u što kraćem roku, zagarantovane kvalitete i niskih troškova održavanja.

Stručno osposobljeni i profesionalni kadrovi od rukovodnog do krajnjeg izvršioca u sektoru tehnike i održavanja, predstavljaju najvažniji i ključni segment organizacije,

5

upravljanja, kontrole, tekućeg preventivnog i redovnog te investicionog održavanja, kvalitete održavanja, prihvatljivih rokova i sl. Kadrovi se moraju redovno i strateški usavršavati i specijalizirati na nivou preduzeća, a ponekad i na nivou regiona ili države (autorizovani servisi proizvođača, servoupravljači, mjenjači, motori SUS i elektro, tahografi, grijanje, informacioni sistem, čoperi i regulatori, statički pretvarači i dr.), kao i dobre saradnje i razmjene iskustava sa preduzećima javnog gradskog prevoza u regionu, EU i svijetu.

Informatizacija kompletnog procesa održavanja, posebno kontrola, tehničko opsluživanje i nabavka rezervnih dijelova. Svi veći proizvođači i dobavljači uvezuju se u jedinstveni sistem logističke podrške održavanju.

Postizanje što višeg nivoa tehničke ispravnosti i pouzdanosti u eksploataciji, uz što niže troškove, osnovni je zahtjev koji se postavlja pred svako organizovano održavanje, a primjena optimalne tehnologije način kako tom zahtjevu udovoljiti. Proces održavanja, kao skup svih aktivnosti koje se provode u cilju otklanjanja kvarova ili spriječavanja njihove pojave, karakteriše odnos između pojedinih aktivnosti i vremena u kojem se te aktivnosti provode. On ima karakteristike izrazito slučajnog procesa sa dvije bitne slučajnosti koje određuju ovaj proces. Prvu predstavlja vrijeme rada do pojave otkaza i to je karakteristika pouzdanosti. Drugu slučajnu veličinu čini vrijeme potrebno da se postupak održavanja provede, odnosno da se npr. vozilo iz stanja „u otkazu“ ponovno vrati u stanje „u radu“. Ova dva slučajna vremena se naizmjenično smjenjuju u procesu održavanja što odlučujuće obilježava njegov karakter i kvalitet. Kompletan proces održavanja se generalisano svodi na predviđanja potreba u održavanju (postupaka, učestalosti, vremena, prostora, alata i opreme, te rezervnih dijelova) uz identifikaciju otkaza, odnosno dijagnosticiranje i sve to u određenim konkretnim uslovima definisanim nizom ograničenja.

Izmjeritelji koje treba planirati i pratiti u toku godine spadaju: Inventarski broj vozila; Broj tehnički ispravnih vozila; Prosječno vozila u radu; Prevozni rad u vozilo-km po vozilu u radu; Sati rada vozila po vozilu u radu; Broj vožnji; Srednja dnevna kilometraža; Broj kvarova; Propuštene vožnje; Koeficijent tehničke ispravnosti; Broj izvršilaca u održavanju; Broj izvršilaca u održavanju po referentnom tehnićki ispravnom vozilu; Prosječna starost voznog parka.

Gradski prevoz pruža i široku osnovu za primjene savremenih pristupa u planiranju saobraćaja u gradovima. U posljednjih 15 godina su se pojavili novi modeli u planiranju koji definišu ponašanja korisnika usluga u gradskom saobraćaju na nivou jedinke ili na nivou porodice (neagregatni modeli). Postojeći modeli planiranja u gradskom saobraćaju su zasnovani na grupnom ponašanju. Kod ponašanja putnika treba imati u vidu da korisnici prevoza donose odluke u paketu o tome da li, kada, zbog čega, kuda i čime da se prevoze. Te odluke se, po pravilu, donose prije nego što se pristupi realizaciji prevoza.

Kvalitetnim planiranjem javnog gradskog prevoza u određenom području favorizira se masovni prevoz, a time i povećava broj njegovih korisnika, što utiče na smanjenje broja idnividualnih prevoznih sredstava u saobraćaju. To smanjenje direktno utiče na smanjenje broja saobraćajnih nezgoda po kretanju.

6

5. ASPEKTI PLANIRANJA INFORMACIONOG SISTEMA U PREDUZEĆIMA ZA PREVOZPUTNIKA I ZAŠTITA

U javnom prevozu putnika, sa aspekta zaštite i bezbjednosti putnika i osoblja prevoznika, stanje je na upozoravajućem nivou. Nove tehnologije utemeljene na planski izgrađenim informacionim sistemima pokazale su se u mnogim gradovima kao efikasno sredstvo za poboljšanje stanja. Efekti su očigledni u pogledu zaštite putnika i osoblja prevoznika, zaštite imovine, poboljšanja stepena naplate prevoza i dr.

Najčešći slučajevi ugrožavanja sigurnosti u javnom prevozu su: džeparenje putnika, međusobni konflikti putnika, pokušaji narušavanja javnog reda i mira te pravila ponašanja u vozilima javnog gradskog prevoza, slučajevima nesavjesnog ponašanja prema službenim licima i vozilima prevoznika. Način prevencije i spriječavanja napada i uopće incidenata u vozilima JGP je, između ostalih, uvođenje videonadzora u vozilima i na stajalištima javnog gradskog prevoza. Neki gradovi su u tom pravcu već djelovali postavljajući video nadzor na stajalištima (terminal Ilidža) i drugim ključnim dijelovima sistema javnog gradskog prevoza što je imalo pozitivne efekte u pogledu bezbjednosti i zaštite.

Kao primjer neplanskog djelovanja može se uzeti javni prevoz u Kantonu Sarajevo, gdje se o integrisanom informacionom sistemu govori samo kada se dogode teži oblici napada na lica i imovinu u javnom gradskom prevozu. Pri izradi Plana poslovanja i Plana nabavke roba i usluga u preduzeću koje je osnovano i zaduženo za prevoz putnika u Kantonu Sarajevo, Organi preduzeća nisu nikada usaglasili stavove sa Kantonalniom zakonodavnom i izvršnom vlašću u pogledu sveobuhvatnog planiranja izgradnje sistema upravljanja sistemom javnog gradskog prevoza putnika. Posljedice su evidentne, a posebno treba naglasitit da se u takvim uslovima ne može sprovoditi proce racionalne transformacije javnog prevoza. Dakle, osim što je zaštita i sigurnost upitna nije moguće ni racionalno upravljanje prevoznicima (nije moguće odrediti ekonomske cijene prevoza i sisem karata, nije moguće pratiti rad preduzeće i naplatu prevoznih usluga, nije moguće adekvatno broju prevezenih putnika sa povlaštenim kartama izvršiti raspodjelu subvenicija za putnike koji su koristili usluge određenog prevoznika, nije moguće pratiti koliko je koji prevoznik prodao karata putnicima sa subvencioniranom kartom, nije moguće pratiti rad službenog osobalj, otežan je nadzor nad radom u službama prevoznika i dr.).

Imajući u vidu prethodno navedeno zaključak koji se može dati kako bi se stanje pobiljšalo sadržan je u prijedlogu projekta: „Upravljanje preduzećem GRAS Sarajevo zasnovano na informacionoj tehnologiji i inteligentnim sistemima u prevozu“.

Iskustva gradova sa dobrim javnim gradskim prevozom govore da je neophodna centralizacija i integracija svih funkcija sistema upravljanja procesom prevoza, a isti koncep je, u određenom periodu, pokazao rezultate i u preduzeću GRAS Sarajevo. Efekti bi bili višestruko bolji kada bi se:

1. Starije verzije sistemskog softvera zamijenile novim licenciranim verzijama,2. Izvršila poboljšanja kod postojećih softverskih paketa,3. Obučili korisnici za rad na postojećim softverskim aplikacijama i obavezali za rad

isključivo na instaliranom softveru propisanom procedurom sistema kvaliteta, te

7

da ovakav rad bude bezrezervno podržan od strane rukovodilaca i šefova (ovaj problem je evidentan i veoma izražen u GRAS-u),

4. Kompletirali započeti projekti inteligentnih transportnih sistema, sa posebnimnaglaskom na Projekat sistema elektronskog poništavanja karata,

5. Implementirali novi inteligentni transportni sistemi za upravljanje prevozom iinformisanje korisnika usluga.

Funkcionalno Centar informacionog sistema (organizaciona cjelina formirana 1999.g. sa ciljem modernizacije procesa upravljanaj preduzećem i prevozom) obuhvata dva dijela:

1. Sistem za unos i obradu podataka zasnovan na računarskoj tehnologiji koji sesastoji od:- Hardvera (130 računara, printera, skenera itd.; računarske mreže sa metalnim i optičkim kablom u depoima i bežičnom vezom sa udaljenim lokacijama; 6 servera), - Sistemskog softvera (Windows, Windows 2000 server, MS SQL server i baza podataka), - Aplikativnog softvera (Obrada ličnog dohotka, Personalna evidencija, Knjigovodstvo: modul finansije, modul materijalno, modul maloprodaja, modul KIF i KUF, modul osnovna sredstva; Baza plana i nabavki; Baza kvaliteta usluga prevoza).

2. Sistem za upravljanje i podršku upravljanju procesom prevoza putnika zasnovanna inteligentnoj transportnoj tehnologiji, a obuhvata:- Hardver (Računari; Poništivaći; Uređaji za izradu i pretkodiranje karata; Oprema za prenos podataka iz vozila u lokalnu računarsku mrežu i obratno: GPS, GPRS, WLAN, IR; Sistem karata: magnetne karte, čip karte - kontaktne i bezkontaktne karte; Sistem za lokalizaciju vozila na linijama; Sistem za informisanje putnika duž linije; Sistem za prodaju karata; Sistem za kontrolisani ulaz u vozilo na stajalištima; Sistem video nadzora: u vozilima, na stajalištima, u depoima i na prodajnim mjestima; Sistem za evidenciju radnog vremena uposlenih; Sistem za vatrodojavu; Sistem elektronske registracije točenja goriva; Magnetne karte za registraciju pri točenju goriva; Uzemljenje računara i računarske mreže; Sistem radioveze; Sistem fiksne i mobilne telefonije; itd.), - Softver (Softver za izdavanje i obradu putnih naloga; Softver za izdavanje i obradu radnih naloga; Softver za benzionsku pumpu; Softver za sistem poništavanja karata; Softver za lokalizaciju vozila; Softver za informisanje putnika; Web stranica; Softver za video nadzor; Softver za vatro-dojavni sistem; Softver za radio vezu; Softver za telefonsku centralu; Softver za tahografe; Softver za gume; Softver za tehnički pregled; Softver za potrošnju električne energije u tramvajskom i trolejbuskom sektoru; Softver za praćenje kvarove u sistemu elektronskog poništavanja karata; Softver za praćenje rada štamparije; Softver za arhivu dokumenata; Softver za upravljanje kvalitetom – praćenje indikatora realizacije plana; itd.).

Osnovni ciljevi izrade projekta informacionog sistema su slijedeći: - Definisanje strukture (podsistema), tako da informacioni sistem optimalno

podrži prioritetne procese u poslovnom sistemu, - Omogućavanje značajnije uloge korisnika u definisanju zahtjeva i objektivnih

potreba za informacijama,

8

- Drefinisanje dugoročnog plana realizacije pojedinih informacionih podsistema.

Projektom informacionog sistema žele se obezbijediti početni uslovi za izgradnju poslovnog informacionog sistema u preduzeću. Preduzeće definišemo kao složen kibernetski sistem koji se sastoji od organizacionih cjelina, različitih po funkcijama djelatnosti. Ove cjeline predstavljaju strukturu sistema.

Cilj projekta treba da bude utemeljenje budućeg savremenog koncepta upravljanja u preduzeću u svrhu donošenja optimalnih odluka.

Polazeći od arhitekture IS i opisa podsistema javlja se potreba da se grupe podataka organizuju i čuvaju na uniforman način. Strategija pitanja vezanih za podatke kao resurse, rješava se na nivou preduzeća, a tu spadaju:

- Logički dizajn baze podataka sa mogućnošću distribucije podataka, - Kontrolisanje i zaštita podataka, - Održavanje podataka.

Uspješnost i povezanosti s informacionim sistemom će se mjeriti određenim promjenljivim.

1. Uspješnost svakoga informacionog sistema će biti iskazana kroz:a) Profitabilnost,b) Primjenu na glavne probleme u organizaciji: Kvalitetu odluka, odnosno

nivo performansi što se izražava kroz: doprinos sistema određenojposlovnoj funkciji i doprinos sistema uspjehu preduzeća; Zadovoljstvokorisnika: zadovoljstvo sistemom i korisnost za donošenje odluka

c) Opseg korištenja: korištenje sistema – samostalno; korištenje sistema –saradnici

2. Povezanost s informacionim sistemom:a) Poznavanje sistema ib) Sudjelovanje u izgradnji sistema;

3. Stavovi prema informacionom sistemu (tehnologiji):a) Otvorenost prema informacionoj tehnologiji,b) Saradnja pri izgradnji sistema,c) Pozitivno mišljenje o mogućnostima i upotrebi sistema.

U tabeli 1 predstavljeni su projekti (dijelovi u zavisnosti od stepena završenosti) i prijedlozima za poboljšanje stepena integracije, a samim tim i funkcionisanja prevoznog sistema.

Tabela 1. Izgrađenost informacionog sistema KJKP GRAS Sarajevo (izvod iz prijedloga projekta)

R.b. Naziv projekta i kraći opis 1. Serveri, računari, printeri, skeneri, ...2. Računarske mreže sa STP i optičkim kablom u depoima i objektima izvan depoa

(Prodajni objekt u Zrinskoj, Čengić vili, Otoka, Ilidža, Štamparija GRAS-a)

9

3. Računarske mreže sa optičkim kablom duž trase tramvajske pruge od Ilidže doBaščaršije sa kracima prema Željezničkoj stanici, prodajnim objektima uZrinskoj, Latinsakoj ćupriji, Austrijskom trgu, Čengić vili, Otoci, Stupu, Remizitramvaja, te depou Minibusa u Brodskoj.

4. Računarske bežične mreže za uvezivanje u objekata na lokacijama: Brodska –depo Minibusa, Objekat štamparije, Objekat u Zrinskoj ulici, Objekat na Čengićvili, Objekat na Ilidži, Objekat u Vogošći, Objekat Kosog lifta, Objekat uHadžićima, Objekat u Dobrinji, Objekat na Austrijskom trgu.

5. Sistemski softver (Windows, Windows 2000 server, MS SQL server i bazapodataka)

6. Obrada ličnog dohotka, Personalna evidencija, Knjigovodstavo: modul finansije,modul materijalno, modul maloprodaja, modul KIFi KUF, modul osnovnasredstva

7. Softver za plan i nabavke8. Softver za praćenje kvaliteta usluga prevoza9. Sistem za poništavanje karata (II, III i IV faza)10. Sistem karata: magnetne karte, čip karte - kontaktne i bezkontaktne karte.

Uvedene magnetne karte i 3000 bezkontkatnih karata.11. Sistem za lokalizaciju vozila na linijama12. Sistem za upravljanje radom skretnica13. Sistem za automatsko upravljanje radom podstanica14. Sistem za informisanje putnika duž linije15. Sistem za prodaju karata16. Sistem za kontrolisani ulaz u vozilo na stajalištima17. Sistem video nadzora: u vozilima, na stajalištima, u depoima i na prodajnim

mjestima18. Sistem za evidenciju radnog vremena uposlenih19. Sistem za vatrodojavu20. Sistem elektronske registracije točenja goriva21. Magnetne karte za registraciju pri točenju goriva22. Uzemljenje računara i računarske mreže i gromobranska instalacija23. Sistem radio-veze24. Sistem fiksne i mobilne telefonije25. Softver za izdavanje i obradu putnih naloga26. Softver za izdavanje i obradu radnih naloga27. Softver za benzionsku pumpu28. Softver za sistem poništavanja karata29. Softver za lokalizaciju vozila30. Softver za informisanje putnika31. Web stranica32. Softver za video nadzor33. Softver za vatro-dojavni sistem34. Softver za radio vezu35. Softver za telefonsku centralu36. Softver za tahografe37. Softver za gume38. Softver za tehnički pregled

10

39. Softver za potrošnju električne energije u tramvajskom i trolejbuskom sektoru40. Softver za praćenje kvarova u sistemu elektronskog poništavanja karata41. Softver za praćenje rada štamparije42. Softver za arhivu dokumenata43. Softver za upravljanje kvalitetom – praćenje indikatora realizacije plana

6. ZAKLJUČAK

Analizirajući ključne parametre koji opisuju sigurnost i zaštitu u saobraćajnim, prevoznim i komunikacionim sistemima može se zaključiti da je stanje nezadovoljavajuće i da je neophodno tražiti rješenja koja će zaustaviti negativan trend po tom pitanju.

Potrebno je na svim nivoima planiranju pristupiti veoma ozbiljno, pravovremeno i kvalitetno sa stručnog stanovišta kako bi se stvorili realni preduslovi funkcionisanja ukupnog sistema u dijapazonu realnih potreba uz odsustvo očiglednih posljedica.

Budući da je planiranje u saobraćaju, prevozu i komunikacijama, kao i u drugim strukama, neposredno prethodan proces projektovanju, ta dva procesa treba i u praksi tretirati neodvojivim.

Za obavezivanje odgovornih kod donošenja odluka za realizaciju projekata potrebno je kroz zakonsku regulativu povezati odgovornost za planiranje i projektiovanje. Na taj način bi se postiglo da loše rješenje ne bude djelo „bezimenog autora“ već da bude predmet stručnih diskusija i primjer kako ne treba raditi.

LITERATURA

1. Mustafa, M.: Planiranje ponude usluga u gradskom prevozu, Fakultet za saobraćaji komunikacije, Sarajevo 2011. g.

2. Hajrudin, O.: Modeli planiranja saobraćajno - transportnih sistema za potrebeprostornog plana sa posebnim osvrtom na Kanton Sarajevo, Magistarski rad,Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, 2012. g.

3. Mustafa, M.: Analiza uzroka prometnih nezgoda u javnom gradskom prevozuputnika, HZDP, Međunarodni simpozij, Opatija, 2011. g.

4. Mustafa, M.: Osnovni principi za određivanje štete u javnom gradskom prevozuputnika, HZDP, Međunarodni simpozij, Opatija, 2013. g.

5. Mehanović, M.; Klisura, F.: Analiza uticaja rada stanica tehničkog pregleda nabezbjednost saobraćaja, HZDP, Međunarodni simpozij, Zagreb, 2014. g.

6. Mustafa M.: Gradski prevoz putnika u funkciji sigurnosti saobraćaja, Znavstveno-stručna konferencija sigurnosti u saobraćaju, Institut za saobraćaj i komunikacije,Sarajevo, 2009. g.

11

UISKuBiHUISKuBiH

2014

UDRUŽENJE INŽENJERA SAOBRAĆAJA I KOMUNIKACIJAU BOSNI I HERCEGOVINI

Sarajevo, 2014.