Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i

1Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja

Umjetnički i uporabnipredmeti plemićkih obiteljiPožege i požeškoga kraja

2 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja

1 KURIJA je kuća nižeg i seljačkog plem-stva, ali i boravište svećenika (župna ili ka-nonička kurija). Od dvorca se razlikujemanjom površinom i skromnijim izgledom, akatkada i građevnim materijalom. Kao idvorci, kurije su bile sjedišta manjih vlaste-linskih posjeda. Dvorci i kurije grade se u Hr-vatskoj od 17. do početka 20. stoljeća iuvijek su vezani uz vlastelinski posjed.DVORAC je sjedište plemićkog, vlastelinskogposjeda. On je mjesto stanovanja, ali i proiz-vodnje odakle se upravlja poljodjelskim išumskim gospodarstvom. Služio je stalnomili povremenom stanovanju - osobito ako jevlasnik posjedovao nekoliko dvoraca ili pa-laču u gradu pa je dio godine provodio na la-danju u dvorcu. Dvorac je arhitektonski lijepai velika stambena zgrada, ali zbog gospodar-skog značenja pod njim podrazumijevamo icijeli dvorski sklop: dvorac, gospodarskezgrade, perivoj, korisni vrtovi (povrtnjaci), vo-ćnjaci, te gajevi i livade u neposrednomokruženju.

2 PLEMSTVO je viši društveni stalež u feu-dalnom poretku, koji privilegije nasljeđuje ilistječe kraljevskim ukazom (Hrvatski enciklo-pedijski rječnik Pes-Pro, str.55., Novi Liber,Zagreb 2004. godina.). Nakon ukidanja feu-dalizma 1848. godine plemstvo je zadržaloplemićke titule koje su se s vremenom sveviše gubile. Plemstvo je tradicionalni naslje-dni status gdje su plemići obično za vojnuslužbu ili pomoć kralju ili nekom višem ple-miću dobivali posjede. Ova nasljedna titulasvojim je nosiocima najčešće omogućavalabrojne povlastice. Danas u mnogim zem-ljama status "plemića" je titula za koju nemanikakvih pravnih povlastica, osim u VelikojBritaniji gdje neke titule još uvijek imaju pov-lašteni status.

3 Franjo pl. Ciraky, Bilješke i zapisci, Po-žega 2004. godina, Franjo pl. Ciraky naba-vio je iz Zagreba dvije lampe sa staklenimpokrovom koje su pri vožnji željeznicom raz-bijene jer nisu dobro spakirane,/ str.504/. Napožeškom sajmu tražio je Zsolnaya vrstufinog porculana iz Mađarske od kojeg su seizrađivali tanjuri, zdjele i poslužavnici.

4 Uz popis plemića požeške županije do1844. godine navodi se da su u staro dobasvi viši činovnici županije morali biti potomciplemićkih obitelji. Prije stupanja u službu tre-bali su dokazivati svoje plemstvo. Poslije1848. godine mnogi činovnici su neplemićijer se zaboravilo na odredbu Marije Terezijeo plemstvu kao dokazu. Kempf, J. (1910.),Požega, Požega, str.258. – 261.

5 „Posljednja je iz dvorca u Trenkovu otišlastara gospođa Rakotzay. Bila je dobra sbakom koja joj je poklonila škare i molitve-nik. Gospođi je naređeno da za tjedan danamora sve iseliti. Ono što je mogla odnijela jesa sobom, drugo je prodala ili po selu podije-lila. Baka je rekla da su dolazili iz Požege li-ječnici i advokati i da su kupovali njenestvari. Stvari su posvuda završile. Ljudi uselu su kupovali jedni od drugih za vrlo malonovca i nakon njena odlaska...“, Hrvoje Pe-trović, Trenkovo, sjećanje zabilježeno 20. si-ječnja 2009. godine.

6 U listopadu 1918. iz rata su vraćeni vojnici(tzv. Zeleni kadar) različite pripadnosti koji supočeli u našim krajevima s otimačinom ipljačkanjem tuđe imovine po selima i grado-vima. I u gradu Požegi opljačkano je više du-

Životne prostore, dvorce, kurije1 i kuće plemićkih obitelji Požegei požeškoga kraja tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljećaukrašavali su umjetnički i uporabni predmeti domaćih i

inozemnih majstora i umjetnika. Plemstvo2 je bilo društveni sloj koji jebio u mogućnosti nabavljati i sakupljati takvu vrstu predmeta3 izeuropskih metropola: Beča, Pariza, Budimpešte, Münchena, zatim izZagreba, ali i na požeškom sajmu, kamo su ih dovozili trgovci. Članoviplemićkih obitelji posvuda su kupovali ili naručivali sve ono što bi bilodio ugode ili potrebe njihova života. Na putovanjima su gledaliorginalna djela europskih umjetnika i kupovali knjige na europskimjezicima o kojima su nakon povratka razgovarali. Namještaj sunabavljali u inozemstvu, ili su ga naručivali kod majstora koji su gaizrađivali prema modernim europskim uzorima. U svojim manje ili višeuređenim domovima organizirali su primanja i zabave pokazujući svojdruštveni status.

Kretanje između dvorova ili uglednih domova rodbine, prijatelja,prilika je za učenje kulture, ali i za upoznavanje svih onih koji će bitijedna stuba više prema društvenom usponu.

Iako su generacije članova plemićkih obitelji s ushićenjem nosilesvoje uglavnom naslijeđene titule, tek su ih njihovi preci, mnogo prijenjih, stekli stvarnim zaslugama, nakon mnogih istinskih ratničkihpobjeda. Uz titule dobivali su imanja koja su bila temelj bogatstvasljedećim generacijama, iako se vrlo često u istoj obitelji pojavljivaloviše članova koji su osobitim zalaganjima postali dostojni titule. Premdasu i ugledni građani na najviše položaje mogli doći uglavnom prekosvoje plemićke titule4, bilo je i onih koji su položaje dobili i zalaganjempoznanika koji su ih predlagali kao zaslužene. Takve zasluge bile su jedanod temelja sakupljanja i nabavljanja različitih vrijednosti, među njimai umjetničkih djela, namještaja za svoje domove, umjetnički vrijednihuporabnih predmeta koje bi najbolje pokazivale ne samo imovinskobogatstvo, nego i bogatsvo zasluga.

Od svog osnutka do danas Gradski muzej Požega prikuplja ovu vrstapredmeta kako bi se barem djelomično rekonstruirale pojedine cjelinevezane uz život plemstva u ovom dijelu Slavonije. Izložbom suobuhvaćeni muzejski predmeti: iz obitelji Kraljević, Ciraki, kurijeKušević u Blackom, obitelji Janković u Stražemanu, obitelji Strižić, tepredmeti iz dvorca u Trenkovu, gdje je vrijednim predmetima dvorac

opremio Jakov Svetić i obitelj Rakotzay koja je posljednja živjela udvorcu5. Uslijed različitih okolnosti - ratova, pobuna, trgovine ovipredmeti su imali različitu sudbinu6. Na području Požege i požeškogakraja nismo stoga u mogućnosti sakupiti sve brojne raspršene umjetninei uporabne predmete koje je plemstvo požeškoga kraja koristilo u svojimdomovima. Jedan od razloga je što su se mnogi predmeti ove vrsteraznosili tako da im se gubio svaki trag7, a ako su i očuvani, vrlo je teškopredmet prepoznati ukoliko o njemu nemamo pouzdane podatke.

Umjetnički predmeti prezentirani na ovoj izložbi tek su mali diosjaja koji su vrlo daleko od sačuvane zapadnoeuropske raskoši uglavnomnetaknute brojnim ratnim i drugim nedaćama. Prisjetimo se poslanicesuvladara Marije Terezije, cara Franje, kojom požuruje sudbenu raspravuprotiv županijskog bilježnika Benedikta Krajačića i Ivana Marda zbog krađepokretnih stvari baruna Franje Trenka 20. IX 1748.8 Dakle, i tada supredmeti plemića, pogotovo tako imućnih kakav je bio barun Trenkimali veliku vrijednost, te su ih se pojedinci nastojali domoći. Stoga,treba napomenuti da svaki sačuvani predmet na području Požege ipožeškoga kraja ima za nas još veću vrijednost.9

U fundus muzeja predmeti ove vrste pristizali su otkupom ipoklonom.10 Vrijedni predmeti stizali su također u više navrata isedamdesetih godina 20. stoljeća11, dok je posljednjih nekoliko godina,usprkos sve većem i gotovo pomodnom privatnom kolekcionarstvupredmeta bez porijekla i trgovini umjetninama, velika financijskasredstva izdvojio Grad Požega kako bi otkupom spasio nacionalnovrijedne predmete, od kojih se dio njih i restaurirao. Među značajanijimotkupima treba spomenuti sobni namještaj iz druge pol. 19. stoljećaplemićke obitelji Kraljević koji se sastoji od cjelovite spavaće sobe ikanapea, zatim otkup dvije slike iz dvorca u Trenkovu iz 19. stoljeća,vrijedne stropne svjetiljke iz plemićke obitelji Strižić iz sredine 19.stoljeća i kompletan servis za vino iz kurije Kušević u Blackom. Brigomvojne policije iz Požege i poznatoga požeškog pećara Antuna Müllerapožeškom muzeju je donirana kalijeva peć iz dvorca u Trenkovu, kojaje zatim restaurirana sredstvima Ministarstva, a u programu HRZ-a izZagreba. Hrvoje Petrović iz Trenkova donirao je vrijedan primjer škaras početka 19. stoljeća iz dvorca u Trenkovu koje su restaurirane, a obiteljPavlović iz Požege muzeju je darovala kolekciju predmeta zauljepšavanje iz sredine 19. stoljeća. Svi ovi vrijedni otkupi, donacije i


restauracija primjeri su zajedničke brige za kulturnu baštinu, ne samolokalnog, nego i nacionalnog značaja.

Budući da se dio vrijednih predmeta ovog porijekla još uvijek čuvaskriven od očiju javnosti u privatnom vlasništvu, ova izložba je i poticajsvima kako bi očuvali vlastitu prošlost. Primjer mogu biti i u katalogunavedeni koji su svjesni činjenice da muzejski predmet može imatinajveću vrijednost jer je dostupan svima i svi iz njega mogu učiti.Cilj ove izložbe je prezentiranje statusnih simbola jednoga društvenogsloja u vidu umjetničkih slika, vrijednog namještaja, i umjetničkioblikovanih predmeta. Kroz njih su se plemići predstavljali kako uobiteljskom, tako i u javnom životu, gdje je vrijednost ovih predmetabila uglavnom jednaka „vrijednosti“ osobe ili obitelji na društvenojljestvici.

Izložene slike na izložbi vrijedna su djela stranih i hrvatskih likovnihumjetnika od 18. do početka 20. stoljeća koja su vlasnici vjerojatnonaručili, kupili ili dobili na poklon. Po kvaliteti nekih umjetnina mogućeje da su neki od plemića bili i kolekcionari. Budući da su slike tijekom18. i 19. stoljeća statusni simboli plemstva, a kasnije i građanstva,uglavnom predstavljale portrete. Portreti pojedinih osoba dominirajunad drugim motivima i najbrojniji su. Možemo pretpostaviti da su čuvalisjećanje na pretke, posebno one koji su bili odabrani po važnosti. Njimase pokazivao društveni status i ugled. Obiteljski portreti su bili specifičanoblik obiteljskog pamćenja. Na njima prepoznajemo, osim sameportretirane osobe, njihove kostime, odjeću, frizure, nakit i druge ukraseu skladu s modom određenoga vremena. Izrađivani su na platnimavećih dimenzija koji su trebali odgovarati zidnim plohama dvoraca,salona, plemićkih domova. Osim članova obitelji, gdje su nešto rjeđeslikana djeca, a više odrasli, naručivani su vladari koji su ukrašavalireprezentativne prostore službenih institucija i plemićkih dvorova.

Dio zbirke namještaja plemstva na izložbi prezentiraju pojedinačniprimjerci koji su nekada bili dio kompletnih soba. To su stolci, stolići,vitrine, toaletni ormarići, ogledala, naslonjači izrađeni u domaćim iinozemnim radionicama namještaja od početka 19. do prve četvrtine20. stoljeća. Namještaj se izrađivao od drveta (hrastovine,oraha, javora,jelovine), od ravnog i zrcalnog stakla, s tekstilnim presvlakama iukrasno-funkcionalnim dijelovima od metala. Oni su svjedoci stilskihusmjerenja u produkciji namještaja i navika imućnijeg građanstva i

plemstva, te pratioci europske mode u interijeru domova. Iznimnovrijedna je zbog svoje sačuvanosti spavaća soba plemićke obiteljiKraljević. Isto tako kao vrijednu ističemo vitrinu iz kurije Kušević kojase koristila za izlaganje ukrasnih predmeta: stakla, porculana, metala.Ona predstavlja favoriziran bidermajerski predmet, jer ukazuje nasvjetonazor čovjeka toga vremena koji je okrenut obitelji, domu,kućnim druženjima. Istu vitrinu po tipu imao je i Josip ban Jelačić kodkojeg je Svetozar Kušević 1848. godine bio u službi kao član banskogavijeća.

Izloženi predmeti odraz su i ekonomske moći vlasnika. Kodimućnijeg plemstva namještaj svih soba je bio oblicima raskošniji,prednjačio je namještaj, kako je Franjo pl. Ciraki pisao, „paradne“ sobe.Tu su se obično isticali kanape i staklena vitrina za čaše i različite ukrase,reprezentativne neostilske fotelje i ogledala. Početkom 19. stoljećaizrađuje se minuciozan i profinjen namještaj čije karakteristike sedjelomično mogu prepoznati na stoliću iz dvorca u Trenkovu, kojeg jenabavio vjerojatno Jakov Svetić, nakon što je 1815. godine obnoviodvorac.12

Posebno zanimljive u plemićkim domovima znaju biti peći koje suvrlo rijetko sačuvane na izvornom mjestu. Međutim, jedna od posebnolijepih, kako po svojoj specifičnoj zelenoj boji, tako po umjetničkioblikovanim pećnjacima je reprezentativna peć iz dvorca u Trenkovu sukrasnim kruništem i metalnim podignutim kružnim postoljem. Ovapeć je restaurirana i postavljena u prostor budućeg stalnog postava kojaje predviđena za cjelinu plemstva.13

Zajedničko obilježje stilskim razdobljima koja su navedena u dizajnuplemićkih interijera je uporaba prirodnih materijala, drveta, kamena(podovi od mramora), tkanina od prirodnih vlakana (brokata, baršuna,čipke i svile). U ranijim periodima prevladavaju tamne boje, bogate,teške zavjese, tkanine ukrašene sitnijim i krupnijim šarenim uzorcima,masivan namještaj od tamnijeg drveta ukrašen rezbarijama, furnirima,intarzijama, pozlatama, tapecirani stolci, zidovi obrađeni šarenimtapetama i brojnim štukaturama, mnoštvo slika i ukrasnih detalja.Ukratko, vladalo je mišljenje “više je bolje”.

Od druge polovine 19. stoljeća, dolaskom građanskih stilova nascenu i interijer je postao puno jednostavniji i svjetliji. Zidovi su čestobojani u bijelo, namještaj se izrađivao od svjetlijeg drveta i više nije bio

ćana, a u okolici, između ostaloga, više vla-stelinskih dvoraca kao Trenkovo, Ivanin -dvor, Kaptol, te župnih domova, dok su kra-sni dvorci Stražeman i Kutjevo gotovo do te-melja popaljeni. Kempf, J. (1966.). Mojapožeška sjećanja, Požega, str. 193.

7 Kako su razoreni i uništeni dvorci, kurije idomovi plemića u Stražemanu i Kuzmici zavrijeme seljačkih nemira 1918. godine kojisu prethodili agrarnoj reformi 1919. godinetako je stradalo i vlastelinstvo u Vetovuokrutnog vlastelina Đorđa pl. Milekicha kojije i sam naveo da je našao svoj dom “prazani razoren, pokućstvo, posoblje, rubenina, ha-ljine, vino, šljivovica, posuđe, burad, konji,kola i karuce, gospodarski nered, peći, pro-zore, vrata, dovratnici, - ma sve, sve što jebilo do neuporabivosti uništeno i razoreno,dapače i same svetačke ikone obeščašćene iuništene, a oko doma su ukrasna stabla icvijeće posječena i uništena, a stranom i od-nesena“; Srečko Ljubljanović Političke reper-kusije krnje agrarne reforme u vlastelinstvuVetovo 1919. – 1920., Zbornik Historijskoginstituta Slavonije, sv. 2, Slav. Brod, 1964.

8 Ovaj orginalan dokument se navodi u prvojUlaznoj knjizi Julija Kempfa, odnosno Ime-niku i popisu darovatelja i priloga za kulturno– historijsku zbirku (muzej) u Požegi, od 31.prosinca 1925. godine pod brojem 1536. Istotako u knjizi sabranih dokumenata koju jepriredio i objavio 1926. godine u Požegi, nastranici 19 Julije Kempf navodi dokument ooružju Franje baruna Trenka koje se daje načuvanje kod županijskuh sudaca, odnosnoJosipz Szabi 1757. godine.

9 Horvat, A. (1982.), Kurije, dvorci, parkovi uBarok u Hrvatskoj, Zagreb, str.75. – 100. „...Tek kada iz starih popisa inventara čitamošto svega bijaše po našim dvorcima, vidimona kakvu smo golemu gubitku što je sve raz-neseno i davno nestalo. Smo poneki lijepipredmet kućnog namještaja nađe se kodstarih obitelji, ili kako smo spomenuli po mu-zejima..., str. 100.“

10 Imenik i popis darovatelja i priloga za kul-turno – historijsku zbirku (muzej) u Požegi iz1925. godine Julija Kempfa, Knjige inventaraGMP,

11 Dio predmeta u muzej je došao otkupom idarovanjem u vrijeme ravnateljice muzejaEleonore Geber sedamdesetih godina 20.stoljeća. U to vrijeme restaurirao se i većibroj umjetničkih predmeta. Dio umjetničkihslika plemićkih obitelji bile su i temelj nakojem je osnovana i Galerija muzeja, a čiji jeautor sveučilišni profesor Tihomil Stahuljakkojeg je angažirala Eleonora Geber, prof. ta-dašnja ravnateljica muzeja.

12 Kasnobarokni dvorac s mansardnim kro-vom u Trenkovu obnovljen je kako je ispi-sano na podnom mozaiku u predvorjudvorca, 1815. godine. U skladu s obnovitelje-vim imenom Jakovom Svetićem iste godineizrađeni su balkonska kovana ograda nadglavnim ulazom s monogram „JS“ kao i ula-zna kovana vrata na ulazu u park s dvorcem.

13 Peć je restaurirana u Odjelu za keramikuHRZ-a u Zagrebu u programu restauratoricevoditeljice Odjela Romane Jagić. Sredstva zaprogram restauracije ove peći osiguralo jeMinistarstvo kulture RH 2009. godine.

4 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja

tako masivan niti bogato ukrašen. Više se pažnje posvećivalo prozorimanego zavjesama, koje su stoga postale puno jednostavnije. U ovomrazdoblju ono što je postalo zajedničko svim dekorativnim stilovima jepoboljšanje ljepote življenja.

Zahvaljujući inovacijama u proizvodnji, elegantan namještajprestaje biti privilegija plemstva.

Iako ekonomska podloga građana ima značajnu ulogu, interijeri seponekad i stilski isprepliću, ovisno o sklonosti za pomodarstvom ili težnjiza funkcionalnošću, te o nasljeđenim predmetima iz ranije generacijekada dolazi do kombiniranja starijih dijelova namještaja s novijim.

Svakako zanimljivu cjelinu čine sačuvani uporabi predmeti odosjetljivog materijala kao što je staklo. Tim više što su to predmeti soznakama, poput boce Tome Kraljevića s monogramom „TK” i servisaza vino iz kurije Kušević sa slovom „B“ (Blacko), koje ukazuju napotvrdu porijekla. Navedeni inicijali potvrđuju ostale elemente kojigovore u prilog vlasništvu nad ovim predmetima koje su imale navedeneplemićke obitelji. Reprezentativni primjerci su i predmeti od stakla,metala i tekstila vezani uz modu, odnosno komplet modnog pribora izvremena bidermajera, koji ističu osobnost, ali i društvenost, a time i

toplinu modnih detalja (vezeni cvjetići na priboru za uljepšavanje).Budući da je ova vrsta predmeta posebno zanimljiva za sve koji su imaliprilike doći s njim u doticaj značajno je da je uopće do danas sačuvana.Za Požegu je rijedak i vrijedan muzejski predmet posmrtna maska Franjepl. Cirakija. Maska je izrađena neposredno nakon Cirakijeve smrti, anaručena je kako bi najneposrednije ovjekovječila lik čovjeka,gradonačelnika koji je kao malo tko utkan u život grada Požege.

Iako je od inventara plemstva Požege i požeškoga kraja relativnomalo toga sačuvano, ipak će ovi predmeti dati bar dio ugođaja iatmosfere u kojoj je živio sloj društva, kojem su društveni život,plemićke titule i simboli plemstva značili mnogo jer su do njih držali i uskadu s njima živjeli.

Stoga, prezentiranjem izložbe s ovom temom ukazat će se na značajove relativno malobrojne i slabo očuvane muzejske građe na migracijskivrlo živom području kao što je požeško. Ona je ujedno i apel svima dasačuvaju sve što je moguće očuvati. Jer ovi predmeti plemstva, kao ioni do kojih će muzej u budućnosti nastojati doći, bit će sastavni diobudućega stalnog postava muzeja iz kojeg bi o svojoj prošlosti trebaleučiti i generacije iza nas.

Literatura:

1. Bidermajer Hrvatskoj, katalog izložbe MUO, Zagreb,1997.2. Franjo pl. Ciraki, bilješke i zapisci, priredila Helena Sablić Tomić, Požega,

2004., str. 561., 567., 504.3. Historicizam u Hrvatskoj, knjiga I, II, katalog izložbe MUO, Zagreb, 2000. 4. Horvat – Levaj, Katarina, Barokna arhitektura, Kulturna baština Požege

i Požeštine, Požega, 2004. str. 203., 207.5. Horvat Pintarić, Vera, Miroslav Kraljević, Ljubljana,1985. str. 271. – 308.6. Kempf, Julije, Požega, Požega 1910., str. 258. – 261.7. Kempf, Julije, O grofovskoj porodici Jankovića – Daruvarskih, po vrelima iz

porodičnih arhiva, Vjesnik državnog arhiva u Zagrebu, sves IV. Zagreb,1929.str. 141. – 158.

8. Kempf, Julije, Moja požeška sjećanja, Požega, 1966., str. 193.9. Ljubljanović, Srećko, Političke reperkusije krnje agrarne reforme u

vlastelistvu Vetovo 1919. – 1920., Zbornik Historijskog Instituta Slavonijesvezak 2, Slav. Brod, 1964.

10. Maričić Danica, Kultura stanovanja11. Najcer Sabljak, Jasminka, Likovna ostavština velikaških obitelji, Slavonija,

Baranja i Srijem: vrela europske civilizacije, katalog izložbe GalerijeKlovićevi dvori, Zagreb, 2009., str. 465. – 469.

12. Petković, Antun, Ciraki, Franjo, Požeški leksikon, Slav. Požega, 1977. str. 45.13. Petrak, Ljudevit, Kuševići od Blackog, Naše Župe požeškoga kraja,

Slavonska Požega, 1974, str. 27. – 30.14. Posljednja..., Dnevnik Ane Jelisave Janković posljednje iz grofovske porodice

Jankovića daruvarskih, priredio Julije Kempf, Požega,1933.15. Turković, Milan, Povijest dobra Kutjevo, Sušak, 1935., str.34.16. www.tz-velika.com/dvorac_barun_trenk 07.01.2011.

Izvori:

1. Kempf, Julije, Imenik i popis daruvatelja i priloga za kulturno - historijskuzbirku (muzej) u Požegi, Požega, 1925. - Gradski prosvjetno - kulturni odborPožega

2. Knjige inventara kulturno – historijske građe I, VII-1, VII-53. Knjige ulaska kulturno – historijske građe I, II4. Inventarna knjiga muzejskih predmeta muzejskog programa M++

za obradu podataka


plemićka obiteljKraljević

6 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Kraljević

1. JOSO BUŽANPORTRET MIROSLAVA pl. KRALJEVIĆA,književnika i velikog župana požeškog1

Vinkovci, 1901.ulje na platnucjelina: v = 100 cm, š = 64 cmportreti kulturno povijesnih osobaInv. broj: U-26darovano, Sresko načelstvo Slav. Požege, 30. lip-nja 1932.

2. MIROSLAV KRALJEVIĆ AUTOPORTRETMünchen, 1906.crtež olovkom na poleđini menu kartecjelina: v = 21,5 cm, š = 12 cmKraljević Miroslav2

Inv. broj: U-126otkupljeno, 1970.

3. MIROSLAV KRALJEVIĆGROBNICA OBITELJI KRALJEVIĆPožega, 1908.akvarelcjelina: v = 28 cm, š = 22 cmKraljević MiroslavInv. broj: U-125darovano, Gizela Plevan, 1977.

Poleđina menu karte koja je MiroslavuKraljeviću poslužila kao podloga za izradu„Autoportreta“, crteža olovkom koji je izra-dio 12.prosinca 1906. godine, dva danaprije svog 21 rođendana (14. prosinca).

Menü 3 MarkSellery Priree

Rheinsahn GrillirtTrüffel Sauce

Tourned garniertBrathuhn

Salat TimstobstMarasquine Cremê

Desert12. December, 1906.

dcMeni za 3 marke

Pire od celeraRajnski losos na roštilju

Umak od tartufaTurnirano ukrašeno

Pečeno pileDomaća voćna salataKrema od maraskina

Desert12. prosinca 1906.

1 Obitelj Kraljević dobila je plemstvo 1697.godine. Plemićku povelju Ivanu Kraljeviću injegovoj braći za vjernu službu dodijelio jekralj Leopold. Obitelj potječe iz Bosne, apred Turcima se sklanjaju u okolicu Varažd-ina, a zatim u Slavoniju, selo Dragu krajPožege, te Požegu. Članovi obitelji: MiroslavKraljević, književnik, te njegovi sinovi Tomo,Teodor, Ladislav, Dušan i Ljudevit, a zatim iunuk, akademski slikar Miroslav Kraljevićpripadali su hrvatskom plemstvu koje se uprošlosti zalagalo na području politike, kul-ture i umjetnosti, te su na taj način održavalii u gradu Požegi srednjoeuropsku civilizaci-jsku razinu. Miroslav pl. Kraljević rođen jeu Požegi 1823. godine. Godine 1867.postaje veliki župan Požeške županije, a uviše navrata je bio saborski zastupnik. Bio jeangažiran na području kulture. Napisao jeprvi moderni hrvatski roman «Požeški djak»1863. godine. Imao je svoju tiskaru i izdavaoje zabavno – poučni list «Slavonac». Umroje u Požegi 1877. godine. Predmeti koji suotkupljeni 2008. godine bili su dio inventaranjegove kuće u Arslanovcima koju je onotkupio od Grada za sebe i svoju obitelj.

2 Miroslav Kraljević, akademski slikar po-tomak stare plemićke obitelji koja sedoselila u Požegu iz sela Drage kamo jedošla iz Bosne. Rođen je 14. prosinca 1885.godine u Gospiću gdje mu se otac TomoKraljević oženio majkom, Julijanom Vukelić.Iako je umro mlad, 16. travnja 1913. godineu Zagrebu, a sahranjen 19. travnja uobiteljskoj grobnici obitelji Kraljević, svojimumjetničkim djelima, od koja su najboljanaslikana u Požegi (Autoportret sa psom,Portreti oca i majke, Djevojčica s lutkom,Pastuh Osman i druga) pripada vrhuncuhrvatskoga slikarstva. Smatra se i jednim odzačetnika hrvatskoga modernog slikarstva uHrvatskoj. U fundusu Gradskog muzejaPožega čuva se njegovih 13 umjetničkihdjela.

31

2

7Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Kraljević

4. GRB OBITELJI KRALJEVIĆna uzglavlju krevetarezbareno drvo2. pol. 19. st.cjelina: v=55 cm, š=77 cm, v=28 cm, š=24 cmInv. broj: 15.748

5. STOLCI S NASLONJAČEM (FOTELJE)19. st.rezbareno drvo, crveni plišcjelina: v = 118 cm, š = 71cm, dubina = 69 cmnamještajInv. broj: KH-1307

6. BOCA TOME pl. KRALJEVIĆAstaklana Duboka, 19. st.staklocjelina: v = 25 cm, pr dna = 9,2 cm, pr otvora =4,2Inicijali TK (Tomo Kraljević)Inv. broj: K 954darovano, Ljudevita Tureli pl. Kraljević, 1925.

7. LEŽAJ S NASLONOM (KANAPE) sredina 19. st.drvo, crveni pliš s uzorkomcjelina: v = 137 cm, š = 192 cm, dubina = 80cmnamještajInv. broj: 11.529otkupljeno/ 2008./ i restaurirano 2009./ Balaban isin, Osijek/sredstvima Grada Požege

8. PODNO OGLEDALO kraj 19. st.rezbareno drvo, zrcalno staklo, metalogledalo: v = 113 cm, š = 61,5 cmcjelina: v = 224 cm, š = 101 cmnoge: š = 59,9 cmInv. broj: 15.752otkupljeno, 1976.

4

5

6

87


9. BRAČNI KREVETI 19. st.Rezbareno drvocjelina: v = 164 cm, š = 104 cm, duž = 208 cmnamještajInv. broj: 11.522, 11.523otkupljeno sredstvima Grada Požege, 2008.

10. NOĆNI ORMARIĆI 19. st.rezbareno drvo, mramor, metalcjelina: v = 122 cm, š = 54 cm, dub = 41 cmnamještajInv. broj: 11.524, 11.525otkupljeno / 2008./i restaurirano /2009. Balaban isin Osijek/sredstvima Grada Požege

9

10

9Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Kraljević

11. KARNIŠAkraj 19. st.Rezbareno, tokareno, drvocjelina: dužina = 182 cm, v = 40 cmobitelj KraljevićInv. broj: 15.753otkupljeno, 1976.

12. ORMAR19. st.rezbareno, furnirano drvocjelina: v = 190 cm, š = 130, dub = 57 cmnamještajInv. broj: 11.526otkupljeno sredstvima Grada Požege, 2008.

13. TOALETNI ORMARIĆI sredina 19. st.drvo, metalcjelina: v = 92 cm, š = 78 cm, dub = 46 cmnamještajInv. broj: 11.528 (2 kom.)otkupljeno/ 2008./ i restaurirano/ 2009., Balabani sin, Osijek/sredstvima Grada Požege

14. ZIDNO OGLEDALO 19. st.drvo, zrcalno staklocjelina: v = 134 cm, š = 80 cm, dub = 3,5 cm namještaj Inv. broj: 11.527otkupljeno/ 2008./ i restaurirano/ 2009., Balabani sin, Osijek/sredstvima Grada Požege

11

12 13

14


15. OBITELJ KRALJEVIĆPožega, 1894. c/b fotografijafotografija: š = 38 cm, v = 28 cmInv.br. KH 1216 (pov.odjel, zbirka fotografija)darovano, Nada, supruga mr.ph. MirkaKraljevića, 1980.Na slici su prikazani stričevi Miroslava Kraljevića,akademskog slikara: Dušan, Ladislav - Laca,Teodor - Toša ,Tomo i slikareva sestra Marija -Mica i on, Miroslav u dobi od devet godina (stojes lijeve na desnu stranu ). Teta Ljudevita - Lujka injezin suprug Josip Turelli, brat Dragan i majkaJulka (sjede s lijeve na desnu stranu).

16. DOPISNICA slikara MIROSLAVA KRALJEVIĆAAdi Holjac, nećakinji Janka Holjca, hrvatskogaarhitekte1902. tisakcjelina: v = 14 cm, š = 9 cmMiroslav Kraljević, korespodencija slikaraInv. broj: 11.691darovano, dr. Josip Kovačić, 2009.

17. DOPISNICA slikara MIROSLAVA KRALJEVIĆAAdi Holjac, nećakinji Janka Holjca, hrvatskogaarhitekte1902. tisakcjelina: v = 14 cm, š = 9 cmMiroslav Kraljević, korespodencija slikaraInv. broj: 11.692darovano, dr. Josip Kovačić, 2009.

15

16

17


plemićka obiteljCiraki

12 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Ciraki

1. BELA ČIKOŠ SESIJA Portret FRANJE pl. CIRAKIJA4 (1847. – 1912.) pože-škoga gradonačelnika i književnika, početak 20. st.ulje na platnucjelina: v = 114,5 cm, š = 75 cmInv. broj: U- 61darovano, unuka Cirakija, Silvija Chilak Ciraki,1961.1

13Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Ciraki

OPIS DVORIŠTA obitelji Ciraki iz 1862., zapisaoFranjo Ciraki 1906.godine

„Kad je lijepo vreme dopušćalo sjedile sudjevojke u hladovitoj, gustoj sjenici u našemdvorištu, što ga je otac načiniti dao i oko nje liepnasad cvieća osnovao. Dva granka stabla, jednakruška i jedna jabuka davala su i u najvećoj žegihlada i svieža zraka. U obće bio je moj otacdoniekle napustio sport lova, koji je u prvašnjimgodinama jako njegovao, pa se bacio na hortikul-turu. Osim ukrasnog cvietnoga oko pomenutesjenice bile su u dvorištu smještene dvie velikepolice, na kojih je njegovao po izbor cvieće. Nje-govo karamfilje i fine ružice u loncih bile su naglasu...“Franjo pl. Ciraki, bilješke i zapisci, Požega, 2004.,str. 561.

POKUĆSTVO U KUĆI 1862. godine premaopisu Franje pl.Cirakija (koji je tada imao 15 god-ina)„ ...Nisam spomenuo, da je pokućstvo u nasbilo naj primitivnie vrsti. Tu nije bilo garniture nichiffoniera (ormar za spremanje rublja i drugihsitnijih stvari), nisi našao ogledala ni (fantenila),kredenza (ormar za stolno posuđe) ni (chagera).Stol i stolci bili su od jake orahovine, sve masivnoi teško, da se je jedva s mjesta maknuti dalo. Dvaplitirana ormara na ladice i jedan golemi stoječiorman datirali su još od udaje moje babe. Iz istedobe bilo je veliko ogledalo sa širokim pozlaćenimokvirom, kojemu je staklo već bilo pjegavo i ne-jasno i gueridan (okrugao jednonogi stolić) sa 6ladica. Taj potonji je zapao mene, te sam ga ude-sio za svoj pisaći stol i spravište svojih knjiga.Slika osim pomenutih portreta nismo imalinikakovih. Samo nad majčinom posteljom visjela

je jedna upravo barbarska slika Mater volorose. Ucijeloj kući nebi našao ni komadić sada; prozorinisu imali zastora za paradu. Za takova dekora-tivna sredstva nije otac nimalo mario, pače ih jeiz svoga doma proskribirao, kao skrovište svako-jakih kužnih miasmata (kužno isparivanje).

Tim mi je čudnije bilo, da se je otac, valjdapo nagovoru majke, dao na obsežniju renovacijustarinskoga i nepraktičnoga našega posobja.Dao je po domaćim sedlarskim obrtnicima izraditineku vrst garniture, sastojeću iz šest visokih sto-laca i dva taboureta. Sve je to bilo na perimu,presvučeno svietlo crvenim ripsom, teško, tvrdo inespretno. Uz to je nabavljen nešto modernijistol za paradnu sobu i dva nova kreveta zaroditelje. Majka je iz svojih prištednja nabavilamalu etageru, kojoj je glavnim i reko bih jedinimuresom bio vrlo liepi i ukusni thé-service, što jojje zet Schilhabl doneo na dar iz Karlovih- Varih, inekoliko neznatnih figurina iz porculana, što ih jeotac kao božični dar u Stražemanu dobio.Takovom jednom zgodom doneo je iz Staržem-ana, ali već prije nekoliko godina podpuni jedaćiservice od pravog porculana, što je još i meni, kadsam vlastito kućanstvo osnovao, na porabuslužio.

Te nabave stojale su par stotina forinta: tr-govci Pfeifer iz Badljevine i Schrenger iz Daru-vara kupili su od otca znatniju zalihu vina, mislimstotinu akova na jedamput, i gotovo izplatili, paje taj blagosovni Paktolus omogućio realizovanjetako željno po majci izgledane obnove pokućstva.Veliki praznici (Velika Gospa) protekli su miugodno u ašikovanju i u društvu mojih drugova.Franjo pl. Ciraki, bilješke i zapisci, Požega, 2004.,str. 567.

4 Franjo pl.Ciraki (Požega 1847. – 1912.)književnik, gradonačelnik grada Požege od1881.- 1904., pravnik, bilježnik gradske up-rave, narodni zastupnik u Hrvatskomsaboru, kulturni djelatnik, pjesnik, pre-voditelj s engleskog, francuskog injemačkog jezika.

14 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Ciraki

2. JAROSLAV STRECHAPOSMRTNA MASKA FRANJE pl. CIRAKIJAPožega, 1912. reljef, gipscjelina: v = 50 cm, š = 35 cmInv. broj: 15.738 (K 2906)darovano, dr. Leo i dr. Silvije Ciraki, 1932.

Uspomeni FRANJE pl.CIRAKIJA. Od neko-liko dana amo stoje u izlogu „Hrv. tiskare i kn-jižare“ izložene dvije fotografijske slike, kojeprikazuju nezaboravljenoga našega Franju Cirak-ija na odru. Obje su slike potpuno uspjele, samoje jasnija ona, koja pokazuje pokojnikovo lice sprofila. Slike je snimio i izradio poznati naš fo-tograf g. Davidson. Od četvrtka pak nalazi se uistom izlogu sadreni model pokojnikove glave, zakoji je skinuo g. J. Strecha masku s odra. I ovaj jemodel vrlo lijepo uspio, on služi gosp. J. Strechi,domaćemu našemu kiparu, na čast.GŽP, 24. veljače 1912. godina, str. 3.2


dvorac uTrenkovu

16 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | dvorac u Trenkovu

1. Nepoznati autorPORTRET FRANJE baruna TRENKA (1711. - 1748.)6

dvorac u Trenkovu5, 18. st.ulje na platnu 92 x 68 cm inv. br U-15otkupljeno, 1952.

5 Barokni dvorac sagradila je vjerojatnoobitelj Wallsegg (1719. – 1744.), zatim jevlasnik dvorca bila obiteljTrenk (1744. –1749.), nakon njegove smrti dvorac je pri-pao konfiskacijom Kraljevskoj komori (1749.– 1754.). Zatim je carica Marija Terezijadvorac poklonila uz novčanu naknadu Ivanubarunu Peterffy de Somoskeő (1754. –1798.). Nakon ove obitelji vlasnik postajeJakob grof Svetić (1798. – 1848.), da binakon njega dvorac došao u vlasništvoobitelji Rakodczay. Posljednja vlasnica čiji jeboravak zabilježen 1902. boravila je udvorcu do drugog svjetskog rata. ( www.tz-velika.com/dvorac_barun_trenk)

6 Franjo barun Trenk (1711. -1748.), jedanje od najimućnijih plemića svoga vremena uSlavoniji, pukovnik. Bio je u vojnoj službiMarije Terezije, a kao zapovjednik hajduka,„Trenkovih pandura“ koji su se proslavilikao slavni ratnici, ušao je u povijest nesamo Hrvatske, nego i Europe. Iako je bioplemić pruskog porijekla za života je govorio”Ich bin Schlavoner”. Zahvaljujući njemu uEuropu je uvedena prva vojna glazba. 1

17Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | dvorac u Trenkovu

2. Nepoznati autor PEJZAŽulje na platnu 19. st.47,5 x 63 cmdvorac u TrenkovuInv. br 11.509otkupljeno / 2008./ i restaurirano / mr. ZlatkoBielen iz Zagreba/ sredstvima Grada Požege

3. Nepoznati autorSEOSKA IDILA19. st.ulje na platnu 48,5 x 63 cmdvorac u TrenkovuInv. broj 11.510otkupljeno /2008./ i restaurirano / mr. Zlatko Bie-len iz Zagreba/ sredstvima Grada Požege

3

2


4. A. D. RÄHMEL KRIST U BLAGOSLIVLJANJU1807. ulje na platnu96 x 70 cm dvorac u TrenkovuInv. broj: U – 148otkupljeno, 1984.4


5. Nepoznati autorSV. ANA, MARIJA I DIJETE ISUS19. st.ulje na platnucjelina: v = 96 cm, dužina = 70 cmsakralna umjetnostInv. broj: U-149otkupljeno, 1982. 5


6. BOČICA ZA MIRISNO ULJE19. st.staklocjelina: v = 14,5 cm, š = 10 cmtoaletna garnituradvorac u TrenkovuInv. broj: KH-1425darovano, Pavlović Vera, Požega, 2003.

7. POSUDA ZA KREMU19. st.cjelina: v = 17,5 cm, š = 10 cmdvorac u TrenkovuInv. broj: KH-1427darovano, Pavlović Vera, Požega, 2003.

8. BOČICA ZA MIRISNU VODU19. st.cjelina: v = 17,5 cm, š = 10 cmdvorac u Trenkovutoaletna garniturastakloInv. broj: KH-1426darovano, Pavlović Vera, Požega, 2003.

9. STOLIĆ početak 19. st.drvo, mramor, stolić: v = 78 cm, ploča: promjer = 77 cmempire, stilski namještajdvorac u Trenkovu Inv. broj: 11.697otkupljeno, 1984.

6 7

8

9


10. DAMSKO RUČNO OGLEDALO19. st.metal, vez koncem u bojicjelina: dužina = 32,5 cmdrška: dužina = 18 cmdvorac u TrenkovustakloInv. broj: KH-1428darovano, Pavlović Vera, Požega, 2003.

11. ČETKA ZA ČEŠLJANJEsred. 19. st.metal, višebojni konacdužina = 25 cmdvorac u TrenkovuInv. broj: KH 1429darovano, Pavlović Vera, Požega, 2003.

12. ČETKA ZA ODJEĆUsred. 19. st.metal, vez koncem u bojidužina = 14 cm dvorac u Trenkovinv. br: KH 1430darovano, Pavlović Vera, Požega, 2003.

13. ŠKARE S LIKOVIMA U MEDALJONIMA19. st.metal,dužina: 15 cmdvorac u TrenkovuInv. broj: 11.627darovano, Petrović Hrvoje, 2009.restaurirano 2010. / Ferrum, Zagreb/ sredstvimarestauratora

10

11

12

13


14. ČAŠE19. st.cjelina: v = 14 cmotvor: pr = 7 cm,dno: pr = 5 cm,dvorac TrenkovostakloInv. broj: KH-1229darovano, Novak Marija, Trenkovo, 1977.

15. PEĆ IZ DVORCA U TRENKOVU18. / 19. st.zelena glazirana keramika, metalkružno postolje: pr = 84 cm pećiInv. broj: 10.058darovano, vojna policija, Požegarestaurirano 2010. /HRZ iz Zagreba/sredstvimaMinistarstva kulture RH14 15


plemićka obiteljJanković

24 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Janković

1. Nepoznati autorPortret IVANA grofa JANKOVIĆA7

18. st.ulje na platnucjelina: v = 92 cm, š = 76 cmportreti kulturno povijesnih osobaInv. broj: U-12darovano, Ana Elizabeta grofica Janković,Achenkirchen, 1927.

2. Nepoznati autorPortret ALOJZIJE grofice JANKOVIĆ rođ. FESTETIĆ18. st.ulje na platnucjelina: v = 92 cm, š = 77 cmportreti kulturno povijesnih osobaInv. broj: U-64darovano, Ana Elizabeta grofica Janković,Achenkirchen, 1927.

3. DVORAC I PARK U STRAŽEMANUSvetlotiskarski zavod R. Mosinger Zagreb1909. c/b tisak, kartoncjelina: v = 9 cm, š = 14,1 cmrazglednicainv. br. 1804

Izgled dvorca u STRAŽEMANUI dvorac u Stražemanu odlikovao se svojim otm-jenim izvanjim licem, razmještajem prostorija, pacvjetnjakom i velikim parkom od biranih stabalabjelogorice i crnogorice. U prizemlju i u prvomkatu imao je taj dvorac ništa manje, nego 25većih i manjih soba, punih krasnoga pokućstva,knjiga i starina. ... Stražemanski dvorac sa svimnuzgradama, cvjetnjakom i stoljetnim parkompostao kod prevrata 1918. godine žrtvom požara iotimačine razuzdanih pljačkaša. Danas mu višenema traga.

Julije Kempf “O grofovskoj porodici Jankovića –Daruvarskih, po vrelima iz porodičnih arhiva“, Vjes-nik državnog arhiva, zagreb, sv. IV, str. 141. – 158.

7 Barokni dvorac sagradila je vjerojatnoobitelj Wallsegg (1719. – 1744.), zatim jevlasnik dvorca bila obiteljTrenk (1744. –1749.), nakon njegove smrti dvorac je pri-pao konfiskacijom Kraljevskoj komori (1749.– 1754.). Zatim je carica Marija Terezijadvorac poklonila uz novčanu naknadu Ivanubarunu Peterffy de Somoskeő (1754. –1798.). Nakon ove obitelji vlasnik postajeJakob grof Svetić (1798. – 1848.), da binakon njega dvorac došao u vlasništvoobitelji Rakodczay. Posljednja vlasnica čiji jeboravak zabilježen 1902. boravila je udvorcu do drugog svjetskog rata. ( www.tz-velika.com/dvorac_barun_trenk)

Franjo barun Trenk (1711. -1748.), jedan jeod najimućnijih plemića svoga vremena uSlavoniji, pukovnik. Bio je u vojnoj službiMarije Terezije, a kao zapovjednik hajduka,„Trenkovih pandura“ koji su se proslavilikao slavni ratnici, ušao je u povijest nesamo Hrvatske, nego i Europe. Iako je bioplemić pruskog porijekla za života je govorio”Ich bin Schlavoner”. Zahvaljujući njemu uEuropu je uvedena prva vojna glazba.

1 2

3


kurijaKušević, Blacko

26 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | kurija Kušević

1. GUSTAV POŠAPORTRET SVETOZARA pl. KUŠEVIĆA9 (1823. - 1911.)1861. ulje na platnucjelina: š = 55 cm, v = 68 cmportretPoša GustavInv. broj: U-23otkupljeno, Jašinski Zora rođ. Kušević, 1952.

2. PISAĆI STOL iz obitelji Kušević8

19. st.drvo, furniranje, rezbarenje; metalv =110 cm, š =125 cm, dubina = 74 cmnamještajInv. broj: 10.057otkupljeno i restaurirano / radionica Samardžija,Požega/,sredstvima Grada Požege

8 Kurija Kušević spominje se u kanonskojvizitaciji 1804. godine što govori u prilogčinjenici da ju je sagradila vjerojatno obiteljHranilović, veleposjednici Blacka od 1767.do 1874. godine od kada u kuriji živi Sve-tozar Kušević, a koji je te godine otišao umirovinu. Horvat – Levaj, Katarina, (2004.)Barokna arhitektura u Kulturna baštinaPožege i Požeštine, str.203. ,207.

9 Svetozar pl. Kušević (1823.-1911.), odv-jetnik, zastupnik u Hrvatskom saboru 1848.godine. Politički je aktivan na stranihrvatskoga bana Josipa Jelačića. Bio je do-brotvor i prvi predsjednik Dobrovoljnog va-trogasnog društva. Stekao je austrijsko iugarsko plemstvo. Narodni odbor KotaraPožega prekupio je staru kuriju od njegovasina Teodora Kuševića za prosvjetne svrhe.Petrak, Ljudevit (1974.) Kuševići od Blackogu Naše župe požeškog kraja, str. 27. - 30.Njegov portret naslikan je 1861. godinekada ga je kralj Franjo Josip imenovao ve-likim županom županije srijemske sasjedištem u Vukovaru.

1

2

27Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | kurija Kušević

3. OSTAKLJENA VITRINAoko 1840. drvo, ravno prozirno i zrcalno staklo, metalcjelina: v = 155 cm, š = 92 cm, dubina = 42 cmbidermajernamještajInv. broj: 15.751darovano, Kušević Jašinski Zora, 23. lipnja 1958.

4. FRANJO JOSIP MÜCKE SOFIJA grofica SCHONBORN - WESENTHEID,rođ. ELTZsredina 19. st.ulje na platnucjelina: v = 60 cm, š = 50 cmportreti kulturno povijesnih osobaInv. broj: 10.941

5. nepoznati autorRUŠEVINE DVORCA19. st.ulje na platnucjelina: v = 87 cm, š = 75 cmslike starih majstoraInv. broj: U-41otkupljeno, 1952.

6. Phililips WouwermanOKRŠAJ NA RUBU ŠUME17.st.ulje na platnucjelina: v = 87 cm, š = 75cmslike starih majstoraInv.br: U – 55otkupljeno, 1952.

3

4

5 6

28 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | kurija Kušević

7. GUSTAV POŠADJEVOJKA PRI TOALETIpol. 19. st.

ulje na platnucjelina: š = 100 cm, v = 74 cmGustav PošaInv. broj: U-16darovano, obitelj Kušević, 1953.

8. SERVIS ZA VINO IZ OBITELJI KUŠEVIĆ IZ BLACKOGs inicijalima „B“ (Blacko)staklana Zvečevo, 19. st.prozirno bezbojno stakločaša, cjelina: v = 13,2 cmotvor: pr = 7,4 cmstopa: pr = 7 cmboca, cjelina: v = 24 cmInv. broj: 11.717/2, 11.717/8otkupljeno 2009. sredstvima Grada Požege

7

8


plemićka obiteljStrižić

30 Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Strižić

1. Zora Dvoržak rođ. Špun StrižićPORTRET MIROSLAVA pl. ŠPUNA STRIŽIĆA10

Kopija po slici Ferde Quiquereza1901. ulje na platnucjelina: v = 68 cm, š = 55 cmportreti kulturno povijesnih osobaInv. broj: U-35darovano, Sresko načelstvo Slav. Požege, 1930.

10 MIROSLAV pl. ŠPUN STRIŽIC rođen je1803., u plemićkoj obitelji Strižić izBrestovca. Bio je odvjetnik u Požegi, a od1840. sudac Požeške županije. Suradnik jebana Jelačica, bavio se preustrojem sud-stva, u više navrata bio je saborski zastup-nik, te veliki župan Požeške županije (1861.– 1867). Umro je 1878. u Zagrebu. 1

31Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i požeškoga kraja | plemićka obitelj Strižić

2. STROPNA SVJETILJKA sredina 19. st.metal, kolorirano i matirano staklodonji obruč lampe: pr = 12 cmizvijene vitice nad obručem: v = 10,5 cmstakleno sjenilo: v = 23 cmInv. broj: 11.646otkupljeno/ 2009./i restaurirano / 2010. FerrumZagreb/ sredstvima Grada Požege 2

IMPRESSUM

IzdavačGRADSKI MUZEJ POŽEGA

Matice hrvatske 1 34000 POŽEGA

www.gmp.hre-mail: [email protected]

Za izdavačaMIRJANA ŠPERANDA, prof.

Autorica izložbeLIDIJA IVANČEVIĆ ŠPANIČEK, prof.

muzejska savjetnica

FotografijeBORIS KNEZ

muzejski tehničar

LekturaIVANA KAJINIĆ – ČENIĆ, prof.

Tehnički posloviBORIS KNEZ

VERA HODAK

Likovno oblikovanjeFORMA, Požega

TisakARCA d.o.o., Nova Gradiška

Naklada300 komada

ISBN 978-953-98030-8-5

Documents

Umjetnički i uporabni predmeti plemićkih obitelji Požege i