Upload
putnik
View
249
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
1/12
Ponekad, medutim,
to
mesto se
ne
odreduje
ugovorom
izridito
pa
se
onda
javlja
problem
utvrtlivanja tog
mesta.
Dosta desto se u ugovorima o medunarodnoj kupovini
i
prodaji
robe
ostavlja
da
stranke
ugovora
naknadno odrede
to
mesto;
u tom
sludaju,
to
mesto isporuke
odretluje se neposredno
pre
isporuke. Medutim, obidno se rezervi5e
pravo
da
se
precizno
odredi mesto
isporuke,
ali se
na neki nadin
odrecluje Sire
podrudje
u kome
se
nalazi to mesto:
na
primer,
odretluje
se
Sire morsko
podrudje
ili
neki
krug
luka.
Prodavac
ieli
da
naknadno
odredi
mesto
isporuke
zbog
toga
Sto
u trenutku
zakljudenja
ugovor nije siguran, na
primer,
koja
6e od
mogu6ih luka biti najpovollnijaza tu isporuku,
imajudi
u
vidu brod
koji
6e
angaiovati, a kupac
zbog
toga
Sto
u trenutku zaklju6enja ugovora
nije
siguran
koje ie
mu
mesto
isporuke
ekonomski biti
najisplativije za isporuku;
gde
6e
najam
luke
biti
najisplativiji,
koja
od luka
pruZa
najpovoljnije
uslove
za
tu
wstu
tereta,
saobraiajne veze
luke
sa
konadnim
odredi5tem
itd.
U
medunarodnom
privrednom praw
je
pretpostavka
da
ako
se
ugovorom ne odredi
mesto
isporuke robe,
pravo
izbora
mesta
isporuke pripada kupcu. Ovo
je
znadajno
i
zbog
toga
Sto
kupac robu
koju
je
kupio
moZe
pre
isporuke
da
preproda
nekom drugom kupcu,
pa
se
naknadnim
izborom mesta
isporuke
postiZu
ozbiljne u5tede
i
ubrzava
transport
robe
do
konadnog
odredi5ta.
Danas
nije
retkost
da
roba
deka
ukrcana
na
brodovima da
bude
prodata,
pa
se
brodovi
posle
zakljudenja
ugovora
o
medunarodnoj
kupovini i
prodaji
robe usmeravaju
prema
luci
koja
je
odredena
kao mesto isporuke. Ovo
pravo
izbora mesta isporuke se naziva i
,,pravom
naknadne otpremne
dispozicije .
U
svakom
sludaju, kad
je
predvideno
da se
mesto isporuke naknadno
odredi,
strana kojaje
zadr1ala
to
pravo
mora da
to
udini
blagowemeno;
u
protivnom,
ta strana
je
duZna da
snosi
odgovornost
i
nadoknadi
Stetu
koja
iztogzakainjenja
proiza
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
2/12
Za
isporuku
su
od znadaja i
sporazumi ugovornih
strana o
ambalaii
u
kojoj
se
vr5i isporuka
robe, kad
je
ambalaLa neophodna. U medunarodnom
privrednom pravu
vaii
pravilo
da
je
prodavac
dulan
da
obezbedi odgovarajudu
ambalaZu
za isporuku robe.
Odgovaraju6om
se
smatra
ona
ambalaia koja Stiti robu
u toku
transporta
i manipulacije, od
fizidkih
o5tedenja.
Ambalaia treba
da
obezbedi i
jednostavnu
identifikaciju robe.
Vrstu
ambalaZe ugovaraju
stranke ugovora, ali ako
ne
postoji
sportvum smatra se da
je
prodavac
du1an da obezbedi
odgovaraju6u
ambalaZu. U nekim sludajevima,
prodavac
obezbetluje ambalaZu samo na
poslugu
kupcu, za isporuku robe, a
kupac preuzima
obavezu da
tu
ambalaLu
t
odredenom
roku
wati
prodavcu
ili
da mu
je
plati,
ako
je
tako
predvideno
ugovorom. Naravno, u nekim
sludajevima se
zahteva i
posebna
ambalaia,
kad
je
roba
u
transportu izloilena
prekrcavanju
ili
dugom
putovanju preko
mor4
pa
je
izloLena uticaju vlage, atmosferskih
prilika
i
sl.
U
medunarodnom
privrednom pravu predvitleni
su i odredeni
uslovi
koje
ambalaZa mora da
zadovolji: da obezbedi
za5titu
upakovane robe;
da
bude
pogodna
za manipulaciju, odnosno
preno5enje; da
omogudi najniZu vozarinsku
tarifu
u prevozu;
da obezbeduje
najniZu carinsku
tarifu,
ako se
pla6aju
carinske
dalbine; da
obezbeduje
propisane
sanitame i zdravstvene
uslove u zemlji
odredi5ta.
Po5tovanje
pravila
o
kvalitetu
ambalaie
je
posebno
va fuio za
prodavca.
U
sludaju da
ambalaia
nije
odgovarajula
robi,
odnosno
da
je
o3tedena,
prodavac
ne
moZe
da dobije Eistu
teretnicu-konosman, abeztoga neie
mo6i
da
naplati dokumentarni akreditiv otvoren
zarobu.
Uzto, teZa
o5te6enja
ambalaie
mogu biti
osnov
za
prigovor
na
kvalitet
robe.
U takve
bitne
i
teZe
mane ambalaie spadaju ona
o5tedenja
koja
(,e
oteLati dalju
prodaju
robe ili
ona
o5te6enja
koja se
odnose
na
ugovoreni kvalitet
ambalaile. Takode, teZe
povrede pravila postoje
i
onda
kad
je
kvalitet ambalaLe
neposredno vezan
sa
robom; na
primer,
neodgovarajude limenke za
hranu,
veia
teLina
ambalaie
itd. U
takvim
sludajevim4
kupac
je
ovla56en
da
podnese
prigovor
na
kvalitet
robe,
ali
taj
prigovor
je
formalne
prirode
i
vezan
je
odredenim rokovima.
Ukoliko se
radi
o
manjim nedostacima
u
pogledu
ambalaie, onda kupac moZe da zahteva
naknadu
Stete u
vidu bonifikacije, odnosno
nekog
odgovaraju6eg
procenta
od
ugovorene
prodajne
cene, ali nema
prigovora
na kvalitet
robe.
Deo
obaveze
prodavca
u vezi
sa isporukom ugovorene robe
je
i
duZnost
da uz
isporudenu
robu
preda
odredena
robna
dokumenta, odnosno
dokumenta
koja
prate
robu.
Ukoliko
prodavac
ne obezbedi
predaju
odreitenih dokumenata,
kupac ima
sva
prava
kao da
isporuka
nije izvr5ena.
Pre
svega,
prodavac
treba da obezbedi kupcu sva transportna dokumenta koja
se
sastde od
konosmana, sa oznakom broda,
potwde
da
je
roba primljena
na ulrcaj,
koju
je
potpisao
zapovednik
ili
predstavnik
broda,
tovarnih listova
ili
prevoznih listova, otpremnica
i
sl.
U medunarodnoj kupovini
i
prodaji
desto
je
wlo vaZan dokument
uverenje
o
poreklu
robe,
koje najde5de
predstavlja
osnovni
dokument za carinske vlasti,
ukoliko se
za robu
pladaju
odredene carinske
daZbine.
Na
osnovu
tog
dokumenta se
odretluju
visine
carinske stope,
ali one
mogu
biti
i
osnov za
priznavanje
odreclenih carinskih olak5ica. Takode, uverenje o
poreklu
je
dokument kojim se
kontroli5e realizacija dozvola za uvoz lli izvoz, odnosno realizacija kontigenata.
Uverenjem
se
dokazuje i da roba
potide
izzemlje
u kojoj
je
roba
proizvedena.
Uverenje treba
da
sadrZi
naziv
i
sedi5te
subjekta kome
se
roba upuiuje, naziv i
sedi5te
po5iljaoca,
odnosno
prodavc4
Speditera,
transportef,kolid'i-nu
ispecifikaciju robe,
broj
i oznake
priketa,
tdiltr
robepo
merama koje
se
primenjuju
u
drZavi
odrediSta.
UGOVORI U B ZNlsu-hrestomatij
a92
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
3/12
Ponekad
se kao
prateii
dokument
robe koja
se
uvozi zahtevaju
konzularnefakture,
odnosno
fakture koje
sadrZe
vizu konzularnog
predstavnikadrLave,
kojom se
potvrduju podaci
o
robi:
zemlja
porekla,
cena
robe
i
drugih tro5kova.
Takvim
fakturama
se
olak5ava
kontrola
uvoza
i
naplata odretlenih taksi koje drLavaubiraiz uvoznih
poslova.
Trgovinske
fafuure
su
dokumenti koji
su
namenjeni
kupcu
i
sadrZe
neophodne
podatke
kojima
se
utwduju svi
podaci
znalajni
za
plafianje.
Ne
postoje
posebna pravila
o
sadrZaju
ovih
faktura, ali one, odnosno
podaci u
njima
ne mogu
da se
razlikuju od
zakljudenog
ugovora.
8.
3.
1.
Obaveze
prodavca
u
pogledu
koliEine
i
kvaliteta
ugovorene
robe
Ugovorom
o
medunarodnoj
kupovini
i
prodaji
robe
prodaje
se, odnosno
kupuje
odredena
kolidina i kvalitet
robe
i
prodavac
je
duZan
da
tu
kolidinu
robe
i
isporudi. Medutim,
med.unarodno
privredno pravo
dopu5ta i manja
odstupanja
od te
kolidine
u
nekim
sludajevima. Pravila
autonomnog medunarodnog trgovinskog
prava
ta odstupanja u
kolidini
smatraju nekad dozvolj enim odstupanjima.
Tipski
i standradni
ugovori o medunarodnoj kupovini
i
prodaji
robe
ta
odstupanja
nekad
predvitlaju
u minimalnim
procentima
(npr.
do
lYo),
a
u
pojedinim
sludajevima dozvoljavaju
odstupanja
i
u
znatno ve6oj kolidini
(npr.
do
10%), i
to
iznad
ili
ispod
ugovorene
kolidine.
Velidina odstupanja
zavisi, pre
svega,
od vrste robe
kojaje u
pitanju, pa
su ve6a odstupanja
dopu5tena,
na
primer,
kod Zitarica, ali
zavise
i
od
nadina transporta; u sludaju, na
primer
prevoza
sa
vi5e
brodova, ukupna
kolidina moie
da
odstupa
do
l0%o,
a
u
pojedinadnim
brodovima
tolerancija
mo1e
da
bude do 5%.
Op5te
pravilo
u medunarodnom
privrednom pravu
je
da odstupanja
u
granicama
tolerancije
ne utidu
na
cenu
isporudene
robe; ona
se
obradunava
po
stvarno
ugovorenoj
kolidini i
ugovorenoj ceni. Ako
su
odstupanjavela
i
ako
se
radi o kolidini iznad ugovorene, kupac te
vi5kove stavlja na raspolaganje
prodavcu,
a ako
je
kolidina
isporudene
robe
manja,
kupac
moZe da zahteva
naknadnu isporuku razlike, ali i naknadu
Stete koja
mu
je
izazvana
nedostatkom
ugovorenih
kolidina.
Mogudnost
prigovora
na
kolidinu isporudene
robe,
naravno,
postoji
ukoliko
je
roba
ugovorena
u
odredenim
jedinicama
mere.
Ali,
ako
se
roba ugovora u
globalu,
ili
duture,
nema
mogudnosti
za takve
prigovore,
jer i
kolidine
nisu
precimo
ugovorene.
Ponekad,
do razlike u
ugovorenim
i
isporudenim kolidinama robe dolazi
i zbog
kapaciteta broda
ili
drugog
transportnog
sredstva. U
takvim
sludajevima,
ako
su
upitanjtfob
ugovori
(ugovori
kojima
je
predvitleno
da
kupac
odreiluje
prevoznika)
kupac moZe zadrLati
pravo
da se koliEina robe
uskladi
sa
kapacitetom
transportnog sredstva.
To
pravo
moLe
da
rezervi5e
i
prodavac,
ako
se
radi
o ugovorima
u
kojima
je
ugovorena
caf
transportna klauzula,
odnosno
ako
je
cena
odredena
zajedno sa
tro5kovima
vozarine. U svakom sludaju, ova moguinost se
izrllito
predvitla
ugovorom
o
medunarodnoj kupovini
i
prodaji
robe
i
ona
je
nadin
da se ekonomidno
koriste
transportni
kapaciteti.
---*
UGOVORI
U BlzNlsu-hrestomatij
a93
-.--*
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
4/12
U nekim
ugovorima
o
medunarodnoj
kupovini
i
prodaji
kupac
moZe
biti
naknadno ovla5den
da odredi
oblik,
meru
ili
druge osobine stvari
posebnom
specifikacijom
(speci/ikaciona
prodaja).
U
tom sludaju
se
ugovorom
utvr
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
5/12
ugovori
i
pregled
od
strane
ovla5dene organizacije
za
kontrolu
kvaliteta i kolidina,
ali, takode,
bez odlagarja
treba
da dostavi
robu na
taj
pregled.
Ako
se
roba dalje
transportuje u neko
drugo
mesto bez pretovara, onda
se
pregled
moZe
odloZiti
do pristizanja robe
u
to
mesto, ako
je
prodavac
bio
unapred
obave5ten o
reekspediciji robe.
U
svakom
sludaju,
krajnji
rok za
isticanje
prigovora
na kolidinu i kvalitet
je
dve
godine
od
dana
predaje
stvari.
lzuzetak
od
ovog
pravila postoji
kad
na
odredenu
robu
postoji garancija
u
roku
duZem
od
dve
godine;
u
tom sludaju rokza
prigovor
je
vreme do
isteka
te
garancije.
Ukoliko
postoji
nedostatak saohraznosti izmedu
ugovora
i robe koja
je
isporudena,
prodavac
moZe da
trpi
odredene sankcije,
a
kupac
moLe
da
se odludi
da zahteva od
prodavca
da
izw5i
ugovor, da obavesti
prodavca
da raskida ugovor ili
datraii
smanjenje
cene.
Bilo koji
od ovih
zahteva
ne utide na
pravo
kupca
dazahteva naknadu Stete koju
je
pretrpeo
zbog
nedostatka
saobraznosti.
Kupac
moLe
dazahteva
da
prodavac izvr5i ugovor,
ako
je
prodavac
istovremeno
i
proizvo
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
6/12
dokumenata,
onda
se
pla6anje
vr5i
u
mestu
u
kome
se
obavlja
predaja.
Ako
prodavac
posle
zakljudenja ugovora
promeni
sedi5te
ili
boravi5te,
dulanje
da
snosi
povedane
tro5kove
plal,ania
koji
iz
te
promene proizlaze.
Mesto
plaianja
je
valno i
zbog sporova
i
prava
koje se
primenjuje
u sludaju
sporova;
sporovi
koji
proistidu
izplacanja
se re5avaju
prema
zakonima
koji vaZe u mestu
plaianja.
Cena, kao osnov za
pla(,anje,
se
moZe
odrediti
na
vi5e
nadina. Najde56e,
i
najjednostavnije,
je
da strane ugovorom odrede cenu u tadnom
iznosu. Medutim,
strane se
nekad
saglase da se
cena
utvrdi
prema
nekim
merilima koja se
mogu utvrditi i
prema
okoLnostima
konkretnog
posla.
Ovakvom nadinu odreclivanja cene
se
pribegava,
na
primer,
kad izmedu
ugovaranja
posla
i isporuke,
kao
osnova za
placanje, prode
duZe vreme. Takode,
cena
moZe
da se
ugovori tako Sto
se
vezuje
za
tro5kove
proizvodnje
odredene
stvari ili za
vrednost odredene
valute. Takve cene
koje
nisu tadno odredene, nazivaju se kliznim
cenama. Ove cene
se,
uglavnom, ugovaraju onda
kad
se
radi
o
kupovini
i
prodaji
sloZenijih stvari,
na
primer,
industrijskih
maSina
ili
sloZenijih
sistema,
koje
tek
treba
da se
proizvedu
da bi bile
isporudene.
Normalno
je
da
se
utvrdivanjem
cena
na ovaj nadin
prodavac
Stiti od
promena
ulaznih eiemenata
koji
utidu
na
proizvodnju ugovorenih
stvari;
promena
cena sirovina,
energije,
pove6anje
tro5kova radne snage
itd.
Kupac
je
obavezan
da
plati
cenu u
roku
plaiunja
predvidenom
ugovorom. Rok
plaianja
se
moZe
ugovoriti
na
viSe
nadina:
pladanje pre
isporuke, pla6anje
u
vreme
isporuke
i
plaianje
posle
isporuke
robe.
Uobidajeno,pre
isporulre se
najdeiie
plaia
deo cene, ali
je
mogu6e
ugovoriti
ipla6anje cene
u
celini.
Pla6anje
u
vreme
isporuke
podrazumeva
da
kupac
plati
cenu
u
celini ili
pri efektivnoj
predaji
robe ili
pri
isporuci
predajom
robnih
dokumenata. Kad se
platauz
efektivnu isporuku robe,
to zna(,i
da
je
kupac
pla6a
onda
kad primi robu
i kad
je
pregleda.
Sa stanovi5ta
kupca
ovo
je
povoljan
vid
plaianja,
jer
zadrLava
pravo
da
istakne
eventualne
prigovore
na nedostatke robe.
Kod
plaianja
pri
isporuci
dokumenata o robi, kupac
plaia
robu pre pregleda
i
prijema
same
robe;
osnov
za
pla(,anje
je
predaja
robnih
dokumenata. Predaja
dokumenata
se vrSi
neposredno
kupcu,
alije de56i sludaj da se
dokumenta
predaju preko
banke
preko
koje
se
vrii
pladanje.
iesto
se
plaianje pri
isporuci dokumenata
uslovljava, na
primer
l
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
7/12
ugovora,
prodavac
moLe, bez odlaganja,
ili zahtevati od kupca
da
plati
cenu ili izjaviti
da
raskida ugovor.
Ako
prodavac
i
kupac
nisu
nepla6anje
po
ugovoru
utvrdili
kao bitnu
povredu
ugovora,
prodavac
moLe da
kupcu odredi
novi rok
zaplalanje.
Ako
kupac
ni
u tom roku
ne
plati
ugovorenu
cenu,
prodavac
moie da zahteva
pladanje
cene
ili
da raskine ugovor.
U
svakom sludaju,
prodavac
ima
pravo
da
od
kupca zahteva naknadu
Stete
koja
je
nastala
nepla6anjem
cene robe u ugovorenim rokovima. Zenevski tipski ugovori
o
kupovini i
prodaji
Litarica,
u
sludaju nepladanja cene
pruZaju prodavcu
vi5e mogu6nosti;
on
moie da
raskine
ugovor, da
proda
robu ili
da
pred
arbitraiomzahteva
utvr
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
8/12
Ako
ugovorom
nije
ni
na
jedan
od
nadina odredeno
vreme
isporuke,
onda
6e
se isporuka
izwSiti
u
nvumnom roku
posle
zakljudivanja ugovora,
a
taj
razuman
rok
se odreduje
na
osnovu
poslovnih
obidaja
u
skladu sa
prirodom
ugovora.
Neispunjavanjem ugovora
u
pogledu wemena isporuke,
prodavac pada
u
docnju. Pretpostavlja
se
krivica
prodavca
ukoliko
doile do
povrede
vremena
isporuke,
tako da
bi
on
morao
da dokaZe krivicu
da nije
Wv
za docnju
da
bi se oslobodio odgovomosti.
Kao
razlozi
za eliminisanje krivnje
prodavca
mogu
posluiiti
krivnja
kupca,
tredeg
licq
ali i
neki
razlozi
koji
su van uticaja
i kontrole
prodavca.
Ako
prodavac
ne izvr5i isporuku
u
odredenom
roku,
to
predstavlja
bitnu
povredu
odredaba
ugovora
i
kupac
mole zatraiiti raskid
ugovor4
ako
je
rok isporuke takvog
znadaja
zakupca.
Medutim, moZe se
pretpostaviti
da
kupac,
uprkos
powede
odredbe ugovora
o
vremenu
isporuke,
ima
interes
da
odrti ugovor. Zbogtoga
Konvencija Ujedinjenih nacija
o
ugovorima
o
medunarodnoj
prtodaji robe predvida
mogudnost
da
kupac
produZi
rok
prodavar
za
isporuku.
-Ll-okviru-obaveze
kupca
da'primi
isporuku
je
i njegovo
pftrvo,
i obaveza,
dzr
izvrii
pregled
isporudene robe
i
da
prodavcu
blagovremeno
dostavi
obave5tenja
o
eventualnim
nedostacima.
Pregled
prvenstveno, podrazumerra
kontrolu robe da
bi se
konstatovala
da
li ona zadovoljava
uslove
predvitlene
ugovorom.
To
jeste
pravo
kupca, koja
odgovara
njegovom
interesu da
dobije
robu
kvaliteta
i
kolidine
koju
je
ugovorio, ali
je
takocle i
pravo
prodavca
da bude
blagowemeno obave5ten
o
evenfualnim nedostacima.
O eventualno uodenim
nedostacima robe, kupac
je
dvLan da
pismeno
obavesti
prodavca.
Ako
to
propusti
da udini
ne
moZe se
pozivati
na
te nedostake. Prema
Konvenciji Ujedinjenih
nacija o
ugovorima
o
medunarodnoj
prodaji
robe,
kupac
ima
rok
od,
najvi5e,
dve
godine
da
obavesti
prodavca
o nedostacima
robe.
Ukoliko
se
konstatuju nedostaci,
onda kupac ima
pravo
da zahteva sniZenje cene
ili
dazahtevanaknadu
Stete
koju
je
pretrpeo
zbog nedostataka
robe,
ali u tu naknadu
ne moZe da
uraduna eventualnu izgubljenu dobit.
Ugovorom o
medunarodnoj
kupovini
i
prodaji
moguie
je
ugovoriti
i druge obaveze kupca u
konkretnom
poslu, posebno
u
pogledu priprema
i
garancije
za
pladarye
ugovorene cene.
Te
pripreme
se
sastoje
u sadinjavanju odretlenih dokumenata
koji
treba
da obezbede i olak5aju
pla6anje:
akceptiranje
menica,
otvaranje akreditiva,
polaganja
bankarske
kaucije itd.
U autonomnom
medunarodnom trgovinskom
pravu
jedna
od mera koja
se
desto
primenjuje
jeste
zabrana reeksporta,
odnosno
izvoza
kupljene robe u
tre6u
zemlju.
Ta zabrana
se
posebno predvida
kao odredba ugovora i
sastdi se
u zabrani
kupcu
da robu
preproda
u
neku
tre6u drZavu,
koja nije
predvitlena
ugovorom
kao zemlja \voza. Pri ugovaranju ovakve
odredbe
u
ugovoru, obidno
se
predvi
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
9/12
8.4
Prelaz
svojine,
rizika i tro5kova
kod
ugovora
o
medunarodnoj
kupovini
i
prodaji
robe
O
prenosu
svojine
postoji
viSe shvatanja
i
u teoriji i u
praksi
medunarodnog
privrednog
prava.
Sredrf
ewopsko
shvatanj e
preLaza
svojine
se
zasniva
na tradiciji
rimskog
prava.
Po
tom
shvatanju
sklapanje ugovora
o
kupovini
i
prodajije
zasnivanje
obligacionog
odnosa izmedu
ugovornih
strana.
To znadi
da
prodavac
ostaje vlasnik
stvari do njene
predaje
kupcu.
Po
anglosaksonskom
pravu
prelaz
svojine i
nadin
tog
prenosa
se moZe
urediti
ugovorom
o
medunarodnoj
kupovini
i
prodaji,
jer
je
za
prelaz
svojine
od
odluEujudeg ntaEaja
volja
ugovornih
strana. Prema
tom
shvatanju
prelaz
svojine nad
pojedinadno
odredenim stvarima
se moZe vr5iti u
trenutku
zakljudenja
ugovora,
ali
stranke
ugovora
mogu
predvideti
da
se
to
udini i kasnije.
Francusko shvatanje prelaz
svojine vezuje
za momenat
zakljudenja ugovora,
odnosno
vlasnik
postaje
kupac trenutkom zakljudenja ugovora, akoje
ugovorom
predvidena
cena, makar
i
da
nije
dodlo.do isporuke
robe.
Medutim, u
praksi
ova
teorijska
stanoviSta
i nisu
od
presudne
vaZnosti. I
za
kupca i za
prodavca
je
mnogo
vaLnije
od
pitanja prelaza
svojine
prelazak
rizika
i
troikova
u
vezi sa
robom. Zbogtogaje mnogo
vaLnije
prethodno
razmatrano
pitanje
isporuke
robe, za
koji
se
vezuje
prelazrizika
i
tro5kova.
Zbog toga i
Jednoobraznim
zakonom
o
kupovini
i
prodaji
se
ne
urecluje
pitanje prelaza
svojine,
nego se samo ureduje
obaveza
prodavca
da
kupca zaititi
od evikcije,
odnosno od
pravnih
nedostaka
stvari.
Ako
je
prodavac
znao
za
pretenziju
tredeg lica
na
stvari
koja
je
predmet
kupovine
i
prodaje
duZan
je
da o
tome
obavesti
kupca, koji
moZe
odluditi
da
je
kupi
i
pod
tim
uslovom. Ako
prodavcu
nije
bilo
poznato
da
neko
tre6i
ima
pravo
ili
pretenziju
nad
stvarima
koje
su
predmet
kupovine i
prodaje,
kupac moZe
da
ga
o
tome
obavesti
Eim
za
it
dinjenicu saznai
da od njega zahteva da
otkloni te
pravne
nedostatke
u
razumnom
roku i da
mu
preda
druge stvari koje
su
slobodne od
takvih
nedostataka. Takode,
u takvim
sludajevima,
kupac
ima
pravo
i
dazahteva naknadu
Stete
zbog
gubitka
kupljenih
stvari
i
zbog
izgubljene
dobiti.
Ako
prodavac
ne
odgovori
ovim
zahtevima,
kupac ima
pravo
dazahteva naknadu
Stete ili
da
raskine ugovor. Kupac ne moZe da se
poziva
na ova
prava
ako
u
razumnom
roku
od
kad
je
ustanovio
ili bio fifian
da ustanovi
postojanje
prava
ili
pretenzija
tredeg
lica
na
stvarima
nije
o
tome
obavestio
prodavca.
Prelaz rizika
i
troikova
je
desto vezan
za
pravo
svoj
ine,
pa
se smatra da vlasnik
stvari snosi
i
rizik i
tro5kove u
vezi
sa stvarima.
To
je
op5te
pravilo
obligacionog
prava,
ali
je
mogude
po
pravilima
tog
prava
da ih snosi
poverilac
ili
duZnik. Ali,
u medunarodnom
privrednom pravu
napu5teno
je,
kao Sto
je
navedeno,
vezivanje
prelaza
rizika i tro5kova
za
pravo
svojine
i
vezano
je
za
isporuku robe.
Prema
Jednoobraznom
zakonu
o
medunarodnoj
kupovini
i
prodaji
robe
rizik
prelazi
na
kupca
kad
je
izvr{5gaiRoruka
pod
uslovima
predvicfenim
ugovorom
o kggvinllprodaji. Od
trenutka
prelazarizik4
kupac
je
duZan da
plati
cenu,
bez
obzira na eventualno
o5teienje
ili
UGOVORI
U BlzNlsu-hrestomatij
a99
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
10/12
gubitak
stvari, osim ako
je
za
o5te6enje ili
gubitak
nesumnjivo kriv
prodavac.
Ako do
predaje
stvari
nije
do5lo
u skladu
sa
ugovorom,rizikprelazi
na
kupca
onda
kad se
izvrSi
predaja pod
uslovima
predvitlenim
ugovorom, ako kupac
ne
izjavi
da
raskida
ugovor.
Ako
je
do zadocnjenja
isporuke
doilo
zbog
toga
Sto
kupac
nije izvr5io
svoje
obaveze,
rizik
prelazi
na kupca
poslednjeg
dana
kad
je
trebalo da dotle
do isporuke
prema
ugovoru.
Ali,
ako
su
u
pitanju
stvari
koje
su odredene
po
rodu, rizik
prelazi
na kupca samo
ako
je
prodavac
izdvojio
i
priprernio
stvari za
isporuku
i o
tome
obavestio
kupca.
Ako
je
priroda
robe takva
da
prodavac
ne
moZe
da
je
posebno
izdvoji, onda
je
dovoljno
da
prodavac
izvr5i radnje koje
su
neophodne da kupac
primi
isporuku
robe.
Ako
se
roba
transportuje
morskim
putem,
onda
rizik
prelazi
na
kupca u trenutku kad
je
prodavac preda
transporteru. Medutim,
ako
je
prodavcu
bilo
poznato
da
je
stvar izgubljena ili o5te6ena, on snosi
rizik
od
momenta
zakljudenja ugovora.
Navedena
pravila su
op5teg karaktera;
medutim,
u
savremenoj
kupovini
i
prodaji
postoji
mnogo
posebnih
situacija
u
kojima
se
prelaz
rizika odreduje na
poseban
nadin.
Posebno
je
to
sludaj
kad
se radi o distancionoj
prodaji,
kad
se
prelaz
rizika
vezuje
za
odredeni
nadin
transporta robe. Problem
u
odredivanju
vremena
prelaza
rizika
i
tro5kova
se
javljao,
pre
svega,
u razliditom tumadenju
pojedinih
uobidajenih trgovinskih termina.
Pored
toga,
do5lo
je
do
razvoja
tehnika
transporta, kori56enjem kontejnera, roll on i roll
off
prevoza
u
drumskom
saobradaju
i
Zeleznicom.
Pitanjem ujednadavanja trgovadkih termina se
posebno
bavila Medunarodna
trgovinska
komora
u
Parizu,
koja
je
joS
1936.
godina
usvojila
Medunarodna
pravila
za
tumadenje
ugovornih
termina uobidajenih
u
trgovini.
Ta
pravila,
pod
uobidajenim
nazivom
INCOTERMS, revidirana su nekoliko
puta, poslednji put
2000.
godine.
ZnaEenja termina
su
yezanaza
Eetii
osnovna nadina
predaje robe kupcu,
koja
se
prikazuju u
odredenim
tabelama
i imaju tadno
odredena
znaienja.
Pravila INCOTERMS
sadrZe
u osnovi
detiri
nadina
isporuke robe kupcu.
Prvi
nadin
je
predviilen
u tzv.
E
grupi
i
znadi
predaju
robe kad
je
prodavac
robu stavio na
raspolaganje kupcu u
svojim
prostorijama
ili na nekom drugom mestu koje
je
oznadeno.
Grupa F
podrazumeva
daje
prodavac
robu
isporudio
onda
kadje
robu
predao prevozniku
u
ugovorenom mestu, kad
je
robu
stavio
na raspolaganje prevoznil
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
11/12
Neke od navedenih
klauzula
se mogu
koristiti
sarno
za
pomorski prevoz
i
to
je
vidljivo
iz
same
klauzule;
kad
je
u njoj
sadrZan
brod
kao
prevozno
sredstvo.
U
ostalim sluEajevima,
klauzule se mogu
primenjivati
za sve uslove transporta.
Transportne klauzule
su
znadajno tehnidko
pomoino
sredstvo
i one odreduju mesto
i
vreme
prelaska
rizika i troSkova
sa
prodavca
na kupca. Medutim, ugovorne strane mogu
te
transportne klauzule
i da
modifikuju, dodavanjem
odretlenih
odredbi za konkretni
posao.
Dakle,
i
pored
postojanja
razlllitih transportnih klauzula,
kojima
se na op5ti nadin
odreiluje
mesto
i
vreme
prelaska
rizika
sa
prodavca
na kupca,
stranke
ugovora desto mogu da menjaju
te klauzule;
to
znaEi da,
u su5tini,
mesto i
vreme
prelazarizika
sa
prodavca
na kupca ostaje
na
volju stranama ugovornicama- To
ne
znaEi
da strane ne koriste navedene transporte klauzule.
Naprotiv,
one se
koriste
desto,
jer
obezbeduju izvesnost i
pravnu
sigumost u obavljanju
trgovadkih
poslova.
Pored
toga,
mnoge
od
tih
klauzula
su
postale
sastavni deo tipskih
ugovora,
pa
se
i
na
taj nadin
obilato koriste
u
medunarodnoj trgovini.
Pored
transportnih klauzula,
u
mnogim
tipskim ugovorima
mogu
se
na6i
i klauzule druge
vrste: klauzule neodgovornosti
(klaazule
egzoneracije),
diji
je
cilj da u
odredenim
sludajevima oslobode
od
odgovomosti ugovornu stranu:
Po
svojoj suStini, klauzule
neodgovornosti
su
povreda
ravnopravnog
poloZaja
ugovomih
strana;
obidno ekonomski
jada
strana
namede
uno5enje
takvih
odredaba
u ugovor, a slabija
strana
je
prinutlena
da takve
odredbe
prihvati.
Klauzule o
neodgovomosti
mogu biti
wlo razliEite
i
po
sadrZaju
i
po
pravnim posledicama
koje
izazivaju. Neke
od
tih
klauzula
su usmerene na iskljudenje i
suZavanje
ugovornih
obaveza.
Naime,
kod takvih klauzula se
ili izostavlja
ili modifikuje
odredena
ugovoma
obaveza,
koja
je
normalan
sastavni
deo ugovora.
Promenom
sadrLaja
obaveza menja
se
zapravo odgovornost ugovorne
strane
i
ona
se
oslobatla odgovornosti
ili
se
njena odgovornost
znatno
ublaiava.
Stavi5e,
pojedini
tipski
ugovori idu
u
ovom
pravcu,
iskljudenjem
odrettenih obaveza, dime onemogudavaju nastupanje
odgovomosti.
Druge klauzule
sadrZe
okolnosti
koje
spredavaju izvr5enje ugovora
i
istovremeno
spredavaju
odgovomost.
Ove okolnosti
su
vrlo brojne i
ne mogu
se
precizno
ni nabrojati.
One
su
desto
formulisane na
op5ti nadin,
kao viSa
sila ili
klauzula
promenjenih
okolnosti
(clausula
rebus
sic
stantibus). Klauzule o
oslobodanju
od
odgovornosti
zbog krivice
za
neizvrsenje ili
neuredno izvrSenje ugovora su takode
klauzule
neodgovornosti. Sudska
praksa
smatra
da
se
ove klauzule mogu prihvatiti
kao
osnov za iskljudenje odgovornosti samo u sludaju
odgovornosti do
kojeje
do5lo
usled nepaZnje
ili
nehata, ali
ne
i
kadje krivica nastala
grubom
nepaZnjom i zlom namerom.
5.
Povrede
ugovora
o
medunarodnoj
kupovini
i prodaji
robe
Povreda
ugovora
moZe
biti
razliditog
interuiteta, od njegovog
neizvr5enja
do
povrede
nekih
od ugovorenih odredba.
Pri
tome, i zavisno
od toga,
Stetu
od
povrede
ugovora mogu
trpeti i
prodavac
i
kupac. Takode,
do
powede
ugovora
moZe doii
iz razlilitih
razloga.
Razlozi
za
powedu
ugovora mogu
biti
objektivne
prirode
i
u tom sludaju dolazi do oslobaclanja
od
odgovornosti, ali mogu biti
u
sibjektivne
prirode,
odnosno
zasnivati
se
na krivici
neke od
odgovornih strana
i
u
tom
sludaju
se
postavlja pitanje
odgovornosti za nastalu
Stetu i
sankcija
odgovornoj strani.
Strane mogu da
samim
ugovonfted-viG
nadin re5avanja
problema
u
sludaju
neizvr5avanfi
-P
ugovora
ili
izvr5avanja ugovora
sa
odredenim nedostacima.
Ako
stranke u tom
pogledu
nisu
UGOVORI
U BlzNlsu-hrestomatijal
0
I
7/25/2019 Ugovori u poslovanju 4.pdf
12/12
niSta
predvidele
ugovorom,
za re5avanje
takvih situacija
se
primenjuju
pravila
medunarodnog
prava,
pre
svega
Konvencije Ujedinjenih
nacija
o ugovorima o
medunarodnoj
trgovini i
Zenevskih opstih uslova.
Konvencija UN
pri
re5avanju ovog
pitanj
a
pravt
razliku
izmedu
bitne
povrede
ugovora
i
powede
koja se ne
smatra
bitnom.
Ako
se
radi
o bitnim
povredama
ugovora,
strana
koja ima nameru
da
raskine ugovor
pozivom
na
tu
povredu,
mora
da
drugoj
strani
uputi obaveStenje
o tome,
ako
to dopu5ta
raspoloZivo
vreme.
Ovo obave5tenje se ne
zahteva ako druga strana
izjavi da nema
nameru da izvr5i svoju obavezu.
Treba
imati
u
vidu
da do
povrede
ugovora
moZe doii u
razliditim
fazama
spoljnotrgovinskog
poslovanja.
Ugovori se
mogu
povrediti
i
pre
dospeia ugovora,
u
toku njegovom
izvr5avanja i
protekom
rokaza
njegovo
izvr5enje.
Strana ugovora moZe da raskine ugovor
pre
njegovog
dospeia ako
je jasno
da
6e druga
strana
izvr5iti
bitnu
povredu
ugovora.
Da
bi
,,stekla
pravo
na ovakav raskid ugovora mora
postojati
jasna
verovatnoda
da
6e
dodi do
bitne
povrede
odredaba
ugovora druge
strane.
Ta verovatnoia
moZe
da
proizlazi
iz
pona5anja
druge
strane
ili
iz
objektivnih
dinjenica,
na
primer
uvodenja embarga
ili
deviznih
ogranidenja
koji
spredavaju
izvrlavanje ugovora, stedaja
druge strane i
sl.
Strana
ugovornica koja
namerava
da
koristi
jedan
od navedenih
mehanizamaza
raskid
ugovora
pre
njegovog
dospeda
mora
o
tome
da obavesti
drugu
stranu.
Ponekad
se
zakljudeni ugovori izvrSavaju sukcesivno; na
primer,
sukcesivnim
isporukama
roba
pod
uslovima odredenim ugovorom.
Postavlja
se
pitanje
da li
je
osnov za raskid
ugovora
neizvr5avanje
jedne
od
tih
isporuka. Prema
Konvenciji
Ujedinjenih nacija
o ugovorima o
medunarodnoj
trgovini, mogu6a su
razlidita
re5enja,
pri
demu
je
izbor na drugoj
strani.
Ona
moLe
da raskine ugovor u
odnosu
na
pro5le
i
budude isporuke, ako
izvrSene
isporuke ne
bi
mogle
da
obezbede
izvr5avanje osnovne svrhe
koja
je
dovela
do
zakljudenja
ugovora.
Medutim,
ta strana, takode, moZe da
raskine
ugovor u odnosu samo na spornui isporuku,
ali
i
da raskine
ugovor
u
pogledu
svih
buduiih
isporuka,
ako
postoji
osnov da
se
smatra
da ie dodi
do
bitne
povrede
ugovora u
odnosu
na
njih.
Pored raskida
ugovora, medutim, moguie
je
i odlaganje
izvrienja
ugovora, ako
se
za to
stvore uslovi.
Prema
Konvenciji
Ujedinjenihn
nacija
o ugovorima o medunarodnoj
trgovini,
ti
uslovi
su da
je
postalo
jasno
da druga strana
nece
izvr5iti
ugovor zbog ozbiljnog
nedostatka
sposobnosti
zaizvrienje
ili
zbog
pona5anja
druge
strane
u
postupku priprema
za
izvrSenje
ili
u
toku
samog
izvrSavanja
ugovora.
Strana koja Zeli
odlaganjc
izvr5avanja
ugovora mora
da
odmah o
tome
obavesti
drugu
stranu.
Ali,
takode,
ta
strana
mora
da
nastavi
izvr5avanje
svojih
obaveza
po
ugovoru,
ako
druga strana
pruZi
dovolojno
obezbedenje
da 6e
izvr5iti
svoje
obaveze
po
ugovoru.
Nedostatak sposobnosti
strane
da izvr5i ugovor
se
moZe
ogledati,
na
primer, u
smanjenoj
kreditnoj
sposobnosti
kupca
ili
u osnovanoj sumnji
kupca
da
6e
prodavac
mo6i
da
isporuidi robu
koja
po
kvalitetu
odgovara
ugovorenim
uslovima.
6. Mere
zbog
povreda
ugovora mealunarodno
o
kupovini i
prodaji
robe
Zaneizvriavanje
ugovora krivicu snosi strana
koja nije
izvr5ila svoje
obaveze a druga strana
stide
ovlaSienje na razli(,ita
pravna
sredstva,
od
raskida
ugovora do
blaZih.sankcija
koje
se
mogu
ogledati u drugim
merama.
Razume
se,
raskid
ugovora
je
najteLa
sankcija
i, na.ideiie,
nije
u interesu ni
jedne
ni
druge strane,
jer
su obe
zakljudile
ugovor
sa
namerom
da
ostvare
neke interese, koji
sasvim
jasno
postaju neostvarivi
ako
dode
do raskida
ugovora.
Zbogtoga
se
ovoj meri relativno
ilko
pfiiiupa,
nego
se
nastoj
i
da se eventualnma
Steta
oikl'tJkna
neli
drugi
nadin,
a da se
ugovor
odrZi.
UGOVORI
U
BlzNlsu-hrestomatijal
02