-Umetnute re čenice, nevidljive leksi čke jedinice ...old.fil.bg.ac.rs/katedre/opstaling/materijali/Sintaksa1/Sintaksa 5.pdf · Marge believes that Bart skates well. Marge believes

DALJE RAZVIJANJE TEORIJEDALJE RAZVIJANJE TEORIJE

- Umetnute rečenice, nevidljive leksičke jedinice, - Umetnute rečenice, nevidljive leksičke jedinice, struktura NP, teorija X-sa crtom -

UMETNUTE REČENICEUMETNUTE REČENICE

� Različite forme rečenica:

Marko je došao. deklarativna

Da li je Marko došao? upitna (da-ne pitanje)

Kada je Marko došao? upitna (K-pitanje)

Kakav je on genije! eksklamativna


� Rečenice unutar rečenica (umetnute rečenice):

Ivan je rekao da je Marko došao.

Ivan je pitao da li je Marko došao.

Ivan je pitao kada je Marko došao.

Ivan je rekao Ani da je pitao kada je Marko došao...

- Svi tipovi rečenica mogu biti umetnute rečenice, a moguće je i usložnjavanje


Ivan je rekao da je Marko došao .

Ivan je rekao da je Marko došao , a Petar otišao .

Ivan je rekao da je Marko došao . Ana je znala to .

Ivan je rekao da je Marko došao . Ana je znala Ø.

Na osnovu konstituentnosti, struktura:

S → NP VP VP → V S


� Tip umetnute rečenice zavisi od glavnog glagola

Ivan je verovao da je Marko došao.Ivan je verovao da je Marko došao.

*Ivan je verovao kada je Marko došao.

Ivan je pitao kada je Marko došao.*Ivan je pitao da je Marko došao.


verovati, V, [+ _ S]

[+D]

pitati, V, [+ _ S]pitati, V, [+ _ S]

[+Q]

znati, V, [+ _ S], [+ _ S]

[+D] [+Q]


� KOMPLEMENTIZATORI (C): reči koje uvode dopunske (umetnute) rečenice: da, da li, kada, kako ...

� Budući da tip komplementizatora određuje tip dopunske rečenice (+D, +Q...) i da (prema principu F) fraza nasleđuje obeležja svog centra, onda se može zaključiti da C ima svoju projekciju CP

� Sada je S rečenica, a CP klauza


VP → V CP CP → C S

da, C, [+D] kada, C, [+Q]

verovati, V, [+ _ CP] pitati, V, [+ _ CP][+D] [+Q]

znati, V, [+ _ CP], [+ _ CP][+D] [+Q]


� Lične i bezlične rečenice:

Marge believes that Bart skates well. Marge believes that Bart skates well.

Marge believes Bart to skate well.

Marge hopes that Bart will win the race.

Marge hopes for Bart to win the race.


� Pored očigledne sličnosti, između ličnih i bezličnih rečenica postoje i razlike:

1. Samo lične rečenice mogu stajati same:

Bart skates well. Bart skates well. *Bart to skate well.

2. Samo se infinitivne konstrukcije mogu pojaviti bez subjekta:

Marge expects ___ to win the race.*Marge expects that ___ will win the race.


� Šta određuje ličnost / bezličnost rečenice?

� Rečenica je (u engleskom) lična ako sadrži (glavni ili pomoćni) glagol u određenom vremenu ili modalni glagol, a bezlična je ako sadrži to

� Slično ponašanje modalnog glagola i reči to:

1. Pojavljuju se na istom mestu u rečenici (između subjekta i glagola), te se otuda nikada ne mogu zajedno pojaviti u rečenici, dok se to i glavni glagol u infinitivu mogu zajedno pojaviti:


*Marge expects Bart to can/may/might/must go.Marge expects Bart to go/walk/eat/sleep.

2. Kada se u rečenici pojave ili modalni glagol ili 2. Kada se u rečenici pojave ili modalni glagol ili

reč to, glagol ne može biti u nekom vremenu

Pretpostavka da se ove osobine modalnih glagola i reči to mogu pripisati istoj kategoriji T (vreme), koja je neposredni konstituent čvora S

S → NP T VP


Da li će rečenica biti lična (“vremenska”) ili bezlična (“bezvremenska”) zavisi od kategorije vremena –da li je u pitanju +T (kao kod ličnih rečenica) ili –T (kao u slučaju bezličnih rečenica)

Imajući u vidu Princip F (da su osobine kategorije nasleđene od njenog centra), onda se nameće zaključak da kategorija vremena (T) jeste centar rečenice (S)

odnosno: REČENICA JE TPTP → NP T VP


Ova pretpostavka funkcioniše ukoliko su na poziciji T modalni glagol ili reč to. Šta je međutim sa glavnim glagolima u određenom vremenu?

Pretpostavka da glagole u određenom vremenskom obliku treba podeliti na nevremensku vremenskom obliku treba podeliti na nevremensku osnovu i “apstraktno” vreme (u engleskom postoje dva takva vremena PRES i PAST), koje je na poziciji T (poput modalnog glagola ili reči to)

walks = walk + PRES = walk + -swalked = walk + PAST = walk + -edis = be + PRESwon = win + PAST


TP → NP T VP VP → V CP CP → C TP

Element koji se pojavljuje na poziciji T određuje da li je rečenica lična ili bezlična: li je rečenica lična ili bezlična:

can, T, [+TNS]

PAST, T, [+TNS]

to, T, [-TNS]


Koji će se element pojaviti na poziciji T zavisi od komplementizatora:

that, C, [+ _ TP] [+TNS][+TNS]

for, C, [+ _ TP] [-TNS]

whether, C, [+ _ TP], [+ _ TP] [+TNS] [-TNS]

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICENEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE

Samo se infinitivne konstrukcije mogu pojaviti bez subjekta:

Marge expects (for) herself to win the race Marge expects (for) herself to win the race Marge expects ___ to win the race.

*Marge expects that ___ will win the race.

Bezsubjekatsko objašnjenje ili uvođenje “skrivenog” subjekta?


Prednosti analize koja uvodi kategoriju PRO (fonetski nerealizovana kategorija):

1. PRO pojednostavljuje tumačenje selekcije

expect , V, [+ _ CP][+D]

expect, V, [+ _ XP][+D]


2. PRO pojednostavljuje objašnjenje semantičke identičnosti rečenice sa i bez vidljivog subjekta

3. Činjenice vezane za konjunkciju

Marge expects herself to win the race and Bart to Marge expects herself to win the race and Bart to place second .Marge expects to win the race and to take home the trophy .Marge expects to win the race and Bart to place second .

Marge expects [TPPRO to win the race ] and [TPBart to place second ].


4. Drugi slučajevi nevidljivih subjekata:

Express yourself!(You express yourself!)

Taroo-wa ikimashita ka. JapanskiTaroo otišao Q“Da li je Taroo otišao”

Hai, ikimashita.“Da, otišao je”


Expect nasuprot persuade

Naizgled identična struktura dveju rečenica:

V NP to VP

Homer expected Marge to win the race.

Homer persuaded Marge to win the race.

Da li je zaista tako?


Pleonastične kategorije (prazne kategorije)

It certainly is a tall building.What certainly is a tall building?

It is a hot day.It is a hot day.*What is a hot day?

There is the place I was talking about.Where is the place I was talking about?

There is a fly in my soup.??Where is a fly in my soup?


Razlike između rečenice sa expect i rečenice sa persuade:

1. Pleonastične zamenice se pojavljuju samo na poziciji subjektasubjekta

Homer bought it. (What did Homer buy?)Homer lives there. (Where does Homer live?)

Ako se pojavljuju van pozicije subjekta onda se moraju shvatiti kao referencijalne kategorije, a ne pleonastične


Homer expected it to be a hot day.Homer expected there to be a fly in my soup.

# Homer persuaded it to be a hot day.* Homer persuaded there to be a fly in my soup.

SUBJEKAT

expect NP to VP

NIJE SUBJEKAT

expect NP to VP


2. Rečenice-idiomi imaju idiomsku interpretaciju samo

uz glagol expect:

Homer expected the chickens to come home to roost .Homer expected the chickens to come home to roost .

Homer expected the cat to get out of the bag .

Homer persuaded the chickens to come home to roost .

Homer persuaded the cat to get out of the bag .


expect NP to VP

REČENICAREČENICA

persuaded NP to VP

NIJE REČENICA


3. Upotreba uz finitne rečenice kao dopune:

Homer expected that Marge would win the race .

Homer persuaded Marge that she should win the Homer persuaded Marge that she should win the race .

ZAKLJUČAK: rečenice sa expect i persuade izgledaju slično zbog PRO!


Struktura je zapravo sledeća:

V NP to VP

Homer expected Marge to win the race.Homer expected Marge to win the race.

V NP NP to VP

Homer persuaded PRO Marge to win the race.

STRUKTURA NPSTRUKTURA NP

Marge predicted [CPthat Bart would destroy the evidence ].

Marge predicted [NPBart ’s destroy ing (of) the Marge predicted [NPBart ’s destroy ing (of) the evidence ].

GERUND

Marge predicted [NPBart’s destruction of the evidence ].

DERIVIRANA IMENICA


Kao i u slučaju glagola, dopuna imenice mora se pojaviti u okviru fraze čiji je centar ta imenica

imenica i dopuna se nalaze u okviru imeničkog “međučvora” N’

Bart’s destruction of the evidence

NP → Det N’ N’→ N PP Det → NP Poss


Razlike između glagolskih i imeničkih dopuna:

1. Dopune glagola mogu biti u obliku NP, dok dopune imenica moraju biti PP (discussed the evidence vs. discussion of the evidence )evidence vs. discussion of the evidence )

2. Dopune imenica nisu obavezne (?):

*Homer discussed. It was revealing.

Homer’s discussion was revealing.


Kao i kod glagola, odredbe imenica su van fraze u kojoj se nalaze imenica i njena dopuna

Dok se kod glagola proširuje VP, kod imenica se proširuje N’proširuje N’

Bart’s destruction of the evidence in the evening

NP → Det N’ N’→ N’ PP

N’→ N PP Det → NP Poss

TEORIJA XTEORIJA X--SA CRTOMSA CRTOM

Struktura PP: kategorija P’

three miles down the roadthree miles down the road

PP → MP P’ P’→ P NP NP → Det N


Opšti oblik za sve fraze:

XP → YP (Spec) X’ X’ → X ZP*

Pretpostavka da se deca rađaju sa X crtom obrascem, i sve što im preostaje jeste da nauče konkretna PS pravila datog jezika, koja uvek moraju biti u skladu sa X crtom obrascem


Opšti oblik za sve fraze:

XP → YP (Spec) X’ X’ → X ZP*

Pretpostavka da se deca rađaju sa X crtom obrascem, i sve što im preostaje jeste da nauče konkretna PS pravila datog jezika, koja uvek moraju biti u skladu sa X crtom obrascem


Moguće varijacije u skladu sa obrascem:

ENGLESKI:

Homer may leave.

Homer may visit Marge.

Homer may give an apple to Marge.


Moguće varijacije u skladu sa obrascem:

JAPANSKI:

Taroo-wa deru daroo.Taroo-TOP depart mayTaroo-TOP depart may

Taroo-wa Hanako-o tazuneru daroo.Taroo-TOP Hanako-ACC visit may

Taroo-wa ringo-o Hanako-ni ageru daroo.Taroo-TOP apple-ACC Hanako-DAT give may


Engleski i japanski su kao predmet i njegov odraz u ogledalu

ZAKLJUČAK:ZAKLJUČAK:

Svi jezici prate X crtom obrazac, ali je moguća razlika u redosledu centra i dopuna

KORELACIJE U PORETKUKONSTITUENATA

→ Lehmann (1973, 1978):

VO OV

Predlog + imenica Imenica + predlog

Imenica + genitiv Genitiv + imenica

(...)

Imenica + genitiv Genitiv + imenica

Imenica + pridev Pridev + imenica

Imenica + relativna rečenica Relativna rečenica + imenica

Prefiksi Sufiksi

Pomoćni + glavni glagol Glavni + pomoćni glagol

Glagol + prilog Prilog + glagol

Negativ + glagol Negativ + glagol


Teorija X-sa crtom nudi objašnjenje za predstavljene sistemske razlike među jezicima svetasveta

Jezici se mogu razlikovati, ali su te razlike sistemske i u skladu sa X crtom obrascem

Documents

-Umetnute re čenice, nevidljive leksi čke jedinice ...old.fil.bg.ac.rs/katedre/opstaling/materijali/Sintaksa1/Sintaksa 5.pdf · Marge believes that Bart skates well. Marge believes