8/19/2019 Umjetnost i Alternativa

1/2

UMJETNOST I ALTERNATIVA

 KULTUROLOŠKI ASPEKTI ULIČNE UMJETNOSTI 

  Čini se da je ulica od svog postanka, zajedno sa svim što je nosila, bila odraz života koji se u

njoj odvijao, kako zbog ljudi tako i zbog umjetničkih dešavanja koja su u zadnja dva vijeka

izdvojeni i uglavnom prebačeni u instittucije, odnosno u zgrade kao objekte; umjetnička

dešavanja ulice nerijetko su i posmatrana kao nešto van kulturnog prostora koji bi trebao biti

unutar četiri zida. Ulica kao takva nije samo mjesto za kretanje u prostoru, ona je mnogo više,

odraz životnog stila ljudi koji tu žive.

  Srednji vijek je doba kada je ulica bila glavni i osnovni javni prostor u kome se sve dešavalo,izuzimajui ono na dvorovima rezervisano samo za odabrane. Srednjovjekovna ulica bila je

 prostor na kom su se javno čitale važne obavjesti, igrale predstave, vršila svakodnevna

komunikacija ali i religiozni obredi te javna pogubljenja koja su opet bila svojevrsna zabava za

ljude.

!ojavom zgrada kao institucija kulture i okupljanja ulica gubi svoju šarenolikost pa tako

tokom "#$$$ i "$" vjeka oblici ulične umjetnosti zadržavaju se samo kao zastarjele %orme

upriličene po seoskim vašarima. &o na drugoj strani bare, odnosno u 'merici ulični život cvjeta posebice kroz pozorišne oblike kakav je Minstrel Show i Medicine show.

  Ulica naravno nije samo prostor za usputno askanje i umjetnost u smislu zabave pučanstva,

ona je i mjesto prevrata. Slobodni prostor na kome stasaju revolucije, politički govori, počinju

 politički prevrati i padaju vlade; za primjer uzmimo (rancusku revoluciju ili socijalističku u

)usiji. )azlog ovome je i taj što je ulca u odre*enom smislu prostor osnovne jednakosti;

zajednički prostor otvoren za sve od uličnih lopova i mangupa preko užurbanih domaica pa douspuhane aristokratije. Ulica je šarenoliki živi razigrani organizam koji može u svakom trenutku

da pukne i dovede do prevrata.

8/19/2019 Umjetnost i Alternativa

2/2

  +ezdesetih godina "" vjeka ulica ponovo oživljava zajedno sa mladima na prostoru apadne

-vrope i 'merike. dnos mladih prema ulici kao slobodnom prostoru dovelo je do stvaranja

čitavog niza novih dešavanja na njoj. Ulica je postala svojevrsni društveni medij otvoren za

razmjenu ideja i mišljenja. Čini se kako je ulica ponovo postala prostor komunikacije posebno

kroz oblike uličnog pozorišta kakve su demonstracije. Ulica je u ovom trenutku postajala nešto

tako blizu a opet potpuno izdvojena od institucija visoke kulture, ona je bila demokratični prostor 

odvojen od propagande medija. U ovom periodu, kroz stvaranje svojih novih oblika umjetnost

ruši četvrti zid i uvlači pasivnog posmatrača u igru postavljajui ga, ne samo u ulogu publike,

ve i u ulogu aktivnog kreatora uličnog umjetničkog čina. Ulica poprima komunikacijsku,

estetsku, in%ormativnu i kulturnu %unkciju te daje prostor za okupljanje i slanje svojih poruka

svijetu kroz gra%ite.

  $ako je u svojoj izgradnji ulica prvenstveno isplanirana kao pogodna za saobraaj a kretanje

čovjeka se postavlja kroz, možda praktična, ali otu*ujua riješenja. &o ovaj društveni prostor i u

modernom vremenu služi za jake poruke i otpor, prije svega mladih, kroz ono što ih okružuje.

/edan od interesantnijih primjera bio je i onaj kada su za potrebe serije 0omeland mladi

umjetnici ocrtavali ulice seta koji je trebao predstavljati neku od zemalja bliskog istoke,

iskoristili su ovaj prostor da na arapskom jeziku napišu antiameričke parole bunei se tako protiv

svakodnevne propagande. Urbanistička rješenja vizuru zgrada bacaju na krajolike kakvi su oni

 planinski, rijeke... ili slično.

"" vijek je uz pomo novih alata i opreme doveo do organizacije ulice čak i u smislu

organiziranja njenog života. 1ao primjer ovdje mogli bi uzeti i samu željezaru u enici prije rata

oko koje su se kod kapija za radnike otvarale ka%ane. &o potrebno je bilo i shvatiti da je odnos

ulice i institucija neminovan ako ništa a onda bar u smislu oglašavanja. &ova arhitektonska

riješenja često vode čovjeka alijenaciji što je dovelo do tendencija da se pokrenu mnogi ulični

 programi koji bi ljude ponovo privukli jedne drugima.

Kuoleman Rakastaja