Upload
doandien
View
545
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
UMUSEMBURO W’UBUSABANE
Akanyamakuru ka Diyosezi ya Nyundo
N° 39 MUTARAMA – GICURASI 2014
2
I K I G U Z I
Aka Kanyamakuru kazajya kandikwa KANE mu mwaka
Numero imwe : 150 Frw
Ku mwaka : 600 Frw
Mu mahanga : 1500 Frw
Ushaka gufasha azibwirize
Imprimé par Pallotti-Presse en Juin 2014
COMITE DE REDACTION
1. Myr. J.M.V.NSENGUMUREMYI
2. Padiri Fabien RWAKAREKE 3. Bwana Alexis KAYITSINGA
4. Bwana Eleuthère NSENGIYUMVA
5. Bwana Didace MUSEBYUKUNDI
6. Bwana Jean TWAHIRWA
7. Madamu Françoise BAMURANGE
3
IBIRI MURI AKA GATABO
1. Ijambo ry’ibanze : Muri “umuryango Imana yironkeye”( IPet.2,9)
P. Fabiyani RWAKAREKE
Ibitekerezo bitwubaka
2. Ukwemera Paulo Mutagatifu yabwiye abanyaroma kutwigisha iki muri iki gihe
Diacre Emmanuel BAMPORINEZA
3. Ese koko Umwaka w’ukwemera wamfashije gusobanukirwa n’ibyo nemera ?
Fratri Théophile HAKUZIMANA
4. Ubuhanga nyabwo ntibutana n’ukwemera
Diacre Emmanuel BAMPORINEZA
5. Ubutungane buraharanirwa
Jacques NTARUVUGIRO
6. Amatsinda y’abana ni inshingano ya buri mukristu
Fratri Jean de Dieu NIYONSENGA
7. Ishingiro ry’ikibi nk’intwaro ya muntu
Fratri Théophile HAKUZIMANA
8. Umuntu w’Imana ntatana n’ibigeragezo
Fratri Marc KARANGWA
9. Amateka y’umuryango wa Emmaüs muri paruwasi ya Busasamana
Victor HABURUKUNDO
Imihimbazo y’ibyiza Imana itugirira
10. Paruwasi ya Kivumu yizihije Yubile y’imyaka 50
Fratri Donatien NDACYAYISABA
11. Forum y’urubyiruko i Congo-Nil
Jacques NTARUVUGIRO
12. Paruwasi ya Rambura yizihije Yubile y’imyaka 100 imaze ishinzwe
Diacre Emmanuel BAMPORINEZA
13. Abasaveri bakoreye Pèlerinage i Congo-Nil
Jacques NTARUVUGIRO
14. Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo yayoboye Igitambo cya Misa y’igitaramo gisoza
umwaka wa 2013 muri Katedrali ya Nyundo/ Didace MUSEBYUKUNDI
15. Amatsinda y’abana muri paruwasi ya Kibingo arakataje
Fratri Pierre Damien DUSHIMIYIMANA
16. Paruwasi ya Nyundo yizihije umunsi ngarukamwaka w’Iyogezabutumwa ry’abana
Didace MUSEBYUKUNDI
Baturarikiye gusangira nabo, kwivugurura no gushimira
17. Yubile y’imyaka 50 ya paruwasi Congo-Nil muri 2015
Jacques NTARUVUGIRO
18. Paruwasi y’Umutima Mutagatifu wa Yezu ya Kinunu mu myiteguro yo guhimbaza
Yubile y’imyaka 50: “Duhamye aho turi hose ko turi abakristu”
P. Léonidas NGARUKIYINTWARI
19. Amakuru amwe n’amwe ya Diyosezi
Françoise BAMURANGE
4
IJAMBO RY’IBANZE
« Muri umuryango Imana yironkeye» ( IPet.2,9)
Umwaka wa 2013 wari umwaka w’Ukwemera. Ngira ngo ntawibagiwe ibyiza
twawuronkeyemo. Ni nayo mpamvu muri iyi n° ya 39 y’Umusemburo w’Ubusabane musanga
bakiwugarukaho. Inyungu nziza nivamo ibiramba bikazakomeza kwera imbuto nyinshi.
Ukwemera ni ubuzima bw’umukristu. Uwemera abeshwaho na Kristu, akaberaho Kristu,
agaharanira kumubera umuhamya. Cyane cyane uwemera nyawe arangwa n’urukundo kuko
abona Kristu mu be bose. Paulo Mutagatifu ati: “Mwebwe mwese ababatijwe muri Kristu,
mwambaye Kristu, nta Muyahudi ukiriho, nta Mugereki, nta mucakara, nta mwigenge, nta
mugabo, nta mugore, kuko mwese muri umwe muri Yezu Kristu” (Gal 3,27-28).
“Umwe muri Kristu”, “Umuryango Imana yironkeye kugira ngo mujye mwamamaza
ibigwi by’Uwabahamagaye, abavana mu mwijima, akabinjiza mu rumuri rwe rw’agatangaza”
(IPet.2,9).
Urwo rumuri ruganza ubutindi bwose, tukabana koko nk’abana b’Imana. Muri uwo
mucyo turitegura, hamwe na Kiliziya yose, Sinodi y’Abepiskopi izibanda ku bireba umuryango,
umugabo n’umugore n’abana, ariko n’abandi bose babana mu rugo rumwe, nk’umupfakazi
wasigaranye imfubyi, ndetse n’abana bibana bonyine. Abo bose bakeneye urumuri kugira ngo
mu isi, n’ibihe turimo bashishoze bamenye imibereho ikwiranye n’abo Kristu yagize abe.
Umugabo Jacques Ntaruvugiro, twishimira ko yagize amahirwe akabona aho avugira mu
Umusemburo w’Ubusabane, yise inyandiko ye ngo “Ubutungane buraharanirwa”, nibyo koko.
Mbere na mbere ubutungane ni ingabire Imana itwihera ku buntu, kandi ntawe iyima ikibura ni
umutima wakira kandi ugaharanira gutunga uko bikwiye impano y’Imana.
Kuva ku muto kugera ku musaza rukukuri, twese Nyagasani aduha ingabire zihuje n’uko
adushaka, kandi ashaka ko duharanira ubutungane kugira ngo duse na Data uri mu ijuru.
“Mwebweho rero, muzabe intungane nk’uko So wo mu ijuru ari intungane” (Mat.5,48). Niyo
mpamvu koko dufite twese inshingano yo gushyigikirana muri iyo sibo isizanira gutsindira
umugabane twahawe kwa Data. Aratugabira, ariko nta gahato, asaba ko twihitiramo kandi
tukabikorera. Ntiyabyaye ibigwari bibwatarara aho, ashaka intwari zitsindira ibyo zagenewe.
5
Abana rero bagomba gutozwa uwo muco wo guharanira ubutungane kandi amatsinda yabo
azabibafashamo. Koko rero ni inshingano ngo buri mukristu ashyigikire ayo matsinda y’abana
mu muryangoremezo.
Ibizazane bihoraho, ibigeragezo biraneshwa kuko umusaraba wa Kristu ari intsinzi yacu,
nitumurangamira ntakizaduherana.
Ikindi gifasha burya ni ugushyigikirana nk’uko imiryangoremezo n’amakoraniro
y’abasenga abigaragaza: ubuhamya bw’abo muri Emmaüs burabyerekana. Ibi byose murabisoma
mu gice cya mbere cy’iyi numero ya 39 cyiswe ibitekerezo bitwubaka.
Uyu musemburo w’Ubusabane kandi waje wibutsa ko “Hanyurwa imfura”. Abana
b’Imana muri Kiliziya y’Umwana we duhora dushimira, aho tugeze tugasubiza amaso inyuma,
tugasingiriza Imana ibyo yatugiriye. Nta byago nko kubura umutima ushimira, nyamara ugahora
uvuga ngo Mana mfasha. Abijihije Yubile muri paruwasi, abahaguruka bakagenda ingendo
ndende basingiza Imana, bose ni abumva ko ibyiza by’Imana ntawabiceceka. Ni ibyo kuratwa no
gushimira dutuje tuzirikana, bikanajyana n’umugambi wo kwivugurura. Inyandiko nyinshi ni
aho ziganisha. Ziravuga ibyabaye hambere aha, ariko iminsi mikuru ya Kiliziya si ibirori bihita
idusigira n’inyigisho, niyo mpamvu Umusemburo w’Ubusabane ubidusangiza ngo twumvireho
kandi turebereho.
Ntituza gusoma gusa ibyahise, ahubwo turabona n’abitegura gushimira bivugurura ndetse
bakanavugurura ibibafasha gusenga. Ubwo ga baranadusabira ko inkunga y’isengesho, ndetse
n’intwererano uko bisanzwe iwacu i Rwanda.
Dushimiye cyane abanditse muri uyu Musemburo w’Ubusabane, muzakomereze aho.
Murakaramba mufite amahoro n’umugisha.
Padiri Fabiyani RWAKAREKE
6
IBITEKEREZO BITWUBAKA
UKWEMERA PAWULO YABWIYE ABANYAROMA KUTWIGISHA IKI MURI IKI
GIHE?
INTANGIRIRO
Mutagatifu Pawulo Intumwa yandikiye Abanyaroma ahagana mu mwaka wa 57 cyangwa se mu
mwaka wa 58, 1 iyo baruwa yandikiye abanyaroma igizwe n’imitwe 16. Igihe yandikaga iyi
baruwa, yari amaze kuzenguruka igice cy’iburasirazuba cy’intara yagengwaga n’Abanyaroma.
Mu migi y’aho ikomeye, hose yari yarahashinze za Kiliziya: Aziya (Turukiya y’ubu),
n'Ubugereki. Aho amariye kuhazenguruka, asanga asigaje gusohoza ubutumwa no mu bihugu
byo mu burengerazuba. Yagombaga kujya i Yeruzalemu ajyanyeyo imfashanyo Kiliziya zari
zateranyije ngo ihabwe abakene. Bityo rero akabona azakomeza urugendo agana i Roma, ndetse
byamushobokera, akazajya no muri Hispaniya (Rom 15,22-29). 2 Nk’uko tubisanga muri iyi
baruwa ubwayo, uwatumwe kuyishyira abo yandikiwe ni Foyibe (Rom 16,1-2), wari
umudiyakonikazi mu Kiliziya y’i Kinkireya anabasaba kumwakira. Ubusanzwe, Pawulo
yandikiraga za Kiliziya yashinze ubwe aho yabaga amaze kwigisha. Nyamara umuryango
w'abakristu b ’ i Roma, wo nta bwo ari we wawushinze. Yiyemeje kuwandikira ateguza
urugendo, aboneraho ndetse kubaha inyigisho irambuye abereka ko Nyagasani Yezu ari we
wenyine ukiza. Birashoboka ko i Roma, kimwe n’i Korinti cyangwa mu Bugalati, hari udutsiko
tubiri dushyamiranye. Ku ruhande rumwe bakaba abakristu bahindutse mbere barakurikiraga
idini ya kiyahudi: abo bari bagikomeye ku muhango wo kugenywa no ku mategeko ya Musa,
bakibwira ndetse ko abakristu bose bagombye kubyubahiriza. Hakaba no ku rundí ruhande
abakristu baturutse mu «bapagani» ari byo kuvuga «abanyamahanga»3 , batari mu idini ya
kiyahudi: bo ntibakozwaga uwo murage w'Abayahudi. Pawulo rero yumvaga Kiliziya ya Yezu
Kristu idakwiye kubamo ubushyamirane. Ni ko kwandika, yerekana uburyo Imana imwe
rukumbi yagize umugambi umwe wo kurokora abantu: yagiranye amasezerano na Israheli,
ntiyisubiyeho kuko ayo masezerano yuzurijwe mu Nkuru Nziza ya Yezu Kristu. Muri iyi
baruwa, Pawulo aravuga ko ukwemera ari ko konyine ngombwa kugira ngo umuntu ahabwe
ubutungane bw’Imana (Rom 1,17)4 ; agashimira Imana muri Yezu Kristu, ku mpamvu
y’Abanyaroma agahamya adashidikanya ko barangwa n’ukwemera ndetse uko kwemera kwabo,
kuratwa n’isi yose (Rom 1,8). Muri iyi baruwa kandi, Pawulo yerekana ibintu bine bifasha
abantu mu kugera kuri ubwo butungane nyine bukomoka k’ukwemera; akanerekana kandi ibindi
bintu bitatu bibangamira umuntu bitewe n’irari ry’umubiri. Ese ibyo Pawulo yibandaho ni ibiki?
Muri iki gihe se, inyigisho Pawulo yahaye Abanyaroma hari icyo twayigiraho? Ese abavuga ko
ukwemera konyine guhagije kugira ngo umuntu agere ku butungane, hatagombye ibikorwa
byiza, bitwaje iyi baruwa baba babeshyera Pawulo?
1. IBIFASHA ABANTU MU KUGERA KU BUTUNGANE
1 Reba Bibiliya Ntagatifu, ijambo ry’ibanze ry’Ibaruwa Mutagatifu Pawulo Intumwa yandikiye Abanyaroma. 2 Reba Bibiliya Ntagatifu, ijambo ry’ibanze ry’Ibaruwa Mutagatifu Pawulo Intumwa yandikiye Abanyaroma. 3 Reba Bibiliya Ntagatifu, ijambo ry’ibanze ry’Ibaruwa Mutagatifu Pawulo Intumwa yandikiye Abanyaroma. 4 Reba Habakuki 2,4.
7
1.1. Inema
Iri jambo “inema” mu Kigereki ni "Χαρις": soma (kharis), mu Gifaransa ni "Grâce"; arikoresha
agaragaza ko abantu bose uko bakabaye, Imana ibahunda inema zayo ku buntu. Ni nayo
mpamvu Pawulo yifuza kubona abanyaroma ngo abe yabaha ku ngabire ndengakamere
yabakomeza kugira ngo bamumare igishyika mu kwemera bahuriyeho (Rom 1,11-12).
Arabamenyesha ko agomba kwita ku bagereki no kubatari bo, ku bajijutse no ku batajijutse:
ikaba ariyo mpamvu na bo agomba kubigisha (Rom 1,14-15). Twahawe ubutungane n'amaraso
ya Kristu wagiriye urukundo akemera kudupfira. Tubuganizwa Roho Mutagatifu, ni yo mpamvu
twizeye kandi dutegereje kugira uruhare ku ikuzo ry’Imana (Rom 5,1-11). Koko kandi
twakijijwe icyaha: icyo cyago cyari cyariganje mu bantu guhera ku uw’ibanze, Adamu; nyamara
Kristu yarakiganje igihe apfuye akazuka: kuba yarumviye byahesheje abantu bose ubutungane
n’ubugingo bw’iteka (Rom 5,12-21). Ni batisimu iduha kwunga ubumwe no kuba umwe na
Kristu, kuko iduha kugira uruhare ku rupfu rwe rutugobotora ingoyi y’icyaha; bityo tukagira
uruhare no ku izuka rye, tugatangira ubuzima bushya bunogeye Imana (Rom 6,1-23). N’ubwo
rero abantu bose bacumuye, bahabwa kuba intungane n’ineza yayo ku buntu, babikesha
gucungurwa na Kristu (Rom 3, 24). Ineza y’Imana ntaho ihuriye n’icyaha; n’ubwo benshi
bapfuye bazize icyaha cya Adamu, ineza y’Imana n’ingabire ya Kristu zasesekaye kuri benshi,
maze impuhwe zagiriwe benshi zikageza ku butungane (Rom 5, 15-16). Iyo neza twagiriwe ni
yo itugenga, ni na yo mpamvu icyaha kitakidufiteho ububasha kuko tutakigengwa n’amategeko
(Rom 6,14) ahubwo nyine tukaba tugengwa n’ineza y’Imana . Kuri ubwo buntu Imana itugirira,
Pawulo arerekana ko turi kumwe na Yo, niyo mpamvu nta muntu waduhangara (Rom 8, 31).
Twese dufite ingabire zinyuranye bikurikije ineza twagiriwe (Rom 12,6), turasabwa kuzikoresha
neza kugira ngo dufashanye muri byose, tugire urukundo ruzira uburyarya, gusenga no kubana
n’abantu bose mu mahoro.
1.2. Ukwemera
Iri jambo, "Ukwemera", mu Kigereki ni "Πιστις": soma (Pistis), mu Gifaransa ni "Foi";
arikoresha agaragaza ko ukwemera umuntu afite ariko gutuma yakira inema Imana imuha
abifashijwemo na Roho Mutagatifu, bikamugeza ku butungane. Aragaragaza ko Inkuru nziza
ariyo bubasha bw’Imana burokora uwemera wese uhereye ku muyahudi ukageza ku mugereki;
agakomeza avuga ko mu Nkuru nziza ariho ubutungane bw’Imana buhishurirwa, bushingiye ku
kwemera, bigakomeza ukwemera, nk’uko byanditswe ngo «intungane izabeshwaho
n’ukwemera» (Rm 1,17). Umuntu ahabwa kuba intungane n’ukwemera hatagombye ibikorwa
by’amategeko (Rom 3,28). Aburahamu yabaye intungane atabitewe n’ibikorwa by’umubiri
ahubwo abitewe no kwemera (Rom 4, 1-8).
1.3. Roho
Iri jambo, "Roho", mu Kigereki ni "Πνευμα": soma (Pneuma), mu Gifaransa ni "Esprit";
arikoresha agaragaza ko ukwemera dufite tugukesha Roho Mutagatifu utumurikira akaba 5yarabuganije mu mitima yacu urukundo rw’Imana (Rom 5,5). Itegeko rya Roho utanga
ubugingo muri Kristu Yezu, ni ryo ryaturokoye itegeko n’icyaha n’urupfu (Rom 8,1-2). Pawulo
akadushishikariza kugengwa na roho aho kugengwa n’umubiri (Rom 8,5), kuko abagengwa
n’umubiri bita ku by’umubiri naho abagengwa na roho bakita kubya roho. Ubwo rero
abagengwa na roho, ni abo Roho w’Imana atuyemo. Kugira ngo umuntu abe uwa Kristu ni uko
yaba afite Roho We. Roho y’uwazuye Yezu mu bapfuye, azabeshaho imibiri yacu igenewe
gupfa (Rom 8,10-11). Ababaho bagengwa n’umubiri bazapfa ariko niba ku bwa roho bacitse ku
bikorwa by’umubiri, babeho kuko abayoborwa na Roho w’Imana aribo bana b’Imana.
5 Reba Xavier Léon-Dufour, Vocabulaire de Théologie Biblique, Paris 1991, urup. 514
8
Ntitwahawe roho y’ubucakara idusubiza na none mu bwoba, ahubwo twahawe roho itugira
abana bishingiwe kibyeyi, igatuma dutera hejuru tuti «Abba! Data!» (Data mu gihebureyi
«Abba» ni rimwe mu mazina umwana muto w’igitambambuga ahamagara umubyeyi we, se,
amugaragariza urukundo n’icyizere. Kristu nawe yarikoresheje mu murima wa Getsemani (Mk
14,36) asaba Se imbaraga zo gushobora kumwumvira agasohoza ubutumwa yahawe. Kuba
natwe Roho atuma dutera hejuru tuti «Abba, Data» ni uko atwigisha gusenga nka Yezu Umwana
w’Imana, bityo natwe tugasohoza ubutumwa bw’abana b’Imana mu makuba n’amagorwa y’iyi
si, tukagera ku burokorwe bwuzuye). Roho w’Imana afatanya na roho yacu bigatuma duhamya
rero ko turi abana b’Imana (Rom 8, 13-16).
1.4. Ubutungane
Iri jambo, mu Kigereki ni "δικαιωσυνη": soma (Dikaiosune), mu Gifaransa ni "justification";
akarikoresha yerekana ko ubutungane umuntu yagira imbere y’Imana abukomora ku nema yayo,
abikesha ukwemera afite kandi abifashijwemo na roho ye. Imana iha uwemera wese kuba
intungane. Urugero ni Abrahamu: kuba yaragenywe si byo akesha kuba intungane mu maso
y’Imana, ahubwo ni ukuba yaremeye Imana, akemera icyo Uhoraho yasezeranye, akemera ko
Imana ishobora kumuha umwana n’ubwo yari ashaje bwose we n’umukecuru we Sara. Bityo
Imana izaha kuba intungane buri wese wemera Uwazuye Kristu mu bapfuye kugira ngo
tubabarirwe ibyaha maze duhabwe ubutungane (Rom 4,1-25).
2. IBIBANGAMIRA UMUNTU
2.1. Itegeko
Iri jambo “itegeko” mu Kigereki ni "Νομος": soma (Nomos); mu Gifaransa ni "Loi".
Ubutungane bwacu ntitubukesha amategeko. Icyo amategeko abereyeho ni ukutwereka ikibi, ni
ukutwereka icyaha n’ububi bwacyo no kutwereka ko muntu n’imbaraga ze atacyigobotora ubwe
wenyine; ko atakwigeza ku Mana. Amategeko yatweretse kandi ko icyo muntu akeneye mbere
na mbere ari imbabazi z’Imana (Rom 7,1-25). Yego, amategeko na yo yaturutse ku Mana, ariko
icyaha kitubamo cyarayahambiye ntiyaba akitugejeje ku Mana. Pawulo arerekana agaciro
umutimanama ufite mu gukurikiza icyo Imana ishaka. Abazaba baracumuye nta mategeko,
bazorama nta mategeko; naho abazaba baracumuye bazi amategeko, bazacirwa urubanza
hakurikijwe amategeko (Rom 2,12-15). Pawulo akerekana ko amategeko yaje agwiza icyaha,
nyamara aho icyaha cyakwiriye ineza irushaho kuhasendera (Rom 5,20). Amategeko yose,
Pawulo ayahuriza muri rimwe ati: "Uzakunde mugenzi wawe nkawe ubwawe" (Rom 13,9).
2.2. Umubiri
Mu Kigereki « umubiri » ni "Σαρχ": soma (Sargis), mu Gifaransa ni "Corps"; Umubiri ugengwa
n’amategeko, nyamara irari rigatuma umuntu atayubahiriza bityo akaba yitandukanije n’Imana.
Pawulo yerekana ko nta muntu uzabona icyo yireguza kabone yewe n’iyo yaba
umunyamahanga, kuko muri kamere y’umuntu, ubwenge bwe bwakagombye guhera ku
byaremwe, bugashyikira ibitagaragara by’Imana. Nyamara birata kuba abanyabwenge, bagakora
ibidakwiye (Rom 1,20-22). Ibyo bituma bohoka kuby’umutima wabo urarikira, bagakora
ibiterasoni maze bagahumanya umubiri (Rom 1,24-25). Pawulo akerekana bimwe mu bikorwa
bakora bijyanye n’uko abagore bateshwa gukoresha imibiri yabo uko kamere ibigena, abagabo
nabo, aho kugira ngo babeho ku buryo buhuje na kamere yabo ahubwo, umugabo agakorana
n’undi ibiterasoni (Rom 1,26-28). Inama Pawulo atanga ni ukwegurira imibiri ubutungane
butanga ubutagatifu, kuko igihe yeguriwe gukora ibiterasoni n’ubwigomeke ntacyo byungura,
ahubwo ingaruka zabyo ni ukugira isoni ndetse no kwigabiza urupfu (Rom 6, 20-21). Kubera
intege nke z’umubiri ikibi cyarika mu muntu maze icyiza ashaka gukora ntabe aricyo akora
ahubwo agakora ikibi atashakaga (Rom 7,15-19). Irari ry’umubiri rirwanya Imana, ntirishobora
9
kuyoboka amategeko y’Imana (Rom 8,7). Niyo mpamvu dusabwa gutura imibiri yacu ikaba
igitambo nyabuzima, gitagatifu kandi kinyuze Imana (Rom 12, 1).
2.3. Icyaha
Mu Kigereki ijambo “icyaha” ni "άμαρτια": soma (Amartiya): mu Gifaransa ni "péché"; Pawulo
arerekana ko umubiri ukurura umuntu ukamwerekeza mu kibi, akarenga ku mategeko, bityo
akaba akoze icyaha. Icyaha cyarika mu muntu kikamubuza kubahiriza amategeko. Icyaha nicyo
gikururira umuntu urupfu (Rom 7, 13-14). Icyaha gituma twivutsa ikuzo ry’Imana (Rom 3,23),
n’ubwo rero twese twacumuye, tuzahabwa ubutungane bw’Imana bitewe no kwemera Yezu
Kristu (Rom 3, 22). Icyaha kigenga umubiri kigatuma twumvira irari ryawo, nyamara icyaha
nticyakagombye kutugiraho ububasha, kuko tutakigengwa n’amategeko, ahubwo tugengwa
n’ineza (Rom 6, 12-14).
3. ESE MURI IKI GIHE HARI ICYO IYI BARUWA YATWIGISHA?
Muri iki gihe ibaruwa yandikiwe abanyaroma hari byinshi yatwigisha. Mbere na mbere, Pawulo
aradusaba kutigana ibi bihe turimo (Rom 12,2) akadutoza ukwemera guhamye kuzira
amacakubiri kandi twese dutahiriza umugozi umwe. Muri iki gihe, abafite izina «abakristu» ni
benshi nyamara ugasanga imyemerere ya bamwe inyuranye n’iyabandi yewe ugasanga banafite
ibibatandukanya byinshi. Nk’uko twabibonye rero, inyigisho y’ingenzi Pawulo atanga arerekana
ko Nyagasani Yezu ari we wenyine ukiza. Twabonye ko i Roma, kimwe n’i Korinti cyangwa mu
Bugalati, hari udutsiko tubiri dushyamiranye. Ku ruhande rumwe bakaba abakristu bahindutse
mbere barakurikizaga imihango y’idini ya kiyabudi: abo bari bagikomeye ku muhango wo
kugenywa no ku mategeko ya Musa, bakibwira ndetse ko abakristu bose bagombye
kubyubahiriza. Hakaba no ku rundí ruhande abakristu baturutse mu «bapagani» ari byo kuvuga
«abanyamahanga» 6 , abatari mu idini ya kiyabudi: bo ntibakozwaga uwo murage w’idini ya
kiyahudi. Pawulo rero yumvaga Kiliziya ya Yezu Kristu itacibwamo Íbice bishyamiranye; na
n’ubu ntibikwiye ko abemera Kristu bakwicamo íbice, ahubwo ko bakagombye gushyira hamwe
bagatanga urugero rwiza bunze ubumwe kugira ngo n’abafite inyota yo kuba abakristu babone
ikibareshya. Indi nyigisho ikomeye twakura muri iyi baruwa, ni iyo kumva ko tugomba
gukoresha imibiri yacu ibihuje na kamere Rurema yayihanganye. Tuzi ko muri iki gihe hari
benshi bashaka gukoresha imibiri Imana yabahaye uko bishakiye bitwaje ko ngo ari
uburenganzira bwabo, bakirengagiza itegeko ry’Imana. Bityo abagabo bakararikira abandi
bagabo bagakorana ibiterasoni; n’abagore hagati yabo bikaba uko. Pawulo arerekana ko ntawe
uzagira icyo yireguza n’ubwo yaba ataramenye amategeko kuko Imana yigaragariza mubyo
yaremye, ni ukuvuga ko nabo bamenye Imana, ariko ntibayiha ikuzo (Rom 1, 20-21). Pawulo
rero akagira ati "Ni cyo cyatumye Imana ibagabiza ingeso z’urukozasoni: dore abagore babo
bateshejwe gukoresha imibiri yabo ibihuje na kamere, abagabo na bo aho kugana umugore uko
kamere ishaka, ubwabo bagurumanirana irari, umugabo agakorana n’undi ibiterasoni" 7 (Rom
1, 26-27). Uko kwirengagiza icyaha muri iki gihe kugera n’aho ubwenge bwa bamwe bucurama
bagakora ibidakorwa ikibi bakacyita icyiza. "Byongeye kandi, nk’uko banze kumenya Imana,
Imana yabagabije ubwenge bwabo bucuramye ngo bakore ibidakorwa. Buzuye icyitwa inabi
cyose, ubugome, umururumba, ububisha ; buzuye ishyari, ubwicanyi, intonganya, uburiganya,
ubugambanyi ; barasebanya, batera urubwa, banga Imana, barasuzugura, barirata, barirarira,
bahimbahimba ibibi, bananira ababyeyi ; ni ibiburabwenge, abahemu, ibiburamutima,
6 Reba Bibiliya Ntagatifu, ijambo ry’ibanze ry’Ibaruwa Mutagatifu Pawulo Intumwa yandikiye Abanyaroma. 7 Reba Intg 19,5; Lev 20,13; Lev 18,22; Abac 19,22.
10
intababarira. N’ubwo bazi iteka ry’Imana ricira urwo gupfa abakora bene ibyo, bo ntibabikora
gusa, bashima ndetse n’ababikora"(Rom 1,28-32). Pawulo aranadusaba kudacira abandi imanza
kandi ibyo baba babashinja usanga nabo babikora (Rom 2,1-8), Pawulo kandi akabwira abazi
amategeko bakigisha abandi ibyo badakurikiza mbega ntibiyigishe ubwabo, bakigisha kutiba
nyamara bakiba, bakabuza gusambana bakarenga bagasambana, bakazira ibigirwamana nyamara
bagasahura amasengero yabyo akerekana ko abo bose bazacirwa urubanza rwo kurenga ku
mategeko bayazi (Rom 2,17-27). Pawulo akerekana ko ntawe ukwiye kwirata ko hari icyo
arusha abandi kuko twese turi abanyabyaha; akagira ati "Ni yo mpamvu nta n’umwe uzagirwa
intungane mu maso yayo n’uko yubahiriza amategeko, kuko amategeko afasha gusa kumenya
icyaha" (Rom 3,1-20). Ni ukuvuga ko ubutungane bw’abantu buturuka ku kwemera kuko
bwahishuwe hatagombye amategeko. Ubwo butungane bw’Imana butangwa no kwemera Yezu
Kristu, bugenewe abemera bose nta vangura. Kubwa Kristu, twashyikiriye ineza tuganjemo
bigatuma twiratira gutegereza ikuzo ry’Imana; tukiratana ndetse n’ibitotezo. Ibi byakagombye
kutubera isomo rikomeye muri iki gihe turimo kuko bamwe mu bemera Kristu baterwa
impungenge n’ibitotezo nyamara ibyo bitotezo nk’uko Pawulo abitwereka, bitera kwihangana,
ukwihangana kugatera kudahemuka, ukudahemuka na ko kugatera kwizera (Rom 5, 2-5). Muri
iki gihe urasanga abenshi bishakira ubuzima butabagoye bagahunga ibitotezo n’ibigeragezo
kandi tubonye ko bitera kwihangana na ko kugatera kudahemuka; uko rero gushaka ubuzima
bworoshye bitera ukutihangana, bigatuma umuntu ahemuka akarenga ku masezerano yagiranye
n’Imana; ugasanga n’abashakanye baratandukana uko bishakiye, baracana inyuma, byose bitewe
no kutihangana no kutizerana. Pawulo aradusaba guhinduka, tugatekereza igikwiye, ikiri cyiza
kijyanye n’ugushaka kw’Imana (Rom 12, 2).
4. ESE ABAVUGA KO UKWEMERA KONYINE GUHAGIJE KUGIRA NGO UMUNTU
AGERE KU BUTUNGANE, HATAGOMBYE IBIKORWA BYIZA, BITWAJE IYI
BARUWA BABA BABESHYERA PAWULO?
Abavuga ko Pawulo atavuga ku bikorwa byiza muri iyi baruwa yandikiye Abanyaroma, ahubwo
ko ukwemera konyine guhagije nta kuri bafite. Mu byukuri, Pawulo yandika iyi baruwa, nk’uko
twabigaragaje, hari ikibazo yashakaga gukemura cyari mu ikoraniro ry’i Roma. Abakristu
b’abayahudi bahatiraga abatari abayahudi gukurikiza imigenzo yabo, Pawulo rero abereka ko
ukwemera bafitiye Kristu Yezu ari ko kuzabahesha ubutungane, ko atari ukubahiriza iyo
migenzo. Muri iyi Baruwa rero, Pawulo arerekana ko nk’uko umubiri umwe ugizwe n’ingingo
nyinshi, natwe turi benshi ariko tugize umubiri umwe muri Kristu buri wese asabwe kubera
abandi urugingo (Rom 12,4-5). Bikurikije ineza twagiriwe, dufite ingabire zinyuranye,
akanerekana ko uwahawe ingabire yo kwita ku bandi agomba kubitaho, uwahawe gutera abandi
inkunga, ayibatere, utanga atange nta kindi akurikiranye, utabara abatishoboye, nabafashe
anezerewe (Rom 12,6-8); arabasaba kandi gusangira n’abatagatifujwe bakennye no gufata neza
abashyitsi (Rom 12,13). Arabasaba kandi kureka inzigo, ahubwo bagahugukira gusangira
n’abanzi babo bashonje, bakabaha icyo kurya n’icyo kunywa (Rom 12,20). Ibi bikerekana ko
umuntu ufite ukwemera, arangwa n’umutima mwiza, umutima wakira bose baba abakunzi,
abashyitsi kandi ntiyibagirwe n’abanzi be. Pawulo ababwira ko iyobokamana ryabava ku
mutima, ni ugutura imibiri yabo ikaba igitambo nyabuzima gitagatifu kandi kinyuze Imana
(Rom 12,1). Pawulo aratota abemera kwituraho igitambo nk’uko Kristu yabigize ku musaraba. 8
Uwemera na we, nk’uko yunze ubumwe na Kristu, akaba abeshejweho na Roho Mutagatifu,
asimbura ibitambo bya kera by’abayahudi n’abanyamahanga, mu mibereho no mu myifatire bye
bitagira amakemwa (Rom 1,9). Iyo myifatire igomba kugaragara mu buzima bwa buri wese no
mu mubano wa bose muri rusange.
8 Reba 1 Kor 6,19-20.
11
UMWANZURO
Mu Ibaruwa Mutagatifu Pawulo intumwa yandikiye Abanyaroma, aragaragaza ko ubutungane
bw’abantu babukesha ukwemera bafite muri Kristu Yezu (Rm 1,17), binyuze mu ngabire
z’Imana yihera bose ku buntu bwayo (Rom 5, 15-16), dore ko bose ari abanyabyaha. Ibyo byose
tukabikesha Roho w’Imana uturimo ufatanya na roho wacu bigatuma dutera hejuru tuti "Abba!
Data!" (Rom 8, 13-16). Abantu rero ntibazabona ubutungane babukesha gukurikiza amategeko
(Rom 3,28), ahubwo bazabukesha ukwemera kwabo kuko. Muri iki gihe, Ibaruwa Mutagatifu
Pawulo Intumwa yandikiye abanyaroma iratwigisha kurangwa n’ukwemera kutajegajega,
tugahangana n’ibigeragezo n’ibitotezo bikadutera kwihangana, kwihangana kukadufasha kuba
indahemuka, kudahemuka na ko kukaduha kwizera tubikesha Roho w’Imana wabuganije
urukundo rwayo mu mitima yacu. Iyi baruwa iradusaba gucika ku bikorwa by’umwijima biranga
benshi muri iki gihe birengagiza icyo Imana ishaka bagakora ibiterasoni, mbese bagatwarwa
n’irari ry’umubiri wabo (Rom 1,26-28). Pawulo arasaba Abanyaroma kurangwa n’ibikorwa
by’urukundo babigiriye ingabire bahawe. Bagafasha abatishoboye, bagatera abandi inkunga,
bakagaburira abashonji kandi ntibirengagize umushyitsi ndetse n’abanzi babo (Rom 12,6-13). Ibi
bikerekana ko ukwemera Pawulo yigisha kugomba no kugaragarira no mu bikorwa byiza,
ibikorwa by’urukundo; bikavuguruza abavuga ko mu ibaruwa Pawulo yandikiye abanyaroma,
yerekana gusa ko ukwemera konyine guhagije kugira ngo umuntu agere ku butungane, nyamara
yerekanye ko umuntu ufite iyobokamana nyaryo riturutse ku mutima (Rom 12,1), ukoresha
ingabire yahawe neza mu gufasha abandi; ari we urangwa n’ubutungane, muri make uwo niwe
ugaragaza ukwemera kwe.
Diacre Emmanuel BAMPORINEZA
IBITABO BYIFASHISHIJWE
1. Bibiliya Ntagatifu.
2. Xavier Léon-Dufour, Vocabulaire de Théologie Biblique, Paris 1991.
12
ESE KOKO UMWAKA W’UKWEMERAWAMFASHIJE GUSOBANUKIRWA N’IBYO
NEMERA? NI GUTE UYU MWAKA WABA WARAMFASHIJE GUSHINGA IMIZI MU
KWEMERA?
Nibyo koko mu gihe cy’umwaka, twasobanuriwe bihagije ibijyanye n’amahame y’ukwemera
kwacu.Twahawe kandi umurongo ngenderwaho wadufashije kugera ku cyari kigamijwe
hashyirwaho uyu mwaka.Kuva mu gihe cyo hagati (Moyen-age) kugeza ubu, ijambo
UKWEMERA rivugwaho byinshi kandi rigasobanurwa ku buryo butandukanye; n’ubwo
abahanga batahwemye kwerekana isano ukwemera gufitanye n’ubwenge (FOI ET RAISON):
•Mutagatifu Agusitini avuga ko ukwemera n’ubwenge bijyana, bikuzuzanya rwose kuburyo nta
kibangamira ikindi. Aragira ati: ”Ndemera kugira ngo nsobanukirwe n’ibyo nemera, ariko
gusobanukirwa nabyo bimfasha kwemera by’ukuri”.
•Mutagatifu Anselme we avuga ko ukwemera kubanziriza ubwenge, ariko bigakorana
ntakibangamiye ikindi.Aragira ati:”Nemera kugira ngo mbashe gusobanukirwa”9.
•Umuhanga Abelardi we yemeza ko ntawakwemera ibyo atumva :”Ndasobanukirwa kugira ngo
nemere “10
.
•Averowesi nk’umuhanga wari ufite amatwara y’abarabu n’imico ya kisilamu, yemeza ko
ukwemera n’ubwenge bitavuguruzanya, n’ubwo ari ibintu bibiri bitandukanye11
.
•Mutagatifu Aluberti mukuru na we ashimangira ko ukwemera n’ubwenge bitandukanye ariko
bikuzuzanya.
•Umuhire Yohani Pawulo wa II we abigereranya n’inkingi ebyiri zishoboza roho y’umuntu
kugana irangamira ry’ukuri12
.
•Mutagatifu Tomasi w’Akwini avuga ko ukwemera n’ubwenge byigenga ariko bikaba bifite
ubwuzuzanye busesuye13
.
•Mutagatifu Bonavantura avuga ko ubwenge bugomba gufashwa kandi bukuzuzwa n’ukwemera.
•Mutagatifu Yohani Dunizi Sikoti na we avuga ko ukwemera n’ubwenge bitandukanye cyane,
asobanura ko ukwemera ko kwinjira no mu bikorwa naho ubwenge bukaguma mu magambo no
mu bitekerezo.
•Giyome wa Okamu we abifata nk’ibintu bibiri bidashobora kugira aho bihurira;mbese kimwe
ukwacyo n’ikindi ukwacyo.Aragira ati:Ndemera nkanumva (ngasobanukirwa).
9 Jean Paul II,La lettre encyclique « Fides et Ratio »,Vatican,1998,p.4
10 Idem,p.6
11 Ukwemera n’ubwenge biratandukanye ukurikije ko ukwemera gusobanurwa kandi kugashingira ku
Ikorowani,naho ubwenge bugasobanurwa hifashishijwe ubumenyi buhamye(nk’ityazabwenge). 12
Jean Paul II,ibid.p.1 13
Jean paul II,ibid.p12
13
Mu by’ukuri ntitwavuga ngo uriya afite ukuri undi ntako afite;ahubwo byombi biradufasha
twese by’umwihariko abakristu turabyifashisha cyane cyane iyo dushaka gusobanukirwa no
gucengera neza ibijyanye n’amahame ukwemera kwacu gushingiyeho.
Umubyeyi wacu Kiliziya iduha umurongo ngenderwaho, itwereka ibyo tugomba gushingiraho
ukwemera kwacu;ariko natwe ntitugomba kubifata nk’aho tudatekereza cyangwa se ngo
dushingire ukwemera kwacu ku mahomvu n’ibindi byose byadutse byatuma duteshuka ku byo
twemera.Dore bimwe mu byo twe abakristu gatolika dushingiraho ukwemera kwacu:
Indangakwemera14
, ibyanditswe bitagatifu, uruhererekane muri Kilziya, amasakaramentu,
urusange rw’abatagatifu…
Ibyo umwaka w’ukwemera wamfashije gusobanukirwa rero, turabisanga mu bisubizo bimwe na
bimwe ku bibazo nibazaga cyangwa se na we nshuti y’Imana waba waribazaga cyangwa
wibaza.Noneho ibyo KIliziya yacu iduha gusobanukirwa n’umurongo ugororotse iduha,
bidufashe koko gushinga imizi mu kwemera no kuba twabasha gusobanurira abandi ibijyanye
n’ukwemera kwacu.
1.ESE KOKO IMANA IBAHO? NIBA IBAHO IZINA RYAYO RY’UKURI NI IRIHE?
Abantu benshi batinda ku ijambo “IMANA”bagashidikanya mu kwemeza niba koko
ibaho,ndetse bamwe bakayisobanura ku buryo butandukanye.Ibi byose akenshi bikorwa
hagendewe ku bwenge bwa muntu,ariko njye mbona twagakwiye kuryumva tugendeye ku
kwemera.Burya ubwenge bwacu bugira aho bugarukira.Uretse wenda ukwemera gukoresha
ubwenge,ariko ubwabwo hari byinshi butabasha kwiyumvisha,bigasaba ko hifashishwa
ukwemera.Ibyo rero ubwenge butacengera ngo bumareyo nibyo twita “AMAHAME”.Ariko si
ukuvuga ko nta na gito umuntu yakumva(yamenya).Oya,ubwenge burakora ariko
ntibwakwiyumvisha byose.Muri byo twavuga:Ukwigira umuntu kwa Jambo,urupfu n’izuka bya
Yezu, irema, ubuzima, umuntu ubwe, ukudapfa kwa roho,Ubutatu Butagatifu…Byongeye kandi,
umuhanga Emmanuel Kant mu kunenga no gusesengura ubwenge bwa muntu, avuga ko
butakumva byuzuye Imana ndetse n’ukudapfa kwa roho.
Nanjye nero nemeza ntashidikanya ko Imana ibaho.Iyo itabaho na muntu ntacyo aba
aricyo.Nemera Imana imwe, Data ushobora byose, waremye ijuru n’isi,ibiboneka
n’ibitaboneka…ugakomeza indangakwemera yose.Ariko se abantu twese tuyivugaho
rumwe?Tuyemera kumwe se?
•Hari abayemera bakanabigaragaza mu gutera intambwe bayigana.
•Hari abatemera ko ibaho bayihakana nkana:Ndabivuga kuko kugira ngo ayihakane, nuko nibura
iba ibaho kuko ntawahakana ikitabaho.
•Hari abemera ko iriho, ariko ikaba iza kuducanga gusa itudurunganya.
•Hari abayisimbuza ibitekerezo byabo bibwira ko aribyo biyoboye isi.
•Hari abayitiranya n’ibigirwamana bitandukanye.
14
Reba inama nkuru ya mbere ya KIliziya yabereye i Niseya muri 325 iyobowena Papa Geregori wa mbere.
14
•Hari abayivangira, bakayihimbira bayifata uko itari ndetse bakayiha isura n’ibikorwa
by’umuntu bibwira ko nayo ariko imeze.
•Hari abemera ko wenda yaba iriho, ariko ikaba ntacyo ishoboye.
•Hari abagashize (ndavuga agahinda) bumva ko ubuzima bwose butangirira kandi bukarangirira
kuri yo, bukaba rwose ari n’ubwayo.Umwami Salomoni aduha urugero rwiza rwo gushira
agahinda nyabyo twirundurira muri Nyagasani, tukamenya gusaba icy’ingenzi (1Bam3,4-14).
•Hari abagowe, bumiwe, bumva ko Imana yabatereranye mu buzima bwabo bwose.Urugero
twafata ni Yobu ageragezwa (Yobu1). Ariko se izina ry’ukuri ry’IMANA ryaba ari irihe?
Iki kibazo rero na Musa yaracyibajije ndetse akibaza Imana nk’uko tubisanga mu gitabo
cy’Iyimukamisiri(Iyim3,13-15).Musa yabajije Imana ati:Izina ryawe ni irihe?Imana irasubiza
iti:izina ryanjye in Yawhé.Aribyo kuvuga ngo “Ndi uwo ndi we”.Mu buryo bwiza bwo
gusobanura iyi nteruro,muri Bibiliya ntagatifu babihinduye ijambo UHORAHO.Mu myaka 400
mbere ya Yezu,kubera icyubahiro abayisiraheli birindaga kuvuga izina ry’Imana.Mu kigwi
cyaryo bakoreshaga ADONAI aribyo kuvuga NYAGASANI.Mu gihebureyi cya kera bandikaga
gusa indagi.YAHWEH₌YAHWH.Mu binyejana bya 16 na17 Bibiliya zo mu gifaransa
zegeranyije inyajwi z’ijambo Adonai,n’indagi z’ijambo YAHWEH bibyara YEHOVA ridafite
icyo rivuze!15
.Ubwo rero izina ry’Imana ntawabona uko arivuga. Icyangombwa ni ukumenya
ishusho nyakuri y’Imana iri mu mitima yacu, icyo twayikoresha n’icyo yatumarira.
2. ESE KOKO IMANA NI UBUTATU BUTAGATIFU ?
Abagatolika n’abaporoso bemera Imana imwe,Ubutatu Butagatifu.Abayehova bo
ntibabyemera.Abapantekonti bahamya ko Data ,Mwana na Roho Mutagatuifu ari inyito kugira
ngo bavuge Yezu.Ubwo se abari mu kuri ni abahe ? Mu by’ukuri YEZU yatubwiye Imana Data,
ahamya ko na we ubwe ari Umwana wayo, kandi ko we na Data ari umwe (Yh10). Mbere yo
gusubira mu ijuru,Yezu amenyesha ukuza kwa Roho Mutagatifu : « Umuvugizi Roho
mutagatifu,Data azohereza mu izina ryanjye ,ni we uzabigisha byose,kandi abibutse n’ibyo
nababwiye byose »(yh14).Rero ni batatu , Data, Mwana na Roho Mutagatifu. Barakundana ku
buryo bagize Imana imwe rukumbi. Uko kuri kurenze kure ubwenge bwacu.Ni iyobera :Iyobera
ry’Ubutatu Butagatifu. Ni ukwemera kwa Kiliziya kuva mu ntangiriro16
.
3. ESE KOKO YEZU NI IMANA ?
Ku bagatolika n’abaporoso ,Yezu ni Umwana w’Imana. Ku madini y’ibyaduka ,Yezu ni umuntu
gusa Imana yahisemo , imwita Umwana wayo w’ikinege. Abayehova bo ngo Yezu ni Malayika
Mikayile wigize umuntu mu nda ya Bikira Mariya.Yezu asumba kure umuntu
n’umumalayika.Ni umwana w’IMANA wigize umuntu .Yitangiye kamere muntu igihe Mariya
asamye ku bubasha bwa Roho mutagatifu.Ariko kubera ko ari Imana yabayeho igihe cyose ,
ukwemera kwacu muri Yezu umwana w’Imana ,gushingiye ku magambo ye bwite,ay’intumwa
n’aya Pawulo mutagatifu.Yohani mu ibaruwa ye ya mbere ,yanditse agira ati : « Twebwe
twabyitegereje, turahamya ko Imana Data yohereje umwana wayo kuba umukiza w’isi. Umuntu
15
Padiri Gilles Babinet,Byahinduwe na Padiri Joseph Marie Devulder et al. ; Ibisubizo ku bibazo bikomeye abakristu bibaza,muri « Pirogue »,№ 80,s.l,s.d,p.1 16
Reba inama ya mbere nkuru ya Kiliziya yabereye i Konsitantinopule mu 381.
15
wese uhamya ko Yezu ari umwana w’ Imana , Imana imuturamo na we akayituramo »(1yh4). Iyi
baruwa yanditswe ahagana mu mwaka wa 95, imyaka 65 nyuma ya Pentekosti ugereranyije ;
ihamya ukwemera kw’abakristu ba mbere.Nyuma bitinze, mu mvugo zisobanutse, uko kwemera
kwagaragajwe mu Nama Nkuru ya Kiliziya ya Niseya (325), no mu y’i Konsitantinopule (381).
Iyobera ry’ukwigira umuntu rero ni iyobera ry’Umwana w’Imana wigize umuntu.
4. ESE KOKO YEZU YAPFIRIYE KU MUSARABA?
Abayehova bavuga ko Yezu atapfiriye ku musaraba ahubwo yapfiriye ku nkingi y’igiti.
Abayisilamu bati “abasirikari babambye intumwa ku musaraba, ahari ni Yuda ariko si Yezu
wabambwe”.Ntibemera urupfu n’izuka bya Yezu.Kuri bo Yezu ntiyapfuye nk’abantu, ahubwo
uwo mwanya Imana yamujyanye mu ijuru . Mu Ikorowani bavuga ngo“igihe bafashe Yezu,
Imana yashyize ibihu mu maso y’abasirikari. Bafashe undi muntu, ahari yaba ari yuda”.Ibi
bivuguruza ubuhamya bw’intumwa n’inyandiko y’ububabare bwa Yezu Kristu yanditse mu
mavanjili yose uko ari ane.Yezu rwose ubwe ni we wafashwe, abambwa ku musaraba.Yohani na
Mariya bari aho yabambiwe.Bashyira umurambo wa Yezu mu mva, Yohani nabwo yari ahari
(yh19).
Kubw’abayehova,Yezu ntiyapfiriye ku musaraba ateze amaboko ahubwo yapfiriye ku nkingi
y’igiti azamuye amaboko hejuru y’umutwe.Ibyo baba bashaka kuvuga ko Yezu yapfiriye abantu
bakeya:Abantu 144000 nk’uko babivuga bazabona Imana uko imeze mu ijuru.Abakristu
twemera ko Yezu yapfiriye abantu bose.Nicyo kimenyetso cy’amaboko ateze ku giti
cy’umusaraba.Ibyo,Pawulo mutagatifu mu ibaruwa yandikiye Timote ,abihamya agira
ati:”Imana umukiza wacu ,ishaka ko abantu bose bakira,kuko Yezu Kristu yitanze ngo abe
incungu ya bose”(1Tim2).
5. KOKO SE YEZU YARAZUTSE?17
Hari abavuga ko igihe Yezu ahambwe atari yapfuye ahubwo ko yari yazikamye ,noneho ku
munsi wa gatatu yazanzamuka agahaguruka agahirika ibuye.Mu ivanjili ya Yohani (Yh
19)avuga ko abasirikari basanze Yezu yapfuye,ntibirirwe bamuvuna amaguru nk’uko
bayavunnye ibisambo bibiri byari bibambanwe na we;ahubwo umwe mu basirikari akamutikura
icumu mu rubavu. Nuko Yohani agasoza agira ati: ”Uwabibonye ni we ubyemeza, kandi
icyemezo cye ni ukuri,na we azi ko avuga ukuri kugira ngo namwe mwemere” (Yh19,35).
Igihe Nikodemu na Yozefu wa Arumatiya basize imibavu umurambo wa Yezu,Yohani yari
ahari. Hamwe na bo yashyize mu mva uwo murambo,bose uko ari batatu bakingisha ibuye rinini
iyo mva. Ku munsi wa gatatu Yohani yari ahari kugira ngo arebe niba imva irimo
ubusa.Yabonye igitambaro kirambitse aho, umurambo nta we uhari. Ubwo rero yibuka ko Yezu
yavuze ko yagombaga kuzuka mu bapfuye (Yh20). Kuva ku munsi wa Pentekosti intumwa
zatangiye kwigisha ibyerekeye izuka rya Kristu: “ariko Imana yaramuzuye ,imubohora ku ngoyi
y’urupfu kuko bitashobokaga ko rumuherana” (Intu2,24). Pawulo Mutagatifu mu ibaruwa ya
mbere yandikiye abanyakorinti arabihamya ati: “niba Kristu atarazutse, ibyo twigisha nta
shingiro, n’ukwemera kwacu gufashe ku busa” (1kor15).
6. KILIZIYA IMWE IKOMOKA KU NTUMWA NI IYIHE?18
17
Padiri Gilles Babinet,op.cit.p.6
16
Hirya no hino twumva bavuga ngo”Kiliziya yacu yonyine ivuga ukuri.Muri ubwo buryo,
twamenya dute Kiliziya ya Yezu Kristu y’ukuri?Ahagana mu mwaka wa 30 w’igihe cyacu cyo
kubara,nibwo Yezu yapfuye arazuka.Kugira ngo ashinge Kiliziya kandi ayikwize ku isi
yose;Yezu yatoye intumwa cumi n’ebyiri azigisha imyaka itatu.Nyuma ya Asensiyo,intumwa
zatangiye gukwiza inkuru nziza.Yohani ni we wapfuye ubwa nyuma ahagana mu mwaka
w’ijana. Kiliziya ya Kristu rero , ishingiye ku buhamya bw’intumwa n’ubwabazisimbuye. Ibyo
byatangiye kuri Pentekosti kugeza ubu. Kiliziya imwe ikomoka ku ntumwa ni Kiliziya Gatolika.
Ijambo Gatolika ryavuye mu kigereki, ahagana mu mwaka w’ijana, umwaka yahowemo Imana
kubera ukwemera kwe.Yakoresheje iryo jambo mu ibaruwa yandikiye abakristu b’i
Simirina:Aho Yezu ari hose,Kiliziya gatolika iba ihari.Iyi kiliziya rero,ni iy’intumwa kuko
ishingiye ku ruhererekane rwazo.
7. ARI UKWEMERA CYANGWA IBIKORWA NI IKIHE KIDUKIZA MURI IBYO
BYOMBI?
Abaporoso bavuga ko ukwemera konyine ariko gukiza.Naho abagatolika bavuga ko n’ibikorwa
byiza bidukiza.Ni koko dukizwa n’ukwemera kuko ari ingabire duhabwa n’Imana,kugira ngo
tubashe kuyimenya no kuyikunda;iyo mpano ikaba idakeshwa ibikorwa byacu byiza.Ahagana
mu mwaka w’1515,Luteri yabonye mu ibaruwa Pawulo mutagatifu yandikiye abanyaroma,ko
ikitugira intungane atari ibikorwa byacu byiza ahubwo ari ukwemera.Nibyo koko ariko Pawulo
arahamya ko n’ibikorwa byacu byiza ari ikimenyetso kigaragara cy’ukwemera
kwacu(Rom12,13-14).Mu bihe bya mbere by’inama nkuru ya Kiliziya yabereye ahitwa Trente
(1542-1547),abepiskopi bunguranye ibitekerezo bashishikaye kuri icyo kibazo.Bamwe bavuga
ko ukwemera ari ishingiro ry’ubutungane bwacu,ariko kandi iyo nta rukundo
ruturanga,ukwemera konyine ntigushobora kudukiza.Mu ibaruwa ya mbere yandikiye
abanyakorinti,Pawulo Mutagatifu aragira ati: “Naho nagira ukwemera guhambaye , kumwe
gushyigura imisozi ,ariko ntafite urukundo ,ntacyo mba ndi cyo”(Kor 13).
Nuko rero ukwemera kwacu kugomba guherekezwa kandi kukagaragazwa n’ibikorwa
by’urukundo dufitiye Imana .Mu Ivanjili ya Matayo Yezu aravuga ati :Umbwira wese ngo
Nyagasani Nyagasani si we uzinjira mu ngoma y’ijuru,ahubwo ni ukora ibyo Data uri mu ijuru
akora”(Mt7).Ukwemera kuzima kwigaragariza mu bikorwa ,bikavuga ko ibikorwa byiza
bigaragaza imiterere y’ukwemera kwacu.Bityo rero,kwemera ariko ntugire ibikorwa
byiza,ukwemera kwawe kuba kwarapfuye;nk’uko yakobo mutagatifu yabyanditse agira
ati”byaba byunguye iki se kuvuga ngo ufite ukwemera ,niba udafite ibikorwa byiza? Niba rero
ukwemera kwawe kudaherekejwe n’ibikorwa byiza,kuba kwarapfuye”(yk2).
8. IMWE MU MIRONGO YA BIBILIYA IDUFASHA KUZIRIKANA KU KWEMERA
Mt6,30; Mt8,26; Mt14,31; Mt17,20; Mt21,21; Mk4,40; Mk9,23-24; Mk10,52; Jh3,36; 2Kor5,7;
2Kor13,5; Ga5,6; 2Tes1,4; 1Tm5,8; 2Tm4,7; He11,1-40; Yk1,2-3; Yk1,6; Yk2,14.
UMWANZURO
Umwaka w’ukwemera watwibukije byinshi byiza tuzakomeza gushingiraho ukwemera
kwacu.Utemera we ntabaho kuko na we ubwe nta we yaba ari we.Niyo yaba atemera Imana,
ntabuze ibindi yayishimbuje akaba aribyo yemera, akabyiberamo ubuzima bwose, yemwe
18
Idem p.38
17
ugasanga n’amiringiro ye yose aribyo yayashyizemo.Uyu mwaka rero waratwubatse mu
kwemera,Kiliziya nayo ibidufashamo itwereka umurongo ugororotse tugomba gushingiraho
ukwemera kwacu.Nabishaka,ntabishaka ndemera ,twese turemera. Ibyo nemera rero nibyo.
Niyo mpamvu tugomba gukomera ku kwemera kwacu, kabone n’ubwo abandi baba
batabyemera. Tubashe kuvuga tuti”Tuzi uwo twemeye”ndetse ibikorwa by’ukwemera biturange.
Mu gusoza, twese dufashijwe n’ingabire z’Imana, n’indulujensiya zishyitse twaronkeye mu
mwaka w’ukwemera ; turusheho kuragwa n’urukundo rw’Imana .Dushinge imizi mu kwemera
dufatiye urugero ku mugabo Yobu utarigeze ateshuka ku Mana ,haba mu mahoro cyangwa mu
makuba (Yob1,…). Umukurambere wacu Abrahamu na we atubere urugero
rw’ukwemera.Ukwemera ni urugendo rugana ijuru.Akaba rero ntawakwigerezaho ngo
yararushohoje igihe cyose akiri mu buzima buzima bw’iyi si. Umubyeyi wacu Bikira Mariya
adusabire, dutere ikirenge mu cye, we watweretse urugero rwo KWEMERA by’ukuri.
Fratri Théophile HAKUZIMANA
Seminari Nkuru Philosophicum
Kabgayi.
18
UBUHANGA NYABWO NTIBUTANA N’UKWEMERA
UBUHANGA BWA MUNTU
Kuva mu ntangiriro y’amateka ya muntu kugeza magingo aya muntu ntiyahwemye kwibaza ku
buhanga. Ubuhanga ni iki? Bwaba bukomoka he? (Buh 6,22) Umuntu wese ashobora kwibaza
iki kibazo. Abahanga benshi bagerageza gusubiza iki kibazo ndetse na Kiliziya Gatorika hari
icyo ibivugaho.
Ijambo ubuhanga rikomoka ku kilatini ”ratio” mu kigereki rikavuga “logos” tugenekereje
twavugako ari ubushobozi bw’ikiremwa muntu butuma ashobora gushyira mu gaciro ni ukuvuga
gushaka kumva ukuri kw’ibintu uko biri by’ukuri. Bityo rero umuhanga ni umuntu utekereza
neza, ushakisha akanumva ukuri kw’ibintu uko biri, akamenya gutandukanya ikibi n’icyiza
kandi agashyira buri kintu ku mwanya wacyo. Kuba umuhanga rero ni uguhuza imibereho yawe
n’ubuhanga; ni ukuvuga kwitwara neza bikagaragarira mu gukora neza ibyo ugomba gukora no
kubana neza n’abandi. Umuhanga w’umufaransa Renes Descartes (1596-1650) we aragira ati:
”Umuhanga ni umuntu utekereza neza akabaho agamije icyiza”.
Umuntu yakira ubuhanga ryari? Ese buravukanwa cyangwa abukomora kubandi nkuko
abanyarwanda babivuga ngo ubwenge burarahurwa?
Mu gusubiza iki kibazo twafashe urugero rw’imbuto yabibwe mu gitaka. Iyo umuhinzi amaze
kubiba imbuto mu gitaka iyo witegereje hejuru y’ubutaka ntacyo ubona mu ntabire kuko ya
mbuto iba itaramera. Ariko uko igihe kigenda gishira wa muhinzi avomerera, imbuto irashira
ikamera ikaba urugemwe igakura kugeza igihe ibereye igiti cy’inganzamarumbo.
Umuhanga w’Umwongereza John Locke (1632-1704) we siko abibona.We yemeza ko umuntu
ubwonko bwe bumeze nk’ikibaho kitigeze cyandikwaho cyangwa urupapuro rwerade rutigeze
rwandikwaho, akomeza avugako ubuhanga bugenda bwiyandika mu bwonko bitewe nibyo
umuntu agenda ahura nabyo. Aha umuntu akaba yakwibaza impamvu ubuhanga butiyandika ku
bwonko bw’inyamaswa kandi nazo zifite ibyo zihura nabyo mu mibereho yazo.
Imana yaremye umuntu mu ishusho ryayo imuha umugisha , ubwenge isi n’ibiyiriho byose ngo
abigenge abitegeke (Intang 1,26-28). Kuba rero umuntu afite ubuhanga kandi ariwe wenyine
ubufite mu bindi biremwa byo ku isi abikesha ko yaremwe mu ishusho y’Imana, ibi
bikatwerekako ubuhanga muntu abukomora ku Mana yo buhanga busesuye bw’ibihe byose,
yamwiremeye mu ishusho yayo.
Bibiliya Ntagatifu ikomeza ishimangirako ubuhanga bukomoka ku Mana . Mu isezerano rya
kera dusoma inkuru ya Salomoni Imana imuha ubuhanga n’ubwenge ndetse n’umutima
usobanukiwe bitagira uko bingana mbese nk’umusenyi wo ku Nyanja (1Bami 5,9). Twabonye
ko umuhanga ashakisha akanumva ukuri kandi agaharanira icyiza nibyo Salomoni yakoze ubwo
yakemuraga urubanza rw’abagore babiri bapfaga umwana (soma 1Abami 3, 16-28).
19
DORE UKO KILIZIYA GATOLIKA IBISOBANURA.
Mu ibaruwa ya gitumwa Umuhire Yohani Pawulo wa II yise “Ukwemera n’Ubuhanga”yatangaje
kuwa 14 Nzeri 1998 aragira ati:”Imana niyo yashyize mu mutima w’umuntu igitekerezo cyo
kumenya ukuri kugirango ayimenye ubwayo, kandi namara kuyimenya no kuyikunda abashe
kugera ku kuri kuzuye kuri we ubwe”. Ni koko kumenya Imana bituma twimenya ubwacu, na
Mutagatifu Agusitini niko abibona aho avuga ati: ”Ngomba kumenya Nyagasani kugirango
mbashe kwimenya”.
Muri iyo baruwa ya gitumwa “Ukwemera n’Ubuhanga” Umuhire Yohani Pawulo wa II akomeza
atubwira ko ukwemera n’ubuhanga ari nk’amababa abiri atuma Roho y’umuntu ishobora
kwigira hejuru kugirango irangamire ukuri kuzuye. Aha turumva neza ko ukwemera n’ubuhanga
byuzuzanya. Mutagatifu Anselimi we yari afite intego igira iti:” Ndemera kugirango numve”.
Naho Mutagatifu Agusitini we akigira inama yo kwemera mbere na mbere ibyanditswe
bitagatifu kugirango abashe kumva icyo byigisha. Mutagatifu Thomasi w’ Akwini akaba
n’umuhanga wa Kiliziya nawe yemezako ubuhanga n’ukwemera bitavuguruzanya. Ahamyako
ubuhanga bwonyine ntaho bwageza butari kumwe n’ukwemera. Avuga na none ko ubuhanga ari
ngombwa kuko bumurikira umuntu kugirango abashe kwemera. Birumvikanako umuntu
aramutse adafite ubuhanga ukwemera ntaho kwashingira kuko n’ubundi Imana niyo buhanga
busendereye. Inyamaswa ntishobora kwemera kuko ntifite ubwo buhanga. Mutagatifu Thomasi
w’Akwini aduha urugero rwiza rw’uburyo ukwemera kuzuzanya n’ubuhanga aho agira
ati:”Umuntu utazi ko Imana ibaho ntashobora no kwemera ibyo yamuhishuriye”. Ukwemera
n’ubuhanga rero ni magirirane kugirango umuntu abashe kugera ku kuri kuzuye.
Nkuko twabibonye mu ibaruwa ya gitumwa y’Umuhire Yohani Pawulo wa II ; kumenya Imana
bituma umuntu amenya ukuri kuri we ubwe, ibi nabyo bisaba ukwemera. Nyirubutungane Papa
Benedigito wa XVI na we mu ibaruwa ya gitumwa yise “Irembo ry’Ukwemera” ahamya ko
umuntu atamenya ukuri ku buzima bwe adafite ukwemera aho agira ati: ”Koko rero nta bundi
buryo bwatuma umuntu amenya ukuri ku buzima bwe bwite uretse kwiyegurira bidasubirwaho
urukundo rugenda rurushaho kwiyongera kuko rukomoka ku Mana”.
Tumaze kubona ko ubuhanga nyabwo bukomoka ku Mana ntawagakwiye rero kwishuka
avugako yihaye ubuhanga cyangwa ko abukesha kanaka ahubwo niba hari intambwe nateye
kurusha abandi cyangwa urwego nagezeho nashimira Imana mfasha abandi kuko ni impano
y’Imana yatwihereye ku ubuntu kugirango tumenye ukuri, tukwemere kandi
tugukunde.Twakomeje kandi tugaruka ku ijambo ukuri cyane aho twavuzeko umuhanga
ashakisha ukuri tugendeye no ku rugero rwa Salomoni, ariko se ukuri ni iki? Ukuri ni inde?
ukuri gufite mwanya ki mu buzima bwa muntu? Buri wese afite icyo yasubiza ariko reka turebe
igisubizo cy’ukuri cy’ibyo bibazo byose.
YEZU KRISTU INZIRA UKURI N’UBUGINGO
Muribuka ubwo Yezu Kristu yari imbere ya Pilato abazwa icyo ukuri aricyo (Jn18, 38) Ese
twese twabonera igisubiso icyo kibazo? Twifashishije ibaruwa y’Umuhire Yohani Pawulo wa II
yise ukwemera n’ubuhanga hari aho agira ati muntu yifitemo uburyo bwinshi bwamufasha
gutera imbere ashakisha ukuri. Muri ubwo buryo harimo ubuhanga bw’abagereki bita filozofiya.
Umuhire Yohani Pawulo wa II akomeza atubwirako nubwo filosofiya yagize uruhare runini mu
guteza imbere imitekerereze ishakisha ukuri tutakwirengagiza ingaruka yateje mu buryo bwo
kumva no gufata ubuzima mu bihugu byinshi by’Iburayi bigenda byitiranya ukuri n’ibindi.
Ubuhanga bwakagombye gufasha muntu kuba umuntu wuzuye uzi ibyo ashoboye ndetse nibyo
20
adashoboye, umuntu uzirikana iteka ku wa muhanze nicyo amushakaho, ibi bikaba bisaba
ukwemera.
Nkuko twabibonye umuntu burigihe yibaza icyo ukuri aricyo cyane cyane iyo abona abantu
benshi barengana bakazira ibinyoma aho kuzira ukuri. Nk’abakristu reka turebe ukuri icyo
aricyo.Yezu Kristu igihe yabwiraga abigishwa be ko agiye kubategurira umwanya kandi ko
azagaruka kubajyana kandi ko aho agiye bahazi bazi ni inzira ijyayo nibwo Thomasi amubajije
ati Nyagasani tube tutazi aho ugiye ukabonako twamenya inzira dute? Yezu aramusubiza ati
ninjye nzira ukuri n’ubugingo ntawugera kuri Data atanyuzeho. (Jn 14,4-8) .
Yezu Kristu avugako ariwe nzira yashakaga kubwira abigishwa be ko bagomba kumureberaho
no kumwigana muri byose akababera urugero kuko niwe rugero rw’ibyiza byose bisendereye
umuntu yakwifuza kugeraho, ubashije kumwigana akamenya ukuri ndetse akagera ku bugingo
bw’iteka.
Ukwemera cyangwa se ukuri si ibintu umuntu ageraho rimwe risa ahubwo ni urugendo
rutoroheye muntu bityo akaba yakurizaho no kumenya ibitari ukuri. Nkuko twabivuze mu
byaremwe muntu niwe wenyine ushobora kumenya bigatuma ashishikarira gushakisha ukuri
kw’ibyo abona yifashishije ubuhanga Imana yamwihereye ku buntu. Mutagatifu Agusitini
yaragize ati nahuye n’abantu benshi bashaka kubeshya ariko nta numwe muribo washakaga
kwibeshya. Nkuko umwotsi ucumbeka werekeza hejuru niko n’ubwenge bwa muntu buhora
bushakisha ukuri.Umuntu ashobora guhindagurika ariko ukuri guhora ari kumwe.Ukuri nyako
kuba gusangiwe mu bihe byose.
Mu Ivanjiri yanditswe na Yohani (Jn8, 31-32) Yezu yabwiye abayahudi bari bamwemeye ati: ”ni
mukomera ku ijambo ryanjye muzaba mubaye abigishwa banjye by’ukuri kandi muzamenya
ukuri, maze uko kuri kubahe kwigenga”. Kumenya ukuri rero ni ukumenya Imana, bityo
ntiwavugako uzi ukuri cyangwa ugukoresha kandi ukora ibitandukanye n’ugushaka kw’Imana.
Waba wibeshya. Imana yo kuri, soko yako nimurikire ubuhanga bwacu tuyimenye yo kuri
nyako.
Mu gusoza nagira nti umukristu nyawe agomba gushakisha no gusobanukirwa ukuri kw’ibyo
yemera. Niba twarakiriye kandi tukemera Yezu Kristu ni uko tuba twemerako ari we kuri
kuzuye kandi kudasubirwaho.
Nta nzira ntiwagenda nta kuri kandi ntacyo wamenya.Yezu Kristu niwe nzira, ukuri n’ubugingo
ntawugera ku Mana atamunyuzeho. Ubwo twabonyeko ukwemera kudasigana n’ubuhanga ko
byombi bifatanya mu kuzamura Roho y’umuntu kugirango ishobore kurangamira Nyagasani,
dusabe Nyagasani atwongerere ukwemera kandi akomeze ukujegajega ubwo twashoje umwaka
Nyir’ubutungane Papa Benedigito yari yahariye kwivugurura mu kwemera imbuto twaronse
zikomeze zigaragaze tugendeye ku rugero rwa Sogokuruza w’abemera ariwe Abulahamu.
Dusabe kandi ubuhanga tugira tuti: ”Mana y’abasokuruza, kandi Nyagasani Nyir’imbabazi,
wowe waremye ibintu byose ku bw’ijambo ryawe,ukarema muntu ukoresheje ubuhanga bwawe,
kugirango ategeke ibiremwa wihangiye, agenge isi mu busabaniramana no mu butabera, kandi
ngo ace imanza abigiranye umutima utunganye, mpa kugira uruhare ku Buhanga musangiye
intebe, kandi ntunce mu bana bawe”(Buh 9,1-4) .
Diacre Emmanuel BAMPORINEZA
INYANDIKO ZIFASHISHIJWE
21
Bibiriya Ntagatifu
Fides et Ratio
Porta fidei
UBUTUNGANE BURAHARANIRWA
Umukristu ku giti cye, afite uburyo aharanira ubutungane ; paruwasi nayo ifite uburyo
yifashisha mu gutoza Imbaga y’IMANA kwitagatifuza ; ariko na none i CONGO-NIL abakristu
baho bagendera kuri gahunda ya buri mwaka ; ni gahunda ikorwa buri gihe, akenshi iba ikubiye
mu ngingo ebyiri gusa, arizo :
1. Iterambere rya Roho ;
2. Iterambere ry’Umubiri.
• Ibi kandi, bitegurwa ari ukugira ngo Abakristu barusheho guharanira ubutungane no gushaka
umutungo ufite uruhare mu kubaka Kiliziya ya NYAGASANI muri rusange na Paruwasi yabo
by’umwihariko.
Mu ntangiro z’uyu mwaka wa 2014, abagize inzego zose, kandi zinyuranye za Paruwasi
CRETE CONGO-NIL uhereye ku Bakuru b’Imiryangoremezo ukagera ku bagize Komite zose
za Centrale, bateranye ku matariki atandukanye hakurikijwe Centrale batuyemo, maze bareba
uko umwaka ushize wa 2013 wabagendekeye ; niba ibyari biteganyijwe byarashyizwe mu
bikorwa ; bifurizanya umwaka mushya muhire wa 2014 ; bungurana ibitekerezo ku bigomba
gukorwa mu mwaka wa 2014. N’ubwo kandi 2014 ari umwaka wo kwiyambaza ROHO
MUTAGATIFU uzabafasha kwitegura neza Yubile y’Imyaka mirongo itanu (50) Paruwasi
imaze ishinzwe izizihizwa mu mwaka wa 2015 ; banafashe intego yo “guhaguruka bakubaka”.
Bibera Paruwasi CRETE CONGO-NIL intego rusange izafasha Abakristu mu rwego rwo gutera
ikirenge mu cy’Abakurambere bacu (Abayisraheli) mu nzira z’inzitane banyuzemo ; ndetse
Abanyarwanda bo bakaba bafite akarusho ku magorwa. Tuzi neza ko u Rwanda rwashegeshwe,
rwacitse umugongo, rwabuze abantu banshi kandi barimo ibyiciro binyuranye, abantu bafite
ingabire zitandukanye, byumvikana ko, Igihugu cyacu cyabuze imbaraga kandi kibura
n’Intungane tudashobora kubara ; bityo na Kiliziya Gatolika ikaba yarahungabanye bitavugwa.
Mu gihe kandi Abakristu batangiye gucengerwa, kunyoterwa no gushyira mu bikorwa Intego ya
Diyosezi ya Nyundo “UBUKRISTU BUGOMBA KUTUBYARIRA UBUVANDIMWE NYABWO
TWARABYIYEMEJE’, byaje no kugaragara ko igihe kigeze cyo guhaguruka bakubaka dore ko
binahuje n’ijambo ry’IMANA dusanga muri Bibiliya Ntagatifu, 1 Abami 5,18-19 “Ariko ubu
ngubu ubwo Uhoraho, Imana yanjye yampaye amahoro impande zose, akaba ari nta mwanzi
ukindiho, nta no kwikanga amakuba yandi, ndashaka kubaka Ingoro igenewe izina ry’Uhoraho,
Imana yanjye”.
Padiri Gilbert ati : icy’ibanze ni ukwiyubaka kuri Roho bigakurikirwa no kwiyubaka ku mubiri;
bivuga ko Abakristu bakwiye kwitagatifuza mbere ya byose, ibindi bikaza bibikurikiye nk’uko
tubisanga mu Ivanjili ya Matayo 6,33 : ”Ahubwo mbere na mbere nimuharanire Ingoma
n’Ubutungane bwayo, naho ibindi byose muzabigerekerwaho”. Kubaka Kiliza ya Nyagasani
biri ukwinshi , kandi nabyo ni ngombwa. Kuko Kiliziya yubakwa n’abayigize ; “Mu by’ukuri
umubiri ni umwe, kandi ugizwe n’ingingo nyinshi; ariko izo ngingo zose, n’ubwo ari nyinshi,
zigize umubiri umwe : niko bimeze no muri Kristu”. 1 Abanyakorinti 12,12. Ibikorwa bizaranga
22
Iterambere rya Paruwasi bigaragarira mu byatangiye gukorwa, birimo : Inyubako y’Inzu ya
“CANA HOUSE” izuzura ifite agaciro k’amafaranga asaga miliyoni makumyabiri n’ebyiri (22
000 000 Frws) ikazajya ikorerwamo imyiherero ; Kuvugurura ahahoze “Atelier” hagahinduka
inzu y’icumbi ry’Abanyeshuri biga ku Rwunge rw’Amashuri Marie Reine rwa CONGO-NIL ;
kwagura ahaturirwa Igitambo cy’Ukaristiya ku Ngoro ya BIKIRA MARIYA UMUBYEYI
W’ABAKENE ; gutunganya neza Inzira y’Umusaraba ; hakaba hari no kubakwa Ikigo
cy’Amashuri y’Imyuga ahitwa i BUMBA mu mbago ya Diyosezi cyitiriwe Mutagatifu Yozefu
Urugero rw’Abakozi, ariko amashuri akaba ari kubakwa ku Bufatanye bw’Abasuwisi, Akarere
ka RUTSIRO na Diyosezi ya NYUNDO; bikaba biteganyijwe ko inyigisho ziratangira mu gihe
cya vuba.
Abakristu ba Paruwasi CRETE CONGO-NIL kandi bafite ubukwe mu mpeshyi, kuko
bidahindutse, Diacre Paulin MUSHIMIYIMANA azahabwa Ubupadiri.
GAHUNDA YA PARUWASI CRETE CONGO-NIL SI INZOZI
KUKO HARI UBUNARARIBONYE
Buri mwaka hakorwa gahunda rusange Abakristu bose bagenderaho, nk’uko rero abagize inzego
zitandukanye babigejejweho mu gihe bahuraga n’Abasaserdoti babo muri Centrale zose,
bashimishijwe na gahunda izakurikizwa mu mwaka wa 2014 ibafasha kwitegura neza Yubile ya
Paruwasi izaba muri 2015, kandi barayemeza. Naho ku wa 04/02/2014 nibwo hari hatumiwe
abayobozi bo mu nzego za Leta zitandukanye n’Umuyobozi w’Akarere ka RUTSIRO akaba yari
ahari ; Inzego z’Abafatanyabikorwa, Inzego za Kiliziya , Inzego z’Abikorera n’Inzego
z’Urubyiruko, hagamijwe gutanga ibitekerezo byatuma gahunda ya Paruwasi ishyirwa mu
bikorwa ku buryo bunogeye IMANA. Bityo nabo bashimishwa n’ibyagezweho kandi bemera
umuganda wabo (buri wese uko ashoboye n’uko abibona) ku bikorwa biteganyijwe. Bashimiye
Umushumba wa Diyosezi ya NYUNDO n’Abasaserdoti yabahaye, uburyo bita ku Ntama
bashinzwe, bazitoza Isengesho, Urukundo, Impuhwe n’ubumwe nk’abafitanye isano isumba
iy’amaraso koko, dore ko aribyo bikorwa by’ibanze mu kwitagatifuza.
Abakristu ba Paruwasi CRETE CONGO-NIL bafite ijambo ry’IMANA bazazirikanaho umwaka
wose wa 2014: “Mubeshejweho na Roho ku mpamvu y’ukwemera”, Abanyaroma 8,10. Naho
ibikorwa bizibandwaho bikaba bikubiyemo ibi bikurikira :
1) Kwitabira Amasakaramentu, kuko ariyo aduha ubuzima nyabuzima kandi Abagarukiramana
mu Ngo no mu Miryangoremezo bakitwabwaho by’umwihariko, dore ko nabo
bagaragarirwaho Impuhwe z’IMANA.
2) Gukunda no kwitabira Gushengerera ; kwita ku isengesho rya buri muntu ku giti cye, mu
Ngo z’Abakristu, hamwe n’iry’Abarwayi rikorwa ku Cyumweru cya mbere cya buri ukwezi;
3) Kumva Missa buri gihe kuko bifasha abanyantege nke kwegera IMANA, kwakira Inkuru
Nziza kandi ihumuriza no gusangira ifunguro ry’ubuzima ; kwitabira Imiryangoremezo
hamwe n’ibikorwa byayo, no gushyigikira amatsinda y’Abana
4) Kwitabira Imyiherero n’amahugurwa bitegurwa ku rwego rwa Paruwasi muri rusange no
muri iyo Miryango by’umwihariko ; ndetse no kwitabira Inzira y’Umusaraba n’Ingendo
Ntagatifu muri Paruwasi
5) Kurushaho gukunda BIKIRA MARIYA UMUBYEYI W’ABAKENE, bityo bikagaragarira
mu kwitabira Rozari mu Ngo by’umwihariko no ku Ngoro ya BIKIRA MARIYA ahabera
Rozari buri kabiri w’icyumweru nimugoroba;
6) Gushyira mu bikorwa Imihigo y’Ingo, harimo inama y’abagize Urugo no gutunga
Ibimenyetso Bitagatifu (Bibiliya, Amashusho n’ibindi …)
7) Gushyira mu bikorwa Indangakwemera Gatolika n’Amahame yose ayishamikiyeho nta
gushidikanya ;
8) Kwitabira imiryango ya Agisiyo Gatolika, Amakoraniro y’Abasenga, Amakorari, guhereza no
gusoma
23
9) Gukurikiza Amategeko y’Imana n’aya Kiliziya no kwimakaza ibikorwa by’Ubutabera
n’Amahoro.
10) Kurangwa n’ibikorwa by’urukundo n’impuhwe mu kwemera no guharanira kubaka Kiliziya
Abakristu bagerageza gutanga ibyo basabwa (Ituro rya Kiliziya, Iryo gushimira Imana,
imfashanyo, inkunga n’ibindi…)
Uzashobora gushyira mu bikorwa ibyavuzwe azaba yitagatifuje kurushaho.
Ni ukuri koko Ubutungane buraharanirwa.
Jacques NTARUVUGIRO
P. Crête Congo-Nil
AMATSINDA Y’ABANA NI INSHINGANO YA BURI MUKIRISITU
Amatsinda y’abana si imiryangoremezo yihariye y’abana ahubwo ni amatsinda ahuriza
hamwe abana bose bo muri uwo muryangoremezo. Kubahuriza hamwe si ikindi kindi, ahubwo
ni ukugirango bafashwe gukura gikirisitu, ariko bafashijwe n’ababyeyi n’abavandimwe babo ;
nk’uko biri no mu masezerano yo gushyingirwa, ababyeyi bagirira imbere y’Imana na Kiliziya.
Ni ngombwa ko buri mukirisitu yiyumvisha, ko ubu burezi bumureba ; kandi ko umukirisitu
avuka ndetse akarererwa mu muryango ubimutoza.
Na kera na kare, mu muco nyarwanda ndetse n’ahandi henshi ku isi, umwana iyo avutse
agaragaza kandi akazana ibyishimo mu muryango. Ariko, abambere ibyo byishimo bigeraho ni
ababyeyi be. Nyamara kandi, ibi byishimo birakomeza bigasendera no mu baturanyi, ibyo
bikagaragaza ko umwana atari uw’umuntu umwe [nk’uko bamwe bashobora kubikeka]. Iyo
umwana yavutse, ibyo byishimo bigaragazwa n’ibikorwa bikorerwa umubyeyi wibarutse ndetse
n’inyifurizo bimuhabwa kubera iyo mpamvu (uruhembo rw’umubyeyi, inyifurizo bati Imana
yarakoze,…). Ibi rero ntibyagombye gushirira aha gusa, ahubwo byakagombye kuba urugendo
ruherekeza uwo umwana nyine, kugeza igihe na we ageze igihe cyo kwifasha kubaho, mbese
akuze.
Ni yo mpamvu, igihe cyose umwana amaze kwakirwa mu muryango, ntabwo aba ari
uw’umuryango wamwibarutse wonyine ; ahubwo aba yabaye uw’abo asanze bose. Kubera ibi
byose rero tumaze kurondora, dusanga umuntu wese agomba kugira icyo akora kugira ngo
imikurire y’umwana, mu muryango mugari w’abantu igende neza. Tugomba kumva ko umwana
agomba gukurira mu muryango kandi yisanzuriramo, avomamo amajyambere y’umubiri ndetse
n’aya roho.
IMPAMVU Y’AMATSINDA Y’ABANA
Tugendeye ku gitabo cy’imfashanyigisho19
y’abita ku matsinda y’abana mu
miryangoremezo, ku rupapuro rwacyo rwa 3, havuga ko amatsinda y’abana yashyiriweho mbere
na mbere kugira ngo abana batozwe hakiri kare umuco mwiza wo kumenya Imana no kunga
ubumwe na Yo, ndetse no hagati ya bo. Gikomeza kivuga ko kumenya Imana, n’ubuvandimwe
abana batozwa, bikwiye kujyana n’ibikorwa. Ibyo bikorwa bazabyigishwa kandi babitorezwe mu
miryangoremezo bakomokamo, ndetsebabitozwe n’ababyeyi, abavandimwe ndetse n’abaturanyi
(abakirisitu b’uwo muryangoremezo).
19
IMFASHANYIGISHO Y’ABITA KU MATSINDA Y’ABANA MU MIRYANGOREMEZO. Dawe , bose bakumenye kandi babe umwe(Yh 17), Diyosezi ya Nyundo, Ibirori bya Diyosezi bishinzwe Iyogezabuumwa(S.DC.P.) Mata, 2010.
24
Aha rero birumvikana, ko ntawagombye gutererana abandi cyangwa se ngo aharire
abandi uburezi bw’abana nk’aho hari uwo butareba. Ababyeyi nibasange abana aho bahurira
basenga. Nibabasange barebe ibyo bakorerayo, bumve ibyo bakeneye mu bukirisitu bwabo.
Abana nibafashwe gusanga Yezu, nk’uko Ivangili ibivuga ngo mureke abana bato bansange
kuko ingoma y’ijuru ari iy’abameze nk’abo (Mt 19,14).
Yezu Krisitu, ibi yabivugiye kugira ngo agaragarize abantu ko atari abantu bakuru gusa
bakeneye ingoma y’Imana ; ahubwo ko n’abana bato bayifiteho umurage. Tubona mu Ivanjili
aho abigishwa ba Nyagani Yezu bakabukira abana babigiza hirya, igihe abantu bari
babamuzaniye ngo abaramburireho ibiganza (Mt 19,13). Aha ninaho abonera umwanya wo
kubaha amasomo ajyanye n’agaciro ku mwana muto mu ngoma y’ijuru. Arababuza ubwikunde
no kwihugiraho akabafungura amaso ngo babashe no kubona ko abo bita abana bato, aribo
bakuru mu ngoma y ’ijuru (Mt 18,4).
URUHARE RW’ABABYEYI MU ITERAMBERE RY’AMATSINDA Y’ABANA
Umubyeyi uwo ari we wese, afite inshingano ntasimburwa zo guteza imbere cyangwa se
gushakira iterambere abamukomokaho ; atari iterambere ry’umubiri gusa, ahubwo n’iterambere
rya roho. Ibi byose bikanyura mu bwitange, urukundo ababyeyi bagirira abana babo. Ababyeyi
bose bafite izi mpano zombi ndetse n’izindi mpano nyinshi za Roho Mutagatifu zakirwa ngo
zitangwe. Iterambere ry’amatsinda y’abana ntiryagenda neza, igihe cyose ababyeyi
batabigizemo uruhare rwimbitse (rutaziguye ndetse n’uruziguye).
Kubera ko ababyeyi ari bo baha ubuzima abana babo, ababyeyi bafite uburenganzira gakondo
bw’ibanze kandi budakuka bwo kubarera. Ni yo mpamvu ari bo bambere tugomba kubonamo
abarezi b’ingenzi b’abana babo (cfr. Amahame shingiro y’uburenganzira bw’urugo p.3). Ni
ukuvuga ko rero ababyeyi bagomba byinshi kandi by’ibanze abana babo. Ya magambo ya Yezu
ashishikariza abantu bakuru kureka abana bato bakamusanga, tugomba kuyumva nk’ababyeyi,
mugihe cyacu. Ariko mu by’ukuri, ntidushobora kwiyibagiza ko n’ubwo hari ababyeyi
bashishikarira gushyira mu bikorwa ibyo Nyagasani Yezu abasaba nk’abashinzwe abana ; ko
hari n’abandi twakwita ba katabirora.
Ingero dushobora kubona mubijyanye n’ababyeyi batubahiriza iriya nshingano Nyagasani Yezu
asaba abakuru ngo barekeke kubera abana imbogamizi ndetse n’inzitizi mu kumusanga
twavuga : usanga ababyeyi bazi neza rwose umunsi ndetse n’isaha, itsinda iri n’iri ry’abana
rikoreraho, maze icyo gihe cyagera bagahata abo bana imirimo y’ikitaraganya kandi
yakagombye kuba yakozwe mu yandi masaha. Hari nko kubabwira kujya kwahirira amatungo,
gushaka icyarire, gutashya, …
Hari n’aho usanga inzangano zarabaye imbogamizi ku iterambere ry’amatsinda y’abana20
. Ibi
rero ndetse n’ibindi ushobora kubona mu muryangoremezo w’aho i wanyu bigomba gushyirwa
ahagaragara kugira ngo bishobore gushakirwa umuti urambye.
20
Ubusanzwe, mu miryangoremezo itaragera ku ntera yo kwiyubakira Shapeli (aho abakristu basengera), amatsinda y’abana ndetse n’abakristu bakuru bagenda basengera kuri buri mukristu mu bagize uwo muryangoremezo, bityo bakarushaho gusangira ubuzima. Hari rero umubyeyi ubona abana bagiye gusengera kwa Runaka, akabuza abana be kujyayo kuko ngo batumvikana ; wenda hari icyo bigeze gupfa.
25
Ababyeyi ntibagomba kwiyibagiza kandi n’amasezerano akomeye baba baragiriye imbere
y’Imana na Kiliziya, aho biyemeza kuzarera gikirisitu abana Imana izabaha kubyara. Kuba rero
ababyeyi babyiyemeza kandi ukaba wasanga bamwe batuzuza iryo sezerano ntabwo
twabyishimira. Byumvikane neza, ko amatsinda y’abana azagira icyo ageraho, igihe cyose
ababyeyi mu miryango ndetse no mu miryangoremezo bazaba biyumvisha inshingano bafite
nk’ababyeyi ku bana babo. Bizaba byiza kurushaho, igihe ababyeyi bakorana bya hafi
n’abashinzwe amatsinda y’abana.
URUHARE RWA BURI MUKIRISITU WAKOMEJWE MU ITERAMBERE
RY’AMATSINDA Y’ABANA
Iyo dukomezwa duhabwa Roho Mutagatifu, udukomeresha ingabire ze nyinshi, kandi akaduha
gusa rwose na Kristu, Umwana w’Imana. Iyo turebye ibisobanuro by’iryo sakaramentu, muri
Gatigisimu ya kiliziya Gatolika ku nimero y’137 dusanga, ari isakaramentu Yezu wazutse
aduheramo imbaraga zihariye za Roho Mutagatifu, zituma tubera Kirisitu abagabo mu bantu.
Dukurikije ibi bisobanuro, twavuga ko uwakomejwe wese yari akwiye guharanira kugira uruhare
mu kubaka Kiliziya y’Imana; cyane cyane mu kubaka ubuvandimwe bw’abayigize.
Tugomba kugira ishyaka ryo kwamamaza hose no muri bose Ijambo ry’Imana kuko igihe
dukomezwa turonka ingabire za Roho Mutagatifu. Mbese nk’uko Nyagasani Yezu abivuga agira
ati ‘’muri umunyu w’isi, muri urumuri rw’isi’’cyangwa se akagira ati ‘’ése hari uwacana itara
ngo aryubikeho igitebo? Ahubwo ntarishyira kugitereko cyaryo aho rimurikira abari munzu
bose. ‘’Nuko rero urumuri rwanyu niruboneshereze rutyo abantu kugira ngo barebe ibyiza
mukora, maze bakurizeho gusingiza so uri mu ijuru (cfr.Mt 5,13-16). Izi ngabire twahawe ku
buntu ,ntabwo twazihawe ngo tuzipfukirane ; ahubwotwazihawe ngo zishyirwe kandi
zikoreshwe aho zigomba gukoreshwa (kubaka ingoma y’Imana).
Bizaba bibabaje, igihe cyose abagize umuryangoremezo, bazaba badashoboye kwita ku bana bo
muri uwo muryangoremezo ; kugira ngo na bo bashobore kwibonamo ingabire zibarimo. Tuziko
iyo abana bato babatijwe, umubyeyi wabo ari we Kiliziya, abatiza amaguru ya bakuru babo
(ababyeyi, abavandimwe, abaturanyi…) ngo basangire urugendo bayigana n’umutima wabo ngo
bahuze ukwemera, ndetse n’ururimi rwabo ngo bakomeze amahame ya Kiliziya bemera
(cfr.Uzabe umwana w’Imana, Batisimu y’abato p.3).
Umukirisitu wese agomba kumenya ko afite ubutumwa bwo guhamya ashize amanga igihe
n’imburagihe, Yezu wadupfiriye akazuka; akaduha ubugingo bw’iteka. Agomba kwera imbuto
nziza, mbese icyo roho imariye umubiri, umukirisitu akakimarira isi atuye.
ABANA BARASABWA IKI MU ITERAMBERE RY’AMATSINDA YABO
Amatsinda y’abana yashyizweho kugira ngo afashe abana mu mikurire yabo, kandi bakure
banogeye Imana ndetse n’abantu. Byaba bibabaje igihe cyose, aba bana batamenya ikirezi
bambaye. Diyosezi yacu ya Nyundo, imaze kureba igashishishoza, yasanze muri ibi byacu hari
ibintu bitari bike bibangamiye imikurire y’umwana; nuko ishyiraho amatsinda y’abana kugira
ngo yunganire uburezi n’uburere bitangwa kuri iki gihe.
Aya matsinda y’abana rero yashyizweho ngo yitabirwe kandi ngo ahabwe agaciro n’abo
yagenewe. Abana bagomba gushishikarira no gushishikarizwa kwitabira aya matsinda
yabagenewe. Buri mwana agomba kumva neza ko agomba kuzana umuganda we kugira ngo
26
ashyire hamwe n’abandi mu kwegera Nyagasani Yezu. Abana bakuze bagomba gufasha abana
bakiri bato, b’aho batuye kugera aho itsinda ry’abana rikorera. Bagomba kumenya kubayobora
aho hantu batabahungabanya, mbese abana bagahora bishimira no kuzabakurikirayo ubutaha.
Abana mu dukorwa duto batozwa gukora, nibadukorane umwete ndetse n’umurava. Ni batozwe
gusenga no gukunda abantu, batozwe umuco nyarwanda no kuwuhuza n’Ivanjili. Aha twagira
tuti «Umuco mwiza usanzwe w’abanyarwanda ni ifatizo. […] Umukirisitu, umwana mwiza, aba
ari umuntu ufite ikinyabupfura. Ikinyabupfura gifasha kubana mu rukundo » .(Imfashanyigisho
y’abita ku matsinda y’abana mu miryangoremezo, p. 4 ).
UMWANZURO
Kuva amatsinda y’abana yashingwa muri Diyosezi yacu ya Nyundo, amatsinda y’abana ageze
ku ntera yo kwishimirwa. Ariko rero iyo ntera ntigomba gusubizwa inyuma, ahubwo igomba
gusigasirwa na buri mukirisitu wese. Ibyiza twagejejweho tugomba kubisigasira kandi
tugashobora no kubibyaza umusaruro. Imiryangoremezo yabyumvise mbere kandi ikabishyira
mu bikorwa ifite ubuhamya bushimishije. Turashimira rero ko nyuma y’imyaka isaga ine
amatsinda y’abana yamaze gukwira mu maparuwasi yose ya Diyoseze ya Nyundo. Turashimira
na none ibiro bya Diyosezi bishinzwe Iyogezabutumwa(S.D.C.P),
uko bidahwema gukurikiranira hafi iterambere ry’amatsinda y’abana. Turashimira ababyeyi
hamwe n’abitangira amatsinda y’abana mu miryangoremezo, uburyo badahwema kwitangira
abana tutirengagigije ingorane zishobora kuboneka muri uyu murimo. Ababyeyi bakomeze
bafashe abana mu matsinda yabo, kugira ngo bashobore gutera imbere ku mubiri no kuri roho.
Abana bitabira amatsinda y’abana, turabashimira kandi tubasaba no gufasha bagenzi babo, baba
batarayitabira cyangwa se abatayitabira uko bikwiye, kuyitabirana umwete n’urukundo.
Fratri Jean de Dieu NIYONSENGA
Stagiaire en la Paroisse MUKUNGU
27
ISHINGIRO RY’IKIBI NK’INTWARO YA MUNTU
Ikibi ni ibura-cyiza ngombwa. Ikibi si karemano.Dufate urugero rw’impumyi. Ni bibi kuba
umuntu atabona, ariko umuntu utareba we ubwe si mubi. Ikibi rero ntikivukanwa, ahubwo
n’icyo abantu n’ibintu byose bihunga, kikaba kigaragara iyo icyiza kibuze. Naho icyiza ni ibura
ry’ikibi, ni icyo ibintu n’abantu bose bakeneye. Ni ikidashira, ni igihatse ibindi byose, ni
igikeneye guharanirwa no guhihibibikanirwa. Ni nayo mpamvu ari cyo shingiro ry’ikibi, ni cyo
ntandaro y’ikibi. Mbese mu yandi magambo, ikibi ubwacyo nticyashobora kubaho icyiza
kidahari. Ariko icyiza cyo ubwacyo kirihagije, yemwe ntikinakeneye ikibi kugirango kibeho.
Ikibi gishobora kubaho ariko gihatse icyiza, inyuma yacyo ari ibyiza byigendera. Niyo mpamvu
umutwe nawise ishingiro ry’ikibi. Ni ukuvuga ko ishingiro nyaryo ry’ikibi ari icyiza; akaba ari
cyo cyagombye gushyirwa imbere, hakamaganwa ikibi, mbese intwaro, y’umuntu
by’umwihariko umukristu ikaba icyiza.
Muri iki gihe, usanga abantu dukunze kwitiranya ikibi n’icyiza, cyangwa se tukagira ingorane zo
guhitamo burundu hagati y’icyiza n’ikibi. Muri iyi nyandiko, ndagerageza gusobanura no
gusesengura ikibi nerekana ubukana bwacyo mu migenzereze no mu myanzuro dufata buri
munsi; noneho ndangize nerekana ko uko ikibi cyaba kimeze kose, kitaganza icyiza kuko kitari
hejuru yacyo.
1. ISOKO Y’IKIBI N’ICYIZA
Mu by’ukuri, ukuba ni icyiza ubwacyo ndetse n’ukutaba ni ikibi. Ariko ukuba nabi si icyiza ,
ahubwo ni ukutaba cyangwa ukubura kw’icyiza. Ibyo rero bikumvikana ko nta kamere iba ikibi.
Ikibi n’icyiza ni ibintu bibiri bitandukanye ariko bigomba no kwitonderwa. Urugero ushobora
gukorera umuntu ikintu uzi ko umugiriye neza, ariko nyuma ugasanga wamugiriye nabi cyane;
hari n’ushobora gukorera undi ikintu kibi mu rwego rwo kumwumvisha nyuma agatungurwa
no kubona havuyemo icyiza , cyangwa se icyo wari utegereje nk’icyiza, ugasanga nacyo
kivuyemo ikibi.
Uko kwitiranya ikibi n’icyiza byaba bituruka he?
Ubundi umuntu agizwe n’umubiri na roho.Umuntu akagira ubwenge butekereza,
bushobora kumenya ukuri. Kandi ukuri niko gutanga ubwigenge (Yh8,32). Ubwo bwigenge rero
Imana yabuhaye umuntu ngo abukoreshe neza mu gukora icyiza. Ariko nanone ubwigenge
nyabwo dukurikije itegeko-shingiro , ni uguhitamo icyiza ukareka ikibi21
. Nk’uko umuhanga
Dekariti abivuga,turatekereza ariko twese siko dutekereza neza. Kuba umuntu yagira gurya
agakora ikibi rero, ntibitangaje kuko ubwenge bwa muntu nyine bushobora bwibeshya.
21
Padiri Lusiyani RWABASHI , Umuti w’ikibi ,Butare, Nzeri 1996, p.13
28
Nyuma y’ibyo roho y’umuntu igizwe n’ubwende n’ubushake. Ubwende bubereyeho ukuri
n’icyiza.Imana ubwayo yubaha ubwende.Niyo mpamvu tuvuga ngo Imana irafashwa.Ubwenge
bwa muntu rero bushobora kwibeshya, umuntu akaba yagwa mu kibi, mu ikosa cyangwa se mu
cyaha , cyane cyane iyo buvangiwe cyangwa bugatwarwa n’ubushake.
2. IKIBI GISHOBORA KWIGARAGAZA MU BURYO BUTATU:
•Ikibi ku rwego rw’ibinyamubiri (mal physique): ni ububabare bwo ku mubiri, nk’igihe hari
urugingo rubura, igihe hari igikomere se cyangwa ikindi cyose cyatuma umubiri umererwa
nabi.Urugero ni umuntu urwaye igifu.
•Ikibi ku rwego rwo hejuru (rurenze, rwa metafizika): Ni ukubura k’ukuba.Ni ukubura uburyo,ni
ugukena ku buryo bwo kuba.Mbese ni ikiburanyumvo22
(un irrationnel absolu). Ariko ntabwo ari
cyo kibi gikabije.Urugero twatanga ni urupfu.
•Ikibi ku rwego rw’umuco-ngiro (mal moral):Ni ku rwego rwa roho.Ni ibura ry’icyiza umuntu
yagombye kugeraho.Muri make ni icyaha.Ni “ikibura-gasani”.Ni nayo mpamvu tugomba
kugihunga,kukigendera kure mu buryo bwo gushakira umuti w’ikibi mu cyiza.
3. IBIKORWA BITATU BIGANISHA KU KIBI
Ni ngombwa kumenya ko igikorwa cyose kigengwa n’ugikora.Urugero rworoshye ni ibikorwa
byose birimo ubushake.Igikorwa cya mbere ni ikiyobowe n’ubushake.Igikorwa kibi umuntu
akoze ashyizeho ubwenge, abizi neza kandi abishaka, ni cyo twita icyaha.Na gatigisimu
irabitwibutsa: Umuntu akora icyaha ate? Umuntu akora icyaha igihe cyose yitandukanyije
n’Imana, ayisuzugura abizi kandi abishaka.
Igikorwa cya kabiri ni ikitarimo ubushake na buke:Cya kindi umuntu ashobora gukora
bimugwiririye,noneho bikamuviramo ikibi.Iyo nta mugambi mubi yari afite,tuvuga ko ari
ikosa.Kuba ari ikosa ntibivanaho ko ari icyaha,ariko byaba bikoranywe ubujiji cyangwa nta
mpamvu yindi igaragara,ikosa ryo rihanwa n’amategeko kuko umuntu afite ubushobozi bwo
kuyobora neza ibikorwa bye.
Urwego rwa gatatu ni urw’ibikorwa bivanze: ku ruhande rumwe harimo ubushake, ku rundi nta
bushake burimo.Aha rero agaciro gahabwa icyaha kuruta uko igikorwa cyaba ikosa.Impamvu
nyamukuru ni uko icyaha iteka gishobora kubamo ubushake cyangwa ntibubemo.
Ikosa ryose ni icyaha ariko icyaha cyose si ikosa.Twibuke ko hari ibiremwa bidashobora
kugerwaho n’ikibi cya kamere.Ibyo ni nk’abamalayika,naho twe tukigengwa n’ubushake
bw’umubiri turacumura,tugakosa.Imana yonyine niyo idacumura,ntiyibeshye,nta cyaha yemwe
nta n’ikosa igira.
4. UMUTI W’IKIBI NI ICYIZA
22
Padiri Lusiyani RWABASHI ,idem p.25
29
Nk’uko twabibonye rero mu isesengura ry’ikibi, imizi yacyo iri mu cyiza.Ikibi kirica, kiraryana,
kirashegesha,kikagira ingaruka nyinshi mbi:kirikunda, kikikubira, kikibagiza ko icyiza
kibaho,yemwe kikaba cyanatwibagiza Imana ariyo ifite ubwiza buruta ibindi byose.
Umuti uhamye w’ikibi rero nta wundi,ni ugusimbuza ibyo bibi byose ibyiza.Ni ugukora icyiza
ukanga ikibi.Umuntu ahabwa kumenya no gutandukanya ikibi n’icyiza,uko agenda akura mu
bwenge no mu gihagararo.Nk’abakristu rero,guhunga icyaha(ikibi)ni ngombwa,ni intego ikwiye
guharanirwa.
Umuntu agomba kuba inyangamugayo muri sosiyete arimo, mubyo akora, mu myumvire
n’imitekerereze ye yose ,kandi akarangwa n’iyi miyoboro ndangagaciro y’ingenzi uko ari ine:
Ukuri,icyiza,ubwiza n’urukundo. Zihuje kandi n’indangagaciro enye: Ubwenge, ubushake,
ikera-bwiza n’umutima23
.
Umuti w’ingeso mbi ni inziza,uw’ubujiji ni ubujijuke,uw’umwanda ni isuku,uw’urwango ni
urukundo.Niba abantu batakigendera ku mategeko,umuti ni ukuyabatoza.Umuti wo kurenza
urugero ni ukwiramira,ni ubwizige. Uw’ironda-bwoko ni ubwubahane bw’umuntu
n’uburenganzira bwe.Umuti w’ikirenga ndanga-bukristu ni URUKUNDO.Uko ikibi ari akumiro
mu ugusenya,mu ugutsemba,ni ko urukundo ari agahebuzo mu ukubaka,mu ukurema,mu
ugusana,mu ukunga.Ni umuti ndasimburwa w’ikibi.Umutsindo w’urwango,ni urukundo rushinze
imizi ku Mana,urukundo rwa gikristu.
Intsinzi y’ikibi,y’icyaha,ni ubukristu buhamye.Ubukristu uko ihame ribitwibutsa,ni uruhare ku
bumana;ni ubuzima bw’Imana mu bantu,ni ingabire ikomeye cyane.Mu mvugo ya
gatigisimu,umukristu ni uwemeye Yezu Kristu rwose, abikesheje ijambo rye,tugezwaho na
Kiliziya ye;akavuka bwa kabiri ku Mana ahawe batisimu(yh1,13),akagaragaza noneho ubwo
buzima.Amaherezo yabwo ni rya hirwe Imana igenera nyine abayikundira,ni ijuru.24
UMWANZURO
Ikibi ni icyatuma hatagerwa ku ntego iteganijwe. Ni ibura ry’icyiza giteganwa n’iterambere
risanzwe ry’ikiriho.Ni ikibura kugira ngo umuntu agere ku cyiza yifuza.Ikibi nyakibi ubwacyo
ntikibaho, ntigikwiye no gutekerezwa kuko ari ikosa, inenge n’ibura ry’icyiza.Gifite aho
kirangirira rero cyane cyane ko kidashobora kugira ijambo rya nyuma ku cyiza cyangwa se ngo
cyegezeyo icyiza burundu kuko ukubaho kwacyo kigukesha kikanagushingira ku cyiza gihoraho.
Hari abibaza ngo niba IMANA ibaho, ikibi kivahe; cyangwa se ngo niba itabaho icyiza cyo
kivahe? Nabasubiza nti”Imana ibaho rwose,ni nayo mpamvu n’icyiza kibaho kuko ari yo
gikomokaho”.Imana siyo nyirabayazana y’ikibi,nta n’uruhari igira ku kibi,ku magorwa,ku byago
cyangwa ku makuba ya muntu ;kuko itashobora no kubitekereza cyangwa kubyifuriza umuntu
uremye mu ishusho yayo.Ibona bitubaho,ikaturekera uburenganzira bwacu.Ntidutererana kuko
ntiyivanga,ntiyivuruguta mu bibi nkatwe,kuko ishobora icyiza gusa.Erega nayo ni icyiza ,ihora
iduha ku bwiza bwayo, ariko hari ubwo tunangira imitima yacu,tukijandika mu kibi.Siyo rero
igitera ahubwo ni umuntu ubwe.Ahubwo aho gutera ikibi itera icyiza.Yaremye byose ari byiza
mu mpuhwe n’urukundo byayo.Imana ni urukundo.Ikibi rero gituruka ku burenganzira,ubushake
n’ubwenge bwa muntu ,iyo bidakoreshejwe neza.
23
Idem p.28 24
Vatican II ,L.G 1,1.
30
Twibukiranye ko kumenya ikibi n’icyiza bifite akamaro kuri buri wese.Mu buzima bw’iyi si,hari
ubwo umuntu ashobora kwiberaho gutyo gusa,ntacyo yikanga,yumva aryohewe
n’ubuzima…Ariko mu kubaho kwe,ugasanga ashobora kutibuka ko ibibi bibaho,agakora nk’aho
byose ari byiza,yemwe ibibi byose akabikora no mu izina ry’ibyiza.Akaba yakurizaho koreka
imbaga itari nkeya nawe ubwe atiyibagiwe.Aha rero niho hagaragara ibikorwa byinshi
bibi:kuroga,kwiba,kwica,gusambana,akarengane,ruswa,iyicarubozo,gusenga
ibigirwamana,ishyari n’ibindi byinshi biganisha mu mwijima.Umuntu akaba yabikora yibwira
ko ari byiza kuri we ,nyamara yirengagije bagenzi be abikorera.
Ikibi(icyaha) kijyana mu rupfu, naho icyiza kikajyana mu buzima buhoraho.Ikibi(icyaha)
kiraryoha ariko icyiza kirasharira,ni nk’umuti.Burya umuti ukiza,urakariha
cyane,urasharira.Niyo mpamvu rero tubangukirwa no gukora ikibi ariko icyiza kikatugora;Aka
Pawulo mutagatifu ngo nshaka gukora icyiza ariko ikibi kikantanga imbere.Mureke dufatanye
urugendo rwo gushakira umuti w’ikibi mu gukora icyiza, twirinda iyamamaza n’isakaza ry’ikibi
muri bagenzi bacu.
Mu gusoza, ni ngombwa gutekereza ku cyiza n’ikibi, no kumenya icyo gukora hagati y’ibyo
byombi,kandi bigakorwa amazi atararenga inkombe,mbere yo gukora ikintu cyose.Umuntu
akayobora ibikorwa bye,akirengera n’ingaruka zabyo zose;zaba nziza cyangwa mbi.Ariko
tunibuke ko ikibi kiri hasi y’icyiza,urebye agaciro kigomba guhabwa.Twibuke kandi ko umuti
w’ikibi ari icyiza.Ibikorwa bibi bigomba gusimburwa n’ibyiza.Dusabe Roho mutagatifu
atwongerere inema n’ingabire zo kumenya ikibi n’icyiza no kutabyitiranya.
Faratiri Théophile HAKUZIMANA
Seminari Nkuru ya Kabgayi
31
UMUNTU W’IMANA NTATANA N’IBIGERAGEZO
Hari ubwo umuntu agisoma iyi nsanganyamatsiko ashobora kwibwira ko ireba
abihayimana, bityo, yaba atari uwihayimana, akayisoma yikuye mu bo ireba cyangwa igenewe.
OYA ! Si uko bimeze. Ubutumwa buyikubiyemo bureba umuntu uwo ari we wese, aho ava
akagera.
Umuntu ni iki?
Niba hari ikibazo cyakomereye abantu benshi kugisubiza, ni icyo kuvuga icyo umuntu
ari cyo, bitewe nuko na nyir’ukugisubiza na we ari umuntu. Iki kibazo cyibajijwe n’abahanga
mu ndimi, mu ityazabwenge, mu bumenyamuntu, mu iyigamana…ariko ntawasubije kimwe
n’undi. Urundi rugero rw’umuntu washatse kumenya nyabyo icyo umuntu ari cyo, ni
umuririmbyi wa zaburi. Mu busabane bwe n’Imana, Yo yaremye isi n’ibiyituye (reba Intg1,1-
2,4) kandi ikaba izi byose (Buh1,7), yayibajije iki kibazo :« umuntu ni iki ? » « Uhoraho,
umuntu ni iki ngo abe yagushishikaza ? Mwene muntu ni iki ngo ube wamwitaho ? » (Zab143,3).
Kuba rero iki kibazo cyongeye kwibazwaho, si uko hari ibishyashya byavumvuwe bitavuzwe,
ahubwo ni ukugira ngo kidufashe kwinjira neza mu nyigo y’iyi nsanganyamatsiko.
Umuntu ni ikiremwa cy’Imana kiruta kandi kikanagenga ibindi biremwa byose, bitewe
n’ubwenge (ibindi biremwa bidafite) nyakugihanga yakiremanye, kandi muntu uwo akaba
yararemewe « ubutungane » (1Tes4,7), « ubutagatifu » (reba Rm3,21-26). Umuntu w’Imana
uvugwa aha ni uwemera wese, bidasubirwaho, ko Imana ari umubyeyi n’umugenga w’ibiriho
byose. Umuntu w’Imana kandi atandukanye n’uwihayimana kuko uwihayimana ari umukristu
cyangwa umukristukazi witabye ijwi ry’Imana rimuhamagarira kuyiyegurira, maze akiyemeza
kubaho mu busugi kandi mu muryango, akanahakorera amasezerano y’ubusugi (ubumanzi), ayo
kumvira n’ay’ubukene.
Muri iyi nsanganyamatsiko, turi buze kwifashisha ingero zimwe na zimwe duhura na zo
buri munsi, tunarebere hamwe imvano/inkomoko y’ibigeragezo. Turatinda kandi ku mibereho
(ibikorwa n’ibitekerezo) y’abantu bo mu kinyejana cya makumyabiri na kimwe (XXIe
S),
bakomoka ku kinyejana cya makumyabiri (XXe S), ikinyejana mpamya ko ari na cyo abenshi,
mu basoma iyi ngingo, twabonyemo izuba. Bityo, biratworohera kubyumva, binadufashe
gutekerereza hamwe icyakorwa kugira ngo hasanwe isura ya muntu yangiritse, bitewe
n’impamvu nyinshi.
1. KUKI HABAHO IBIGERAGEZO ? ESE BIBA KU BANTU BOSE CYANGWA
BAMWE ?
Umuntu wese uriho « koko » agomba kwibaza impamvu ya buri kintu abona : Kuki
hariho iki na kiriya ? Bityo, akagera naho yibaza ati : « kuki habaho ibigeragezo ? » « Umuriro
ugaragaza (uyungurura) zahabu, naho ibyago bikagaragaza abantu b’abagabo (intwari) »[1]
Mutagatifu Yakobo we agira ati : « ubutwari bugaragarira mu magorwa » (reba Yak1,2-4). Izi
nteruro ziradufasha guhuza neza ibitekerezo. Ibyago bigomba kubaho, ahubwo icyo dosabwa ni
ukubinyuramo gitwari.
«…Nkoramutima zanjye, ntimutangazwe no kuba muri mu muriro w’amagorwa, nk’aho ari
ikintu kidasanzwe kibagiriwe… » (1P4,12-19). Nkuko twabibonye ko iherezo ry’umuntu ari
ubutagatifu, ntabwo bwizana, buraharanirwa kandi no kubugeraho, hari byinshi umuntu
agomba kwigomwa. « Imbuto y’umugisha yera ku giti cy’umuruho ». Hari utazi se ukuntu
icunga riryoha ? Ntiryera se ku giti gifite amahwa ? Ariko ayo mahwa ntabuza umuntu kurira
ngo ace icunga, kabone naho amahwa yamwica ate, ashirwa arigezeho. N’ubutagatifu rero
32
twabugereranya n’icunga (nubwo ntaho bihuriye bwose) riri mu bushorishori, ugeraho ari uko
unyuze mu mahwa menshi cyane, birumvikana, akanakwica. Ayo mahwa arasigura ibyago
cyangwa ibigeragezo duhura na byo dushakashaka ubutagatifu.
Ese ibyago ntibiduca intege? Birumvikana, ariko ntitugomba kuganzwa na byo. “Ni koko,
umuhinzi ubibana amarira, asarurana ibyishimo. Uko agiye, agenda arira, yitwaje ikibibiro
cy’imbuto; yagaruka, akaza yishimye, yikoreye imiba y’umusaruro” (Zab126,5-6).
•IBYAGO NTIBISIGANA, NTIBITANA N’IBIGERAGEZO
Twibuke inkuru y’umugabo Yobu. “ Yobu yari yarahiriwe…akiberaho mu mahoro…nyuma
ariko aza kugeragezwa, avutswa abana be, ibye byose birayoyoka, ndetse ararwara bikabije.
Nyamara, ntiyinubiye ugushaka kw’Imana”[2]. Byageze naho umugore we amugerageza
amushishikariza gutuka Imana. Yobu we ati: “Uravuga nk’umugore w’igicucu. Ko twakira
nk’umugisha ihirwe Imana iduhaye, ni kuki tutakwakira neza ibyago itwoherereza?” (Yobu2,7-
10). “Navuye mu nda ya mama nambaye ubusa, kandi nzasubira mu nda y’isi nambaye ubundi.
Uhoraho ni we wampaye, Uhoraho ni we wishubije; nihasingizwe izina ry’Uhoraho”
(Yobu1,21-22). Iki gisubizo cya Yobu ahaye umugore we hamwe na ririya sengesho rye, ni
impine y’ubuzima bw’umuntu: umuntu agira intangiriro akanagira iherezo.
“Imana yaremye umuntu, imurema mu ishusho rya Yo n’imisusire ya Yo, imuha
ubwenge, imuremera isi, irayimwegurira n’ibiyiriho byose ngo abitegeke…Bo (Adamu na Eva)
bakoresheje nabi ubwigenge Imana yari yabahaye, bayicumuraho, bayibera abirasi
n’intumvira”[3]. Adamu na Eva biberaga mu busitani bwa Edeni (reba Intg2,4b-3,23) ntacyo
babuze, baza gucumura (reba Intg3,1-7) maze Uhoraho abirukana mu busitani (reba Intg3,22-
24). Uhoraho abwira inzoka ati: “…ubaye ruvumwa…” (Intg3,14-15); abwira umugore ati:
“Nzongera imiruho yawe igihe utwite, maze uzabyare ubabara…” (Intg3,16); hanyuma abwira
umugabo ati: “…umugati wawe uzawurya wiyushye akuya kugeza ubwo uzasubira mu gitaka,
kuko ari cyo wavuyemo. Koko rero uri umukungugu, kandi ni wo uzasubiramo” (Intg3,17-19).
Ngaho rero ahavuye icyaha cy’inkomoko maze kinjira mu bantu. “Dore jyeweho navutse ndi
umunyqbyaha, kandi mama yansamanye igicumuro” (Zab50,7). “Nk’uko icyaha cyadutse mu nsi
gikuruwe n’umuntu umwe, n’urupfu rukuruwe n’icyaha, bityo urupfu rucengera mu bantu bose,
kuko bose bacumuye…” (Rm5,12). Ariko ntitugatinye kuko dufite Yezu ho intngacyiru (Rm3,25).
Kenshi, iyo wugarijwe n’ibyago, ugira ngo Imana yaragutereranye cyangwa se ngo
yarakwibagiwe. Si twe twenyine kuko na Yezu yatabaje Imana Se agira ati: “Mana yanjye,
Mana yanjye, icyatumye untererana ni iki?” (Mk15,34). Imana iragira iti: “Naguhishe uruhanga
rwanjye akanya gato, ariko mu rukundo ruzira iherezo ngufitiye, ngiye kukugaragariza impuhwe
zanjye…” (Iz54,8). Yezu aravugwa nabi n’abanzi be. Ntibamwemera, yewe ntibanemera
n’ijambo rye. Ntibamushakira icyiza. Yezu arategwa imitego n’abafarizayi n’abigishamategeko,
bashaka kumufatira mu magambo avuga (reba Mt22,15-36), agashukwa na sekibi mu butayu,
ariko akayiganza (reba Lk4,1-13). Yezu yagambaniwe n’abe (Mk14,18), yarashinyaguriwe (reba
Lk23,33-49; Mt26,47-27,66). Igitabo cy’umuhanuzi Izayi kitubwira by’umwihariko imibabaro
y’uwo yita “umugaragu w’Imana” (reba Iz52,13-53,12).
Ngibyo ibidutegereje natwe abemera Yezu Kristu. “Ariko ntawababazwa bigeze ahe, we
utari ufite icyaha, ariko akemera kudupfira ku musaraba ngo adukize”. “Isi ntishobora
kubanga, ariko jye iranyanga, kuko mpamya ko ibyi ikora ari bibi” (Yh7,7). Abantu benshi
bijujutira Imana bavuga ngo irebera ikibi, ngo ntibuza ikibi kuba kandi ari nyir’ububasha. Ariko
kuba ikibi kibaho, ntibivanaho ububasha, ubuhangare cyangwa imbaraga by’Imana (reba
Yak1,12-16). Iyo Imana ikoresha ububasha bwa Yo iburizamo cyangwa ivanaho ikibi, ntiba
yaranemeye ko umwana wa Yo w’ikinege adupfira ku musaraba, bityo Umuntu akaba
abihombeyemo abura umucunguzi. Ahubwo Imana Yo igaragaza ububasha bwa Yo mu buryo
bw’amayobera, twebwe abantu tudashobora kwiyumvisha n’ubwenge bwacu. “Kuko icyakwitwa
ibisazi ariko giturutse ku Mana gitambutse kure ubuhanga bw’abantu, kandi icyakwitwa intege
nke ariko giturutse ku Mana gisumbye kure imbaraga z’abantu” (1Kor1,25). Pawulo Mutagatifu
akomeza atanga urugero agira ati: “N’ubwo (Kristu) yari afite imimerere imwe n’iy’Imana,
33
ntiyagundiriye kureshya na Yo. Ahubwo yihinduye ubusabusa, yigira nk’umugaragu, maze mu
migirire ye agaragaza ko ari umuntu. Nuko aho amariye kwishushanya n’abantu, arushaho
kwicisha bugufi, yemera kumvira, ageza aho gupfa, apfiriye ndetse ku musaraba” (Fil2,6-8).
Tugendeye ku ko Kristu yababajwe, ntitwakagombye kwijujutira Imana kubera
ibigeragezo duhura na byo, kuko n’umwana wa Yo bitamuciye iruhande. Yezu yungamo ati:
“Nazanywe no gukongeza umuriro ku isi, mbega ukuntu nifuza ko wagurumana! (…)Aho
ntimwibwira ko nazanywe no gutera amahoro ku isi? Oya! Ndabibabwiye, ahubwo naje
kubateranya. Koko, kuva ubu, urugo rw’abantu batanu ruzicamo ibice, batatu barwanye
babiri…Bazashyamirana, umuhungu na se…umukobwa na nyina…umukazana na nyirabukwe”
(Lk12,49-53) maze abanzi b’umuntu bakazaba abo mu rugo rwe (Mt10,36), ariko rero hahirwa
utazagushwa n’ibyo nkora (Mt11,6). Kandi burya uko wakora kose, ntihabura abakuvuga nabi,
kuko NTAMUNOZA w’abantu bose, NTAWUNEZA RUBANDA, NTAWUNEZA ISI. “Koko
rero Yohani Batisita yaje atarya umugati, kandi atanywa na divayi; muravuga muti
“yahanzweho”. Naho umwana w’umuntu aza arya kandi anywa, muravuga muti: “ni igisambo,
ni umusinzi, ni incuti y’abasoresha n’abanyabyaha” (Lk7,33-34).
Niba nawe wibazaga ikibazo nk’iki “kuki habaho ibigeragezo mu buzima?”, birashoboka
kuba wasubijwe, cyangwa se amatsiko yawe kuri iki kibazo akaba yongerewe ingufu.
Byanashoboka no kuba utanakibazaga. Mu ngingo ya kabiri “inkomoko y’ibyago”, kuri wowe
wibazaga iki kibazo, nawe utakibazaga (ukibajije aka kanya), hari igisubizo n’umwanzuro.
2. INKOMOKO Y’IBYAGO
Ibigeragezo ntibyabura mu buzima. Mutagatifu Agusitini ni we ugira ati: “Nabaye
ikibazo kuri jye”[4].
Umuntu akora icyaha abizi neza kandi abishaka. Icyaha kandi gikurikirana umuntu,
kikanamugeza ku rupfu. Iyo umuntu acumuye, aba yiyimye, yiyatse ibyishimo, ubuzima. Kuri
ubu, abantu bamwe bateye Imana umugongo, yewe ntibanashaka no kuyumva. Mu byo bakora
ntihakirangwamo Imana. Aba rero ni nk’ “uruyuzi rugendesha umutwe, ariko rutazi aho rugana :
nta cyerekezo baha ubuzima bwabo”. Kuko burya umuntu utifitemo Imana muri we, ameze nk’
“ibaba mu muyaga”, ibije byose biramutetebanya, bikamujyana iyo bishaka. Ibi kandi bibagiraho
ingaruka, yewe bikazanakurikirana n’abazabakomokaho, kandi batarabigizemo uruhare na ruto.
Ese iyo umuntu akoresheje bwa bwenge, agahitamo ikibi, akareka icyiza cyamugeza kuri
bwa butagatifu, aba akiri « umuntu » cyangwa « inyamaswa », yo ikoresha igitimatima
(instinct)? Kuri ubu, abantu bamwe na bamwe bareka ibisanzwe bakigira mu bidasanzwe, ngo
ngaho ni uburenganzira. Yibaye bari bazi ko uburenganzira bujyana n’inshingano, bagakoze
igikwiye. Ntitubacire urubanza. “ Byose mbifitiye uburenganzira, nyamara byose ntibimfitiye
akamaro” (1Kor6,12a). Umuntu asigaye arushwa “ ubwenge” n’inyamaswa. Umuntu ni we
wenyine wahawe kumenya ikibi n’icyiza, nyamara nu na we usanga atazi kubitandukanya :
Ngaho barabana bahuje igitsina[5] (homosexualité et/ou pédophilie), ngaho barabana
n’amatungo cyangwa inyamaswa nk’umugabo n’umugore (bestialité), n’ibindi.
Igihangayikishije ni uko umuntu w’ubu ashaka kwirema : “Sinshaka kuba uko ndi…Simbereyeho
kuba uyu cyangwa uriya…Simbereyeho gukora iki cyangwa kiriya…Ngomba kwirema uko
mbyumva”. Nk’uko abantu benshi dukunze kubivuga : “Turi mu isi ishyushye, turi mu isi
y’umuvuduko, turakataza mu iterambere (ikoranabuhanga)”. Ariko rero, ikoranabuhanga
ridashingiye ku Mana, ntacyo ryaba rimaze.
Muntu w’Imana rero, ngiyi isi igutegereje kandi ugomba kubamo. Ibyo tumaze kuvuga,
ntabwo ari iterabwoba, ahubwo ni yo magorwa, ni byo byago, ni byo bigeragezo, ni zo ngorane,
ni byo bibazo ugomba kunyuramo no guhura na byo. Hari ubwo nawe haba hari ibyo waba
ubamo, ku buryo ubu n’ubu, maze ingaruka zikakugarukira ziremereye bitewe n’uruhare uru
n’uru, ruziguye cyangwa rutaziguye waba warabigizemo. Ariko ntibigutere ubwoba cyangwa
ngo biguce intege, “ Uhoraho arakuzi wese, n’imisatsi yawe irabaze”. Icyo wowe ugomba
gukora ni ukumwizera mu “isengesho”. Wari uzi ko hari Umuntu ubayeho ku bw’isengesho
ryawe? “Bitewe n’uko twese ababatijwe tugize umubiri umwe, igice cya wo kirwaye gitera intege
34
nke ibindi bice, kimwe n’uko igice cya wo kizima gitera imbaraga ibindi”[6]. Tugomba
kwisabira no gusabira isi yose, mbese nk’uko umubyeyi wacu mu kwemera (Abrahamu)
yasabiye Sodoma na Gomora kutarimburwa (reba Intg19,1-29).
Hakorwa iki ngo umuntu yigaruremo isura y’ubumuntu n’iy’ubumana yivukije
igihe acumuye ?
Umuntu w’ubu akeneye “umutuzo w’umutima, akeneye kwibaza akanisubiza, areba
n’icyakorwa ngo yigaruremo, ngo asane (niba bigishoboka) ishusho y’ubumana yishe, yangije
muri we, mu nzira yaba yaranyuzemo izo ari zo zose n’uburyo ubwo ari bwo bwose yaba
yarakoresheje”.
“Umutuzo w’umutima” nta handi uva. Ukomora isoko, ukanashinga imizi muri Yezu Kristu. Ni
imbuto y’ukwemera. Yezu ni we utwigisha gesenga (reba Mt6,6-13) kandi akanabidushoboza.
« Umuntu asiga ikimwirukaho, ntasiga ikimwirukamo ». Abantu ntidukunze kwitekerezaho,
ahubwo ugusanga tujora abandi. Nyamara bishobora kudufasha kwirinda bimwe mu byorezo, ari
ibyavuzwe, ari n’ibitavuzwe nawe warondora. Isengesho ni ryo ryadushoboza gutuza. Ariko
mbere na mbere, tugomba kumenya neza niba isengesho ryacu rinoze, riboneye. Ibi tukaba
twabifashwamo n’abayobozi ba roho (abapadiri, abihayimana n’abandi bahawe ubwo butumwa
na Kiliziya), ariko cyane cyane tukabaza, tukiga kandi tunigira ku buzima bw’abatagatifu.
Yezu yazanywe n’abanyabyaha ari bo twe. «…yatwunamuye mu ntege nke zacu,
yigerekaho n’indwara (ibyaha) zacu » (mt8,17). Aratwegera, aradusura, buri wese ku giti cye,
maze akadutoza kwihana, kwisubiraho no gusenga. Aragira ati: “Abazima si bo bakeneye
umuvuzi, ahubwo ni abarwayi; sinazanywe rero n’intungane, ahubwo naje kugira ngo
abanyabyaha bihane, bisubireho” (reba Lk5,27-32). Yezu ni umunyambabazi. Aradukiza
ubumuga bwacu n’indwara zacu zose, ubwo bumuga n’izo ndwara bigashushanya ibyaha byacu.
Twibuke ibitangaza yakoze kandi agikora: Yakijije umubembe (Mt8,1-4); yakijije
umugaragu w’umutegeka w’abasirikare (Mt8,5-13); yakijije nyirabukwe wa Petero (Mt8,14-16);
yacubije umuhengeri (Mt8,23-27); yakijije abantu bari bahanzweho na roho mbi (Mt8,28-
34;17,14-21); yakijije ikirema (Mt9,1-7); yakijije umukobwa w’umutware (Mt9,18-26); yakijije
impumyi (Mt9,27-31;20,29-34); yakijije igipfamatwi (Mk7,31-37; Mt9,31-34); yakijije Umuntu
wari wararemaye ikiganza (Mt12,9-14); yagaburiye abantu ibihumbi bitanu (Mt14,13-21);
yakijije umugore wari umaze imyaka mirongo ine ava (Mk5,25-34); yazuye umwana
w’umupfakazi w’I Nayini (Lk7,11-17); yababariye umugore w’umunyabyaha (Lk7,36-50);
yagobotse abo I Kana (Yh2,1-12); yazuye Lazaro (Yh11,1-43); n’ibindi…
Tugana ku musozo, turasabwa kwizirika kuri Yezu. Natwe ibi byose Yezu arabidukorera
buri gihe, mu buryo bunyuranye, buri wese bitewe n’uburwayi bwe. “…dore ijambo rigomba
kwizerwa, kandi rikwiye kwakiranwa ubwuzu na bose: ni uko Kristu Yezu yaje ku isi kugira ngo
akize abanyabyaha, muri bo nkaba uwa mbere…” (1Tim1,12-17: Pawulo arashima Kristu).
“Ntazavuna urubingo rwarabiranye, ntazazimya ifumba igicumbeka…” (Iz42,3). Dusange
Kristu tumuture ububi bwacu, tumuture ibyaha byacu, maze na we aduhundagazeho impuhwe
ze, aduhundagazeho ubwiza bwe, ubutagatifu bwe!!
Fratri Marc KARANGWA
Grand Séminaire Philosophicum de Kabgayi
[1] Ignis aurum probat, miseria fortes viros (Le feu vérifie l’or, les malheurs les hommes forts)
[2] Ijambo ry’ibanze ry’igitabo cya Yobu dusanga muri Bibiliya Ntagatifu ; ushobora no gusoma
igitabo cyose cya Yobu.
[3] Reba ijambo ry’ibanze ry’igitabo cy’Intangiriro dusanga muri Bibiliya Ntagatifu.
[4] St AGUSTIN, Les confessions, Flammarion, Paris, 1964, p.70 : « J’étais devenu pour moi-
même un problème »
35
[5]Reba L., NGARUKIYINTWARI (Padiri), IWACU I RWANDA « NIMUCYO DUKUMIRE
HAKIRI KARE ISHYINGIRWA RY’ABAHUJE IBITSINA » in Akanyamakuru ka Diyosezi ya
Nyundo UMUSEMBURO W’UBUSABANE, No38 MUTARAMA-UKWAKIRA 2013, pp.21-
26.
[6]BAHUJIMIHIGO, K. (Myr), Ibanga ryo gusenga, Pallotti-presse, Kigali, 2009, p.83.
AMATEKA Y’UMURYANGO WA EMMAUS MURI PARUWASI
YA BUSASAMANA
Umuryango wa Emmaüs watangiriye muri paruwasi ya Nyundo ku wa 24/Ugushyingo/1981,
utangizwa na Padiri Martin BAJYAMBERE ari kumwe n’abasore n’inkumi barindwi (7).
Umuryango umaze gushinga imizi muri paruwasi ya Nyundo wagejejwe muri paruwasi ya
Gisenyi ku wa 21/11/1986. Ku wa 24/11/1987 umuryango watangijwe muri paruwasi ya
Busasamana n’abanyamuryango mirongo itatu bo mu ishami rya Nyundo.
Umuryango wa Emmaüs wari ngombwa muri paruwasi ya Busasamana
Koko Emmaus yari ngombwa muri Busasamana kuko yakanguye urubyiruko rutagaragaraga mu
bikorwa bya Kiliziya mbere y’umwaka w’1987 ku buryo wasangaga mu mirimo ya Kiliziya no
mu makorali ubwitabire ari abantu bakuze aribo biganje cyane.
Uko umuryango Emmaüs wageze i Busasamana
• Mu myaka ya 1987 urubyiruko ntirwagaragaraga mu bikorwa bya Kiliziya ku buryo no mu
makorari wasangaga abitabira ari abakecuru n’abasaza nk’aho Kiliziya ari iy’abantu bakuze
gusa. Ku itariki ya 24/11/1987, abasaserdoti bakiranye yombi umuryango, bawitaho, bawugira
inama ngo urusheho gutera imbere kandi ube umusemburo muri Kiliziya bashingiye ku ntego
zawo uko ari eshatu arizo: kumenya no gukurikira Yezu wazutse, kumuhimbaza mu gitambo
cy’Ukaristiya no kumwamamaza mu batamuzi. Muri icyo gihe, paruwasi ya Busasamana yari
ituwemo n’abasaseridoti bakurikira: Musenyeri J.M.V.Nsengumuremyi wari Padiri Mukuru icyo
gihe, Padiri Géorge Wabwire (wabaye Aumônier wa mbere) na padiri Joseph Schmetz
Habinshuti.
Abakristu nabo barawishimiye kuko hagati y’imyaka ya 1993- 1994 wari umaze
gukangura urubyiruko rw’icyo gihe, rwitabira ibikorwa bya Kiliziya kandi abana bato batozwa
umuco wo gutaramira Imana mu ngoro yayo. Ku buryo mu mwaka wa 1993 wari umaze gushinga
imizi mu masantarari amwe ya Busasamana nka: Mubona, Bihe, Kabatwa, Kora na Butaka.
Ibikorwa by’ingenzi byaranze umuryango wa Emaüs mu myaka ya 1987-1994.
Umuryango wa Emmaüs ushingiye ku cyerekezo n’intego zawo, wakoze ubutumwa bukurikira :
-Gufasha abakristu guhimbaza igitambo cy’Ukaristiya;
-Gusengera hamwe no gusurana hagati y’abanyamuryango;
-Gufasha abatishoboye;
-Ibikorwa byo kwiteza imbere (ubuhinzi n’ubworozi) no kuba bugufi y’abasaserdoti ba
paruwasi.
Muri icyo gihe umuryango wari umaze kugaragaza koko ko ari igisubizo ku kibazo “EJO
NZAMERA NTE” urubyiruko rukunda kwibaza, ibyari bimaze kugerwaho icyo gihe byakomwe
mu nkokora n’amarorerwa yabaye mu gihe cya jenoside yo muri Mata 1994. Icyo gihe bamwe
barishwe; abandi bahungira muri Repuburika iharanira Demokarasi ya Congo. Abanyamuryango
bazwi neza bariho icyo gihe babarirwaga muri mirongo itatu na barindwi (37).
36
Imyaka iragwira !!!
Muri Mata 1994, ubwo u Rwanda rwasaga n’urwapfuye, abenshi mu banyarwanda biroshye mu
bwicanyi (génocide) intambara z’urudaca byakurikiwe no guhunga kw’igice kinini cyane
cy’abanyarwanda, muri abo harimo n’abanyamuryango ba Emmaüs. Mu gihe cyakurikiyeho
bake bagarutse mu Rwanda bafatanya gusanasana ibyari byarangijwe n’intambara mu buryo
bwari butoroheye benshi kubera amarira; imiborogo n’intimba byari mu gihugu.
Mu myaka y’I994-1999; umuryango Emmaüs wari usa n’uwazimye kuko abawuyoboraga batari
mu gihugu, abari baratahutse (1994-1995) bagize ubutwari bwo gukomeza umurimo wo
guhimbaza igitambo cy’Ukaristiya mu rwego rwa Korali yari izwi ku izina rya Korali
“Dutaramire Umukiza”, icyo gihe nta muryango Emmaüs wariho kugeza 1999 ubwo wongeye
kubyutswa bundi bushya.
Mu mwaka wa 1996-1999 habaye na none amateka akomeye muri Kiliziya, ubwo
impunzi zatahukaga, abantu benshi bari muri Repuburika iharanira Demokarasi ya Congo baje
bazanye amatwara adasanzwe mu bijyanye no guhimbaza Litulijiya cyane cyane mu rwego
rw’indirimbo kuko hari harabaye uruhurirane rw’abantu bari baraturutse mu ma diyosezi
anyuranye bagahugurana birambuye, bityo haduka indirimbo zigezweho n’amakorali menshi
arimo urubyiruko.
Ubwo impunzi zatahukaga, icyo gihe (1996) mu ma paruwasi ya Nyundo na Gisenyi,
umuryango wari umaze kongera kwisanasana kandi uhanganye n’ikibazo cy’urwikekwe rwari
rwagati mu bakristu (bamwe ari abari basanzwe mu gihugu; abandi batahutse). Muri icyo gihe
Padiri Maritini BAJYAMBERE yareruye ku bijyanye n’amoko; avuga ko umukristu nyawe
akwiriye kurenga urwo rukuta niba koko igitambo cy’Ukaristiya n’ubukristu bitugira
abavandimwe by’ukuri; avuga ko bidakwiriye kwibonamo amoko niba turi abakristu n’aba
Emmaüs by’ukuri.
Ibyo byaje gushimangirwa cyane mu gihe cya Sinodi ya Diyosezi ya Nyundo ubwo
Umwepiskopi yatangazaga insanganyamatsiko igira iti : “Ubukristu butubyarire ubuvandimwe
nyabwo twarabyiyemeje”.
Padiri Maritini BAJYAMBERE yatabarutse ku wa 06/08/1997 biturutse ku mpanuka
y’imodoka yagiriye i Musanze (kuri Etiru), icyo gihe yari avuye mu nama y’abapadiri i Kigali.
Iyo nkuru yaciye igikuba mu banyamuryango aho bari hose. Ibyo ariko ntibyabaye imbogamizi
y’ubutumwa cyane ko mbere yaho yari yaravanywe ku Nyundo yimurirwa ku Kibuye, akaza
kugaruka ubwo yashingwaga uburezi gatolika muri Diyosezi ya Nyundo.
Ku wa 28/11/1999 nibwo umuryango Emmaüs waje kongera kubyutswa
n’abanyamuryango bo muri paruwasi ya Nyundo, kuva ubwo umuryango wongera kugira
ubuzima n’amaraso mashya muri paruwasi kuko witabiriwe n’urubyiruko rwari muri Korali
“Dutaramire Umukiza”.
Muri icyo gihe iyo Korali yigabyemo ibice bibiri: kimwe kiba Emmaüs, ikindi kijya muri
Karisimatike. Kuva ubwo umuryango wongeye kwitangira ubutumwa ku buryo bushimishije
abakristu kuko witangiye cyane ubutumwa bwawo wita ku mpanuro z’abasaseridoti n’ubutumwa
bw’Umwepiskopi wa Diyosezi yawuhaga muri rusange byose tubihuza n’intego z’umuryango.
MURI UBWO BUTUMWA HARIMO IZI NGINGO :
1. Kwitabira no gushyigikira imiryangoremezo no gushyigikira
amatsinda y’abana
Abanyamuryango baharaniye ko Imiryangoremezo bavukamo itera imbere kuko buri wese muri
bo azi neza ko umuryangoremezo ari Kiliziya nto, buri mukristu abarizwamo kandi akagaragaza
uruhare rwe mu kubaka Kiliziya.
37
Mu muryango Emmaüs habamo irerero ry’abana bato: “Regina Coeli” ritoza abana umuco wa
gikristu wo gusenga, gusoma ijambo ry’Imana, uririmba no gutaramira Imana babyina mu
gitambo cya Misa n’ibindi bitaramo by’abakristu. Abo bana kandi bakangurirwa kwiga mu
mashuri abanza n’ayisumbuye.
2. Gusenya urukuta rw’amoko n’izindi nzangano zatanyaga abanyarwanda
Abanyamuryango batojwe umuco wo kutavangura amoko mu buzima bwabo bwa buri munsi
n’aho bari hose, ibi bikaba byarafashije Kiliziya kugera ku butabera bwunga, n’ubukristu
butubyarira ubuvandimwe nyabwo nk’isano isumba iy’amaraso.
3. Guca umuco mubi wo kwishyingira mu rubyiruko
Mu myaka yashize kwishyingira byari nk’umuco mu rubyiruko. Umwepiskopi amaze gutanga
ubutumwa bwo kuwuca yagiye abusubiramo kenshi asaba ko Emmaüs yaba intangarugero. Muri
urwo rwego ishami rya Busasamana ryari ryiganjemo urubyiruko rwakiranye yombi ubu
butumwa barwanya uwo muco mu biganiro n’inyigisho byagiye bitangwa mu mahuriro
y’urubyiruko rwa paruwasi no mu myiherero ihuza abanyamuryango. Hashyizweho gahunda yo
gushyigikira abanyamuryango bashyingiwe bagenerwa impano ya Bibiliya n’Itara
nk’ikimenyetso cyuko ingo zaba Emmaüs zaba urumuri n’igicumbi cy’ijambo ry’Imana muri
Kiliziya. Kuri ubu dufite ingo makumyabiri (20) z’abanyamuryango bashyingiwe gikristu.
Abateshutswe kuri ubu butumwa nabo ntibatereranywe n’ubwo bagiye bahagarikwa bagiye
basurwa bagakangurirwa kwitabira gahunda yo kugarukira Imana, nyuma bakakirwa mu
muryango bamaze gufungurirwa amasakramentu.
4. Kurwanya ubujiji n’icyorezo cya sida
Abanyamuryango bashyizeho gahunda yo gutoza abaza mu muryango batazi gusoma no
kwandika ngo babimenye buhoro buhoro bajye babasha kwisomera no gusomera abandi
Ibyanditswe Bitagatifu.
Abakiri bato bashishikarizwa gukomeza amasomo biga mu mashuri, abataragize amahirwe yo
gukomeza kubera ingorane z’imibereho bashishikarizwa kwiga no kwitoza imyuga inyuranye
ngo biteze imbere.
Abanyamuryango muri rusange bahuguriwe gahunda yo kurwanya icyorezo cya Sida
hifashishijwe inyigisho zikubiye muri gahunda ya “Hitamo kubaho”(ku rubyiruko) “n’iy’urugo
rurangwa n’ubudahemuka” (ku bubatse ingo) bumvishwa ko roho nzima igomba kuba mu
mubiri muzima. Ubu butumwa Umwepiskopi yabugarutseho kenshi kandi abanyamuryango
nabo bakamugaragariza ibyagiye bigerwaho uko imyaka itanu ishize; abagize ishami rya
Busasamana rero nabo ntibatanzwe muri ubwo butumwa, nkuko byavuzwe haruguru.
Kuri ubu butumwa Umwepiskopi yahaye umuryango Emmaüs hiyongeraho ubugendanye
na gahunda ya pastorale y’ingo ikorwa mu muryango, ku rwego rw’ishami na duwayene.
By’akarusho ku bufatanye bwacu, Padiri Jean Paul Rutakisha na Soeur Adelaide hashinzwe
ishuri “ry’Ubusugire bw’ingo”, aho abubatse ingo batozwa umuco wo guteganya imbyaro
n’izindi nyigisho zireba ingo. Iyi gahunda ikaba irimo gushyigikirwa na paruwasi iyigeza no ku
bandi bakristu.
Umuryango kandi wihatiye kwita ku bikorwa by’iterambere k’ubufatanye n’ikigo
cyunganira abahinzi n’aborozi ba Busasamana (IABU) cyawufashije mu rwego rw’amahugurwa
n’ibikorwa by’ubuhinzi bw’imbuto z’indobanure n’ubworozi bw’amatungo, muri urwo rwego
bamwe mu banyamuryango bakaba barorojwe ihene biturutse ku musaruro wavuye mu butubuzi
bw’imbuto z’ibirayi.
38
EMMAÜS NK’UMUSORE W’IMYAKA MAKUMYABIRI N’ITANU (25)
Umusore n’inkumi bari mu kigero cy’imyaka makumyabiri n’itanu baba baranyuze muri byinshi
bigoye imibereho yabo, ku buryo baba baciye akenge. Inararibonye bafite rikabafasha
kwitegereza icyabagirira umumaro mu yindi myaka nkiyo ibari imbere.
Umuryango Emmaüs nawo urahimbaza Yubile y’imyaka makumyabiri n’itanu abawugize
bafashe igihe kingana n’umwaka wo gusubiza amaso inyuma ngo barebere hamwe ibyiza
bagezeho, ibyo batatungayije n’ingorane bagiye bahura nazo ngo bafate iya mbere mu gushimira
Imana ibyiza yabahaye bayisabe n’imbaraga zo gusubiza ibintu mu buryo, no kurushaho
gutunganya ubutumwa ibaha muri Kiliziya. Umwana agira abamutoza mu burere yakura
akabashimira agaragaza imigenzereze nk’iyabamutoje. Ni muri urwo rwego tutabura gushimira
aba bakurikira:
• Padiri Maritini Bajyambere washinze Emmaüs;
• Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo
• Musenyeri J.M.V.Nsengumuremyi wabaye Padiri Mukuru wa paruwasi ya Busasamana
• Padiri Fabiyani Rwakareke Umujyanama wa Roho muri Diyosezi ya Nyundo
• Padiri Géorge Wabwire, wabaye Umujyanama wa Roho wa mbere muri paruwasi ya
Busasamana
• Ubuyobozi bw’umuryango wa Emmaüs muri Diyosezi ya Nyundo
• Ishami rya Nyundo ryashinze umuryango muri paruwasi ya Busasamana
• Padiri Jean Paul Rutakisha wabaye Aumônier
• Padiri Cyprien Dukuzumuremyi wabaye Aumônier
• Padiri Vincent Mbonabakira uyoboye paruwasi ya Busasamana
• Padiri Evariste Nduwayezu
• Padiri Philibert Kayiranga wabaye Aumônier
• Padiri J.Damascène Sibomana Omonier wa Emmaüs i Busasamana
• Sœur Adelaide watangije ishuri ry’«Ubusugire bw’ingo »
• Sœur Bernadette Mukamusoni n’abandi babikira b’Izuka rya Yezu Kristu
• Abalayiki ba paruwasi ya Busasamana na komite ziyobora paruwasi
• Abanyamuryango bawuyoboye nka Valens Dusabemungu, François Xavier Nzariturande,
Denys Ndubashye, Victor Haburukundo, n’abandi…
• Ababyeyi, inshuti, n’abandi bose bakunda umuryango Emmaüs n’abandi bawuteye inkunga mu
bihe binyuranye.
Ingamba : muri iki gihe cya 2013-2038 tuzaharanira :
1. Gukomera ku ntego z’umuryango ; kubaho tugendana na Yezu Kristu wazutse, kumuhimbaza
mu gitambo cya Misa no kumwamamaza mu bavandimwe.
2. Gukurikiza amategeko y’umuryango
3. Gukunda no kumvira Kiliziya Umubyeyi
4. Gukunda umuryangoremezo no kuwubamo ingirakamaro
5. Gukwiza umuryango mu yandi masantarali ya paruwasi yacu no kuwugeza muri paruwasi ya
Rugari ( RD CONGO). 6. Muri 2038 tuzaba turi abanyamuryango barenga magana ane (400), kandi bajijutse, turi
abahinzi n’aborozi ba kijyambere.
7. Tuzaba kandi twese dukungahaye ku mugenzo dukomeyeho wo gushengerera Yezu Kristu uri
mu Isakramentu ry’Ukaristiya.
Ibyifuzo :
1. Turifuza ko abasaserdoti mwakomeza kutuba hafi mutugira inama mu myiherero dukora no
mu bindi bikorwa bijyanye n’intego z’umuryango wacu.
39
2. Cyane cyane kandi turifuza ko twakwifatanya mu birori byo guhimbaza Yubile ku wa
29/12/2013.
Byateguwe na Komisiyo y’amateka y’umuryango wa Emmaüs,
ishami rya Busasamana
Victor HABURUKUNDO, Prezida wa Komisiyo
IMIHIMBAZO Y’IBYIZA IMANA ITUGIRIRA
PARUWASI YA KIVUMU YIZIHIJE YUBILE Y’IMYAKA 50
Taliki ya 06 Ukwakira 2013, nibwo Paruwasi ya Kivumu , yaragijwe Mutagatifu Tereza
w’Umwana Yezu, yizihije ibirori bya Yubile y’imyaka 50 imaze ari imwe muri Paruwasi zigize
Diyosezi ya Nyundo.
Uwo munsi wari witabiriwe n’abakristu batagira ingano baturutse hirya no hino mu gihugu,
bavuka muri iyo paruwasi ndetse n’abashyitsi batayivukamo. Ariko hari higanjemo abakristu ba
Paruwasi ya Kivumu bavuye muri za santarali enye zigize iyo paruwasi ari zo: Santarali ya
BWERAMANA, BUSORO, KIGEYO ndetse na RWINYONI. Hari kandi n’abihayimana
bavuka muri iyo paruwasi n’abandi batayivukamo bari baturutse mu miryango inyuranye ndetse
n’abayobozi ba Leta mu nzego zinyuranye.
1. IBIRORI BYA YUBILE BYABIMBURIWE N’IGITAMBO CYA MISA
Igitambo cya Misa cyatangijwe n’umutambagiro w’abasaseridoti baje kwizihiza uwo munsi
baherekejwe na Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis HABIYAMBERE, s.j, Umushumba wa
Diyosezi ya Nyundo ari na we watuye igitambo cy’ Ukaristiya.
Mu nyigisho yatanze, Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis HABIYAMBERE, s.j, yabwiye
abakristu ba Paruwasi ya Kivumu ko Yubile bijihije igomba kubabera inkingi yo gukomera ku
buvandimwe nyabwo, gusangira ibyishimo ndetse bagafatanya no gushakira hamwe umuti
w’ikibazo cyavutse kandi ko bagomba kurangwa no kubabarirana mu makosa bagenda
bagirirana mu miryango. Yasoje inyigisho ye yibutsa abari mu misa bose ko bagomba gushirika
ubwoba bakamamaza Inkuru Nziza ya Yezu Kristu muri bagenzi babo, kuko Roho bahawe atari
Roho w’ubwoba.
Mu gitambo cya Misa kandi habereyemo n’umuhango wo gutanga Isakramentu ry’ Ukaristiya ya
mbere ku bana bato bagera kuri magana ane na makumyabiri (420). Hari kandi n’abakristu
basaga 68 bizihije Yubile y’imyaka 25; 50 ndetse na 75 bamaze babatijwe.
2. AMATEKA YA PARUWASI YA KIVUMU
Paruwasi ya Kivumu yaragijwe Mutagatifu Tereza w’Umwana Yezu ni imwe mu maparuwasi
agize Diyosezi ya Nyundo. Iyo paruwasi iherereye mu Burengerazuba bw ‘Amajyepfo bwa
Diyosezi. Ihana imbibi na paruwasi eshatu ari zo: Paruwasi ya Biruyi, Nyundo na Gisenyi.
Ikorera mu turere tubiri ari two : Akarere ka RUTSIRO (mu mirenge ya KIVUMU , KIGEYO
na NYABIRASI) na RUBAVU(mu murenge wa NYAMYUMBA).
Nyuma y’uko Abapadiri Bera bashinze Misiyoni ku Nyundo , hakurikiyeho kwihutisha umurimo
w’iyogezabutumwa no kwagura amarembo ya Misiyoni maze mu mwaka wa 1926 hashingwa
Inama ya Kivumu, inama ya Kigeyo n’iya Gahondo. Mu mwaka wa 1936 hashinzwe inama ya
40
Busoro. Guhera mu mwaka wa 1961 Kivumu yabaye Santarali ya Paruwasi ya Nyundo iyoborwa
n’abakateshisiti ari bo Antoni NDABONA, Simoni RUBUGA na Déogratias MUDEYI. Icyo
gihe bahabwaga Misa n’umusaseridoti uvuye ku Nyundo rimwe mu kwezi ubundi hakaba
umuhimbazo w’Ijambo ry’Imana uyobowe n’abo bakateshisiti.
Uko imyaka yagiye ihita ni na ko umubare w’abakristu wagiye wiyongera n’ubukristu
bukarushaho gutera imbere. Bityo mu mwaka wa 1963 Kivumu igirwa paruwasi maze ihabwa
umugisha na Musenyeri wa Diyosezi ya Nyundo Aloyizi BIGIRUMWAMI. Paruwasi Kivumu
yahise ihabwa Umusaseridoti ari we Padiri Paul KESENNE maze ihita iragizwa Mutagatifu
Tereza w’Umwana Yezu. Kivumu yagizwe paruwasi mu mbago zayo hamaze kubatizwa
abakristu bagera ku 2006.
Mu mwaka wa 1964 hatangijwe Urugo rw’ Ababikira b’Abadominikani baje kwita ku kigo
nderabuzima cya Kivumu. Mu mwaka wa 1983 basimbuwe n’Ababikira b’urukundo ba
Mutagatifu Ana.
Ubu Paruwasi ya Kivumu ituwe n’abakristu bagera ku 27388 babarirwa muri za Santarali enye,
Sikirisali 17, Imiryangoremezo 94.
Iyi paruwasi kandi ifite abihayimana ndetse n’abari mu nzira yo kwiha Imana bayivukamo.
Abihayimana ni:
Abapadiri bane:
1. Padiri Romuald UZABUMWANA, 2. Padiri Cyprien DUKUZUMUREMYI
3. Padiri Cyprien NTIBANKUNDIYE, 4. Padiri Alexandre GASIGWA, MIC
Abafurere batatu:
1.Furere Benoit HATEGEKIMANA, 2. Furere Eric IZABAYO 3. Furere Philippe, FIC
Ababikira babiri:
1. Soeur Flavienne, 2 .Soeur Vestine
3. MU BIRORI BYA YUBILE HATANZWE IMPANO KU BANTU BANYURANYE
Mu birori hatangwa impano.
Mu ijambo rya Padiri mukuru wa Paruwasi ya Kivumu, Padiri Pierre Claver NKUNDIYE
yagaragaje ko paruwasi imaze gutera intambwe ishimishije mu iyogezabutumwa ndetse no mu
bundi buzima bwayo muri rasange. Yakomeje kandi ashimira Umwepiskopi uburyo ahora hafi
ya paruwasi za Diyosezi ya Nyundo, harimo na Paruwasi ya Kivumu . Yashimiye cyane kandi
na Padiri Paul KESENNE, umusaseridoti wa mbere wahawe ubutumwa muri iyi Paruwasi ya
Kivumu ndetse na Padiri Joseph SCHEMETZ, umwe mu basaseridoti bakoreye ubutumwa igihe
kirekire muri iyi paruwasi ndetse kugeza n’ubu akaba akihakomereje ubutumwa.
41
Hashimwe kandi n’abandi bantu banyuranye bagiye bagaragaza ubwitange kugira ngo Paruwasi
ya Kivumu igere ku majyambere ndetse n’iterambere rya roho. Aha twavuga Urugo
rw’Ababikira b’Urukundo ba Mutagatifu Ana, ari na bo bita ku kigo nderabuzima cya Kivumu;
abakateshisiti batatu ba mbere, babimburiye abandi mu gukora ubutumwa muri Paruwasi ya
Kivumu ari bo: Antoni NDABONA , Déogratias MUDEYI na Venant SEMAJELI.
Antoni NDABONA yavukiye ahahoze hitwa muri komini ya Kanama (ubu ni mu Karere ka
Rubavu, umurenge wa Kanama)] mu mwaka w’ 1888. Ni mwene BARIGURE na
NYIRANDEKEZI. Abapadiri Bera baje kubaka Misiyoni ya Nyundo mu mwaka w’1901,
basanga ari umusore w’imyaka hagati ya 15 na 18, ahera ko atangira kwigishwa. Yabatijwe kuri
Pasika yo mu 1904. Icyo gihe Musenyeri HIRTH yaje ashaka ko abanyarwanda bavamo intore
z’Imana. Ubwo Antoni NDABONA atangira kwiga seminari, yiga i Save n’ i Zaza, ndetse no
mu Burundi, ajya no kwiga muri Tanzaniya. Agarutse mu Rwanda yigishije mu iseminari aza
kwigisha na Musenyeri Aloyizi BIGIRUMWAMI. Antoni NDABONA yaje kugaruka ku
NYUNDO hanyuma aza guhabwa ubutumwa ku Kivumu mu mwaka w’1920. Akigera ku
Kivumu abaturage bahise bamwubakira inzu aho paruwasi iri ubungubu. Bamwe bamwitaga
umufurere abandi bakamwita umufratiri. Yageze ku Kivumu ashaka abantu, abakoresha inama,
baherako batora abakuru b’inama. Umurimo w’ibanze w’abo bakuru b’inama wari uwo gushaka
abanyeshuri bakabamushyikiriza no gushaka abakristu. Guhera mu gitondo kugeza sa sita
yigishaga abanyeshuri, nyuma ya sa sita akigisha abigishwa. Abakristu bamaze kuboneka bo
bakajya biga gatigisimu mu gitondo kugeza sa mbili n’igice akabona gukurikizaho abanyeshuli
n’abigishwa, ibyo bigakorwa mu mibyizi. Ku Cyumweru yigishaga abakristu, yaba atabonetse
hakigisha Aloyizi MUNYARUSHOKA. Ibindi bitazibagirana ni ukuntu yakurikiranaga abana
batiga cyangwa bataye ishuri dore ko ababyeyi bangaga ko abana bajya ku ishuri. Ni we
wigishije Deogratias MUDEYI. Yitabye Imana ku italiki ya 17 Kamena 1985.(Byakuwe mu
gitabo cyitwa ”BAMWE MU BALAYIKI BABAYE ABAHAMYA B’IMENA MU RWANDA”
1900-2000, Kigali, Mata 20080).
Hashimiwe kandi na Leta ku bufatanye bwayo na Paruwasi ya Kivumu mu mirimo inyuranye
harimo gusana no kongera ibyumba by’amashuri yubatswe mu bibanza byatanzwe na paruwasi.
Ubu Paruwasi ya Kivumu ifite ibigo by’amashuri bigera kuri bine. Harimo ibigo bibiri bifite
imyaka cumi n’ibiri (12YBE) ari byo : G.S. BUSORO na G.S. KIGEYO. Ibigo bibiri bifite
amashuri y’imyaka icyenda(9YBE) ari byo G.S. KIVUMU na G.S.GAHONDO n’ikindi kimwe
cy’amashuri abanza ari cyo : ikigo cya RWINYONI. Abashimiwe bose bagiye bahabwa
n’impano y’ishimwe. Paruwasi ya Kivumu kandi nayo yakiriye impano y’Igishura cya Misa
yatanzwe n’ Umukuru w’Umuryango w’Abapalotini mu Rwanda, akaba yari intumwa y’uwo
muryango muri iyi Yubile, Padiri Romuald UZABUMWANA, by’umwihariko akaba avuka
muri iyi Paruwasi ya Kivumu.
Muri ibi birori bya Yubile hatanzwe kandi impamyabumenyi ku bakristu bagera kuri 42 bahawe
amahugurwa kuri Bibiliya mu gihe kingana n’imyaka itatu.
4. IJAMBO RY’ UMWEPISKOPI
Mu ijambo rye, Musenyeri Alexis HABIYAMBERE s.j, Umwepiskopi wa Diyosezi ya Nyundo
yatangiye ashimira abakristu ba Paruwasi ya Kivumu ku bikorwa byinshi paruwasi imaze
kugeraho muri iyi myaka 50 ishize. Ariko abibutsa ko inzira ikiri ndende, ko bagomba
gukomeza gushyiraho ingufu kugira ngo bakomeze bashimangire intego ya Sinodi
“UBUKRISTU BUGOMBA KUTUBYARIRA UBUVANDIMWE NYABWO”. Yashimangiye
akamaro k’amatsinda y’abana bato yibutsa ko muri buri paruwasi harimo umupadiri cyangwa
umufratri ushinzwe amatsinda y’abana. Bityo rero, padiri cyangwa fratri ushinzwe amatsinda
y’abana agomba kwegera cyane ayo matsinda y’abana bato mu miryangoremezo.
42
Ku byerekeye urubyiruko, yashimiye cyane abakoze Urugendo Nyobokamana bajya kuri Crete
Congo-Nil ndetse na ba Padiri Aumonier bagiye baherekeje urwo rubyiruko. Ntibitaye ku
birometero n’ibirometero bakoze n’amaguru maze bahurira i Congo Nil basaga ibihumbi
icumi(10.000). Muri abo harimo abana benshi biga mu mashuri abanza n’ayisumbuye.
Yibukije ko amashuri agomba kwitabwaho. Diyosezi ya Nyundo ifite amashuri agera kuri 238.
Abapadiri rero, mu butumwa bahawe harimo no kwita kuri ayo mashuri bafatanyije n’ ababyeyi
n’abarimu, by’umwihariko amashuri ya za Nine years na Twelve years kuko ari ho usanga abana
biga bataha kandi ku batari bake ugasanga hari ibibazo mu miryango yabo, ndetse hakaba
n’abatiga iyobokamana ku buryo bukwiye.
Yibukije ko abapadiri bagomba gukorana bya hafi n’abalayiki, hakabaho kuvugurura za komite
hagashyirwaho abantu bajijutse, bazana ibitekerezo bishya byubaka, kugira ngo paruwasi itere
imbere. Gukorera hamwe igenamigambi (Budget) ndetse na za raporo. Abasaseridoti muri
paruwasi bagomba gukorera hamwe mu bwuzuzanye”ONE TEAM”.
Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis HABIYAMBERE s.j, Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo
yasoje ashimira intore z’Imana zivuka muri Paruwasi ya Kivumu, ababyeyi babyariye Kiliziya
intore z’Imana ndetse n’abakristu bose muri rusange.Yabibukije ko basabwa gukomeza
gushishikariza urubyiruko kwiyegurira Imana kandi ko ababyeyi bafite inshingano zo gukomeza
kugira inama abana babo biyeguriye Imana.
Fratri Donatien NDACYAYISABA ,
Stagiaire, Paroisse de GISOVU
43
FORUM Y’URUBYIRUKO I CONGO-NIL
1.URUBYIRUKO RWAGOMBAGA KUZA NTA WASIBYE…
Muri Paruwasi CRETE CONGO-NIL buri mwaka haba Forum y’Urubyiruko, ariko
iyabaye ku wa 12-15/12/2013 ni agahebuzo; kuko yitabiriwe n’Urubyiruko rugera kuri 451.
Forum irutera ubwuzu kuko ruba rubonye urubuga ruvugiramo nk’urungano ; iminsi rumarana
mu byishimo irutera guhinduka. Kandi ni mu gihe kuko ruba ruri kumwe na Padiri Aumônier
wabo muri Paruwasi, uyu mwaka bashoboye no kuganira na Padiri Aumônier w’Urubyiruko
muri Zone Pastorale ya KIBUYE. Ntirutaha rero amara masa cyangwa se uko rwaje ; ahubwo
ruranahinduka kuri Roho. Nawe se MISSA ya buri gitondo kandi haba hari ababa barihugiyeho,
ngo aha batazabura uruvugiro imbere y’abandi ! ndashaka kuvuga ko Sekibi arutegera henshi
cyane cyane mu gushakisha ifaranga, rugamije mbere na mbere kugaragara neza. Ingero ni
nyinshi : Umwenda ugezweho; Telefoni dore ko yo ishobora no gutuma havuka n’ingeso kugira
ngo na M2U iboneke; kugera ku kabiri se nta n’iy’icyatsi cyangwa itukura ! Kugera mu bandi se
nta misatsi isa n’irende cyangwa umukara utsibaze ! Kutarebera mu madarubindi se nyamara nta
burwayi, ahubwo ari ukugira ngo ugaragare neza nk’uwasomye ibi byo kujijuka ! Uzi kuba
Umusore cyangwa Inkumi, bakubwira kugera iwanyu, uti nzababwira niteguye kandi aruko
ubona hameze nabi ngo bataguseka ! None se uzi ko iyo yumvise atangiye gushinga agakomera
avuga ati : hasigaye ikigendesho ! Ufite ya Moto ya Bodaboda we aba ari Umwami ! Uwifitiye
inzu se uko yaba iri kose, ntavuga rikijyana ! Umukobwa wize we arangiza afite uwamubajije n°
ya telefoni ! Umusore ati : nyamara nimbana n’uwize nibwo tuzarwubaka rugakomera ! kandi
ntaba abeshya kuko uwize aba afite aho yahera ashakisha icyamutunga ! Umusore se cyangwa
Umukobwa ukomoka mu muryango ukize cyangwa wakungahaye…… uzi ko haba hari
abamwifuza bakabura n’aho bamuhera bamubwira ngo ndagukunda ! Hiiiii, Urubyiruko rw’iki
gihe rurajijutse. Urubyiruko rutekereza uko ruzamera ejo hazaza…Ariko hari n’abararikira ibyo
badashobora kugeraho… hakaba n’ababona ibintu nk’inzozi ibyo batekereza bikabahira…
hakaba n’abashyiramo akenge byageraho bikananirana…’ Icyiza ariko ni ukwemera uko uri,
ugaharanira kuba uwo wifuza kuba we, ntawe ubangamiye cyangwa ngo ube uwo uri we ufite
umugayo’. Iyo bari muri Forum rero ibitekerezo nk’ibi baba babifite ariko mu gihe bari mu
matsinda bakanasuzuma uburyo bwiza bwo kugera kucyo bifuza. Nk’abakristu rero ikibashobora
ni ukwibukiranya ya mategeko MUSA yaherewe kuri SINAYI ; bityo bakiyumvira uburyo
bimitse Ibigirwamana muri bo, akaba ari nkabyo bisengera gusa, batanibuka umunsi bitabaho
NYAGASANI mu Ngoro yayo ngo hato shuguri zitabacika ; uburyo bigometse kandi barangwa
n’agasuzuguro imbere ya RUREMA ; uburyo basambana mu bitekerezo, mu ndoro no mu
bikorwa ; uburyo basuzugura abababyaye kandi batabizi babyita ibiganiro cyangwa imigaryo ;
uburyo bica kandi batafashe umuhoro ngo bateme nko mu gihe cy’akaga kagwiriye u Rwanda;
uburyo kubeshya babigize umuco bazi ko kwirarira, kwiyemera no kuryoshya ibiganiro
bashyiramo no kurahira kugira ngo ikiganiro kiryohe ! uburyo hari abiba kubera kwifuza kubona
ibyo batakoreye ! n’ibindi…..
2. IBIGANIRO BYATANZWE NI UMUSANZU UKOMEYE KU RUBYIRUKO
Ibiganiro byatoranyijwe byose usanga bishingiye kukubaka ejo hazaza, ku birebana n’iterambere
no gutunganira IMANA, ku birebana na Roho, dore ko YEZU yifuza no kugira Intumwa nyinshi
nkuko n’Insanganyamatsiko ya Forum ibivuga “NIMUGENDE MWIGISHE AMAHANGA
YOSE”.
44
Nta gushidikanya na gato, ko urubyiruko rwitabiriye Forum, rwaharonkeye ubuzima…. Uzi
kugira ngo rwicarane na Padiri baganire !!! wahava se nta kwemera kugiye kwegera akabuto ka
Sinapisi ucyuye imuhira ! kereka warabaye ingumba y’amatwi! Kwicarana se na Mayor !!!
wahava se utamenye icyo wakora ngo wikure mu bukene ! Kwicarana se na Muganga bita
Doctor !!! wahava utamenye uko wakwitwara ugataha uvuga uti : hehe n’ibyorezo by’indwara !
Kwicarana se n’abashinzwe umutekano !!! wahava se umutima udashyitse hamwe kuko ufite
amahoro asesuye kandi wakorera imirimo yawe aho ushatse hose mu Gihugu cyakubyaye !!! Uzi
se kuba Intore ya NYAGASANI, ukaba n’Intore y’Isi ku buryo bagutangaho urugero rwiza !!!
Urubyiruko rwateze amatwi ibiganiro byateganyijwe, rwiyumvira ibisubizo ku bibazo rutabajije,
ariko rusanzwe rwibaza ubwarwo rwihereye… Dore ibiganiro byatanzwe muri Forum i
CONGO-NIL, nawe uravuga uti : “iyaba nari mpari ngo mbikurikire” :
1.Indangagaciro z’umukristu. ndetse n’Indangagaciro z’umunyarwanda. Iyumvire nawe da !!!
Iki kiganiro cyari gikwiye guhabwa n’Abakuru. Kuba umukristu biraguma….
2.Isengesho n’uburyo bwo kwiyegurira IMANA. Ibi bikaba bivuga ko n’utiyeguriye IMANA
byo kudashaka, mu gihe afite urugo akwiye kumenya ko nawe ariwo muhamagaro
NYAGASANI yamugeneye ; akwiye rero kwitagatifuriza aho ari.
3.Iyogezabutumwa mu Rubyiruko. Aha Urubyiruko rwashoboye kurushaho gusobanukirwa ko
haba hari Iyogezabutumwa ryihariye , bakaba bagomba kugaragaza uruhare rwabo
nk’abahagarariye abandi baserukiye.
4.Uburenganzira bw’Ikiremwamuntu. Bityo buri wese akumva ko uburenganizra bwe
butangirira aho ubwa mugenzi we burangirira.
5.Imyororokere y’abantu. Nubwo tuzi twese ko dukomoka kuri ADAMU na EVA, ariko
IMANA yaduhaye Umugisha wo kubyara tukororoka; ibyo nabyo tugomba kubigiraho
ubumenyi, kugira ngo dushobore kurera dukurikije amikoro n’ubushobozi.
6.Kwirinda indwara z’ibyorozo nka SIDA. Nubwo abantu batinya urupfu kuruta byose, ariko
hari n’urwo bashobora kwikururira. SIDA ni indwara ituruka mu busambanyi, ariko nanone
usambanye aba yishe Itegeko ry’IMANA…
7.Kurwanya ibiyobyabwenge. Urubyiruko rwasobanukiwe n’uko Ibiyobyabwenge biri ukwinshi,
ariko havuzwe cyane ibinyobwa n’urumogi. Uretse ko hashobora kuboneka n’ibindi, nkuko
hari bamwe bita abandi bantu Ibiyobyabwenge…Ariko muri iki gihe n’ifaranga ryabaye
ikiyobyabwenge.
Ibi biganiro byaryohoye amatwi y’Urubyiruko; ariko bigeze kuby’abasaserdoti babana narwo,
Padiri Gilbert NTIRANDEKURA na Padiri Straton NSHIMYUMUREMYI, ruraryoherwa
biratinda; ruranurirwa kurusha Ubuki ; maze ruvugira mu ntamatama ruti : “tubaye twese
abagarukiramana”…
3. IBIKORWA BYAGARAGAJE UBUSABANE MURI FORUM I CONGO-NIL
Habaye imikino n’imyidagaduro itandukanye, muri yo hakaba harimo iyashimishije cyane
abatitabiye Forum, ababyeyi babo, abavandimwe n’inshuti ; aha twavuga nk’irushanwa
ry’Umupira w’amaguru ku Basore no ku Bakobwa ; kuko warebwaga n’abantu bose begereye
aho ubera. Ndetse amakipe yabaye aya mbere yarahembwe, hari n’ayabonye Igikombe
giherekejwe n’amafaranga.
Hari kandi Imbyino n’Indirimbo kuko bitozaga babareba kandi bumva inyigisho n’injyana zifite
; bakavuga bati : ni byiza koko muzatsinda…Iyo haba amikoro n’ubushobozi ziba zarashyizwe
no kuri bya byuma birebana n’iterambere, tukajya tuzumva n’ikindi gihe.
Hari indi mikino yashimishije abari aho mu gihe bayikinaga, muri yo twavuga :
45
-“Comedies” (twa dukino bakina bakoresha amagambo yo gusetsa)
- Imivugo yahimbanywe ubuhanga n’ubuhanzi bwimbitse, bigaragaza uko uwawuhimbye yifuza
kuzaba ameze mu gihe kizaza.
Ababaye aba mbere muri ibi byiciro nabo barahembwe. Icyagaragaye ariko ni uko urubyiruko
rwo muri Centrale ya BWIZA rwagiye ruhiga urundi mu marushanwa ; hakaba hari n’akana
bitiriye KIZITO MIHIGO. Uwagatoza kazavamo Intore izi ubwoko bwose bw’imihamirizo.
Centrale CONGO-NIL yahize izindi mu mupira w’amaguru ku basore n’abakobwa ; Centrale
MPINGAMABUYE, izindi ku murimo.
Ariko icyagaragaye n’uko urubyiruko rwose muri Centrale zose rwitabiye uko bikwiye..
Urubyiruko rwishimiye iyo Forum, ariko rugaragaza ibyifuzo rufite nkuko urukuriye,
UWANYIRIGIRA Fabien, yabigejeje ku bari aho.
1. Urubyiruko rwifuje ko hazajya habaho na Forum y’urubyiruko ku rwego rwa Zone Pastorale ;
kuko ruhuye n’urundi ubumenyi burushaho kwiyongera.
2.Urubyiruko rwifuje ko hazajya habaho Forum y’urubyiruko rw’abagatolika n’urwo mu yandi
matorera n’amadini.
Urubyiruko rwishimiye FORUM yarwo na PAPA JEAN PAUL II wayitangije ku mugaragaro,
bityo biba bibaye Umwera uturutse ibukuru ukwira hose. Bashimiye Abasaserdoti barimo na
Padiri Aumônier w’urubyiruko muri Zone Pastorale ya KIBUYE babafashije kuyitegura
n’ibiganiro babahaye; bashimira abatanze ibiganiro bose harimo n’Umuyobozi w’Akarere ka
RUTSIRO, kandi batahana ibyishimo kubera ubumenyi n’ubwenge bahakuye. Biyemeza
kuzashyira mu bikorwa ibyo bashoboye bazirikana cyane ko aribo mbaraga z’Igihugu na
Kiliziya ya none n’iy’ejo hazaza.
Uwansubiza kuba “Umujeune” nategura neza ubuzima bwiza buzira inenge; nkabanza
icy’ingenzi, mbese icyiza kuruta ibindi ; nkazahora ndi “Umujeune” imbere ya Jambo;
nshengerera kandi ndangamira uwo BWIZA BUTAGERERANYWA; nkazibanira nawe
ubuziraherezo nifashishije ingero nziza z’Abakurambere; impanuro n’inyigisho naronkeye muri
Forum. Ariko nyine ntacyandutira kuba igikoresho cya NYAGASANI.
Jacques NTARUVUGIRO
P.Crête Congo-Nil
46
PARUWASI YA RAMBURA YIZIHIJE YUBILE Y’IMYAKA 100 IMAZE ISHINZWE
Ku italiki ya 27 Ukwakira 2013, Paruwasi ya Rambura yaragijwe Bikira Mariya Umwamikazi
w’Amahoro (Regina Pacis), yizihije yubile y’imyaka 100 imaze ishinzwe. Iyo Paruwasi ni iya
Diyosezi ya Nyundo, akarere k’ubutumwa ka Gisenyi. Iherereye mu karere ka Nyabihu,
mu bihe byo hambere ako gace kitwaga "Ubushiru".
Kiliziya ya paruwasi Rambura uyirebeye inyuma.
Bamwe mu bashyitsi bari bitabiriye ibyo birori, mu rwego rwa Kiliziya, hari Nyiricyubahiro
Musenyeri Alexis HABIYAMBERE Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo; Nyiricyubahiro
Musenyeri Luciano Russo, intumwa ya Papa mu Rwanda ; Musenyeri Jean Marie Vianney
NSENGUMUREMYI, igisonga cy’Umwepiskopi wa Nyundo ; Musenyeri Papias
MUSENGAMANA, igisonga cy’Umwepiskopi wa Kabgayi ; abapadiri baturutse mu
maparuwasi anyuranye ya Diyosezi ya Nyundo, hari kandi n’abapadiri baturutse mu yandi
maDiyosezi : Kabgayi, Ruhengeri, Kigali na Byumba.
Mu buyobozi bwite bwa Leta, hari Nyakubahwa Minisitiri w’intebe Dr. Pierre Damien
HABUMUREMYI wari unahagarariye Nyakubahwa Paul KAGAME, Perezida wa Repuburika
y’u Rwanda; Jenerali James KABAREBE, Minisitiri w’ingabo z’u Rwanda; Séraphine
MUKANTABANA, Minisitiri w’ibiza no gucyura impunzi; Berenard MAKUZA, Visi Perezida
wa Sena; Mathias HAREBAMUNGU, umunyamabanga wa Leta muri Ministeri y’Amashuri
Abanza n’Ayisumbuye; Célestin KABAHIZI, Umukuru w’Intara y’i Burengerazuba;
Abasenateri banyuranye, intumwa za rubanda n’abakuru b’uturere tuhegereye. Ibirori by’umunsi
mukuru byabimburiwe n’Igitambo cya Misa cyayobowe na Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis
HABIYAMBERE, Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo.
Amwe mu mateka yaranze Paruwasi ya Rambura
Paruwasi ya Rambura yashinzwe n’abapadiri bera, mu w’1913; bakigera aho mu Bushiru
bashinze amahema yabo ku musozi wa Kibihekane hakurya gato ya Rambura ahari hatuye
n’umuhinza w’u Bushiru witwaga NYAMAKWA, ni nawe rubanda bemeraga nk’umwami wabo
bigatuma batayoboka abakoloni n’umwami. Rambura imaze gushingwa yabarirwaga muri
Vikariyati ya Kabgayi kugeza mu w’1952 ubwo Papa Piyo XII yashyiragaho Vikariyati ya
Nyundo. Misiyoni ya Rambura ishingwa yaragijwe Bikira Mariya Umwamikazi w’Amahoro
"Regina Pacis", iryo zina ryatoranyijwe bitewe nuko abamisiyoneri babonaga abaturage bo mu
Bushiru nk’abanyamahane, abanyarugomo ; bahorana amakimbirane. Abamisiyoneri batangiye
47
kubumba amatafari bateganya kubaka amazu akomeye, nyamara Intambara ya mbere y’isi yose
(1914-1917) yatumye ibikorwa bidindira. Muri ibyo bihe kandi habaye inzara ya Rumanura
bituma abamisiyoneri bazana ibirayi kugira ngo bahangane n’iyo nzara mu 1917.
Kuva mu w’1918, misiyoni ya Rambura nta bapadiri barimo, abakristu bajyaga guhabwa
Amasakramentu i Rwaza n’i Muramba ari naho abamisiyoneri bashyize Misiyoni batinya
kugaruka mu Bushiru kuko bari baragiye bamaze gufungisha bene NYAMAKWA baje ndetse
no kugwa mu buroko. Misiyoni ya Rambura yongeye gufungurwa ahagana mu w’1933
abamisiyoneri bakomeza kwigisha buhoro buhoro kuko bari batarizerana n’abakristu bo mu
Bushiru. Bagiye bubaka ibibeho byo kwigishirizamo gatigisimu, gusoma no kwandika. Aho niho
haje kubakwa amashuri mu myaka yakurikiyeho.
Ahagana mu w’1938 batangiye ibikorwa byo kubaka Kiliziya ya Rambura kugera mu w’1940,
banatangiza misiyoni nshya ya Murama, aho i Murama hubatswe Seminari nto ahagana mu
w’1952. Nyuma y’umwaka umwe mu w’1953 iyi Misiyoni ya Murama yahise yimukira i
Busogo, naho Seminari nto yari i Murama, yimukira ku Nyundo.
Iyi Paruwasi yahuye n’ibihe bikomeye byagiye biranga amateka y’u Rwanda, twavuga nka
Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu w’1994, yahitanye n’abakristu benshi b’iyi
Paruwasi ndetse n’abapadiri 3 bari bahafite ubutumwa baguye muri shapeli basengeragamo.
Kuva ubwo nta basaseridoti babaye muri iyi Paruwasi kugeza mu w’2000, nyuma ubuzima
burakomeza.
Paruwasi ya Rambura aho igeze ubu ifite amasantarali 7, inama z’imirenge 38
n’imiryangoremezo 312, iyi Paruwasi muri uyu mwaka wa yubile yageze ku bikorwa byinshi;
kuvugurura Kiliziya yari ihasanzwe ku buryo bujyanye n’igihe, inyubako y’icyumba
mberabyombi gishobora kwakira abantu bageze ku 1500 n’amacumbi ashobora kwakira abantu
bageze ku 100.
Kiliziya ya Paruwasi Rambura uyirebeye imbere
Uburyo amashuri yubatswe n’uruhare rwayo mu mibereho y’abakristu ba Paruwasi Rambura
Ubu Paruwasi ya Rambura imaze kugira ibigo by’amashuri 23 byakomotse ku bibeho
bya gatigisimu. Mu w’1938 hashinzwe ikigo cy’amashuri abanza cya Rambura cyaje kuhava
abafureri bahubaka ikigo cy’imyuga, abahigaga bajya mu ishuri ribanza ry’ababikira.
Kuva mu w’1975 kugeza mu w’1979, bagiye bakomeza gushinga ibigo by’amashuri. Nyuma
y’amateka mabi yaranze iyi Paruwasi, ahagana mu mwaka w’2000° hatangijwe ikigo cyigisha
48
abagore umwuga w’ubudozi muri santarali ya Jomba, hanatangiye gahunda y’uburezi bw’ibanze
kuri bose maze ibigo 2 by’amashuri abanza muri iyo Paruwasi bitangirizwamo iyo gahunda. Ubu
hari ibigo 2 bifite imyaka 9 y’uburezi bw’ibanze n’ibindi bigo 5 bifite imyaka 12 y’uburezi
bw’ibanze. Amashuri abanza 8 yamaze kuvugururwa ku buryo abana bigira ahantu heza, andi 7
ntaravugururwa kandi afite inyubako zishaje cyane kandi amaze igihe kuko yubatswe
hatarajyaho gahunda ihamye y’uburezi. Kuva mu w’2009 hatekerejwe kwinjiza ibikorwa bya
Paruwasi mu iterambere rirambye, hagiyeho gahunda y’imyaka 6 y’ibikorwa, na komisiyo
zifasha kubikurikirana. Hari komisiyo y’iterambere rya Paruwasi, komisiyo y’ubutaka, komisiyo
y’isuku n’ibidukikije, iya Karitasi, iy’umuryango, iy’uburezi n’izindi.
Mu w’2010, hatangiye ishuri ry’incuke (Ecole Maternelle Saint Valentin Rambura). Mu rwego
rwo kongerera abakristu by’umwihariko n’abaturage muri rusange ubumenyi n’ubushobozi bwo
kwibeshaho, kuva mu w’2010 hashyizweho amahugurwa ajyanye n’ubuhinzi n’ubworozi.
Karitasi yahaye akazi abagronome 2 bafasha amakoperative y’ubuhinzi n’ubworozi kwiyubaka
no kongera umusaruro. Mu w’2012, Paruwasi yatangije urwuri rwa Karitasi rwororerwamo
ihene n’intama. Ku italiki ya 19 Werurwe 2012, hatangijwe ikigo cy’imyuga n’amahugurwa
(Saint Joseph Trainning Centre) ndetse n’icyumba mberabyombi, ikigo cyatangiye cyigisha
urubyiruko ububaji n’ubutetsi bugamije gutoza abantu imirire myiza. Giteganya kandi kuzigisha
ubukorikori bushingiye ku gihingwa cy’ingano, kigaragara mu karere ka Nyabihu. Hazigishwa
kandi ubukanishi, gutwara imodoka, hakazajya hanatangirwa amahugurwa ku bishobora guteza
imbere abaturage muri rusange, no guha ubushobozi urubyiruko ku buryo bw’umwihariko. Iki
kigo cy’amahugurwa gifite intego igira iti: "Ora et Labora" ni amagambo y’ikiratini agira ati:
Senga kandi ukore, kuko giteganya kujya gitoza abantu iterambere haba kuri roho ndetse no ku
mubiri kuko roho nziza igomba no gutura mu mubiri muzima.
Ubutumwa bwatanzwe ku munsi wa Yubile
Bamwe mu bashyitsi baje muri Yubile Aho Igitambo cy Misa n’ibirori byabereye
Kuri uyu munsi wa Yubile y’imyaka 100 Paruwasi ya Rambura imaze ishinzwe, abashyitsi
benshi bari babukereye n’abakristu b’iyi Paruwasi muri rusange bari bishimiye ibirori by’uyu
munsi udasanzwe. Mu kubitegura, byagaragaye ko buri mukristu yitanze uko ashoboye kugira
ngo ibirori bigende neza. Byagaragaye ko n’abasaseridoti b’iyi Paruwasi bakoze akazi
katoroshye ku buryo wabonaga umunsi udasanzwe : Mugitondo cya kare humvikanye
umurishyo w’ingoma n’inzogera y’umunsi mukuru gukomeza n’igihe abashyitsi bahageraga.
49
Abashyitsi beretswe ibikorwa Paruwasi ya Rambura imaze kugeraho aho kuri Paruwasi mbere
ya Misa. Haciyeho akanya gato hatangiye Igitambo cya Misa cyatuwe na Nyiricyubahiro
Musenyeri Alexis HABIYAMBERE Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo. Havugiwe
amagambo menshi hanatangwa n’impanuro zitandukanye.
Inyigisho y´Umwepiskopi
Mu nyigisho ye, Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis HABIYAMBERE, Umushumba wa Diyosezi
ya Nyundo, yavuze ko Paruwasi ya Rambura iri kwizihiza yubile y’imyaka 100, mu gihe
Kiliziya Gatolika ku isi yose yitegura gusoza umwaka w’ukwemera washyizweho na Papa
Benedigito wa XVI, umwaka uzasozwa ku munsi mukuru wa Kristu Umwami ku ya 24
Ugushyingo 2013. Ni yo mpamvu, abakristu ba Paruwasi ya Rambura binjiye muri iyo gahunda
yo kuvugurura ukwemera kwabo no kureba ukuntu bakiriye Inkuru Nziza ya Yezu Kristu. Mu
isomo rya mbere ryavuye mu gitabo cy’Abalevi, rivuga ibyerekeye yubile y’abayisraheli. Imana
ibwira umuryango wayo iti : ˮmuzatangaze mu gihugu cyanyu ko umwaka wa 50 ari mutagatifu
kandi uzaba uwo guhimbaza kubohorwa kw’abaturage boseˮ.
Uko imyaka igenda ishira haba ibintu byinshi; bimwe byiza. Nka Paruwasi ya Rambura uko
imeze uku si ko yari imeze mu w’1913, hahindutse byinshi, ariko uko imyaka igenda, umuntu
ashobora kwibwira ko ari we wigize ko adakeneye Imana akibagirwa aho Imana yamukuye,
akimika ibigirwamana, agatera Imana umugongo, akigarurira iby’abatishoboye akabakuba na
zeru. Mu myaka 50, hashobora kuba byinshi bibi, ku muntu ku giti cye no ku gihugu muri
rusange. Yubile iti : ‘nimusigeho, nimwivugurure, muvugurure imibanire yanyu, ukwemera
kwanyu, ubuvandimwe bwanyu, abarenganyije abandi bisubireho, abimitse ibigirwamana mu
buzima bwabo bagarukire Imana maze ibintu bisubire mu buryo’. Yubile ni igihe cyo
kwisubiraho, ariko kwisubiraho bisaba kubanza kumenya ko watannye, kandi kwemera ko
watannye ntabwo byoroshye bisaba ubutwari no kwicisha bugufi.
Isomo rya mbere riratubwira ko nk’uko abana ba Israheli mu mibereho yabo bagombaga
kuvugurura byinshi, namwe abakristu ba Paruwasi ya Rambura nimwemere mube
abagarukiramana mugendeye ku mateka ya buri muntu ku giti cye n’ayaranze Paruwasi ya
Rambura. Iyi yubile yaba itugiriye akamaro, twaba tubaye abantu bashya, Imana yaba itubohoye.
Kwemera ko hari aho tuboshye mu mitima yacu no mu myumvire yacu ntabwo byoroshye kandi
kutabyemera ni ukwibeshya turi abantu bafite intege nkeya mu buzima bwacu.
Mu isomo rya kabiri Pawulo intumwa aragira ati : “Kristu niwe mahoro yacu abayahudi
n’abatari bo yabahurije mu muryango umwe maze aca urwango rwabatandukanyaga rwari
rumeze nk’urukuta ruri hagati yabo. Yazanywe no kwamamaza Inkuru Nziza y’amahoroˮ. Iri
somo ryakomeje rivuga ko twese turi abavandimwe mu rukundo rutagira umupaka,
rutarobanura, rudaheza, rutironda. Kubera amasezerano bari bagiranye n’Imana, abayahudi
baziraga abanyamahanga bakanabasuzugura bakumva ko ntaho bahuriye na busa. Kuva Kristu
aje byose byarahindutse ; imyumvire yarahindutse, kandi koko igomba guhinduka ku bitwa aba
Kristu. Yatubumbiye hamwe, atugira bamwe, ibyo tubikesha amaraso ye yameneye ku
musaraba. Niba twakiriye Kristu, shingiro ry’ukwemera kwacu, akaba na rumuri rumurikira
amahanga, twagombye kwakira umuntu wese nk’umuvandimwe. Mu byukuri si ko tubigenza;
dushyira urukuta hagati yacu, rimwe na rimwe tugasanga urwo rukuta ari rwiza, tukarushyigikira
mu mvugo no mu ngiro.
50
Yezu ati : “Mbahaye itegeko rishya, nimukundane kandi mukundane nk’uko nabakunze icyo
bazamenyeraho ko muri abigishwa banjye ni urukundo muzaba mufitanyeˮ.
Icyo ni igipimo kidakuka cy’ubukristu bwacu. Umwepiskopi yibukije abakristu ko hasojwe
sinodi ya Diyosezi ya Nyundo, sinodi yamaze imyaka itatu, ikaba yari igamije kurandura
urukuta rw’amoko n’uturere rwatugejeje kure. Tuyisoza twafashe imyanzuro idakuka ari nayo
iyobora iyogezabutumwa muri Diyosezi yacu; mu miryangoremezo, mu matsinda y’abana bato,
mu mashuri, mu miryango y’Agisiyo Gatolika, mu rubyiruko n’ahandi. Iyo myanzuro twayise
“Imihigo y’abavandimwe: Ubukristu bugomba kutubyarira ubuvandimwe nyabwo kubica hirya
ni ugutanaˮ. Aya magambo tuyasanga hirya no hino muri Paruwasi yacu, kugira ngo
atumurikire. Muri Diyosezi yacu, twiyemeje guharanira ubukristu nyabwo, burangwa
n’ubuvandimwe. Pawulo ati : “Nitwiyake ibikorwa by’umwijima maze twambare intwaro
z’urumuriˮ. Iyi gahunda Diyosezi ya Nyundo yihaye, isaba abakristu bitangira abandi, batitwara
nk’indorerezi, abakristu bababazwa n’ikitagenda muri Paruwasi, bafite ishyaka ryo kubaka
Paruwasi yabo, baharanira ubumwe n’amahoro aho bari hose, batari ibirumirahabiri batavanga
ubukristu n’imihango ya kera. Abatannye nibagarukire Imana, abasinziriye nibakanguke, maze
Kristu rumuri rw’amahanga amurikire ubuzima bwanyu. Inyubako za Paruwasi zaravuguruwe,
hari n’amatara amurikira umuhanda, ariko se bakristu; imitima n’imyumvire y’iyi Paruwasi
yarivuguruye? Yaribohoye imurikiwe n’Inkuru nziza ya Yezu Kristu? Abakristu b’iyi Paruwasi
bumvise ububi bwa rwa rukuta Pawulo Intumwa avuga: Nta muyahudi nta mugereki mwese
muri abavandimwe?
Kristu yatwunze na Se kugira ngo natwe dushobore kwiyunga hagati yacu. Urukuta rw’amoko
n’uturere twiyemeje gusenya, ntiruzasimburwe n’izindi nkuta zishobora kuvuka kubera inyungu
z’abantu. Dukeneye abantu benshi bacengewemo n’imyumvire mishya Kristu yatuzaniye.
Dukeneye intumwa n’abahamya b’urukundo, mu Ivanjili twumvise Yezu agira ati : «Imirima
yeze ni myinshi, ariko abasaruzi ni bake nimusabe rero Nyirimyaka yohereze abasaruzi mu
mirima ye » ; abo basaruzi ni Abapadiri, Ababikira, Abafurere n’Abakateshiste. Ariko dukwiye
kureba kure: mu bihe tugezemo, dukeneye abalayiki bajijutse, bumva inshingano zabo
nk’abakristu mu kubaka Kiliziya umuryango w’Imana. Dukeneye abalayiki badatinya guhamya
ukwemera kwabo mu mvugo no mu ngiro. Abo balayiki, uyu munsi wa yubile, Yezu arababwira
ati ‘uzaba yarahawe byinshi azabazwa byinshi’, n’uwo bazaba barahaye byinshi azabazwa
ibiruta iby’abandi.
Impanuro y’Umwepiskopi
Mu ijambo Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis HABIYAMBERE, Umushumba wa Diyosezi ya
Nyundo, yagejeje kubari aho, yabanje guha ikaze abari bateraniye aho. Abinyujije kuri Minisitiri
w’Intebe wari umuhagarariye muri ibyo birori, yabanje gushimira Perezida wa Repubulika y’u
Rwanda; amushimira cyane aho agejeje igihugu mu kubaka ubumwe bw’abanyarwanda ndetse
no kubagezaho iterambere, agira ati: “Imana izamukomereze ubuzima, ubushishozi
n’ubwitange”.
Yashimiye kandi abamisiyoneri, ababikira n’abakateshiste bitanze kuva mu ntangiriro y’iyi
Paruwasi. Nk’uko amateka ya Paruwasi abyerekana, hari igihe cyahitaga nta bapadiri bari muri
iyi Paruwasi nyamara yari ifite abakateshiste n’abalayiki bakomezaga bagenzi babo, abo bose
bagiye bitangira iyi Paruwasi. Yanashimiye abakristu ba Rambura, kubera ishyaka bafitiye
Paruwasi batanga umuganda mu kwiyubakira inyubako zayo no kwitungira abapadiri.
51
Banahagurukiye kandi kwiyubakira imiryangoremezo ibafasha kwikemurira ibibazo bafite
hagati yabo bakishakamo ibisubizo, bagafashanya nta vangura. Anabashimira kandi ko bumvise
akamaro k’amatsinda y’abana bato mu miryangoremezo, aya matsinda ari muri gahunda ya
Diyosezi ya Nyundo yo guhagurukira uburere bw’abana bato; kubatoza gusenga, kubana neza
n’abandi, kubaha ababyeyi babo, kubakangurira kwimakaza indangagaciro z’umuconyarwanda
bakiri bato kuko igiti kigororwa kikiri gito. Anabashimira no kuba baritabiriye gahunda
yatangiye muri Diyosezi ya Nyundo yo kwita ku bapfakazi; Jenoside yakorewe abatutsi yasize
abapfakazi n’imfubyi, intambara y’abacengezi nayo ni uko. Yabasabye kujya mu ihuriro ryabo,
bityo bakava mu bwigunge, bakigirira icyizere, bakamenya ko bafite umwanya ukomeye muri
Kiliziya no mu majyambere y’Igihugu.
Yakomeje amenyesha abakritsu ba Paruwasi Rambura ibyo bagomba guha ingufu mu
iyogezabutumwa mu myaka igiye gukurikiraho, agira ati: “ukwemera kugomba kumurukira
ubuzima bwanyu n’imibanire yanyu, hari bamwe bakivangavanga bakaba ibirumirahabiri mu
bukristu bwabo, bagakora ibikorwa bibi bitajyanye n’ubukristu: nk’umuco wo kwishyingira,
guharika, n’indi mico itari myiza”. Yanabasabye gusubiza amaso inyuma bakareba ibitaragenze
neza bakabikosora kuko twabuze ubumuntu, tubura ubukristu, tubura n’ubuvandimwe;
twaratannye. Ariko umukristu w’ukuri ntaheranwa n’amateka mabi. Umwaka wa yubile ni
umwaka mutagatifu ukanaba uwo guhimbaza ukubohorwa kw’abaturage bose.
Yakomeje agira ati: “Yubile ibabere umwaka ukomeye wo kwibohora ku mutima, ube n’uwo
kwigaruramo icyizere cy’ejo hazaza heza”. Anababwira ko n’ubwo Paruwasi imaze imyaka 100
ishinzwe itabyaye abapadiri, abafurere n’ababikira benshi kandi ari ikimenyetso kigaragara
nk’imbuto y’ukwemera.
Abinyujije kuri Minisitiri w’intebe wari uhagarariye Perezida wa Repubulika muri ibyo birori,
yasabye Perezida wa Repubulika amatara amurikira umuhanda ugera ku kigo cy’Urwunge
rw’Amashuri rwa Rambura Abahungu nk’uko umuhanda ujya kuri Paruwasi no ku kigo
cy’Urwunge rw’Amashuri rwa Rambura Abakobwa umurikirwa.
Ijambo ry’intumwa ya Papa mu Rwanda
Mu ijambo rye, Musenyeri Luciano Russo, intumwa ya Papa mu Rwanda, yabanje gushimira
abagize uruhare mu ishingwa rya Paruwasi ya Rambura avuga ko tugomba kujya tubasabira.
Yubile y’imyaka 100 mu buzima bwa Paruwasi ni umwanya wo gushimira Imana no guhabwa
ingabire nshyashya zikwiriye kwakiranwa ibyishimo. Iyo dusubije amaso inyuma tubona
ukwemera, ubuhamya n’imico myiza twasigiwe n’abo batubanjirije, ibyo kandi nti bigomba
kuba gusa kwibuka ibyahise bitazagaruka, ahubwo biduha gukomerezaho no guha ingufu ibyo
abatubanjirije bemeye n’ibyo babayemo byiza. Paruwasi ifite agaciro gakomeye mu muryango
w’abakristu kuko ari ho abawugize bavukira bundi bushya ku bwa Roho. Kuri Paruwasi ni ho
duherwa Batisimu tugahinduka abana ba Kiliziya. Kuri Paruwasi ni ho abakristu bavoma
ukwemera bagomba kubungabunga no guha imbaraga nk’uko twakomeje kubivuga muri uyu
mwaka w’ukwemera. Ni ho umuryango w’Imana ukoranira usenga, abemera bagatakambira
Imana kandi bakayihimbariza mu iyobera ry’ukwemera.
Umuryango w’Imana umurikiwe n’ijambo ry’Imana ugakomezwa n’Umugati w’ubuzima n’andi
masakramentu, uhava ujya kwamamaza Urukundo rw’Imana ku isi yose. Paruwasi ni ahantu ho
kugaragariza ubumwe bwa kivandimwe, abakristu barahahurira, bagasangira ibyiza bya roho
52
n’iby’umubiri, bigaragaza urukundo rwa kivandimwe ; ikimenyetso cy’urwo rukundo ni
ukwishimira guhura, kwakira buri muntu uko ari, kubabarirana, kwiyunga, guharanira amahoro
n’ubutungane. Nk’uko urugingo rudashobora kubaho rwatandukanye n’umubiri, ni nako umuntu
atakwiyita umukristu nyawe yitaje Kiliziya na Paruwasi. Umukristu wese agomba kugira
uruhare mu guteza imbere Paruwasi agira icyo yungura abandi, kandi afatanya nabo mu mirimo
y’ikenurabushyo, no kwigisha iyobokamana. Paruwasi yaragijwe Bikira Mariya Umwamikazi
w’Amahoro ; natwe tumuragize iyi Kiliziya n’uyu muryango wose w’abakristu ba Rambura
kugira ngo We Mubyeyi wa Jambo bose abahunde ingabire y’amahoro nyayo n’ubwumvikane.
Yashoje yifuriza abari aho ibyiza byose muri iyi yubile y’imyaka 100 kandi anababwira ko
Nyirubutungane Papa Fransisko, yavuze ko abasabira akaba abahaye n’umugisha wa kibyeyi.
Ijambo rya Minisitiri w’Intebe
Mu ijambo risoza ibirori by’uwo munsi, Nyakubahwa Minisitiri w’intebe Dr. Pierre Damien
HABUMUREMYI, yagize ati “Jubilate Deo, Jubilate omnis tera, Jubilate Deo”, bivuga ngo:
Nimuhimbaze Imana mwishimye bantu b’isi yose. Yabanje kubwira abari aho ko Nyakubahwa
Perezida wa Repubulika, ubahoza ku mutima, yamutumye kumuhagararira muri yubile ya
Paruwasi ya Rambura ari kumwe n’izindi ntumwa za Guverinoma y’u Rwanda. Yavuze ko
nyakubahwa Perezida wa Repubulika yabifurije Yubile nziza, arabashyigikiye muri gahunda
zose bafite z’iterambere. Guverinoma y’u Rwanda irashima imikorere n’imikoranire irangwa
hagati y’abaturage ba Rambura, Diyosezi ya Nyundo ndetse n’ubuyobozi bw’ibanze uburyo
bakorana umunsi ku wundi. Diyosezi ya Nyundo ni imwe mu zifite amateka maremare
n’ibikorwa byinshi by’indashyikirwa biri hirya no hino mu maparuwasi atandukanye ndetse no
muri Paruwasi ya Rambura birigaragaza. Amashuri menshi ari muri aka gace yashinzwe na
Diyosezi ya Nyundo; akanayishimira uko yateye imbere ku byerekeye uburere bw’umwana
w’umukobwa, kubaka amavuriro, ibigo nderabuzima n’ibindi bikorwa-remezo. Yanaboneyeho
umwanya wo gushimira Kiliziya Gatolika kubera umwihariko uri mu mashuri yayo, kuko
bashyira imbere ireme ry’uburezi ndetse no gutoza abayigamo indangagaciro, disipline, siporo,
umuganda, ibyo byose bifasha abayigamo kuba intangarugero.
Yanashimiye by’umwihariko ubuyobozi bwa Paruwasi ya Rambura cyane cyane padiri mukuru
wayo NYIRIBAKWE Jean Bosco, kubera inzira yafashe yo guteza imbere abakristu, Paruwasi
imaze kuba intangarugero mu mibereho myiza n’iterambere; arabashimira kandi inzira
y’amahoro bahisemo bima amatwi ababashukaga kubera inyungu zabo none bakaba bafite
umutekano usesuye. Yanenze abantu bakirangwa n’imyitwarire idakwiye yo gufata abagore ku
ngufu, abashakanye bagirana amakimbirane bageza aho bicana, abana bica ababyeyi babo; ibyo
bikorwa ntibikwiye kuba bigaragara mu Rwanda aho abakristu barenga 90%.
Yamaganye abahumanya isura y’u Rwanda; batanga ruswa, banywa ibiyobyabwenge.
Yanasabye ko nta mukristu bikwiye kurangwaho. Yanagarutse ku byabaye muri Paruwasi ya
Rambura mu w’1994, aho abantu bishwe bazira ubwoko bwabo ndetse n’ababigishaga Inkuru
Nziza bakahasiga ubuzima. Arabakangurira kwitabira inzira yo kubaka amahoro, ubumwe
n’ubwiyunge bw’abanyarwanda, bakita ku bibahuza kurusha kwita ku bibatanya. Birakwiye
gusaba imbabazi ku bahemutse. Asoza, yabasabye kwitabira gahunda yo kuboneza urubyaro
ndetse na we yamagana imico mibi nko guharika no kuraguza bikirangwa muri kariya karere,
kuko bidindiza iterambere.
53
Asoza ijambo rye, Nyakubahwa Minisitiri w’intebe Dr Pierre Damien HABUMUREMYI
yemeye ko nk’uko umwepiskopi yabisabye, Nyakubahwa Perezida wa Repubulika atanze
amatara aho atageze ku muhanda ujya mu Rwunge rw’Amashuri rwa Rambura Abahungu.
Umwanzuro
Uyu munsi wa yubile washimishije abantu benshi dore ko bari banawitabiriye ari benshi kandi
mu nzego zinyuranye. Muri ibi birori, nk’uko twabivuze muri iyi nyandiko hari haje abayobozi
bo mu nzego bwite za Leta n’abihayimana benshi. Byasusurukijwe cyane cyane n’itorero
ry’abaseminari bo mu iseminari nto ya Nyundo, itorero rizwi ku izina rya famphare. Nyuma yo
kumva impanuro n’inama zitandukanye z’abashyitsi bari aho, ibirori byasojwe n’umugisha wa
Gishumba wa Nyiricyubahiro Alexis HABIYAMBERE Umwepisikopi wa Diyosezi ya Nyundo,
maze abashyitsi bajya kwakirirwa aho bari bateguriwe.
Diacre Emmanuel BAMPORINEZA
Seminari Nkuru ya Nyakibanda
54
ABASAVERI BAKOREYE “PELERINAGE” I CONGO-NIL
1. ABASAVERI BITABIRIYE PELERINAGE
Abasore n’Inkumi, Abagore n’Abagabo bose hamwe bagera kuri 602 baturutse muri
Paruwasi zigize Diyosezi ya NYUNDO bahuriye i CRETE CONGO-NIL ku Ngoro ya BIKIRA
MARIYA UMUBYEYI W’ABAKENE mu Rugendo Rutagatifu, aho bamaze iminsi ibiri yo ku
wa 2-3/12/2013. Urwo Rugendo Nyobokamana barukoze bagamije cyane cyane gushimira
IMANA yabarinze umwaka wose wa 2013 no kwizihiza Umuhango wo gutangiza Umwaka
w’Abasaveri bari kumwe nk’abahagarariye abandi. Insanganyamatsiko bagendeyeho muri iyo
minsi ibiri bateze amatwi kandi barangamiye, igira iti : “MU BUZIMA BWACU TURANGWE
N’UKWEMERA”.
Baboneyeho kwizihiza umunsi mukuru wa Mutagatifu FRANCOIS XAVIER, Umurinzi
w’Umuryango w’Abasaveri, bibuka amateka ye kandi biyemeza gutera ikirenge mu cye.
Bamwigana kuri byose ; imico n’imyifatire ; indoro n’ingendo ; guca bugufi no kwiyoroshya ;
guharanira Ubutungane no kuba Umugabo wasohozaga ubutumwa bw’uwamutumye.
Baboneyeho kandi gusabira PADIRI GEORGES DERFOUR washinze Umuryango
w’Abasaveri mu mwaka wa 1952, ndetse akaba yaranawubereye Umuyobozi Mukuru
(Aumônier Général du Mouvement Xaveri). Bazirikana ku buzima bwe, imirimo itandukanye
yakoze, ubuhanga bwe, ubutwari n’ubwitange.
Bakurikiye ibiganiro bitandukanye bahereye ku Ijambo ry’IMANA, kugira ngo ribabere
itara ribamurikira kuva bakihagera kugeza bataha ; bityo bikazatuma bakomeza gutera
agatambwe, baharanira guhesha ishema Umusaveri aho ari hose ; gukomeza kubera urundi
Rubyiruko icyitegererezo mu buzima bwo kuri iyi Si ducumbitseho barangwa n’Intego
y’Abasaveri “URUKUNDO ITEKA” ; kuba Intumwa nyazo za YEZU no kubaka Kiliziya ya
NYAGASANI nta mususu cyangwa ubwoba.
2. AMATEKA ARANGA IMIBEREHO YA PADIRI GEORGES DERFOUR
Amateka aranga imibereho ye, Padiri Georges DERFOUR , arashimisha cyane pe ! kandi atera
ubutwari Abasaveri ; iyumvire nawe usoma iyi nyandiko. Yavutse muri 30/12/1913 i Vervier mu
Gihugu cy’Ububiligi, ahabwa Ubusaserdoti ku wa 30/04/1939. Yaje kwiga muri Kaminuza
Gatolika y’i Louvain, ahakura Impamyabushobozi zikurikira :
- Impamyabushobozi ku birebana no guhugura Abakozi b’Iyogezabutumwa, aha hakaba
hari mu mwaka wa 1940.
- Impamyabushobozi ihanitse mu Burezi yahawe muri 1942; ni nabwo yagizwe Inzobere
mu byerekeranye n’Ubukoloni (Candidature en Science Colonial).
55
- Impamyabushobozi y’Ikirenga mu Burezi muri Kaminuza ya KISANGANI
- Impamyabushobozi nk’inzobere mu by’Uburezi ndetse n’Ubushakashatsi kuri Afurika
yahawe na Rotary Club
Yabaye kandi :
- Umwarimu w’ityazabwenge (Philosophie) i Thhy-le-Château mu Bubiligi ;
- Umwarimu w’Uburezi (Professeur de Pédagogie mu Rwunge rw’Amashuri Régina
Mundi (Mwamikazi w’Isi) i Nyangezi muri Diyosezi ya BUKAVU ;
- Umugenzuzi w’Amashuri muri Diyosezi (Inspecteur des Ecoles Catholiques ya
BUKAVU;
- Umuyobozi w’Ikigo cy’Uburezi cya BUKAVU ;
- Umuyobozi w’Ikinyamakuru cyitwa PEDAGOJIA cyari cyarashinzwe mu mwaka wa
1949 n’Umuyobozi w’Ikinyamakuru cyitwa KINGUGU, byandikwaga na Kiliziya muri
Vicariat ya KIVU.
Yahawe n’imidari harimo Umudari w’Ishimwe yashyikirijwe na Musenyeri Charles KAMBALE
Arikiyepisikopi wa BUKAVU nk’ishimwe yagenewe na PAPA YOHANI PAULO Wa II mu
rwego rwo kumushimira ko yitangiye Kiliziya n’Ubukangurambaga bw’Iyobokamana mu
buzima yiyeguriye, kimwe no kuba yarashinze Umuryango w’Abasaveri ; ahabwa Umudari
w’Ubutwari n’Ubutabazi, kubera imyitwarire ye mu ntambara yo muri 1940-1945 ; kandi
ahabwa Ishimwe kubera ubufatanye yagaragaje mu gikorwa cyo kwitangira Uburezi muri
Afurika yo hagati. Abasaveri bo sinumva icyo bamuha kubera ibyo bamukesha...
3. BARYOHEWE N’IBYO BATEGURIWE
Ijambo ry’Imana ryababereye nk’ubuki kandi biyemeza guhora banyungutaho; bityo nabo
bakaba aka YOHANI BATISTA wiberaga mu butayu atunzwe n’ubuhura; bagendera ku
buhanuzi bwavuze kuri SAMSON no kuri YEZU, aho bavugaga ko bazatungwa n’amata
n’ubuki. ………… Sakwe sakwe !!! Soma…“mu kiryana havuyemo ikiribwa , naho mu
kinyamakare havamo ikiryohereye.” “ni iki cyaryohera kuruta ubuki, ni iki kandi cyagira
amakare kuruta intare ?" Abacamanza 14,14,18.
Abasaveri rero bahisemo neza kuko biyemeje kubera abandi Bakristu Urumuri bagendeye ku
ijambo dusanga muri Izayi 60,3 “Amahanga azagana urumuri rwawe, Abami basange umucyo
ukurasiyeho”. Basaveri, mukurikije iri jambo ntawundi wabahiga. Njye ndabifuriza kudacogora
ku rugamba, dore mwugarijwe, Sekibi ntabacira akari urutega.
YEZU nawe ati : Nimujye mu isi hose, mwamamaze Inkuru Nziza mu biremwa byose. Uzemera
akabatizwa azakira ; utazemera azacibwa. Mariko 16,15-16. Abasaveri nabo bakurikiye iryo
jambo ry’Imana bagejejweho na Padiri Mukuru wa Paruwasi CRETE CONGO-NIL mu mutuzo
udasanzwe, nuko bavugira icyarimwe bati : “Uyu munsi nitwe YEZU abwira kujya kwamamaza
Inkuru Nziza ye”; bityo biyemeza gukomeza ikivi batangiye, kugira ngo bazashobore gusangira
Umurage n’uwabatumye. Biyemeje kandi kugenda nk’Intumwa ; dore ko n’ubusanzwe nta
Musaveri ugenda wenyine, (bagenda ari babiri babiri}, iyo ari umwe rero ntanambara Furari,
mbese ntaba ashaka kugaragara nk’Umusaveri. Ikindi ni uko Umusaveri ufatiwe mu ikosa
yambaye Furari ayamburwa, akazayisubizwa amaze guhanirwa amakosa yakoze. Aberaho kandi
kugira abo ashimisha aho kubababaza ; ni ukuvuga ko yiyemeza no gusekesha umuntu ubabaye.
Bibukijwe isano Umusaveri afitanye na BIKIRA MARIYA ; kuko kuri bamwe ari Barumuna
b’Umuhungu we ; ku bandi bakaba Bashiki b’Umuhungu we ; baboneraho no kwibukiranya
inshingano zabo nk’Abana b’Utasamanywe icyaha ; biyemeza kugira ishyaka n’ubutwari no
kurangwa n’ibyarangaga YEZU (kwiyoroshya, kwicisha bugufi, gutuza no gusenga buri gihe) ;
bakanabifashwamo n ibibaranga cyane cyane :
- Ibikorwa by’Urukundo (gufasha abatishoboye).
56
- Ibikorwa bya Gitumwa (guhereza no gusoma).
- Ibikorwa by’Amajyambere (imirimo itandukanye y’amaboko).
Igishimishije kandi kurushaho ni uko Umuryango w’Abasaveri ushingiye ku mategeko
y’IMANA n’Amasakramentu ; abawinjiyemo bagasezerana kuba Abahamya nyabo ba KRISTU;
bakanabigaragaza ubwabo igihe cyose bahuye ; dore ko iyo bateraniye hamwe bahera ku
icy’ingenzi (Ijambo ry’IMANA) ryasomwe mu Kiliziya cyangwa bazirikanyeho uwo munsi
bakabona gukomeza gahunda y’icyatumye bitabira uwo muhuro..
Naho Intumwa ya “Bureau National” y’Abasaveri yibanze kubakangurira kwita ku Isengesho
kandi bakitabira Imiryangoremezo kuko ariyo Kiliziya y’Ibanze. Abibutsa iby’amasezerano
yabo, cyane cyane amasezerano ya UXA (Union des Xaveris Adultes) Urunana rw’Abasaveri
Bakuru.
Yaboneyeho kandi kwakira amasezerano ya “UXA”, abaye ku nshuro ya kabiri ku Isi; (aya
mbere akaba yarabereye i BUKAVU mu mwaka wa 2002. Ni ubwa mbere rero uwo muhango
ukorerwa mu Rwanda, igishimishije kurushaho ukaba warabereye muri Paruwasi CRETE
CONGO-NIL ; ibi nabyo ntawashidikanya ko bifite imvano !!! none byanahuriranye n’igihe
Umuryango w’Abasaveri wizihizaga “Anniversaire” y’imyaka mirongo itanu (50 ans) umaze
ushinzwe.
Ubusanzwe kandi, hari igihe kigera Abasaveri bagasubira cyangwa bagakora amasezerano, ni
muri urwo rwego rero muri iyi PELERINAGE, hateguwe kandi hakorwa amasezerano mu Ntera
zikurikira :
Intera y’Abishimye, hasezeranye Abasaveri bane (4)
Intera y’Intwari hasezeranye Abasaveri icyenda (9)
Intera y’Abanyeshyaka hasezeranye Abasaveri cumi na bane (14)
Intera ya UXA hakaba harasezeranye Abasaveri bane (4).
Abasaveri bahagarariye abandi bari aho, bifatanyije n’Umusaveri “NTAWURUHUNGA
Faustin”, uri muri Yubile y’imyaka mirongo itanu (50 ans) amaze mu Basaveri ; bafatanya nawe
gushimira IMANA. Uyu FAUSTIN nta gushidikanya ko azi byinshi kuri uyu Muryango. Abakiri
bato rero mumwegere abasogongeze ku muzingo w’ibitabo yikoreye kubirebana n’Abasaveri,
dore ko afite n’umutwe munini… Ubwenge burarahurwa… Kandi uticaranye na Se ntamenya
icyo Sekuru yasize avuze…
Abasaveri bibukijwe imigenzo myiza ihora ibaranga ariyo : KUMVIRA ; UBUTWARI ; ISUKU
no KUTABESHYA, ibi se ntibyagombye kuranga uwitwa mwene Muntu wese !!!. Ariko Padiri
Aumônier watanze ikiganiro, yibanze ku Isuku, cyane cyane Isuku y’Umutima irangwa no
guhabwa Penetensiya, kumva Missa, Gushengerera, gukora Isengesho ry’Inzira y’Umusaraba no
kwibabaza.
4. IMYANZURO YAFASHWE IZABAKOMEZA MU RUGENDO TWESE TURIMO
Kiliziya ishoje Umwaka w’Ukwemera. Abasaveri nk’Abana b’Urumuri, bamaze gutega amatwi
inyigisho n’ibiganiro byose bahawe ; bamaze kwiyemeza gushyira mu bikorwa igihe cyose
insanganyamatsiko y’uru Rugendo Rutagatifu “MU BUZIMA BWACU TURANGWE
N’UKWEMERA” ; bamaze kungurana ibitekarezo ku birebana n’uburyo ibyavuzwe byose
byashyirwa mu bikorwa ; bafashe umwanzuro umwe gusa, ariko ukubiyemo byinshi ariwo
“KWIYEMEZA KUBESHWAHO N’UKWEMERA”.
57
Wowe Musaveri wahisemo neza, NYAGASANI muri kumwe ; ariko ntuzateshuke ku isezerano
hato utazakubitwa ikinyamfu kurusha abandi muri kumwe cyangwa kurusha ibindi biremwa….
Jacques NTARUVUGIRO
Paruwasi Crête Congo-Nil.
UMUSHUMBA WA DIYOSEZI YA NYUNDO YAYOBOYE IGITAMBO CYA MISA
Y’IGITARAMO GISOZA UMWAKA WA 2013 MURI KATEDARALI YA NYUNDO .
Ku mugoroba wo kuya 31/12/2013, muri Kiliziya ya Pawuwasi-Katedrali ku Nyundo,
Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis Habiyambere, Umushumbawa Diyosezi ya Nyundo yayoboye
igitambo cya Missa yo gushimira Imana kubera ibyiza Diyosezi yagezeho mu mwaka 2013.
Mu nyigisho yagejeje ku bakristu, Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo yatangiye avuga
ko gushimira Imana ari byiza kandi ari ngombwa. Yavuze ko tugomba gushimira Imana kubera
ubuzima yaduhaye, tukayishimira kubera abo tubana, tukayishimira kandi kubera ibyo yaduhaye
no kubera igihugu cyacu gifite amahoro muri iki gihe.
Yakomeje avuga ko kuba abakristu baje ari benshi mu misa y’uwo mugoroba, bakaza
bizeye ko basubira iwabo amahoro ari ibyo kwishimira. Yibukije ko hari ibihugu biri muri aka
karere kacu birangwamo umutekena muke, atanga urugero rwa Repubulika iharanira Demokrasi
ya Congo na Repubulika ya Centre Afrique.
Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis Habiyambere yibukije kandi ko mu gihe cya jenoside
yakorewe abatutsi no mu ntambara y’abacengezi abanyarwanda babaye mu bihe by’umutekano
muke, avuga ko urubyiruko rutariho muri ibyo bihe rudashobora kumva ukuntu amahoro dufite
ubu ari ikintu gikomeye.
Yakomeje avuga ko abakuru babaye muri ibyo bihe bikomeye bakwiye guhora bifuriza
abana babo amahoro. Yaboneye ho kwifuriza abantu bose babaye muri ibyo bihe bikomeye
amahoro y’umutima, abakomerekejwe nabyo abaragiza Nyagasani kugira ngo abahumurize.
Umwaka w’ukwemera n’imbuto zawo
Nyiricyubahiro Musenyeri yagarutse ku mwaka w’Ukwemera twashoje ku ya
24/11/2013, ku munsi wa Kristu umwami. Yibukije ko uwo mwaka watangijwe na Papa
Benedigito wa 16 , ndetse akaba ari n’umwaka uwo Papa yeguye mo. Musenyeri yavuze ko
kwegura kwa Papa Benedigito wa 16 kwavuzweho byinshi, cyane cyane ko hari hashize imyaka
amagana n’amagana nta Papa wegura. Abarwanya Kiliziya gatolika bo batangiye kuvuga ko
iby’i Roma birangiye, nyamara kubera ko Kiliziya ya Yezu Kristu yubatse ku rutare, Papa
Francisco wasimbuye Benedigito wa 16 yaje ahumuriza abakristu.
Nyiricyubahiro Musenyeri yavuze ko uyu mwaka w’ukwemera watubereye
ingirakamaro kuko wadufashije gusubira ku isoko, ukaturinda kugendera mu kivunge. Yavuze
ko buri wese yumvise ko agomba gusigasira ubukristu bwe. Musenyeri yavuze ko kuba
umubare w’abagarukiramana wariyongereye cyane ndetse n’abahawe amasakramentu ya
Batisimu, ugukomezwa n’ukaristiya bakaba benshi, byerekanye ko hari abo uyu mwaka
wagiriye akamaro ku buryo bw’umwihariko. Yashimiye abakristu bagize uruhare rugaragara
58
kugira ngo uyu musaruro ugerweho. Yibukije kandi ko hari abakristu benshi bari baragiye mu
yandi madini bagarutse ku ivuko. Ngo aho bari baragiye basanze hari byinshi bibuze. Bahabuze
Umubyeyi Bikira Mariya, bahabura Ukaristiya n’andi masakramentu adukomeza mu bukristu.
Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis Habiyambere yavuze kandi ko dukwiye kwishimira ko
muri uyu mwaka Imana yagaragaje ibitangaza ikora, kubera abantu b’ingeri nyinshi bakoze
ingendo ntagatifu bajya i Kibeho n’ i Kongo-Nili. Umubare wabo wariyongereye ugereranyije
no mu myaka yashize. Hari abagiye n’amaguru, hari n’abagiye n’imodoka. Yavuze ko hari
abantu benshi batumva ukuntu umuntu yamara iminsi ine mu nzira ajya i Kibeho n’amaguru,
akazamara indi ine agaruka. Benshi babibonamo ubusazi. Yavuze ko abo badashobora
kubyumva nyamara abakora izo ngendo bazi uwo bakurikiye. Yashimye abo bose bakoze
ingendo ntagatifu, avuga ko ari ikimenyetso kigaragaza ukwemera kwabo.
Umubare w’Abiyegurira Imana uragenda wiyongera
Nk’uko Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo yabivuze, muri uyu mwaka w’ukwemera
Diyosezi ya Nyundo yungutse icyarimwe abapadiri 10 bashya n’abadiyakoni 5. Yavuze ko kuba
muri iyi myaka ya vuba Diyosezi yarungutse abapadiri benshi nabyo ari ibitangaza by’Imana
ndetse yungamo avuga ko Imana irimo kuduhoza kubera Abapadiri bagera kuri 32 twapfushije
mu gihe cya Genocide yakorewe abatutsi abandi benshi bakajya ahandi ku buryo ubu
batakibarizwa muri Diyosezi yacu. Ngo ubu muri Diyosezi hari abapadiri bahakorera bagera kuri
80. Musenyeri yavuze kandi ko Diyosezi yacu ifite umubare munini w’abafaratiri kandi
bakomoka hafi muri paruwasi zose. Ubu abafaratiri bagera kuri 69. Yaboneyeho kongera
gushima Paruwasi ya Nyundo ubu yahagurukiye kohereza abana mu iseminari nto no mu mu
iseminari nkuru bityo akaba ariyo paruwasi yabonye abapadiri benshi nyuma ya 1994. Yagize
ati : « Nyundo, uvuye kure ».
Musenyeri yavuze kandi no kubijyanye n’abandi bahamagarirwa kwiyegurira Imana mu
miryango inyuranye. Yavuze ko nabo bagenda biyongera baba abahungu cyangwa abakobwa.
Hari benshi bakomoka muri Diyosezi ya Nyundo bagiye basezerana muri iyi myaka ya vuba.
Ngo muri rusange Diyosezi ya Nyundo iratanga abageni.
Ku bijyanye n’imiryango y’Abiyeguriye Imana ikorera muri Diyosezi ya Nyundo,
Musenyeri yavuze ko uyu mwaka hari imiryango 2 mishya yemerewe kuhatangiza ingo.
Umuryango umwe ni uwitwa Jésus-Marie-Joseph watangije urugo i Rususa, abawurimo
bakazakora mu buvuzi, undi muryango ni uwitwa Les Oblates du Saint-Esprit watangije urugo i
Rambura abawurimo bakaba bashinzwe uburezi.
Abakristu baragenda bumva kurushaho uruhare rwabo mu kwiyubakira Kiliziya
Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis Habiyambere yagarutse no k’uruhare rw’abakirisitu
mu kwiyubakira Kiliziya. Yavuze ko muri iyi minsi ya vuba hari ibikorwa bifatika abakristu
bakoze bigaragaza ukuntu imyumvire yabo yazamutse mu guteza imbere Kiliziya yabo.
Yagaragaje zimwe mu ngero zifatika arizo izi zikurikira :
- Paruwasi Busasamana
Abakristu bavuguruye Kiliziya ya Paruwasi yabo bakuraho isakaro rya
Fibrociment.
59
Abakristu bo muri Centrale ya Butaka barimo kwiyubakira Chapelle ya centrale
yabo izabatwara miliyoni ijana na makumyabiri (120.000.000 frw) kandi bagiye
kuyuzuza.
Muri centrale ya Kora iteganywa kuba Paruwasi vuba aha naho abakristu
batangiye kwiyubakira Kiliziya izabatwara hafi miliyono mirongo inani
(80.000.000 frw) ku buryo imbaraga babishyiramo ubona nta kibazo bibateye.
Nubwo abakristu atari benshi cyane, bayubaka bashishikaye kuko bifuza ko iyo
Centrale iba paruwasi vuba.
- Paruwasi Stella Maris Gisenyi
Abakristu batangiye imirimo yo kuvugurura Kiliziya ya Paruwasi yabo ndetse
barayongera kugira ngo ijyane n’igihe tugezemo, cyane ko iri no mu mujyi.
Uburyo batanga umusanzu wabo bigaragaza ko bamaze kumva uruhare rwabo
muri Kiliziya.
- Paruwasi Nyundo
Abakristu bavuguruye ubukarani bwa Paruwasi hamwe n’ibiro by’abapadiri,
bubaka inzu y’inama(salle) ndetse bavugurura n’ibyumba bya catécuménat.
Abakristu ba Centrale Kanama barimo kwiyubakira Salle nini izajya yakira inama
n’ubukwe mu buryo bwo kuyikodesha.
Centrale Rusamaza barimo kwiyubakira Chapelle ijyanye n’igihe tugezemo cyane
ko aho yubatse hashyizwe mu mbago z’umujyi wa Gisenyi.
- Paruwasi Rambura :
Mu gihe biteguraga Yubile y’imyaka 100 Paruwasi imaze ishinzwe, abakristu ba
Paruwasi Rambura bashishikarijwe gutanga umusanzu kugira ngo Kiliziya ya
Paruwasi yabo yari isakaje amategura ivugururwe, ndetse bamwe batanga
imiganda mu mirimo y’amaboko.
- Quasi-paroisse ya Kavumu yo muri Paruwasi Biruyi izaba paruwasi mu kwezi kwa
7/2014. Abakristu baho nabo bagaragaje umurava udasanzwe kuva iyo Centrale
yashingwa kugeza ubu.
Izi ni zimwe mu ngero yatanze, avuga ariko ko hirya no hino muri paruwasi za Diyosezi
ya Nyundo hari ibikorwa binyuranye by’abakristu bigaragaza uko bagenda biyubakira Paruwasi.
Hari abagize uruhare mu kugura imodoka ya Paruwasi,twavuga nka paruwasi Nyundo,
Busasamana, Rususa, Congo-Nil, Murunda, Birambo , Gisenyi.., hari abitanze mu kubaka
chapelle z’imiryangoremezo, iz’inama(succursale), iz’amasantrali, n’ibindi … Abo bose
bitabira kwiyubakira Paruwasi yarabashimiye, asaba abapadiri muri Paruwasi kujya bababa hafi
bafatanyije n’abagize za Komite eshatu bitanga kugira ngo ibyo bashinzwe bigende neza.
Musenyeri kandi yavuze no ku matsinda y’abana. Yagaragaje ko ayo matsina amaze
kugera ku ntera ishimishije mu iyogezabutumwa kandi atangiye vuba. Yashimiye abana bitabira
kujya mu matsinda yabo, ashimira n’ababyeyi barekura abana bagasanga abandi mu itsinda.
Yashimangiye ko amatsinda y’abana azadufasha kuvugurura ubukristu bwacu.
Musenyeri yashimiye abapadiri uburyo muri yi minsi bahagurukiye kwegera
imiryangoremezo bityo bakamenya uburyo abakristu babayeho iwabo.
60
Uretse ibi byashyizwe ahagaragara dukwiye gushimira Imana, Musenyeri yavuze ko buri
wese ku giti cye afite icyo yashimira Imana kubera uyu mwaka turangije.
Bimwe mu biteganyijwe gukorwa muri 2014
Nyuma yo kugaragaza ibyiza byagezweho ku bufatanye bw’abapadiri n’abakristu,
Musenyeri yagaragaje n’ibyo yifuza ko byakwitabwaho muri uyu mwaka wa 2014. Ibyo ni ibi
bikurikira :
- Centre de Santé yo ku Nyundo izakomeza kubakwa ku buryo bitarenze ukwezi kwa karindwi
2014, izatangira gukorera mu nyubako nshya iri kubakwa hafi ya Centre socio-pastoral ku
Nyundo.
- Mu kwezi kwa 7 n’ukwa 8/ 2014, Kiliziya ya Paruwasi Katedrale ikwiye kuzaba yavuguruwe,
isakaro rya fibrociment ryakuweho. Avuga kuri iki cyifuzo, Musenyeri yavuze ko n’ ubwo hari
byinshi abakristu ba paruwasi ya Nyundo bakoze muri iyi minsi, yizeye ko no kuvugurura
Kiliziya ya Paruwasi-Katedrali, bafatanyije na Padiri mukuru babishobora.
Musenyeri yatangarije abakristu ko muri uyu mwaka Abepiskopi Gatolika b’u Rwanda
bazagirira urugendo i Roma, bakazabonana na Papa Francisco kuya 3/4/2014.
Mu gusoza igitambo cya Misa, Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis Habiyambere
yashimiye abakristu ukuntu bitabiriye igitaramo ari benshi, aboneraho kubifuriza umwaka
mwiza wa 2014. Kubera ko bwari bwije, yasabye abasore n’inkumi kudatinda mu mayira,
ahubwo bagahita bataha mu ngo kugira ngo birinde ababatera ibishuko bitwikiriye ijoro.
Yasabye ababyeyi gusangirira hamwe n’abana mu rugo ibyo bateganyirije ubunani. Yabibukije
kandi ko amashuri agiye gutangira, abasaba kutarangazwa n’iminsi mikuru ngo bitume
basesagura kandi bafite inshingano zikomeye ku bana babo biga.
Igitaramo cyari cyatangiye sa kumi n’iminota icumi (16h10) cyashojwe sa kumi n’imwe
n’iminota mirongo itanu n’itandatu (17h56).
Didace MUSEBYUKUNDI
61
AMATSINDA Y’ABANA MURI PARUWASI YA KIBINGO ARAKATAJE
1. Ese amatsinda y’abana arakora muri Paruwasi ya Kibingo?
Amatsinda y’abana muri Paruwasi ya Kibingo ntabwo akora gusa, ahubwo arakataje nyuma
y’amahugurwa yabaye muri iyi myaka ibiri ishize 2012/2013, yahuje abahagarariye amatsinda
y’abana mu ma Paruwasi yose ya Diyosezi ya Nyundo .
Cyakora mu ntangiro z’uyu mwaka turimo byabaye agahebuzo. Abahagarariye amatsinda
y’abana muri Paruwasi ya Kibingo bafatanyije na Faratiti uri muri stage, tumaze gusura
amatsinda yose ya Paruwasi, twatangiye kwitegura umunsi mpuzamahanga w’abana wabaye
kuri 16 Gashyantare 2014. Iyo myiteguro yabimburiwe n’amarushanwa y’amatsinda y’abana
muri Paruwasi hose. Ayo marushanwa yibanze ku mbyino, ikinamico n’imivugo tugendeye ku
nsanganyamatsiko igira iti: “Dushyigikire amatsinda y’abana, twiyubakira Paruwasi”(Nibyo
koko tuziyubakira Paruwasi kuko nta wundi wadusimbura n’uwadufasha yahera kubyo
twagezeho). Iyo myiteguro rero yarakomeje mu mpande zose: abana bitabiriye rwose gutegura
Misa y’abana; bitabiriye amarushanwa bishimye, ariko cyane cyane bitabiriye Noveni itegura
uwo munsi yabereye mu miryangoremezo, n’ubwo bitari byoroshye kubera ko hari mugihe
cy’amasomo. Yatanze umusaruro ushimishije.
Ku munsi mukuru w’abana, Nyagasani yadukoreye ibitangaza hirirwa umucyo usesuye,dore ko
imvura yari imaze iminsi igwa, yariteye inkeke. Ibyo byatumye abana basaga magana
arindwi(700) bahurira kuri Paruwasi bavuye mu masantarali yose agize Paruwasi. Uwo mubare
watangaje abantu bose, cyane ko bwari ubwa mbere bibaye. Uwo munsi waranzwe n’ibyishimo
cyane cyane mu gitambo cya Misa cyari giteguwe neza. Nyuma ya Misa, ibirori byakomereje ku
kibuga cy’imikino, aho abana berekanye imikino inyuranye, yari yiganjemo imbyino, indirimbo,
ikinamico n’imivugo. Abana bagaragaje ko bafite impano nyinshi zikeneye gusigasirwa, kandi
berekanye ko nibatorezwa iby’Imana mu miryangoremezo no mu ngo iwabo, bazavamo intwari
n’ingirakamaro za Kiliziya. Mu bihangano by’abana, bagaragaje imbogamizi bafite: iya mbere
ni uko ababyeyi batari bake babangamira amatsinda y’abana( babategeka imirimo igihe cyo
kujya mu itsinda ry’abana, kuri bamwe bitewe n’inzangano mu miryango yabo nk’uko
amatsinda amwe yabyerekanye mu ikinamico,…). Gusa amagambo yavugiwe aho ngaho mu
birori, yagaragaje ko bamwe mu babyeyi bari bafite imyumvire mike ku matsinda y’abana.
Byarangiye rero benshi babonye ko amatsinda y’abana yari akenewe rwose kugira ngo abana
bagire ubwisanzure muri Kiliziya kandi babe umwe nk’uko ari intero y’abana ba Diyosezi yacu
ya Nyundo“Dawe bakumenye kandi babe umwe”. Nyuma y’ibirori hakurikiyeho ubusabane
n’itangwary’ibihembo ku matsinda 13 yarushije andi mu marushanwa. Mbega ibyishimo
by’abana‼ Na n’ubu baracyabinyunguta.
62
Bamwe mu bana bo mu Muryangoremezo wa Mutagatifu Agusitini/Kibingo
2. Ese koko amatsinda y’abana yari akenewe iwacu i Kibingo?
Ntacyo twagereranya n’amatsinda y’abana muri Paruwasi ya Kibingo, uretse kuyagereranya
n’”Umusemburo w’ubusabane”, akanyamakuru ka Diyosezi ya Nyundo. Koko yari akenewe
atari muri Paruwasi yacu gusa, ahubwo muri Diyosezi yacu, byagera no mu yandi madiyosezi
bikaba akarusho. Ibyo byagaragajwe n’itsinda ry’abana ryabivuze mu ikinamico mu gihe
cy’amarushanwa rigira riti:“amatsinda y’abana atari yaza, twari mu bwigunge. Ntabwo
twashoboraga guhura ngo tuganire cyangwa ngo dusabane. None ubu twageze kuri byinshi:
turahura, tugasenga, tukidagadura, tugafashanya, tugakundana; duhurira mu makorali, mu
makoraniro y’abasenga, mu miryango y’agisiyo gatolika, mu miryagoremezo, nabatarabigeraho
tugiye gushyiraho akacu. Ibyo byose tubikesha Kiliziya Gatolika yamamaye hano iwacu. Ikindi
kandi, kuba mubona twebwe abana twishimye tubikesha abapadiri n’ababyeyi batubyaye
batwitaho ijoro n’umunsi”.
Mu by’ukuri tubona amatsinda y’abana nashyigikirwa hari icyo bizahindura mu mibanire
y’abanyakibingo cyane cyane mu miryangoremezo, kuko hari abo bigora gusengera mu ngo za
bamwe mubagize umuryangoremezo. Nyamara abana ibyo bo ntibabigenderaho iyo
batabyinjijwemo n’ababyeyi. Amatsinda y’abana ni nk’umusemburo ugenda ututumba ku buryo
tubona uzakongeza ubumwe bwuzuye kubafite izina ry’abakristu benshi, cyane ko aka gace kacu
kiganjemo amadini y’ibyaduka. Biragaragara ko abana bo muri ayo madini na bo bishimira kuza
mu matsinda y’abana. N’ubwo hari ubwo babibuzwa n’ababyeyi babo, ababyemera usanga hari
ubusabane; kandi n’imyitwarire yabo ikaba igenda ihinduka nk’uko ababyeyi babyivugira.
Igishimishije muri Paruwasi ya Kibingo ni uko ababyeyi benshi (aha ndavuga abagore bakiri
bato) n’urubyiruko (abasore n’inkumi) biyemeje kwitangira amatsinda y’abana ku buryo
bugaragara. Ibyo binyuranye no mu maparuwasi menshi, aho ababyeyi babyihunza bavuga ko
ibyo ari iby’urubyiruko. Kandi koko umusaruro warabigaragaje amatsinda afashwa n’abo bagore
bakiri bato bunganirwa n’rubyiruko niyo akomeye kurusha andi. Ibyo byagaragariye mu
marushanwa twakoze dutegura umunsi mpuzamahanga w’abana, aho wasangaga abo bana bazi
Kiliziya ku rugero utakekeraho abana mu gihe kitari kinini amatsinda y’abana amaze atangiye.
Kubera ibyo rero, turashishikariza abatariyumva muri ubwo butumwa mu bana, kwisuganya
bagateza imbere ubuzima nsabaniramana bw’abana cyane ko mu ishuri ry’ubwenge, ahenshi
batagiha agaciro isomo ry’Iyobokamana.
63
3. Ibyishimo by’abitangira amatsinda y’abana
Nyuma y’umunsi mpuzamahanga w’abana, ababyeyi n’urubyiruko bitangira amatsinda y’abana
twagize umunsi wo kwinegura, tunarebera hamwe uko umunsi wagenze. Abenshi muri bo niba
atari bose, ni ubwa mbere bari babonye abana bangana batyo kuri Paruwasi bahujwe no kumva
Misa cyane ko ntawashidikanya ko bwari ubwa mbere habayeho ubusabane bw’abana. Byari
agashya ko abana baturutse mu miryangoremezo hafi ya yose ya Paruwasi Kibingo bahurira
hamwe bene ako kageni. Imiryangoremezo itaritaye kuri icyo gikorwa yababaye cyane ibonye
imikino, imyidagaduro yagenze neza, habuzemo uruhare rw’abana babo. Byari ibyishimo
bikomeye ku babyeyi n’urubyiruko babyitangiye, babona abana babo baserutse gitwari kandi
bakahavana intsinzi ishema n’ibyishimo. Na n’ubu baracyabinyunguta.
Kuri uwo munsi wo kwinegura abahagarariye amatsinda y’abana bose bari baje, tuboneraho
kunenga abataritabiriye umunsi mpuzamahanga w’abana(16 Gashyantare 2014) kandi
umufaratiri uri muri stage bose yari yarabasuye umuryangoremezo ku wundi bagahana iyo
gahunda.
Twese rero twafatiye hamwe gahunda y’amahugurwa kugira ngo twese turusheho gucengera
inyigisho ibumbiye mu mfashanyigisho igenewe abita ku matsinda y’abana mu
miryangoremezo. Bazahugurwa hakurikijwe amasantarari aho ubahugura azabasanga iwabo. Iyo
gahunda yongereye ibyishimo by’abari aho. Si ibyo gusa. Twaboneyeho no gutangiza isanduku
y’amatsinda y’abana muri Paruwasi izagenda ishyigikirwa na buri tsinda ry’abana nk’uko
twabyiyemeje.
Kwibanira n’abana ntako bisa. Burya Yezu yari yararyoherejwe n’abana kugeza ubwo avuze ko
ingoma y’ijuru ari iy’abameze nka bo. Natwe rero twakunga mu rya Yezu ko ntawarusha
ibyishimo umuntu ukundwa n’abana. No mu buzima busanzwe turabizi, urugo rwakira abana nta
ngingimira, abana bararukunda rwose. Umwana ni umuziranenge. Kumutoza iby’Imana akiri
muto bikaba kumupfunyikira impamba izamutunga amaze gukura. Abigisha abana mu
miryangoremezo babivuze neza aho bagiraga bati: “dushimishwa no kubona abana bitabira
itsinda ry’abana ntaho bahuriye mu myitwarire n’abataryitabira. Ubwo hacura iki tubonye
bavuyemo intumwa mu gihe kizaza? ”
Duterwa ibyishimo kandi no kubona ukuntu Paruwasi yacu ishyigikiye amatsinda y’abana.
Byaragaragaye ko gahunda nyinshi za Paruwasi, batibagirwa abahagarariye amatsinda y’abana.
Bigatuma rero ishyaka ryo kuyitangira ryiyongera. Uretse ko tutakwibagirwa kuvuga ibyishimo
twatewe na Diyosezi igihe ishyizeho gahunda yo guhugura abahagarariye amatsinda y’abana mu
maparuwasi yose ya Diyosezi n’abapadiri cyangwa abafaratiri bayashinzwe bakadushyigikira,
64
tugahurira ku Nyundo. Byatumye tubona aho duhera tumaze kumva uko abandi babigenje kugira
ngo amatsinda ashinge imizi.
Icyakora ntawabona uko mbivuga kuko intambwe tugezeho mu gihe gito irashimishije. Ariko
rero urugendo ruracyari rurerure. Bidusaba gukora ingendoshuri kugira ngo tuyingayinge andi
maparuwasi yakataje, bikaba bigaragarira no mu kizamini cy’Iyobobokamana ku bashaka
kwinjira mu iseminari ntoya. Ntabwo tuzatinda gukora ingendoshuri kuko urwa mbere
tuzarukorera muri Paruwasi ya Muramba tariki 13-14 Kamena 2014, tubifashijwemo
n’abahuzabikorwa b’ubutumwa muri Diyosezi yacu ya Nyundo. Urwo rugendo ruzitabirwa
n’abahagarariye amatsinda y’abana ku rwego rwa Paruwasi, abagize komite y’imiryangoremezo
y’icyitegererezo, bamwe mu bagize inzego za Paruwasi n’amasantarali tutibagiwe n’urubyiruko.
Ibyo bizatuma tuvoma ibindi bishya bizadufasha kwiyubakira Paruwasi muri rusange.
Mbega ibyishimo byo kwibanira n’abana‼ Ni n’umugisha ukomeye tuzarinda dusazana.
Tubikomereho, tuzagira ibyishimo bisendereye.
Fratri Pierre Damien DUSHIMIYIMANA,
uri mu butumwa (stage) muri p. ya Kibingo
PARUWASI YA NYUNDO YIJIHIJE UMUNSI NGARUKAMWAKA
W’IYOGEZABUTUMWA RY’ABANA
Abana : « Dusange Yezu atwigishe gusenga, kugira ngo dukure tunogeye Imana
n’abantu »(reba Lk 2.52)
Iyi ni intero abana bo muri Paruwasi ya Nyundo baserukanye igihe bizihizaga umunsi
ngarukamwaka w’Iyogezabutumwa ry’abana.
Kuwa gatandatu tariki ya 15/2/2014, ahagana sa mbiri
n’igice, mu mayira yose yerekeza kuri Paruwasi Katedrali ku Nyundo, mu ndirimbo
ziherekejwe n’ingoma, abana bazamukaga baririmba, bakereye kwizihiza umunsi ngaruka
mwaka w’Iyogezabutumwa ry’abana. Ubwo ni nako mu muhanda Kabaya-Mukamira-Nyundo,
za minibus zitwaye abana baturutse ku Kabaya zakimbagiraga zerekeza ku Nyundo, aho abana
baherekejwe n’abarezi na bamwe mu bayobozi ba Paruwasi Kabaya bari basuye bagenzi babo bo
ku Nyundo.
Ahagana saa tatu n’igice, benshi bamaze gusesekara kuri Paruwasi-Katedrali ku Nyundo,
nibwo umutambagiro ubanziriza Misa watangiye. Igitambo cya Misa cyayobowe na Padiri
Hagumineza J Paul, ushinzwe amatsinda y’abana muri Pauwasi ya Nyundo, akikijwe na Padiri
mukuru wa Paruwasi ya Nyundo, Padiri Théodose Utuje, Padiri wungirije muri Paruwasi
Kabaya, Padiri Evariste Dukuzimana ukomoka muri Paruwasi Kabaya akaba akorera ubutumwa
65
mu i Seminari nto yo ku Nyundo na Fratri Evariste Uwintwari ushinzwe amatsinda y’abana muri
Paruwasi ya Kabaya.
Misa yaririmbwe na Korali y’abana batoranyijwe mu masantrali yose agize Paruwasi ya
Nyundo. Abasomyi n’abahereza nabo bari abana ba Paruwasi ya Nyundo.
Mu nyigisho ye, Padiri Jean Paul Hagumineza yavuze ko uwo munsi abana n’abakuru
bakwiye gushimira Imana kubera ibyiza igirira abana n’ababyeyi, abibutsa ariko ko hirya no
hino, haba mu Rwanda no mu bindi bihugu, hari abana bababaye kubera impamvu zinyuranye.
Hari abababaye kubera inzara, abafite ibibazo baterwa n’intambara, n’abafite ibibazo
by’ubukene. Yasabye ko abo bose babazirikana muri icyo gitambo cya Misa. Yabwiye abana ko
baje basanga Yezu ngo abigishe gusenga kugira ngo bakure banogeye Imana n’abantu.
Yaboneyeho kubabwira ko bakwiye kurangwa n’umuco mwiza wo kubaha, bakubaha abo
bangana, ababaruta n’abo baruta. Yavuze ko abana basabwa kumvira ababyeyi, cyane cyane
igihe bageze mu zabukuru cyangwa bari mu byago.
Muri iyo misa abasaserdoti bahaye abana umugisha, bahera ku bana bataravuka,
bakurikizaho abana bato bari mu matsinda y’abana anyuranye.
Mu gutura, abana batanze ituro ry’agaseke risanzwe batanga n’imyaka.
Mu birori byakurikiye igitambo cya misa, Musenyeri Alexis Habiyambere, Umushumba wa
Diyosezi ya Nyundo, wari umushyitsi mukuru yagejeje ku bari aho ubutumwa.
Yatangiye avuga ko bishimishije kubona Paruwasi ya
Nyundo yashinzwe mbere y’izindi paruwasi zigize Diyosezi ya Nyundo (imaze imyaka 114)
igirana umubano na Paruwasi ya Kabaya yashinzwe nyuma y’izindi (imaze imyaka 3).
Yishimiye ukuntu amatsinda y’abana amaze gutera intambwe ishimishije muri Paruwasi ya
Nyundo, ashima Mama Jeannette Uwamahoro wo mu Muryango w’Abenebikira wafashije cyane
amatsinda y’abana ndetse akaba yarabaherekeje igihe amasantrali anyuranye yasuranaga.
Musenyeri yavuze ko ingeri zinyuranye z’abakristu zagenewe urubuga rwo guhuriramo,
atanga urugero k’urubyiruko n’ihuriro ry’abapfakazi, avuga ko n’abana batibagiranye kuko
bashyiriweho amatsinda y’abana. Yasabye abana gukoresha neza umwanya bahawe bitabira
amatsinda y’abana kugira ngo bakure ari abana bazima, abana basenga kandi bubaha buri wese.
Yifuje ko abana bakura biga neza, bagaca ukubiri n’uburara kandi bakirinda ibiyobyabwenge
byose.
Nyiricyubahiro Musenyeri Alexis Habiyambere yashimiye abantu bose bitanga kugira
ngo babe hafi y’abana bato. Yavuze ko abana bakeneye urukundo bityo ashimira abarimu
66
bagaragariza abana urukundo ari abari muri ibyo birori n’abatari bahari. Yagize ati : «
Barimu nimudufashe gutegurira igihugu abana bakunda igihugu, bitanga , bazi kubana birinda
ikintu cyose cyabatandukanya » Musenyeri yibukije ko twese turi abana b’Imana kandi ko
twese turi abanyarwanda.
Musenyeri yashimiye abantu bose bari baje muri ibyo birori kugira ngo bifatanye
n’abana , abasaba kwita ku bana cyane cyane ko baba batazi icyo abo bana bazaba cyo ejo
hazaza.
Musenyeri yaboneyeho umwanya wo kuvuga ko Nyirubutungane Papa Francisco
akomeye k’umuryango (famille), kubera iyo mpamvu akaba yarateganyije Sinode idasanzwe
izavuga ku muryango.
Mu gusoza Musenyeri yasabye ababyeyi kwereka abana babo urukundo babafitiye,
yibutsa ko kubyara byoroshye, kurera byo bikaba ibindi. Yasabye ababyeyi kurera abana babo
babaha urugero rwiza, bakabereka ko babakunze kandi ko babari hafi. Yashoje yongera
kwifuriza abari bitabiriye ibyo birori umunsi mwiza kandi abaragiza umubyeyi Bikira Mariya.
Ibirori rusange birangiye, hakurikiyeho ubusabane. Aho naho ibiganiro byarakomeje.
Ahawe ijambo, Mama Jeannette Uwamahoro yavuze ko yishimiye kuba yagize amahirwe yo
kwifatanya n’abana bo mu matsinda bizihiza umunsi w’Iyogezabutumwa ry’abana. Yishimiye
ko amatsinda y’abana bo ku Nyundo ageze ku rwego rwo guhuza amaparuwasi kuko yari
aheruka ku Nyundo bageze ku rwego rwo guhuza amasantrali. Yagereranyije Paruwasi ya
Nyundo na Kabaya nk’umwana w’imfura n’umuhererezi, asaba ko uwo mubano wakomeza
gushimangirwa hashyigikirwa cyane abana mu matsinda. Yibukije ko umwana ari cya giti
kikigororwa, bityo bikaba byoroshye kubageza ku cyo twifuza. Yaboneyeho gusaba abarezi
kurangwa n’imico myiza kuko abana barera bazagenda babigana. Ngo umwana umuha urugero,
we agakurikiza ibyo umubwiye.
Padiri Kanzira Gaspard, Padiri Mukuru wa Paruwasi Nyundo we yavuze ko azirikana
ukuntu inzego zose zishyira mo imbaraga ngo amatsinda y’abana ashinge imizi, ashimira
abayobozi mu nzego zitandukanye ukuntu bari bitabiriye ibyo birori. Amaze gushimira ababyeyi
bafasha abana babo kwitabira amatsinda y’abana, yashimiye Biro ya Diyosezi ishinzwe
Iyogezabutumwa kuba yarateguye agatabo k’imfashanyigisho ndetse ikaba ikora uko ishoboye
igahugura abahagarariye abandi mu bashinzwe amatsinda y’abana. Yarangije asaba abana
bitabira amatsinda kuzazana n’abatayitabira, asoza yifuriza urugendo rwiza abari baturutse muri
Paruwasi ya Kabaya.
Didace MUSEBYUKUNDI
67
BATURARIKIYE GUSANGIRA NABO, KWIVUGURURA NO GUSHIMIRA
YUBILE Y’IMYAKA 50 YA PARUWASI CRETE CONGO-NIL
Mu mwaka wa 2015, Paruwasi CRETE CONGO-NIL izizihiza Yubile y’imyaka 50 imaze
ishinzwe; imyiteguro yaratangiye, dore ko umunsi mukuru nk’uwo utegurwa hakiri kare.
None se abantu ko “bafêta” yubile y’imyaka 25, iy’imyaka 50, iy’imyaka 75 bavutse, babatijwe
cyangwa bashyingiwe nkaswe Paruwasi !!! Ikigaragara rero ni uko uyu Munsi Mukuru
uzanezeza Ijuru; nta gushidikanya ko mu birori by’uwo munsi YEZU na NYINA bazaba bahari ;
bazataha ubwo bukwe.
IMYITEGURO Y’UMWAKA WA YUBILE IRARIMBANYIJE
Mu kwitegura Yubile Abakristu ba Paruwasi CRETE CONGO-NIL batangiye ibikorwa birebana
n’imyiteguro umwaka ushize, aho bashyikirijwe imirongo ngenderwaho ariko bibanda cyane ku
kurushaho kwita ku isengesho, buri muntu ku giti, mu rugo, mu muryangoremezo no mu
Kiliziya. Aha kandi buri Mukristu akaba yarahawe agapapuro kamubera nk’imfashanyigisho
igaragaza gahunda azakurikiza mu gusenga ndetse no kurangamira YEZU ubana na buri wese
(YEZU INSHUTI TUBANA). Bitewe n’uko rero ufite YEZU aba afite byose n’ibindi birebana
n’ibyo bazifashisha mu kwizihiza uwo munsi bakazabigeraho gahoro gahoro babifashijwemo
n’uwo NYIRIMPUHWE wabakunze mbere ; kandi bagatega amatwi BIKIRA MARIYA
UMUBYEYI W’ABAKENE ; aho avuga ati :”Icyo ababwira cyose mugikore”. Yohani 2,5.
Bityo bagira uko kwizera bigasa nk’aho byikora.
Ku wa 07/09/2013 Inama ya CPAL ya Paruwasi CRETE CONGO-NIL iyobowe na Padiri
Mukuru A Gilbert NTIRANDEKURA, yarateranye igamije kureba uko buri wese ahagaze mu
kwitegura Umwaka wa Yubile; intero yabo ni imwe igira iti : Yubile dutegereje nitubere inzira
yo kwiyubaka mu butungane, yo kwiyubaka mu bukungu.
Bashimishwa cyane n’uko bafite UMUBYEYI BIKIRA MARIYA, aho bavuga bati : Ubukungu
bwose bwa mbere nuko dufite BIKIRA MARIYA.
68
Basanze rero icy’ingenzi cyaratangiye kugerwaho , bashimishwa n’uko ingamba zafashwe
umwaka ushize zifitanye isano cyane n’uz’uyu mwaka twatangiye w’Ukwemera.
- Isengesho rirakorwa neza mu ngo z’Abakristu, ndetse hakaba hari n’abatangiye gukora
isengesho rituje bigana YEZU KRISTU wabihamagariye ngo bamukurikire batijana. Abakristu
kandi barakangurirwa :
Kugira umutima usenga ;
Gusengana umutima usenga ;
Kuririmbana umutima usenga ;
Kuvugana umutima usenga ;
Kugendana umutima usenga ;
Kurangwa n’umutima usenga aho bari hose.
- Isengesho rya Noveni rizwi na bose kandi riramenyerewe kubera ibyiza bayibonamo, kuko
itoza abakristu gusenga kandi ikabyutsa abaguye, ituma Abakristu barushaho kumenya isano
n’ubumwe bafitanye, ituma Abakristu bahuza ukwemera kwabo n’ibikorwa, ikanatuma
Abakristu babona akanya ko kuganira ku bibazo bahura nabyo bakanabishakira ibisubizo
bafatanyije. Muri Paruwasi CRETE CONGO-NIL hakorwa Noveni eshatu mu mwaka ari zo :
Noveni ituma bibuka ubutumwa bwabo nk’Abalayiki, bakora bitegura Umunsi
Mukuru wo kuzirikana ku Butumwa bw’Abalayiki uba mu Kwezi kwa Kamena buri
mwaka;
Noveni ibahuza na YEZU NYIRIMPUHWE, bakora bitegura Umunsi Mukuru we,
wizihizwa ku cyumweru gikurikira PASIKA ;
Noveni ibafasha kwitegura Umunsi Mukuru w’Ijyanwa Mu Ijuru ry’UMUBYEYI
BIKIRA MARIYA, uba ku wa 15 Kanama buri mwaka. Abagize CPAL bakaba
bifuje ko habaho n’indi yajya ibafasha kwitegura Umunsi Mukuru wa NOHELI.
- Gushengerera YEZU KRISTU mu ISAKRAMENTU RITAGATIFU. Icyo GIKORWA cya
NYAGASANI CYATUBEREYE IGITANGAZA kikaba gishimisha Abakristu batabarika ; kuko
kubera ubwinshi bw’abifuza kumuhanga amaso kenshi, kuri Paruwasi hashyizweho gahunda yo
gushengerera ku wa kane nyuma ya MISSA ya mugitondo ; ku wa gatandatu guhera saa cyenda
(15h00’) ; ku cyumweru MISSA ya kabiri ihumuje n’ikindi gihe cyose buri Mukristu ashakiye
kuko hari Shapeli yateganyirijwe icyo GIKORWA.
- Kumva MISSA buri gihe. Abagize "CPAL" bakaba bashimira IMANA na Nyiricyubahiro
Musenyeri Alexis HABIYAMBERE Umushumba wa Diyosezi ya NYUNDO, kubera ubwitange
bw’Abasaserdoti ba Paruwasi CRETE CONGO-NIL, bakora igihe n’imburagihe kugira ngo
bakenure Intama za NYIRIGIKUYU bashinzwe. Paruwasi CRETE CONGO-NIL ni ngari cyane,
ifite Centrale umunani (8), ariko zose zigerwamo buri byumweru bibiri cyangwa bitatu
hagaturirwa Igitambo cy’UKARISTIYA. Haba hari kandi n’ibindi bikorwa nko gusura
abarwayi, gusura Imiryangoremezo, gusura Ibigo by’Amashuri, gusura Chorales; gutegura
Imyiherero y’ibyiciro binyuranye, kwigisha Abageni n’Abagarukiramana n’ibindi…
- Imiryangoremezo yose irakora neza mu rwego rwo gushyira mu bikorwa amabwiriza atangwa
n’Inzego za Kiliziya hamwe n’ibyemezo by’Inama Nkuru ya Paruwasi ku byerekeranye
n’Umwaka w’Ukwemera no kwitegura Umwaka wa Yubile ya Paruwasi CRETE CONGO-NIL.
- Imiryango ya Agisiyo gatolika iragenda ikura, bigaragazwa n’Abakristu bayigana, haba mu
kuyinjiramo no kuyigisha inama mu rwego rwo kurushaho kwitagatifuza.
69
Muri iyi nama kandi yateranye ku wa 07/09/2013, habereye umuhango ukomeye wo kwita
amazina, Centrale n’Inama zose zigize Paruwasi CRETE CONGO-NIL, ayo mazina akaba
yaratoranyijwe hashingiwe ku Batagatifu, Abakristu bazajya biyambaza kandi bakanareba
amateka yabo, kugira ngo bashobore kubigiraho no kubigana, bityo batere ikirenge mu cyabo
mu kubaka Kiliziya ya NYAGASANI no kwitagatifuza nkabo.
Urugero twatanga ni nko kuri za Centrale zahawe Amazina y’Intumwa za YEZU :
N° IZINA RYA CENTRALE RISANZWE IZINA RY’UMUTAGATIFU
1 CONGO-NIL PETERO
2 GAKERI FILIPO
3 BWIZA MATIYASI
4 MPINGAMABUYE TOMASI
5 MURENGERI ANDEREYA
6 MANIHIRA BALITOROMAYO
7 KIVUMU YAKOBO MUKURU
8 MBERI TADEYO
Abahagarariye Centrale kandi, bahawe ijambo ry’IMANA rizabaherekeza aho bari hose dusanga
mu Ivanjili ya Matayo 28, 19-20; aho YEZU yabwiye Intumwa ze ati : “Nuko rero nimugende
mwigishe amahanga yose”.
Ikindi ni uko Imiryangoremezo nayo idafite Amazina y’Abatagatifu izaba yayabonye bitarenze
ukwezi k’Ukwakira 2013.
Abagize CPAL kandi bemeje ko buri rwego ruzajya rwizizihiza Umunsi Mukuru w’Umutagatifu
biragije buri mwaka; rukanareba niba rudaca ukubiri n’uko yari ahagaze mu kwemera kwe akiri
ku Isi. CARITAS n’Ibigo by’Amashuri Gatolika biri muri Paruwasi CRETE CONGO-NIL
nabyo bifite Abatagatifu byitiriwe kandi byiyambaza. Abandi bazahabwa Amazina
y’Abatagatifu bazitirirwa kandi/cyangwa bazajya biyambaza, hari : Abagabuzi b’Ingoboka
b’Ukaristiya; Abahereza n’Abasomyi; Abakaraza, Abashinzwe Umutuzo; Chorale n’Imiryango
ya Agisiyo Gatolika n’Amakoraniro y’Abasenga.
PARUWASI CRETE CONGO-NIL nayo yitiriwe BIKIRA MARIYA UMUBYEYI W’ABAKENE,
ni byiza, ikazareba igihe izajya ihimbariza Umunsi Mukuru yishimira uwo MUBYEYI, atari ku
munsi ihuriyeho n’Abakristu bose ba Diyosezi ya NYUNDO.
Ibindi byavuzweho kandi bifitanye isano n’imyiteguro y’umwaka wa Yubile twavuga :
1) Ko buri centrale igomba kugira gahunda mu gukorera Urugendo Rutagatifu ku Murwa wa
BIKIRA MARIYA ; abakristu bakaza kuhakorera umwiherero ugaragaramo Igitambo cya
MISSA, Penetensiya, Inzira y’Umusaraba, inyigisho no kwiragiza BIKIRA MARIYA UMUBYEYI
W’ABAKENE.
2) Ko hagomba kubaho gahunda yanditse igaragaza gusura Centrale zose, Inama zose,
Imiryangoremezo yose, Amatsinda y’Abana, Urubyiruko, Imiryango y’Agisiyo Gatolika
n’Amakoraniro y’Abasenga ; Chorale ; Ibigo by’Amashuri Gatolika ; Abahereza n’Abasomyi
n’ibindi…
3) Ko hazajya habaho guhimbaza kurushaho Umunsi wo Kuzirikana ku Butumwa bw’Abalayiki
uba muri Kamena buri mwaka, kugira ngo bose barusheho kumva akamaro k’uwo munsi
n’uruhare rwabo mu kubaka Kiliziya ya NYAGASANI.
70
4) Ko habaho kugenera Imiryango ya Agisiyo Gatolika n’Amakoraniro y’Abasenga Iminsi
Mikuru yayo yihariye, iba iteganyijwemo n’imihango irebana nayo ; bigashyirwa nko ku yindi
minsi itari iy’Icyumweru ; kuko hari igihe baba bateganyije kwisanzura bihagije no gusezerano
kwa buri muntu, ariko igihe kikaba gito.
Abagize CPAL ya Paruwasi CRETE CONGO-NIL bizigamiye Ingingo irebana n’umutungo ko
rero yo, izasuzumwa mu nama itaha. Ariko bashimishwa n’uko ibimaze kugerwaho ari byinshi ;
ndetse no kuri ROHO imbuto ziragaragara. Barangiza bagira bati : « mu kwizera byose
birashoboka ».
Ahandi ho se byifashe bite muri uyu mwaka w’Ukwemera ??? CRETE CONGO-NIL Baraho
kandi barabatashya ; byose mbona bigenda neza, keretse niba ari uko ndebesha amaso y’inyuma.
Ariko bakeneye inkunga y’ibitekerezo nk’Abasangiramurage n’Abasangirangendo ku mwaka wa
Yubile mwumvise.
Umubyeyi w’Abakene ati : « Nyemera , nanjye nzakwemera ». (Ibonekerwa ryo kuwa 15/2/1933)
Jacques NTARUVUGIRO
Paruwasi Crête Congo-Nil
PARUWASI Y’UMUTIMA MUTAGATIFU WA YEZUYA KINUNU MU
MYITEGURO YO GUHIMBAZA YUBILE Y’IMYAKA 50:
“Duhamye aho turi hose ko turi abakristu”
Mu mwaka wa 2018, paruwasi y’Umutima Mutagatifu wa Yezu ya Kinunu izizihiza
Yubile y’imyaka 50 kuko amateka atwereka ko iyi paruwasi yashinzwe mu mwaka w’1968. Ni
muri urwo rwego rero, muri uyu mwaka wa 2014, umuryango w’Imana uri muri paruwasi ya
Kinunu watangiye urugendo rw’imyaka itanu rwo kwitegura kwizihiza ibyo birori
by’akataraboneka.
Twihaye intego yo kurangwa n’ukuri mukwemera kwacu. Ibyo twemera bijyane n’ibyo tubamo
bya buri munsi. Duhamagariwe “guhamya ukwemera, mu magambo no mu bikorwa"25
.
IBIKORWA BYO KWITAGATIFUZA MURI PARUWASI YACU
2014: Kwitabira Missa y’Icyumweru
“Twubahe umunsi w’icyumweru, ube umunsi wo gusenga no kuruhuka indi mirimo”26
.
Abakristu bazashishikarizwa gutura igitambo cy’Ukaristiya cyane cyane kwitabira umunsi
w’icyumweru.
Twubahirize umunsi w’icyumweru kuko ari umunsi wa Nyagasani
Umunsi w’icyumweru ni umunsi wo gusenga Imana
Umunsi w’icyumweru ni umunsi wo kuruhuka
Kirazira gusiba missa y’icyumweru kuko ariryo sengesho riruta ayandi yose.
Dufate umugambi udakuka wo kwitabira missa y’icyumweru tudakererewe.
Ni koko birakwiye ko duharanira kwivugurura mu bukristu bwacu.
2015: Urugo rw’abashakanye
“Urugo rw’abashakanye nirube igicumbi cy’ukwemera. Ibyo birasaba ko bahora biyibutsa
inshingano z’isakramentu ry’ugushyingirwa bahawe, bagasenga kandi bagatoza abana babo
umuco wa gikristu”27
.
25
Ibaruwa Abepiskopi Gatolika bo mu Rwanda bandikiye abakristu mu mwaka w’ukwemera, TWIVUGURURE mu kwemera kwacu, Kigali, kuwa 21 Ugushyingo 2012, n°8 26
Twivugurure mu kwemera kwacu, n°20 27
Twivugurure mu kwemera kwacu, n°23
71
“Urugo ni Kiliziya y’ibanze”28
-Isengesho mu rugo29
-Ubwumvikane mu rugo
-Inama y’urugo
-Uburere bw’abana
-Buri rugo rutunge Bibiliya30
, “gutunga no gusoma Bibiliya” 31
, gutunga Bibiliya no kuyisoma
kuko ari ijambo ry’Imana rimurikira ubuzima bwacu32
“Ijambo ry’Imana ritubere koko itara ritumurikira mu nzira y’ukwemera kwacu”33
-Abari mu rugo bafatanye urugendo rwo kwitagatifuza
2016: Amasakramentu adutagatifuza
Guhabwa neza amasakramentu
« Guhimbaza no guhabwa amasakramentu neza twabyiteguye »34
Kubaha no guha agaciro amasakramentu kubera ko aduhuza n’Imana kandi akadufasha gukura
mu buzima bwa gikristu. Ayo masaramentu aherekeza ubuzima bw’abakristu kuva bakivuka
kugeza igihe cyo kuva ku isi35
.
2017 : Umubyeyi Bikira Mariya
Aradusabira akatugira inama
Amabonekerwa cyane cyane iryabereye i Kibeho
Ubutumwa bwa Kibeho: “Kwemera Yezu Kristu, gusenga nta buryarya no kwisubiraho mu
myitwarire yacu”36
.
2018: Umwaka wa Yubile
Imihimbazo ijyanye no kwizihiza umwaka wa Yubile
Umwaka w’impuhwe za Nyagasani, Umwaka wo gushimira Imana.
IBIKORWA BITEZA IMBERE PARUWASI YACU
« Roho nziza mu mubiri muzima »
-Inyubako ya Kiliziya ya Santarali ya Syiki
-Kuvugurura icumbi ry’abanyeshuri riri kuri paruwasi
-Kubaka inzu mberabyombi kuri paruwasi (salle polyvalente du Sacré Cœur de Jésus)
-Kubaka inzu y’amacumbi kuri paruwasi (Maison d’accueil du Sacré Cœur de Jésus) (Salle
polyvalente + Maison d’accueil = centre pastoral du Sacré Cœur de Jésus Kinunu)
-Kuvugurura Kiliziya ya Santarali ya Murama
-Kubaka inzira y’umusaraba kuri paruwasi.
Byose bigomba kubakirwa ku nkingi eshatu:
28
Ibaruwa Myr Alexis HABIYAMBERE,S.J. yageneye umunsi wo gusoza umwaka wa cumi wo gusoza umwaka wa cumi w’itangazwa ry’imyanzuro ya Sinodi idasanzwe, “Tubadukanye imbaraga, imihigo yacu izira gucogora”, Nyundo, kuwa 20 Ugushyingo 2011, p.4 29
Tubadukanye imbaraga, imihigo yacu izira gucogora, p.4 30
Tubadukanye imbaraga, imihigo yacu izira gucogora, p.4 31
Twivugurure mu kwemera kwacu, n°21 32
Ubutumwa bugenewe umunsi w’Iyogezabutumwa ry’abana, 17 Gashyantare 2013, p.8 33
Twivugurure mu kwemera kwacu, n°21. 34
Twivugurure mu kwemera kwacu, n°20 35
Iyogezabutumwa ry’abana, p.9 36
Twivugurure mu kwemera kwacu, n°25
72
1. Guharanira ibyateza imbere buri wese muri twe
2.Guteza imbere ingo zacu
3.Guteza imbere Kiliziya, umubyeyi wacu
-Le développement integral de l’homme.
‘Ibyo twiyemeje muri Batisimu bikwiye kuduhora ku mutima.
Ibyo twanze mu mvugo, nitubyange no mu ngiro’37
.
Padiri Léonidas NGARUKIYINTWARI
Paruwasi KINUNU
AMAKURU AMWE NAMWE YA DIYOSEZI
MUTARAMA 2014
Tariki ya 01.01.2014 : K’uyu munsi w’intangiriro z’umwaka, Musenyeri yaturiye Igitambo
cy’Ukaristiya muri Katedrali ya Nyundo, abakristu bayuzuye bakeye. Yashimiye Imana ibyiza
byinshi yagiriye Kiliziya ya Kristu iri muri Diyosezi, cyane kuba twarungutse abapadiri bashya
icumi, n’ukuntu abakristu bitabiriye kuzirikana ku mahame y’Ukwemera mu miryango-remezo,
kandi hakanaboneka abakristu benshi bagarukira Imana. Yasabye ko uwo mwete wakomeza no
muri uyu mwaka wa 2014.
Tariki ya 02.01.2014: Abadiyakoni ba Diyosezi ya Nyundo uko ari 5, bazanye kwifuriza
umwaka mushya muhire Umushumba wa Diyosezi.
K’uyu munsi kandi, Musenyeri Vincent HAROLIMANA Umushumba wa Diyosezi ya
Ruhengeri yaje kuramutsa no kwifuriza umwaka mwiza Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo.
Tariki ya 04.01.2014: Urubyiruko rwa Gisenyi n’urwo kuri Goma rwahuriye muri paruwasi ya
Muhato mu rwego rwo gushakira hamwe ingamba zo kwubaka amahoro muri ibi bihugu byo mu
Biyaga bigari.
Tariki ya 06.01.2014: Komisiyo igizwe n’intumwa za rubanda yaje ku Nyundo kureba
ahateganyirijwe kuzubakwa urwibutso rushya rw’abazize jenoside yakorewe abatutsi. Aho
urundi rwari ruri umugezi wa Sebeya warahangije.
Tariki ya 07.01.2014: Umuyobozi w’Akarere ka Rubavu yaje gusura ahubakwa ikigo gishya
nderabuzima cya Diyosezi ya Nyundo, ni ku Nyundo hafi y’amashuri mato n’ayisumbuye.
Tariki ya 08.01.2014: Abagize akanama kashyizweho n’Umwepiskopi kugira ngo gakurikirane
ibijyanye n’umuryango w’Abahire ba Nyina wa Jambo (Association Publique de Fidèles) bagize
inama banashyikiriza Umwepiskopi imyanzuro n’ibyifuzo byabo.
Tariki ya 12.01.2014: Ku butumire bwa Padiri mukuru wa paruwasi ya Gisenyi,
abakangurambaga ba Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa bahuguye Komite 3 za
paruwasi n’iz’amasantarali (Komite Nyobozi, Ncungamutungo na Ngenzuramutungo) ku
birebana n’inshingano za buri Komite, ndetse baganira k’uburyo barushaho kubungabunga
umutungo wa paruwasi na santarali bawongera kandi bacunga neza uhari.
37
Twivugurure mu kwemera kwacu, n°17
73
Tariki ya 15-16.1.2014: Abasaserdoti bose ba Diyosezi bakikije Umushumba wa Diyosezi
bagize inama. Nk’uko ari umuco muri Diyosezi, abashinzwe imirimo rusange (Iyogezabutumwa,
Uburezi, Caritas, Umutungo, Catéchèse, Seminari, Ubutabera n’amahoro), batangarije
abasaserdoti ibyakozwe mu mwaka wa 2013, banagaragaza ibiteganyirijwe uyu mwaka wa
2014.
Tariki ya 20.01.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yari mu Nama y’Inteko rusange ya
CORAR, i Kigali.
Tariki ya 28 - 31.01.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yari mu Nama y’Inteko rusange
isanzwe ya Caritas-Rwanda i Kigali.
Tariki ya 29 - 30.01.2014: Abakozi babiri ba Komisiyo y’ubutabera n’amahoro ya Diyosezi ya
Nyundo bitabiriye inama y’Umuterankunga CAFOD, yabereye i Goma.
GASHYANTARE 2014
Tariki ya 01.02.2014: Intumwa z’abakristu 32 ba paruwasi ya Rususa baje kwifuriza
Umushumba wa Diyosezi Noheli nziza n’umwaka mushya muhire wa 2014.
Tariki ya 03.02.2014: Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo aherekejwe n’abapadiri bo ku
Nyundo bagiye mu Ruhengeri kwifuriza Umushumba waho Noheli nziza n’umwaka muhire wa
2014.
Tariki ya 08.02.2014: Abiyeguriyimana bo muri Zone Pastorale ya Gisenyi bijihirije isabukuru
yabo muri Katedrali ya Nyundo.
Tariki ya 08.02.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yasuye ikigo cyitwa Komera cyita ku
bana bafite ubumuga cyo muri paruwasi ya Mushubati kimaze igihe, cyatangijwe na Padiri
Eugène Murenzi. Yanasuye communauté y’ababikira baho i Mushubati.
Tariki ya 09.02.2014: Umushumba wa Diyosezi yifatanyije n’abiyeguriyimana bo muri Zone ya
Kibuye mu isabukuru y’ubuzima bwo kwiyegurira Imana.
Tariki ya 13.02.2014: Inama ya Diyosezi ishinzwe umutungo yahujwe no kureba uko
wakoreshejwe mu mwaka wa 2013, hanakorwa ingengo y’ibizakorwa muri 2014.
Tariki ya 14.02.2014: Umuyobozi mushya w’Abafureri b’Abayozefiti Frère J.M.V. Azibereho
yaje gusuhuza Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo.
Tariki ya 15.02.2014: Kuri paruwasi Katedrali ya Nyundo, amatsinda y’abana yijihije umunsi
ngarukamwaka w’Iyogezabutumwa ry’abana. Abana benshi baherekejwe n’abarezi babo
bitabiriye uwo munsi. Kuri uwo munsi kandi abana baherekejwe na bamwe mu barezi
n’abayobozi b’inzego za paruwasi Kabaya, bose hamwe bagera ku ijana basuye bagenzi babo bo
ku Nyundo bafatanya gutura igitambo cya Misa nyuma bafatanya ibirori n’ubusabane.
Insanganyamatsiko y’uwo munsi yari: “Abana, dusange Yezu ngo atwigishe, kugira ngo dukure
tunogeye Imana n’abantu”.
Tariki ya 15.02.2014: Abapfakazi biyeguriyimana baje kwifuriza Umwepiskopi wa Nyundo
ibihe byiza bya Noheli n’Umwaka muhire.
74
Tariki ya 16.02.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yaturiye igitambo cy’Ukaristiya mu
iseminari nto yaragijwe Pie X agaragaza ko atangije ku mugaragaro umwaka mushya
w’amashuli.
Tariki ya 17.02.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yabonanye n’ Umukuru w’Abamonaki
ba Mutagatifu Benedicto w’i Trèves ho mu Budage, wari wazanwe no gusura ababikira
b’Ababenedictine nk’uko amategeko y’uwo muryango abigena.
Tariki ya 18.02.2014: Abakangurambaga ba biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa basuye
imiryangoremezo 2 ihagarariye iyindi mu nkambi ya Kiziba baganira n’abakristu bayo uburyo
barushaho kunoza isengesho ry’umuryangoremezo, n’uburyo bahuza imirimo ya gitumwa
iteganywa mu muryangoremezo n’imibereho yabo mu nkambi.
Tariki ya 18-19.02.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yayoboye inama y’abashinzwe
umutungo wa za Diyosezi barebera hamwe raporo y’imicungire y’umutungo wa services
Diyosezi zihuriraho y’umwaka ushize n’ingengo y’imari iteganyirijwe uyu mwaka wa 2014.
Tariki ya 19-21.02.2014: Abakangurambaga ba Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
basuye paruwasi Mubuga na Kibingo babonana na komite z’imiryangoremezo 10 yatoranyijwe
muri gahunda yo kuvugurura imiryangoremezo ngo ibe ishingiro ry’ubukristu, igicumbi
cy’amahoro, ubwiyunge n’iterambere, babonana kandi na komite y’amatsinda y’abana muri
paruwasi na komite nyobozi. Barebeye hamwe uko iyo miryangoremezo n’amatsinda y’abana
bagenda bivugurura, intambwe imaze guterwa ndetse n’ingorane zikigaragara.
Tariki ya 25-23.02.2014: Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro yasuye paruwasi : Gisenyi,
Kabaya, Muramba, Muhororo, Gatovu, Rususa, Kavumu, Kinunu, Biruyi, Kivumu na Muhato.
Yaganiye n’abayobozi kuva ku rwego rwa paruwasi kugeza ku muryangoremezo
n’abahagarariye amatsinda anyuranye akorera muri paruwasi. Barebera hamwe imbuto zeze ku
bikorwa bya “Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro”, banarebera hamwe ubutumwa
Nyirubutungane Papa Fransisiko yageneye umunsi mpuzamahanga wo gusaba amahoro tariki ya
01 Mutarama 2014.
Tariki ya 27.02.2014: Caritas Nyundo ya Zone ya Gisenyi yagize inama y’inteko yayo rusange.
WERURWE 2014
Tariki ya 01.03.2014: Mu buryo bwo kwakira ku mugaragaro Umuryango
mushya w’Ababikira bitwa Oblates du Saint Esprit waje muri Diyosezi,
Musenyeri Alexis Habiyambere yaturiye igitambo cy’Ukaristiya mu rugo rwabo i Rambura, aho
uwo muryango uri. Ingo zabo zose ziri mu Rwanda zari zohereje abazihagararira. Abo Babikira
bari mu rugo rwahoze kera ari urwa Benebikira.
K’uyu munsi kandi kuri Goma habereye ubusabane bw’abagore b’i Gisenyi n’ab’i Goma mu
mugambi wo kwimakaza amahoro n’ubuvandimwe.
Kw’iyi tariki i Goma, Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro ya Nyundo ifatanyije na Komisiyo ya
Goma yahuje abagore barenga 120 (60 b’abanyarwanda na 60 b’abakongomani) mu rwego
rw’ubusabane, baganira ku bijyanye no gukunda igihugu, ukacyitangira ariko mu bwubahane
n’imibanire myiza n’abaturage b’ibindi bihugu.
Tariki ya 03.03.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yayoboye Inama Nyobozi ya
Kinyamateka.
75
Tariki ya 04 - 06.03.2014: Abakozi ba Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro babifashijwemo
n’umukozi w’umufatanyabikorwa AGEH, Reginas Ndayiragije, bakoze isuzuma mikorere
n’inyongera gaciro by’imyaka ibiri Eleonora Vona, Umwunganizi (Coopérante) wa AGEH yari
amaze akorera Komisiyo.
Tariki ya 04 - 07.03.2014: Abepiskopi Gatolika bose bo mu Rwanda bari mu nama yabo
isanzwe.
Tariki ya 06.03.2014: Umushumba wa Diyosezi n’Umunyamabanga wa Leta ushinzwe
iby’ubuzima bahuriye i Murunda kugira ngo bashakire hamwe ibisubizo by’ibibazo bimwe na
bimwe byabonekaga mu bitaro by’aho.
Tariki ya 07 - 09.03.2014: i Gisenyi habereye amahugurwa y’abanyeshuri bo mu mashuri
yisumbuye bo mu mugi wa Gisenyi bavuye mu bigo binyuranye, bahugurwa ku itegeko
ry’ubutaka ndetse no ku butumwa Papa Fransisko yageneye umunsi mpuzamahanga wo gusaba
amahoro, wizihijwe tariki ya 01 Mutarama 2014.
Tariki ya 08.03.2014: Na none i Goma habaye ihuriro ry’abagore, bizihiriza hamwe umunsi
mpuzamahanga w’abagore. Iryo huriro ryari ryateguwe na Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro ya
Diyosezi ya Goma, abaturutse muri Komisiyo ya Nyundo bari 20.
Tariki ya 08.03.2014: Umudamu witwa Inge wo mu Bubiligi yaje kuganira n’Umushumba wa
Diyosezi ku mishinga ya Diyosezi ashakira inkunga.
Tariki ya 10.03.2014: Musenyeri yagiye i Roma, mu ruzinduko Abepiskopi basabwa kugirirayo
buri myaka 5 bagasengera ahashyinguwe Intumwa Petero na Paulo, kandi bakabonana na Papa
n’Inzego Nkuru z’Ubuyobozi bwa Kiliziya. Yanaboneyeho umwanya wo gusura incuti za
Diyosezi zo mu Butaliyani.
Tariki ya 14 - 16.03.2014: i Busasamana habaye amahugurwa y’abanyeshuri bavuye mu bigo
binyuranye by’amashuri yisumbuye y’iyo paruwasi, bahugurwa ku itegeko ry’ubutaka ndetse no
ku butumwa Papa Fransisko yageneye umunsi mpuzamahanga wo gusaba amahoro, wizihijwe
tariki ya 01 Mutarama 2014.
Tariki ya 17 -21.03.2014 : Abakangurambaga ba Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
basuye paruwasi Birambo, Nyange, Muhororo na Muramba, bahura na komite
z’imiryangoremezo yatoranyijwe muri gahunda yo kuvugurura imiryangoremezo ngo ibe
ishingiro ry’ubukristu, igicumbi cy’amahoro, ubwiyunge n’amajyambere ndetse na komite
y’amatsinda y’abana muri paruwasi. Barebeye hamwe intambwe imaze guterwa kuva aho iyo
gahunda itangiriye, barebera hamwe n’ibyagezweho nyuma y’amahugurwa bahawe na
Duterimbere n’UMUSEKE.
Tariki ya 21.03.2014: Umukangurambaga wa Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
yitabiriye inama yabereye ku Muhororo iyobowe n’intumwa ya Association UMUSEKE ikorera
i Kigali ariko igakorana na Club ziharanira kubaka amahoro zikorera mu mirenge imwe n’imwe.
Muri iyo nama hari kandi intumwa ya Duterimbere nayo ikorera i Kigali na Madame Sylvia
Servaes, intumwa ya Misereor mu bijyanye no kubaka amahoro. Club yo ku Muhororo iterwa
inkunga n’Umuseke ifasha urubyiruko kubaka amahoro, yerekanye intambwe imaze gutera mu
gufasha urubyiruko rwo mu mashuri yo ku Muhororo kubaka amahoro hifashishijwe ubuhamya
bw’abana bahinduye imyumvire ku bijyanye n’ubwiyunge, ndetse bakina n’ikinamico-nyigisho
ziherekejwe n’amashusho bahawe n’Umuseke. Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
nayo ifite programu ifasha abakristu kubaka amahoro yifashishije imiryangoremezo n’amatsinda
76
y’abana kandi abahagarariye komite z’amatsinda y’abana muri paruwasi zose nabo bahuguwe
n’Umuseke.
Tariki ya 25.03.2014: Umukangurambaga wa Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
yitabiriye inama yahuje abafatanyabikorwa ba Misereor mu bijyanye no kubaka amahoro
bakorera mu Rwanda, kandi bafite programu bafatanya na Misereor muri iki gihe. Barebeye
hamwe aho izo programu zabo zigeze, bongera kuganira ku ihugurwa bagiriye hamwe na
bagenzi babo b’i Burundi kuva kuya 19 kugeza kuya 21/11/2013.
MATA 2014
Tariki ya 02 - 03.04.2014: Umukangurambaga wa Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
yasuye paruwasi ya Busasamana na Nyundo, ahura na komite z’imiryangoremezo yatoranyijwe
muri gahunda yo kuvugurura imiryangoremezo ngo ibe ishingiro ry’ubukristu, igicumbi
cy’amahoro, ubwiyunge n’amajyambere ndetse na komite y’amatsinda y’abana muri paruwasi.
Barebeye hamwe intambwe imaze guterwa kuva aho iyo gahunda itangiriye, bareba
ibyagezweho nyuma y’amahugurwa bahawe na Duterimbere n’UMUSEKE.
Tariki ya 05.04.2014: Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro ya Diyosezi ya Nyundo yongeye na
none ifatanyije n’iya Diyosezi ya Goma guhuriza ku Gisenyi abagore b’abakongomani
n’abanyarwandakazi baganira ku ruhare rwabo mu nzego zifatirwamo ibyemezo, mu kwimakaza
“ubutabera n’amahoro”.
Tariki ya 09.04.2014: Diyosezi ya Nyundo yibutse abapadiri n’abandi biyeguriyimana bayo
bazize Jenoside yakorewe abatutsi. Uwo munsi kandi abo ku Nyundo bose bibutse abazize
jenoside bose biciwe muri Katedrali ya Nyundo mu gikari cyaho no mu misozi ikikije Nyundo
muri icyo gihe. Imihango yabanjirijwe n’umutambagiro kuva ku murenge wa Nyundo kugera
muri Katedrali, hakurikiraho Igitambo cya Misa cyayobowe na Myr Nsengumuremyi, Igisonga
cy’Umwepiskopi; Umushumba wa Diyosezi yari mu rugendo mu Butaliyani. Hari abapadiri
benshi, abayobozi mu nzego za gisiviri n’iza gisirikari. Misa ihumuje habaye umwanya wo
kuganira, bose bahuriza ku cyerekezo cy’ingenzi cy’uyu mwaka wa 20 Jenoside ibaye, cyo
kwibuka duharanira kwiyubaka.
Tariki ya 12.04.2014: Musenyeri yagarutse iwe, asanganirwa n’abapadiri batuye hafi
bahagarariye bagenzi babo.
Tariki ya 15.04.2014: Abasaserdoti ba Diyosezi ya Nyundo bakikije Umwepiskopi wacu
bahuriye mu gitambo cya Misa yo guha amavuta umugisha (messe chrismale) bakanasubira mu
masezerano bagiriye Imana. Muri iyo misa, Umushumba wa Diyosezi ya Nyundo yibukije
abasaserdoti ko bakwiye gukomeza kurangwa n’imyifatire irangamiye Imana yo yabatoye ititaye
ku butoni, bakunga ubumwe kandi buri gihe bakimakaza ubwiyunge. Yaboneyeho kubwira
abakristu bari baje mu misa ko nabo bakwiye gushimira Imana idutoramo abasaserdoti.
Yabasabye kujya bashyigikira umwana ugize igitekerezo cyo kwiyegurira Imana, bose abasaba
kujya bareka Roho w’Imana akabayobora.
Tariki ya 21.04.2014: Musenyeri Alexis Habiyambere yari mu nama idasanzwe ya CORAR i
Kigali, biga uburyo bwo kwakira Umunyamigabane mushya ubasumbya imigabane kugirango
CORAR yunguke ingufu z’imikorere.
Tariki ya 23.04.2014: Habaye inama nkuru isanzwe ya RIM na none Musenyeri Alexis
Habiyambere ayihagarariye.
77
Tariki ya 24.04.2014 : Umukangurambaga wa Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
yasuye paruwasi ya Kabaya, ahura n’abahagarariye imiryangoremezo yose, abakuru b’inama,
komite y’amatsinda y’abana ku rwego rwa paruwasi, ndetse n’abahagarariye komite za
paruwasi. Baganiriye ku bikwiye kuranga imikoranire yabo n’abo bahagarariye
nk’abafashamyumvire (animateurs communautaires), baganira kandi no ku buryo bunoze bwo
gucunga udusanduku tw’ingoboka twatangijwe hirya no hino mu miryangoremezo kugira ngo
turusheho gushyigikira ubumwe bwabo aho kuba twaba intandaro y’amakimbirane kubera
gucungwa nabi.
Tariki ya 25.04.2014: Abayobozi bahagarariye inzego zinyuranye bo muri MINALOC, Intara
y’Uburengerazuba, n’Akarere ka Rubavu baje kureba ahateganyirizwa kuzubakwa urwibutso
rushya rw’abazize jenoside yakorewe abatutsi. Bahavuye baramukije Umushumba wa Diyosezi,
baganira kuri icyo gikorwa bose bahuriyeho kandi bifuza ko cyatunganywa neza.
Tariki ya 26.04.2014: Ababikira bitwa Oblates du Saint Esprit b’i Rambura baje kuramutsa
Umwepiskopi ku Nyundo.
Tariki ya 29.04.2014: Umushumba wa Diyosezi yabonanye n’abasore bifuza kujya mu i
Seminari nkuru i Rutongo yemereramo 10 bazajyayo mu ntangiriro z’umwaka w’amashuli
utaha.
Ku mugoroba w’iyi tariki, Elsa van der Taelen Matabishi yitabye Imana iwabo mu Bubiligi aho
yari amaze iminsi arwariye.
Elsa ni Umufashabutumwa (Auxiliaire de l’Apostolat) wa Diyosezi ya Nyundo. Yavuye iwabo
yiyemeza kuba uwa Nyundo, ayikorera atizigama imyaka myinshi mu ishuli ryateguraga
abarimukazi ry’i Muramba . Hanyuma akora umurimo w’icungamari muri Economat Général ya
Nyundo, yasubijwe i Burayi n’imidugararo y’igihe cya Jenoside, kuko yari akuze ntiyashoboye
kugaruka nyuma.
Yashyinguwe mu Bubiligi ku italiki ya 09 saa ine n’igice no mu Rwanda kw’iyo saha
twaramwibutse. Imana imuhembere ibyiza byose yayikoreye, aho yanyuze hose.
Tariki ya 30.04.2014: Muri Hoteli Umubano habereye umuhango wo gutangaza uruhare rwa
Kiliziya Gatolika mu kwubaka amahoro n’ubwiyunge mu Rwanda.
GICURASI 2014
Tariki ya 02.05.2014: Umushumba wa Diyosezi yerekeje iyo mu Kanage, areba aho imirimo
igeze yo kubaka amazu y’i Murunda bazavuriramo abagomba kubagwa, ahavuye anareba aho
inzu abasaserdoti ba paruwasi nshya igiye kuzatahwa i Kavumu igeze yuzuzwa neza.
Tariki ya 03.05.2014: Kuri paroisse ya Muhato habereye ibirori byabimburiwe n’igitambo cya
Misa kiyobowe n’Umwepiskopi, bose bishimira imyaka 80 Padiri J.Baptiste Mendiondo
Habineza amaze avutse, kandi abatijwe. Abasaserdoti bari benshi n’abakristu Kiliziya yuzuye
kandi ari mu mibyizi.
Bose bashimiye uwo musaserdoti wakunze abanyarwanda akemera kuba umusaserdoti wa
Diyosezi ya Nyundo ndetse agatangira yigana n’abandi mu Nyakibanda, none akaba amaze
imyaka 52 akorera Kiliziya mu Rwanda, ataratezutse k’urwo rukundo.
Tariki ya 03.05.2014: Komisiyo y’Ubutabera n’Amahoro ya Nyundo yahuje urubyiruko rwo
mu mashuri makuru (za kaminuza), bahurira i Goma bari abanyeshuri 120 (abanyarwanda 60
n’abakongomani 60) , nabo baganirizwa ku nsanganyamatsiko ijyanye no kumenya “kugisha
umutima inama”, urubyiruko ntirwishore buhumyi mu bije byose kandi rufite ubwenge ndetse
rwaraminuje.
78
Tariki ya 05.05.2014: Umufureri ukuriye aba Fureri b’aba F.I.C.(ni ukuvuga abafureri bitangira
uburezi bwa gikristu), yanyuze ku Nyundo kugira ngo aganire n’Umwepiskopi.
Tariki ya 07 - 08.05.2014: Abapadiri bose ba Diyosezi bahuriye mu nama yabo ya kabiri
y’umwaka. Iyo nama yibanze kukunoza imigambi y’ishingiro bagenderaho mu mubano wabo wa
kivandimwe no mu iyogezabutumwa. Umwepiskopi yanabagejejeho amakuru y’urugendo yari
avuyemo i Roma.
Tariki ya 09 - 11.05 ndetse na tariki ya 23-25.05.2014: Ku Gisenyi no ku Nyundo habereye
na none amahugurwa yahuje abanyeshuri bo mu mashuri yisumbuye bahugurwa ku itegeko
rigenga ubutaka mu Rwanda ndetse no ku butumwa Nyirubutungane Papa Fransisko yageneye
umunsi mpuzamahanga wo gusaba amahoro ku isi nkuko byavuzwe haruguru. Muri buri
“Centre” hahurira abanyeshuri 40.
Tariki ya 11.05.2014: Abakozi, abacuruzi n’abikorera ba paruwasi ya Mushubati, ishami rya
Kibirizi, baherekejwe na padiri mukuru wa paruwasi Mushubati basuye bagenzi babo ba
paruwasi Congo-Nil, bungurana ibitekerezo ku ruhare bagira mu Iyogezabutumwa rya Kiliziya
cyane ko bagize amahirwe yo kugira ubumenyi n’ubushobozi byisumbuye.
Tariki ya 11 - 16.05.2014 : Umukangurambaga wa Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
yasuye paruwasi Congo-Nil, Mushubati na Kibuye, ahura na Komite z’imiryangoremezo
yatoranyijwe muri gahunda yo kuvugurura imiryangoremezo ngo ibe ishingiro ry’ubukristu,
igicumbi cy’amahoro, ubwiyunge n’amajyambere, ndetse na komite y’amatsinda y’abana muri
paruwasi. Barebeye hamwe intambwe imaze guterwa kuva aho iyo gahunda itangiriye, bareba
n’ibyagezweho nyuma y’amahugurwa bahawe na Duterimbere n’UMUSEKE.
Tariki ya 12.05.2014: Twamenye incamugongo y’urupfu rwa Mama Leontia wari Umukuru
w’Ababikira b’Abizeramariya, waguye mu Butaliyani aho yivurizaga.
Mama Leontia avuka mu Rugerero muri paruwasi ya Nyundo. Ari aho avuka, ari mu muryango
w’Abizeramariya no mu bamuzi bose bavugaga ko Imana ihamagaye uwayikundiye, akarangwa
no kwiyoroshya, gushishoza no gukunda abandi anabitangira. Imana imwakire mu bayo kandi
urugero yatanze ruzabere benshi icyitegererezo.
Tariki ya 13.05.2014: Umukangurambaga wa Biro ya Diyosezi ishinzwe Iyogezabutumwa
yasuye umuryangoremezo witiriwe Mutagatifu Matayo uhuza abakozi gatolika bakorera ku
Karere ka Rutsiro n’abandi bakozi n’abikorera baturiye Centre ya Congo-Nil. Baganiriye ku
mikorere y’uwo muryangoremezo ndetse bungurana ibitekerezo k’uburyo barushaho kunoza
imikorere bifashishije amatsinda y’imirimo ya gitumwa na gahunda iteganyijwe y’inama
y’umuryangoremezo nk’uko tubisanga mu gatabo “Dawe bakumenye kandi babe umwe”,
k’imfashanyigisho y’abita ku matsinda y’abana, p.115-117.
Tariki ya 17.05.2014: Ku butumire bw’incuti za Diyosezi, Musenyeri Alexis Habiyambere
yanyarukiye mu Burayi, aho azatanga ibiganiro kandi akanabonana n’abakunda Diyosezi ya
Nyundo bo muri ibyo Bihugu.
Tariki ya 28-30.05.2014: Guhera ku wa gatatu nimugoroba, abasaserdoti bakuru ba za doyenne
zo muri Diyosezi ya Nyundo n’iya Cyangugu bari kumwe n’abayobozi b’ibitaro n’amavuriro ya
Kiliziya gatolika, n’abashinzwe gahunda y’ubusugire bw’ingo ba Diyosezi zombi, bahuriye kuri
“Centre d’accueil St François ku Gisenyi. Bari batumiwe na RPRPD, ariryo huriro
ry’abanyarwanda bo mu Nteko ishingamategeko bita ku bibazo by’ubwiyongere bw’abaturage
n’iterambere (Reseau des Parlementaires Rwandais pour la Population et le Développement).
79
Bigiye hamwe ikibazo giteye inkeke cy’ubwiyongere bw’abaturage butajyana n’ubwiyongere
bw’ibibatunga. Bemeranyijwe ko hakwiye kubaho uburyo bwo kugenzura uwo muvuduko wo
kubyara abo Igihugu kidashoboye kurera. Basobanuriwe uburyo bunyuranye bwo kubigeraho
ariko uruhande rwa Kiliziya rubereka ko n’ubwo bazashyira ingufu mu gukangurira abantu
uburemere bw’ikibazo, bo bazibanda kukugisubiza hakoreshejwe uburyo bwa kamere.
Aha niho dusoreje amakuru yacu, n’ah’ubutaha.
Françoise BAMURANGE