UN-ova Agenda 2030 za održivi razvoj

(s posebnim naglaskom na Cilj

održivog razvoja br. 13: odgovor na

klimatske promjene)

Stručni skup: “Pariški sporzum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike”

Zagreb, 27. lipnja 2017., Kuća Europe

Marko Paškvan,

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

UN-ova razvojna agenda

2000: UN-ova Milenijska deklaracija

2000.- 2015: Milenijski razvojni ciljevi (MDGs)

2015.- 2030: Ciljevi održivog razvoja (SDGs)

Milenijski ciljevi razvoja (MDGs): 2000-

2015.

Cilj 13: odgovor na klimatske promjene

* Prihvaćajući da je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama primarni

međunarodni, međuvladin forum za pregovaranje o oblicima globalnog odgovora na klimatske

promjene.

13.1 Osnažiti prilagodljivost i adaptivni kapacitet na rizike povezane s klimatskim uvjetima i prirodnim

katastrofama u svim zemljama.

13.2 Integrirati mjere vezane za klimatske promjene u nacionalne politike, strategije i planiranje.

13.3 Unaprijediti obrazovanje, podizanje razine svijesti, kao i ljudske i institucionalne kapacitete u

svezi s ublažavanjem i smanjivanjem utjecaja klimatskih promjena, odnosno s prilagođavanjem i

ranim upozoravanjem na klimatske promjene.

13.a Primijeniti obvezu koju su razvijene zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o

klimatskim promejnama preuzele kako bi zajedno prikupile 100 milijardi dolara godišnje do 2020. iz

svih izvora i tako odgovorile na potrebe zemalja u razvoju u kontekstu značajnih aktivnosti na

ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena i transparentnosti primjene, te u potpunosti

opreacionalizirati Zeleni klimatski fond kroz njegovu kapitalizaciju, što je prije moguće.

13.b Promicati mehanizme za podizanje kapaciteta za učinkovito planiranje i upravljanje u svezi s

klimatskim promjenama u najnerazvijenijim zemljama, što podrazumijeeva i fokusiranje na žene i

mlade, odnosno na lokalne i marginalizirane zajednice.

Međusobna povezanost različitih ciljeva i

pod-ciljeva

13. Odgovor na klimatske

promjene

6.5. Do kraja 2030 implementirati

integririno uoravljanje

vodnim resursima

7.3. Do kraja 2030 udvostručiti

globalnu stopu energetske učinkovitosti

11.6. Do kraja 2030 umanjiti

negativan utjecaj gradova na

životnu sredinu 12.4. Do kraja 2020 postići

ispravno gospodarenje kemikalijama i svim oblicima

otpada tijekom cjelokupnog uporabnog

ciklusa

14.2. Do kraja 2020 održivo

upravljati i štititi morske I obalne

ekosustave

15. 3. Do kraja 2020 boriti se

protiv desertifikacije,

obnoviti degradirana zemljišta i tla

Ciljevi 13 i 14

Glavne poruke i rezultati konferencije

Potpora provedbi Pariškog sporazuma

Konsenzualno usvajanje završnog dokumenta (deklaracije) konferencije:

“Poziv na akciju”

(*uz rezervu SAD na paragraf deklaracije koji govori o Pariškom

sporazumu)

Predanost borbi protiv acidifikacije mora i oceana (“zlog blizanca globalnog

zatopljenja”)

Apel na kontinuirane napore za transferom tehnologija u zemlje u razvoju, a i

razvoj njihovoh domaćih kapaciteta za borbu protiv glavnih okolišnih izazova

Podizanje svijesti o osobito ranjivoj situaciji Pacifičkih malih otočnih država u

razvoju

UN High Level Political Forum (HLPF)

Glavno tijelo UN-a za evaluaciju i reviziju provedbe Agende 2030 i Ciljeva održivog

razvoja

Godišnja zasjedanja pod okriljem ECOSOC-a, te svake četvrte godine pod okriljem

Opće skupštine

Nacionalne dobrovoljne revizije („National Voluntary Reviews”): 2016., 2017., 2018….

Slijedeća zasjedanja:

2017: iskorjenjivanje siromaštva i promoviranje napretka u svijetu promjena

(ciljevi 1, 2, 3, 5, 9, 14)

2018: transformacija prema održivim i otpornim društvima (ciljevi 6, 7, 11, 12, 15)

2019: osnaživanje ljudi i osiguranje uključivosti i jednakosti (ciljevi 4, 8, 10, 13, 16)

Značaj provedbe UN-ove Agende 2030

za održivi razvoj

SVE države članice UN-a preuzele su na sebe POLITIČKU obvezu provedbe

Agende 2030 (NIJE riječ o pravno obvezujućem dokumentu, već se može

smatrati svojevrsnim „soft law-om”)

Provedba 17 Ciljeva održivog razvoja u gotovo svim sferama političkog,

društvenog i gospodarskog života na nacionalnoj razini

Moguće reforme u smislu donošenja novih i/ili ažuriranja postojećih

sektorskih strategija, akcijskih planova, a i zakonskih te pod-zakonskih akata

Jačanje javno-privatnih partnerstava

Jačanje međunarodne razvojne pomoći RH

Uključivanje svih dionika u proces

provedbe

Nacionalna razina

Pored državnih institucija,

potrebno je uključiti i sve

zainteresirane predstavnike

civilnog društva, akademske

zajednice, medija, sindikata,

privatnog sektora…

Konstantno jačanje osviještenosti

u javnosti o održivom razvoju

Jačanje stručnih kapaciteta

Međunarodna suradnja

Regionalno, u okviru EU, globalno

Izvješćivanje o provedbi u okviru

UN-a

Globalni outreach sa svim

zainteresiranim državama

Voditi računa da je riječ o doista

globalnom planu održivog

razvoja, primjenjivom u cijelom

svijetu

HVALA NA POZORNOSTI! Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Služba za UN, globalna pitanja i međunarodne organizacije

E-mail: un2030@mvep.nr