Slide 1

Rome empireUmjetnost Rimskog carstvaIzvori rimske umjetnosti Neki znanstvenici idu toliko daleko da tvrde kako "rimski stil" i ne postoji, ve samo rimska tema grkog stila. Ako uzmemo u obzir da jeGrka umjetnosttada bila u procesu opadanja uslijed infiltracije drugih ne-grkih smjerova, te da je Rimsko Carstvo je bilo kozmopolitsko drutvo koje je vrlo brzo apsorbiralo razne utjecaje pod zajedniki naslov jedne prijestolnice Rima. Pri tom upijanju utjecaja imalo je veliku toleranciju prema tuim tradicijama i usklaivala ih je i prilagoavala rimskim propisima i pravilima. Dakle, Rimljani su nametali svoje zakone i vlast, ali su bili otvoreni prema umjetnosti, kulturi i obiajima potlaenih naroda (to je pridonosilo vrstom jedinstvu drutva, otvorenom i raznolikom u isto vrijeme). Odonda je Rimska umjetnost, kao takva, prirodan i opravdan nastavak grke umjetnosti.Ranjena Niobidaiz Rima, oko 430. pr. Kr.

U Rimskoj umjetnosti postoje dvije faze:- klasina rimska umjetnost(1. st. pr. Kr. - 2. st.)- kasno-antika umjetnost(3. - 5. st.).U prvoj fazi vrijede sva pravila koja su utvrdili jo Grci. U 3. st. nakon drutvene i gospodarske krize Carstva uslijed preglomaznosti teko odrivog Carstva irobovlasnikog sustava, Carstvo je podijeljeno na vie-manje samostalne provincije, a u 4. st. su opet ujedinjene zajednikom religijom kranstvomkoje je dokinulo rimski pluralizam. Moemo prepoznati previranja i utjecaje tih kriza kroz promjene u umjetnikom izrazu.Samostalnost rimskogkiparstvaislikarstva se moe dovesti u pitanje, ali rimskaarhitekturaje stvaralaki podvig velikih razmjera koji rui svaku sumnju u njenu bitnostSveani ophod, detalj saAra Pacis, 22.-43. g., Klasina rimske umjetnost.

Friz s Konstantinovog slavoluka, 313.-315. g. Kasno-antika umjetnost.

Arhitektura i GravinarstvoRazvoj arhitekture od samih poetaka odraava specifino rimski karakter i rimski nain privatnog i javnog ivota, tako da su svi elementi pozajmljeni od Etruana iGrka, ubrzo dobili nesumnjivo rimsko obiljeje. To se na prvi pogled vidi na raznovrsnim tipovimarimskih hramovabazilikalnog, krunog ili osmokutnog oblika, rimskihkuaipalaa, samostalnih (domus) ili grupiranih u blokove (insula), carskih palaa - velianstvenih po razmjerima,teatrima,amfiteatrima,hipodromimai javnim kupatilima (termama).Rimljani su shvatili etrurski polukruni luk i koristili sve njegove sposobnosti (do 16 m). Redanjem lukova u istom smjeru dobiva se bavasti ili luni svod (do 20 m). Krianje dvaju bavastih svodova pod kutom od 90 stvara krini svod (30x30 m). Rotacijom polukrunog luka za 360 stvara sekupola(najpoznatija jeHadrijanovakupolaPanteona, 43,60 m). Sve ove rimske konstrukcije izvedene su zahvaljujui jednom od najveih dostignua rimske civilizacije, a to jecement(cementum, oko 4. st. pr. Kr.).

Prije arhitekture, Rimljani su bili poznatigraevinari. Iza njih su ostali brojni mostovi,brane,kanali, poploanecestei openito brojna inenjerska remekdjela koja su bila rasijana po cijelom Rimskom Carstvu. Prva cesta,Via Appiaiz 312. pr. Kr., protezala se 300 km od Rima do Capue; kasnije su Rimljani poploali do 5000 000 km cesta i oko 1500 urbaniziranih gradova.Panteon 125 g.Unutrasnjosti panteona

Rekonstrukcija insuleRekonstrukcija domusa

Akvadukt Pont du Gard blizu Nimesa u Francuskoj, 19. g., 275 x 49 m

Koloseum 1. st.

Rekonstrukcijski crte Karakalinih termi

Konstantinov slavolukuRimuiz312.g.

Poeci rimske skulpture oslanjaju se naetruansku skulpturu ili su doslovna kopija grkih majstora u mramoru. Dok su uklasinoj Grkojinteresi bili usredotoeni na traenje, oblikovanje opeg, idealnog ljudskog lika, u rimskoj je umjetnosti akcent na prikazivanju pojedinanog, karakteristinog. To najbolje dolazi do izraaja u mnotvu portretarimskih graana(14 000 statua).Na tim portretima se postiu meki prijelazi svjetla i sjene mekanom obradom povrine.Karakterizacijaponekad ide do potpunenaturalizacije, kao kodPortreta Rimljaninaiz 1. st. pr. Kr.Jedinstveni su irimskireljefikoji su obino bivali vezani za zavjetne objekte,sarkofage,trijumfalne stupoveilislavoluke.Ara PacisAugustae(13. pr. Kr. - 9. g.) je zavjetni objekt koji je carAugustdao napraviti i najire izraava carsku koncepciju portreta. Na licima iz sveanogmimohodaprevladava realistini naglasak bez insistiranja na pojedinostima, samo jednostavan ritam nabora koji su pokrenuti sveanim hodom.Najbolji reljefi se nalaze naTitovom slavolukuiz 81. g., a predstavljaju osvajanje i razaranjeJeruzalema. Dojam prostornosti na ovim rimskim reljefima postie se kombinacijom visokog reljefa u prvom i plitkoga u drugom planu.

Bista Rimljanina (vjerojatno Lucije Brut), 3. st. pr. Kr.

Bista nepoznatog Rimljaninaiz Gliptoteke uMnchenu

Bitka kod IssaAleksandraiPerzijanaca,mozaik, kopija helenistikog originala iz 315. pr. Kr.

Ova slika pokazuje izvjesnu kolekcionarsku strast Starih Rimljana koju su oni gajili za sve to je podrijetlom izAntike Grke.Rimsko slikarstvo sauvano je u manjoj mjeri u Rimu, a ponajvie uPompejimaiHerkulaneju stradalim u prirodnoj katastrofivulkanaVezuvai "konzerviranima" u pepelu.Slikarstvose vjerojatno oslanjalo nahelenistiko slikarstvo, iako od helenistikog slikarstva nije ostalo gotovo nikakvih tragova. Ipak, jedan veliki mozaik prikazuje helenistiki motiv "Bitka kod Issa" gdjeAleksandar Velikipokorava perzijskog caraDarija. To je velianstveni prizor potenciran snanim pokretima ljudskog mnotva; oblici su modelirani sjenama, a prostorna rjeenja poznaju smjela skraenja.Freskaiz Pompeja s najstarijim, tzv.Arhitektonskim stilom, 2. st. pr. Kr.

The EndMade by : Camil Musanovic