UNDP 2dio skripta

7/25/2019 UNDP 2dio skripta

1/18

34. Drava kao organizacijaOrganizacija je skup meusobno povezanih ljudi.koji zajednikim radom i zajednikimsredstvima, udruujui se, ele postii zajednike ciljeve.

Elementi organizacije su:

- ljudi (dva ili vie !izikih lica",

- zajedniki ciljevi (teleoloka pretpostavka koja se zasniva na zajednikim interesimaljudi ili promociji njihovih zajednikih interesa",

- !unkcionalna organiziranost i aktivnost (pravila ureenja i djelovanja", koja u sebiukljuuje podjelu posla (kroz institut nadlenosti", kao i disciplinu lanstva(strukturna pretpostavka",

- sredstva neophodna za provoenje aktivnosti (materijalna pretpostavka", koja mogubiti sredstva koja koriste organizacije, kao i sredstva kojima upravljaju i raspolauorganizacije,

- ime ili naziv !irme, te njeno sjedite,- prepoznatljivi oblici unutarnjeg i vanjskog komuniciranja (komuniciranje

podrazumijeva jeziku komunikaciju unutar organizacije, kao i relaciju organizacija-vanjsko okruenje",

- postojanje pravnih normi koje trajno ureuju meusobne odnose, kao i mehanizamdonoenja tih normi,

35. Organizacija dravnih poslovaOsim osnovnih, vanjske (vojna" i unutarnje (unutarnji red i mir", drava provodi i sljedeevanije !unkcije#

- klasna !unkcija,- osiguranje socijalne integracije (koordinacija",- osiguranje slobode pojedinca (kroz provoenje naela pravne drave",- osiguranje socijalne sigurnosti (kroz tendencije razvoja od garantiranja minimuma

socijalne jednakosti, do drave blagostanja".Pravni oblici u kojima se iskazuju funkcije drave su:- zakonodavni,- izvrnopolitiki,- sudski,- upravni.

Ovi oblici, koji se iskazuju kao vlast, mogu se mani!estirati kao jedinstvo vlasti ili diobavlasti.Jedinstvo vlastiu nekoj dravi podrazumijeva obavljanje svih !unkcija vlasti krozaktivnost jednog organa.

36. Oblici dravne djelatnosti su: zakonodavni, izvrno politi!ki, sudski i upravni

oblika. Zakonodavni oblik dravne funkcije"akonodavni oblik dravne #unkcije (legislativa" predstavlja djelatnost dravnih organa kojiizrauju i donose pravne propise najvie pravne snage u dravi.$akonodavstvo donosi opa pravila, koja imaju svoje djelovanje na sva lica. $akonodavnadjelatnost, koja ukljuuje i ustavnu djelatnost, na opi nain ureuje brojne ovjekove djelatnosti#

- drutvene i ekonomske odnose,- politike odnose,- kulturne odnose,- porodine odnose i druge djelatnosti korisne za drutvo.

%stavne norme su najvie norme jedne drave. % cilju donoenja ovih najviih normi, neke draveobrazuju ustavotvorne skuptine, koje obavljaju ovu djelatnost. &ruge drave preputaju donoenjeustavnih normi redovnim skuptinama, uz odreena procesna ogranienja.Osim stvaranja prava, zakonodavna !ukcija drave se stara i o provoenju zakona (ukljuujui i ustav".


2/18

% 'osni i ercegovini najviu zakonodavnu djelatnost vri )arlamentarna skuptina 'osae i

ercegovine. Ona je sastavljena od dva ravnopravna doma# )redstavnikog doma i &oma naroda, a

donosi zakone i druge propise tek onda, kada ih oba doma, u istovjetnom tekstu usvoje.

b. Izvrnopolitiki oblik dravne funkcije

*zvrnopolitiki oblik dravne !unkcije ili izvrna vlast (egzekutiva" predstavlja !unkciju dravne

vlasti koja se zasniva na provoenju normi zakonodavne vlasti kroz sistem stvoren od vlade i kojuprovodi vlada.+gzekutiva je dio ukupne vlasti koji ima zadatak da provodi i izvrava politike odluke koje je donijelalegislativa.*zvrni organ (najee vlada" ima nadlenost donoenja odluka u okviru %stava, te predlaganjezakona,zakonodavstvo vodi dravu, a egzekutiva to pretvara u stvarnost.Predstavnici izvrno-politike vlasti u dravi su ef drave i vlada.

c. $udski oblik dravne #unkcijeudski oblik dravne !unkcije provodi se kroz djelatnost sudova, kao nezavisnih, nepristrasnih isamostalnih dravnih organa, koju oni ostvaruju u sudskom postupku, kroz raspravljanje iodluivanje o pravnim sporovima s autoritetom presuene stvari.Sudsku funkciju moemo promatrati kroz njena osnovna obiljeja i to:- sud, - sudije, - sudski postupak, - presudu% organizacionom pogledu, sudsku !unkciju vre sudovi. udovi su dravni organi kojima je

povjereno vrenje sudske !unkcije, a to se navodi u ustavu ili zakonu drave.udsku !unkciju obavljaju sudije. irem smislu, sudsku(pravosudnu" !unkciju obavljaju organi# tuilatva, pravobranilatva,advokatura, sudska uprava i notarijat.d. %pravni oblik dravne #unkcije

%pravnu !unkciju jozovu dravna adminsitracija jerpredstavlja one organe koji adminstrativno,provode ono to donesu druge vlasti i druge !unkcije drave.%pravni oblik dravne !unkcije ostvaruje se putem pro!esionalnog kadra, ljudi koji su se

posvetili obavljanju ovih poslova.Organi upravnog oblika dravne djelatnosti mogu poduzimati konkretne korake,pokretati radnje,ka izvrenju!propisakoji su im stavljeni u nadlenost, oni donose norme akte neophodne zaizvravanje propisa koji su im stavljeni u nadlenost, a koji se dijele na dvije vrste i to#

1 op"ipravni akti pravilnici, instrukcije, naredbe i si.",2 pojedinani pravni akti #naje"e rjeenja$.

%osni i &erce'ovini, podjelu dravni( or'ana koji provode upravne djelatnosti vrimo na:

ministarstva uprave,upravne or'anizacije, a'encije, direkcije, zavodi,inspektorati,uredi i sl.ad uprave je podreen brojnim naelima, od kojih je najvanije naelo zakonitosti. Osim naelazakonitosti, koje ograniava samovolju dravnih organa, ova djelatnost se moe kontrolirati i

drugim oblicima pravnog i politikog nadzora, kao i decentralizacijom uprave i prenoenjemnjenih djelatnosti, ali samo onih koje smije prenositi, na javna preduzea i nedravne organe.3&. 'oja( i obiljeja dravnog organa&ravni organi su historjska kategorija, postojali su od nastanka drave. % preddravno dobai doba nastanka drave, bili su to oblici organiziranja primitivne vlasti, koji su nastajali zbog

potrebe tadanje vlasti.%kupnost dravnog aparata podijeljena je na manje organizacione jedinice, koje se nazivajudravni organi.&ravni organ nije !iziko lice, ve vie lica, koja su udruena s ciljem da obavljaju !unkcijedrave.

ravni organipredstavljaju !ormu organiziranja koja u sebi sadri poslove, koje obavljaju

!izika lica za raun drave. o je sistem, meusobno povezanih i koordiniranih grupa ljudi,uvezanih u strogu hijerarhiju, s ciljem izvrenja !unkcija drave. )ostoji razlika i izmeudravnog organa i dravne organizacije. &ravni organi su dio dravne organizacije.


3/18

a. &ravno slubeno liceravni organ sastoji se od pojedinaca! fiziki" lica, koje nazivamo slubenim osobamakoji svoje poslove obavljaju prema posebno odreenim uputama kao svoju slubenu dunost,u javnom interesu i prema utvrenim pravilima slube.% svome radu, obavezni su pridravati se utvrenih pravila. /ko u svojoj djelatnosti

prouzrokuju tetne posljedice mogu odgovarati#- krivino, - graanski (za tetu", - politiki.% zavisnosti od njihovih poslova i zadataka, razlikujemo#

a" predstavnici naroda u zakonodavnom organu (poslanici i delegati",b" sudije,c" javni radnici,d" !unkcioneri,e" inovnici ili slubenici od karijere,!" namjetenici.

% cilju zatite lica koja obavljaju odgovorne poslove, za vrijeme vrenje tih poslova,konstitue se poseban institut njihove zatite koji se zove imunitet.#unkcionalni imunitetima lice koje obavlja povjerenu !unkciju, a to znai da e biti oslo-

boen krivinog gonjenja za radnje koje proizilaze iz obavljanja njegove !unkcije.)ustracija jeuklanjaje !unkcionera sa ranijih pozicija zbog pretpostavke da su u ranijem reimu, koji

je zamijenjen novim, usko saraivali s policijom (posebno tajnom", da su krili ljudska prava islobode ili pomagali u toj djelatnosti.% radu dravnih organa, pojedine aktivnosti su jako vane, jedna od tih aktivnosti je glasanje. *nstitutglasanja je dio procedure za donoenje odluka dravnih organa. )reduslov glasanja je postojanjekvoruma.*voru(predstavlja minimalni broj lanova nekog organa ili tijela koje vri glasanje, a koji moraju

biti prisutni da bi se odralo odluivanje.Odluke se, osim ovakvog glasanja, mogu donijeti i konsenzusom.

$onsenzuspredstavlja jedan od naina donoenja odluka, zasnovan na usklaenim stajalitima viesubjekata odluivanja o odreenom pitanju. % svojoj sutini, konsenzuzje potpuna saglasnost svihsudionika o nekom pitanju. &onesene odluke glasanjem zovu se votum.lubeno lice u dravnom organu moe obavljati i vie !unkcija , ako one nisuinkopatibilne, tj nespojive jer bi njihovo obavljanje tetilo dravnim interesima.b. 0lasi!ikacija dravnih organaPrema klasinoj podjeli razlikujemo sljede%e vrste dravni" organa:

a" politiki i struni, da li je lice pro!esionalno ili nepro!esionalno i da li je politiko ilistruno

b" oruani i civilni da li ima oruanu silu ili ne, oruana sila je vojska i policija, ali

oruani organi su podreeni u odnosu na civilnec" zborni i inokosni, da li odluke donose pojedinci ili grupe lica, ako odluke donosipojedinac onda je to inokosni organd" odluujui i izvrni, odluujui donose odluke, a izvrni izvravajue" demokratski i birokratski u zavisnosti kako se zapoljavaju slubenici, ako je to

javnim konkursom, onda je to demokratski&azlike izme'u dravni" organa mogu biti:

I. u sastavu dravnog organa i nainu odluivanja:

1. individualni, donoenje odluke individualno monokratsko2. kolektivni, donoenje odluke od strane vie lica kolegijalno

II. u teritorijalnoj nadlenosti:

1. centralni (npr. 1entralna izborna komisija 'i", centralna tijela dravnih org2. regionalni (0antonalni sud 'iha",3. lokalni (npr. slube za upravu pri opinama".


4/18

III. u odnosu na znanja koja trebaju imati slubene osobe:

1. pro!esionalni (npr. sudije u sudovima",2. nepro!esionalni (npr. poslanici u zakonodavnom organu".

IV. u strukturi poslova:

1. zakonodavni,

2. izvrno-politiki,3. pravosudni,4. upravni.

V. u "ijerar"ijskom poloaju!

1. najvii,2. vii,3. nii

VI. u zavisnosti kako slubena osoba dolazi na obavljanje poslova#1. nasljedni,2. izborni,3. postavljeni4. nametnuti.

ruge podjele dravni" organa.

)odjela na vanjske, koji su usmjereni na izvravanje poslova s drugim dravama i dravnimorganima i unutranje organekoji iskljuivo djeluju unutar drave.

- inokosni ili kolegijalni e! dravnog organa,- ministrastva vanjskih poslova,- agencije i drugi dravni organi koji se bave europskim integracijama ili

meunarodnom saradnjom,- ambasade, diplomatski ili konzularni organi koji obavljaju djelatnost s drugim

dravama.)odjela dravnih organa na originalne i izvedene organe bila je dosta prisutna u ranijojhistoriji prisutna u ranijoj historiji. 2last monarha smatrana je izvornom, iz koje su

prozilazile druge (izvedene" vlasti i organi.c. +eoretska raz(atranja o pojedini( pitanji(a dravnih organa

3ajea teoretska razmatranja bila su usmjerena na sljedea polja djelatnosti#- tradicionalna i moderna gledita o poloaju ljudi u dravnom organu,- pravna pozadina organiziranja dravnih organa,- socioloka pozadina organiziranja dravnih organa.

1. ovjek udravnom organu!

anija shvatanja pravne teorije o dravniim organima, ustvari su dravne voe bilepoistovjeene s dravom. &ok su ivjele i drava postojala, a kada bi umrli, nestajala je i ta

drava. jetimo se 4uja 5*2 i njegove izreke 6&rava, to sam ja7.8oderna shvatanja uloge je djelovanje pojedinaca u kojem postupaju po ranije utvrenimpravilima. akvo postupanje !izikih lica u dravnom organu naziva se transperso-nalnost.Osobine transpersonalnosti su#

- djelovanje pojedinca u interesu drave a ne u linom interesu,- zabranjeno je djelovanje pojedinca u interesu drugog pojedinca ili druge organizacije,- djelovanje slubenih osoba obavlja se prema utvrenim normama, a ako one nisu

dovoljne, doputeno je djelovanje diskrecionom ocjenom (ocjena organa koji rjeavakonkretni predmet".

2. birokratizacija!

(eberje posebno ukazivao na birokratizaciju dravnih organa.

'irokratizacija je shvaena kao mehanizam ponaanja dravnih organa koji iskljuujepersonalnost u svom radu. 'irokratija se temelji na#- hijerarhiji,


5/18

- postupanju po slubenoj dunosti,- zapoljavanju visokostrunih ljudi i- impersonalizaciji.

(eberukazuje na te vrijednosti birokratije, kao posebna obiljeja zapadnog shvatanjadravnih organa.

&anas se izraz birokrati9a negativno doivljava. On oznaava takvo ureenje vlasti u kojem!unkcionira#- skupa i nee!ikasna administracija,- predmeti se rade po tromim i dugotrajnim procedurama,- u vlasti rade neodgovorni inovnici.

3. )vitka drava*!

:edan oblik birokratizma, nastao u skorijoj prolosti (osamdesete godine 55 stokjea",naziva se 6vitka drava7. Ovaj oblik je uvela 8argaret aer ;. godine, a to je ustvari

provoenje javne privatizacije kao i naplata pune cijene bez obzira da li se naplauje odbogatog ili siromanog, ovaj oblik vlasti je propao, a zamijenjen je politikomprava gra'anana javne usluge

avid +sborn i ,ed -eblersu dali vrijedna uenja o novom konceptu vlasti i mehanizmuprevazilaenja birkratizacije drave.Oni su se zauzimali za zamjenu klasinog organiziranja dravnihorgana novim, liberalnijim oblicima organiziranja, iji rad bi se zasnivao na#- takmiarskom duhu,- trinom privreivanju,- prihvatanju korisnika usluga dravnih organa, kao klijenata preduzea,- mjerenju uinka rada dravnih slubenika.Pravno stajaliteomoguuje pravnim teoretiarima da promatraju dravne organe i ljude, kaoizvrioce !unkcija dravnih organa sa stajalita pravnih propisa i provoenja !unkcija dravnihorgana.

ocioloka razmatranjadravnih organa, usmjerena su na razmatranja koja se tiu organiziranjadravnih organa, kao i pitanja politikih veza i odnosa unutar dravnih organa.4. zastupanje i predstavljanje dravni" organa.

)osebno interesantna pitanja teoretskog razmatranja dravnih organa suzastupanje i predstavljanjedravnih organa, odnos pojedinca i dravnog organa odnos zastupanja ili je to odnos predstavljanjaOdnos zastupanja izmeu subjekata je odnos u kome jedno lice (mandatar" obavlja odreenudjelatnost za raun dragog lica (mandanta". 8andatar ne obavlja djelatnost za sebe, ve mu pripadanagrada za uinjeni rad koji obavlja za mandanta. * !iziko lice koje radi za dravu i drava kao

pravno lice su subjekti. % tom odnosu !iziko lice radi za raun drave i stvara sve elementepotrebne za zastupanje. /li, veina pravnih teoretiara negira ovaj odnos, oni posebno ukazuju naokolnost da je drava posebna organizacija, koja osim konkretnih nadlenosti koje su joj dodijeljene,

obavlja i nadlenosti koje se zovu javni interes. Ona nije privremenog, ve trajnog karaktera, pa jeto izdvaja u poseban oblik subjekata. Odnosi dravnih organa i drave su odnosi istih drutvenihtvorevina koje zajedno ine jedinstvenu tvorevinu. drage strane, drukija je situacija s predstavljanje(. )redstavljanje je poseban institut ustavnog

prava kojim se jednim subjektima daju ovlatenja da predstavljaju drage subjekte.)redstavniki odnosi izmeu monarha i stalekih grupa, odnosno naroda u rednjem vijeku? odnosi

pape i 1rkve? engleski i !rancuski parlamentarizam i si. o su odnosi s mnogo razliitosti, ali u sutiniimaju zajedniki mehanizam u kojem je narod (i njegova volja" predstavljen reprezentom.)redstavljanje je prisutno u pojedinim dravnim organima, ali ne i u svim drugim. &ravni organi ne

poivaju na predstavnikom mehanizmu. 3a predstavnitvu poiva zakonodavni organ, dizajnirankroz oblik narodnih skuptina ili parlamenata.

)redstavniki organ moe biti i e! drave, a kroz odreene reprezentativne (predstavnike" oblikeorganiziranja osnovana je i lokalna samouprava.3. -adlenost dravnih organa,


6/18

a. Pojam nadlenosti drave&ravni organi zakonodavne, izvrne i sudske djelatnosti, kao i slubene osobe unutar tog organa, u vrenjusvojih javnih ovlatenja, obavljaju mnotvo povjerenih im poslova. vaki organ zasebno, ne moe bitiovlaten za obavljanje svih poslova, niti moe odreeni posao u cijelosti provesti, ukljuujui u to

prvostepeno i drugostepeno postupanje.

-adlenost de#inira(o kao skup ovlatenja koja kao pravo i dunost, pripadaju dravno(organu.

b. /rste dravni" nadlenosti

-adlenost de#inira(o kao pravo i dunost odreenog dravnog organa, pravnog lica ili

slubene osobe da preuz(e, ispita, poduz(e ili rijei neke radnje ili jedan pred(et /slu!aj0

u i(e i za ra!un drave ili druge pravne organizacije.% objektivnom smislu, nadlenost je djelokrug poslova jednog dravnog organa% subjektivnom smislu, nadlenost moemo promatrati s dvije pozicije i to#

pozicije dravnog organa, nadlenost je pravo i obaveza dravnog organa da postupa ukonkretnom postupku. %koliko postoji nadlenost dravno' organa za postupanje u konkretnom

pravnom predmetu, on mora pristupiti rjeavanju, a ne moe odbiti u postupanju.

0adlenost dravnog organa s pozicije stranakaje pravo stranaka da im kokretan predmet rjeavatano odreeni dravni organ. o je njihovo ljudsko pravo, koje se ureuje ustavom i zakonom.%stavom se odreuje koji se dravni organi !ormiraju i koja im je nadlenost, a zakonom moe se

blie de!inirati odreeni dravni organ i njegova nadlenost."a nadlenost kae(o da je to pravo i obaveza dravnog organada, na odreenoj teritorijiobavlja odreene poslove.

-adlenost je pravo, jer daje ovlatenje dravno( organu da (oe postupati u konkretno(slu!aju u rjeavanju prava i obaveza.

*sto tako, nije dozvoljeno da se dravni organ i stranka iz konkretnog predmeta, meusobomdogovaraju o nadlenosti za taj predmet.

o proizilazi iz injenice da su norme kojim se ureuje oblast nadlenosti dravnih organa prinudne

#ius co'ens$ norme.

c. 0adlenost kao procesna prepostavka

3adlenost je i procesna pretpostavka. &ravni organ, kome je predmet upuen moe ga razmatratisamo pod uslovom daje nadlean.

&ravi organ nije nadlean da rapravlja o predmetu koji nije u njegovoj nadlenosti. $ato, kadaprimi predmet u postupak, dravni organ cijeni da li je ili nije nadlean za njega. &ravni organ,prema podnesku, kao i prema svojim podacima s kojim raspolae cijeni svaki podnesak i na temeljutog, svoju nadlenost.%koliko se u toku postupka promijene okolnosti, kako one mimo volje stranaka, tako i one

prouzrokovane njihovom voljom (npr. smanjenjem vrijednosti predmeta, tubenog zahtjeva i si."tada nadlenost dravnog organa ostaje i dalje (tzv. ustaljena nadlenost 1 perpetuatio fori" bezobzira to bi bio nadlean neki drugi dravni organ, iste vrste a razliite kategorije.)raviloperpetu'tiojori ne"e seprimjenjivati, ako u predmetu doe do druge promjene, po voljistranaka (ako tuitelj povea tubeni zahtijev i si."*zmeu organa koji imaju istu@nadlenost. ali su mjesno vezani za tano odreen teritorij, utvreno je

jurisdikciono podruje. :urisdikciona podruja su utvrena tako da se meusobno ne preklapaju , a da je cijelidravni prostor pokriven njima.d. 1trakcija nadlenosti

%koliko je odreeni dravni organ nadlean u nekom sporu, pa iz spora nastane(2ise drugih sporova"vezanih za taj predmet, tada e dravni organ,@koji je mjesno (nekad i stvarno" nadlean za prvi

predmet, biti nadlean i za predmete proistekle iz iste ili sline, vezane problematike.)ada je odre*eni sud mjesno nadlean za predmet ostavine, tada "e biti nadlean i za sve

predmete sporova koji nastanu po provedenoj ostavini.


7/18

0aelom atrakcije(privlanosti" nadlenosti ostvaruje se naelo ekonominosti postupanja, jer se snajmanje vremena, sredstava rjeava veliki broj predmeta, pred jednim dravnim organom inajee, jednim sudijom. 0oristei ovaj princip i ovu nadlenost, sud zauzima jedan stav o

predmetima, to doprinosi ujednaavanju kriterija za rjeavanje vie predmeta.0epotpunomatrakcijommijenja se samo mjesna nadlenost. 'rojni su primjeri ove promjene mjesne nadlenosti,

posebno u predmetima izvrnog i steajnog postupka.Potpunom atrakcijomse mijenja i mjesna, ali i stvarna nadlenost. o e, npr. biti u sporovima obranim i paternitetskim odnosima.e. $ukob nadlenosti

% svakodnevnom ivotu, sloenost meuljudskih odnosa esto stvara i situacije koje, u odreivanjunadlenosti dravnih organa..azlikujemo pozitivne i negativne sukobe nadlenisti.

Potitivan sukob nadlenostise javlja u sluaju kada dva ili vie dravnih organa smatra da su nadleni zarjeavanje konkretnog predmeta.

0egativan sukob nadlenostie biti u sluaju ako svaki od dravnih organa, upoznatih s predmetom,smatraju da su nenadleni za odreenu pravnu stvar.% odnosu na prirodu spora o nadleniosti razlikuju se#

a. sukobi o apsolutnoj nadlenostib. sukobi o relativnoj nadlenosti.

ukob o relativnoj nadlenosti, koji moe biti samo negativni sukob, predstavlja sukob u kome dvaili vie sudova, koji egzistiraju u okviru jedinstvenog sudskog sistema, odbijaju svoju nadlenost ukonkretnom predmetu..

3emogue je imati pozitivan sukob relativne nadlenosti zbog postojanja tzv. litispendericije.2itispendancija je naelokoje zabranjuje da se o jednom predmetujednoj tubi raspravlja na viemjesta, kad ona nastupi, druga parnica u istoj stvari izmeu istih stranaka nije doputena ni pred istimni pred drugim sudom.

ukob o relativnoj nadlenosti rjeava neposredno vii sud.32. $a(ouprave, ne(a4. 'oliti!ki i stru!ni dravni organi,Ova podjela je napravljena na osnovu injenice da li je dravno lice pro!esionalno ilinepro!esionalno i da li je politiko ili struno, politika lica ne moraju ispunjavati posebneuslove strune spreme, a struna lica moraju ispunjavati posebne uslove strune spreme jer

pro!esionalno obavljaju djelatnost dravnog organa.4. Oruani i civilni organi vlasti,Ova podjela je napravljena na osnovu injeniceda li dravni organ ima oruanu silu ili ne,oruana sila je vojska i policija, ali oruani organi su podreeni u odnosu na civilne

4. "borni i inokosni organi vlasti,Ova podjela je napravljena na osnovu injenice da li odluke donose pojedinci ili grupe lica,ako odluke donosi pojedinac onda je to inokosni organ npr.naelnik optine. $borni ilikolegijalni organ vlasti odluke donosi glasanjem odreenom veinom to je veina prisutnihlanova kolegijalnog tijela naziva se obina ili prosta veina.43. Odlu!ujui i izvrni organi vlasti,Ova podjela je napravljena na osnovu injenice odluujui donose odluke, oni kreirajurjeenja i nameu ih drugim organima. % hijerarhiji dravnih organa, ovi organi su na viemnivou u odnosu na druge izvrne organe.44. De(okratski i birokratski organi vlasti,Ova podjela je napravljena u zavisnosti kako se zapoljavaju dravna slubena lica udravnom organu, ako je to javnim konkursom uz kontrolu strune spreme i steenog radnogiskustva, onda je to demokratski organ vlasti. /ko je izbor dravnog slubenog lica,nasljedan, nezakonit,nepotistiki onda je taj organ birokratski.


8/18

45. *lasi#ikacija i oblici drava*ako u svijetu egzistitaju razliite drave, ipak postoje brojni razlozi i kriteriji da se one grupiui da se utvrdi njihova klasi!ikacija. Odnosi i !unckije koje drava obavlja utiu na oblik drave.Odnosi i karakteristike mogu biti#

neposredni#- politiki odnosi,- politiko ureenje (nain kako je ureena unutarnja struktura", postojanje razliitih

drutvenih organizacija (politikih stranaka, nevladinih organizuacija i si.",ostvarivanje ljudskih prava i sloboda ovjeka.

posredni#

- veliina povrine drave,- veliina stanovnitva drave,- vrsta i razvijenost privrede,- ukupna ekonomska mo,

- veliina kulturnog razvoja,- vojna mo i drugi uslovi.% slobodnom razgovoru, za neku dravu kae se daje bogata, za drugu siromana, za treu dajevelika drava, s velikim privrednim potencijalom, a za neku da je mala ili siromana.% odnosu na mjesto koje imaju u strukturi meunarodne zajednice, drave dijelimo na velike,srednje i male drave.O ocjeni neke drave o njenoj ustavno-pravnoj osnovi, namee nam se potreba da imamo u viduiri krug njenih osobina. $a razumijevanje neke drave, nuno je cijeniti njene politike,ekonomske, kulturne, socioloke i druge bitne osobine.,eokratijaje dravno ureenje , u kojem se vlast drave nalazi u rukama crkvenih

predstavnika ( kranstvo, islam i dr."

avremeni concept drave odvaja crkvu od drave * provodi postupak sekularizacije.ekularizacija predstavlja pretvaranje neeg vjerskog u svjetovno ili odvajanje neegsvjetovnog od religijskog

a. 'latonova i 1ristotelova klasi#ikacijaPlaton se puno bavio dravom.Po njemu, timokratija, oligarhija, demokratija i tiranija su etiri oblikadravnog ureenja koja su loa za dravu i predstavljaju bolesti drave. On smatra da su osnovneosobenosti tih oblika sljedee#

- timokratijanastaje iz aristoknitije, kada doe do razdo ra izmeu onih koji vladajudravom,

- oligar"ijapredstavlja takvo dravno ureenje u kome vladaju boga ti ljudi. 4judi se, utakvoj dravi, cijene u odnosu na svoju imovinu pa oni, koji imaju vie imovine, zauzimaju

vii poloaj u hijerarhiji.- demokratijanastaje na ruevinama oligarhije. 0ada siromani vide da su njihovi bogati vladari

loi, tada e se pobuniti i svrgnuti ih sa vlasti. ada e nastati demokratija.- ,iranija nastaje zbog nezasitosti onim to se najvie cijeni, a unitava dravno

ureenje. % tiraniji narod bira novog vladara, koji se mijenja i postaje tiranin.0ada jednom doe na vlast tiranin e uvijek poinjati neke ratove kako bi narodimao potrebu za voom, tako e ljudi jo vie siromaiti pa e se baviti sobom

3ristotelje sainio svoju klasi!ikaciju drava, vrste reima je podijelio na dobre i loe. &obri reimi drava su#

$raljevstvo je vladavina jednoga koji je bio u odnosu na ostale najbolji po svojimvrlinama i vladao je u skladu sa zakonima opeg dobra.

3ristokratija je vladavina onih koji se odlikuju najveim intelektualnim vrlinama ietikim naelima.

&epublikaje narodna vladavina sa najizraenijim oblikom pravne jednakosti meu


9/18

slobodnim graanima polisa. 4oi reimi drave

,iranijaje izvrgnue kraljevsva-dobri oblik vladavine prelazi u lo i gazi zakon opeg dobrapo kojem se vlada u kraljevstvu+ligar"ijaje izvrgnue aristokratije u vladavinu najbogatijih

emokratijaje izvrgnue republikb. *lasi!na klasi#ikacija drava

% pravnoj teoriji, najea, klasina podjela drava je prema#;" obliku vladavine#

- monarhija,- republika,

A" dravnom ureenju#- unitarna drava,- sloena drava,

B" oblicima dravne vlasti#- parlamentarni sistem,

- predsjedniki sistem,- konventski sistem.

C" politikom sistemu#- bespartijske (jednopartijske",- dvopartijske,- sistemi s dominantnom parijom,- viepartijske drave.D" politikom reimu#- demokratija,- autokratija. Ovo je klasina podjela drava, prema kojoj u prikazativrste dravai njihove glavne osobine.

46. Oblici drave u odnosu na oblik vladavine)od izrazom oblik EvladavineF oznaava se poloaj e!a drave, odnosno poglavara drave u vlasti tedrave. Oblik vladavine kao elemenat oblika drave oznaava organizaciju dravnih organa.Organizacija dravnih organa promatra se kroz pitanja#

- pravnog poloaja nosilaca suvereniteta,- pravnog poloaja poglavara drave.

a" 3osilac suvereniteta je jedna ili vie osoba, kojima u dravi pripada najvia politika vlast.b" )oseban peat svakoj dravi daje onaj koji predstavlja tu dravu. )rvi ovjek drave, osoba koja

je vodi, naziva se e! drave ili poglavar drave.&rava mora biti predstavljena, kako prema drugim dravama i meunarodnim subjektima, tako i

unutra, prema unutarnjim subjektima. )oglavar drave moe biti njen predsjednik ili kralj, pojedinacili kolektivni e! drave. % ulozi poglavara drave, sjedinjene su !unkcije linosti, kontinuiteta ilegitimiteta drave, kao i ispoljavanje politike nage onog koji je na eludrave.% dravama, oznaenim kao republike, poglavar drave se naziva predsjednikom dok j e u monarhijamato monarh.Ono to karakterie svakog e!a drave sadrano je u sljedeim pitanjima#7onarhijapredstavlja takav oblik vlasti u kome je e! drave, !iziko lice, monarh (car, kralj,ah, knez, sultan, emir i sl.", koji na vlast dolazi nasljednim putem, a vlast obavlja doivotno.8onarh ima sljedee privilegije# najee nasljednost doivotnost ne odgovara za svoje postupke nepovredivost (napad na monarha je najstroije zabranjen i kanjava se".

8onarhije dijelimo na vie vrsta, u zavisnosti od razliitih kriterija.


10/18

% odnosu kako monarh dolazi na vlast, monarhije dijelimo na#o izborne monarhije

% izbornim monarhijama izbor monarha vren je nakon smrti ranijeg vladara, uglavnom sogranienim brojem kantidata koji su ispunjavali stroge kriterije izbora.

o nasljedne monarhije.

% nasljednim monarhijama e! drave se birao nasljednim putem. 3ajee za nasljednogmonarha bilo je izabrano najstarije dijete aktuelnog monarha koji je vladao do svojesmrti. 3asljedne monarhije preovladavaju u srednjem vijekuOblik izborne monarhije predstavlja demokratskiji i stabilniji oblik izbora vladara.

% odnosu na ogranienost vlasti monarhao apsolutistika(neograniena" monarhija

% apsolutistikom obliku monarhije monarh je imao vlast u svim poslovima drave,predstavljao je najviu instancu i personi!ikaciju zakonodavne, upravne i sudske vlasti.

o o'raniena monar(ija:

ustavna monarhija

)oseban oblik ograniene monarhije predstavlja ustavna monarhija. 8onarh je ogranienustavom, u kome su predviene vrste i dimenzije vlasti koja se povjerava monarhu. %stavne donosi monarh, ali se na tekst ustava ili njegove izmjene mora dobiti saglasnostmonarha.

parlamentarna monarhija.)oseban oblik ograniene monarhije predstavlja parlamentarna monarhija. %ticaj monarha jene!ormalan i reprezentativan (predstavljanje". Ovlatenja monarha, parlamenta i vladede!inirani su ustavom kao najviim pravnim aktom drave.8epublikaje takav oblik dravne vlasti u kome e! drave dolazi na vlast izborom, obavlja!unkciju odreen period na koji je izabran (mandat", a pravno je i politiki odgovoran.$a republiku kao oblik dravne vlasti karakteristina su naela#

izbornost (koja se ostvaruje kroz neposredne izbore ili posredno putem posrednihtijela ili biraa"

smjenjivost odgovornost za postupke, koja se ostvaruje kroz obavljanje povjerenih !unkcija.

/ko e! drave dolazi na vlast izborom neposredno od naroda ili posredno od parlamenta,smatra se da je to demokratskiji oblik dravnog ureenja.% republikama e! drave je narodu odgovoran politiki i pravno, mada ima drava gdje nemaistaknute odogovornosti za politike greke, ali je jasno da na narednim izborima nee biti

ponovo izabran. )ravna odgovornost e!a drave izraava se kroz njegovu krivinuodogovornost. % republikama zakonodavni organ proglaava svoje zakone objavom u

slubenim glasilima pa, kada ima i tzv. suspenzivni veto, on nije konaan.Diktatura,u starije doba tiranija, je drava u kojoj e! drave dolazi na svoju !unkciju nasilno iprotivpravno, vlada neodreeno vrijeme ili koliko se nasiljem uspijeva odrati na vlasti, i !aktiki jepolitiki i pravno neodgovoran sve dok se dri na vlasti. 0ako dolazi na vlast nasiljem, diktator vrloesto i odlazi nasilno, tj. zbaen pobunom ili revolucijom.&iktature i tiranije su oblici autokratskog politikog sistema. % modernom svijetu najpoznatijesu diktature 8usolinija, taljina, Granka i itlera, koje su u politikom smislu prerasle u totali-tarizam, a bezbrojne vojne diktature uspostavljane su u :unoj /merici, /ziji i /!rici.4&. Oblici drave u odnosu na dravno ureenje,Oblici drava zavise od tog da li u dravi postoji jedna ili vie dravnih organizacija. % pitanju je odnoscentralnih i drugih dravnih organa. %nutarnja podjela drave i meusobne veze tih dijelova predstavljaju

predmet promatranja.% klasinoj teoriji drave i prava izvrena je podjela drava, u odnosu na suverenitet obnaanja vlasti idravnog ureenja. )rema ovom kriteriju, dravu moemo podijeliti na#


11/18

a. unitarna drava

%nitarna ili prosta drava je jedna drava na odreenom prostoru, u kojoj se sve !unkcije organavlasti pokreu i upravljaju iz jedne take onda je drava unitarna, odnosno prosta drava. 1entralniorgani dravne vlasti, raspolau sa svim ovlatenjima i ne dijele ih s drugim dravnim organima.%nitarna drava, za koju kaemo ijednostavna drava ili prosta drava, ima sljedee

karakteristike#9entralizacijapostoji kada su necentralni organi u maloj slobodi djelovanja, odnosno u punojzavisnosti od centralnih organa.0od decentralizacije unitarne drave, postoji sloboda necentralnih organa. )ravnadecentralizacija postoji onda kada se ustavom ili zakonom odredi odreen stepen slobodedecentralnih organa. 2isina decentralizacije decentral-iziranih organa unitarne drave ureuje sezakonom, a nadlenost !ederalnih organa odreuje se i mijenja ustavom, te zavisi od centralne vlasti.b. reginalna drava

egionalna drava je tercium 'enus, trea vrsta drava, koja je po obliku decentralizirana centralnadrava. Ona predstavlja meuoblik izmeu dva klasina oblika i to sjedne strane unitarne drave, as druge strane !ederacije. egionalna drava je neto vie decentralizirana od unitarne drave, a

vie centralizirana od !ederacije. )ostojanje odreenih speci!inosti unutar drave je povod dravama dase regionalno ustroje. egionalne zajednice, natale unutar drave, imaju status autonomnih,

politikoteritorijalnih jedinica. egioni su samostalni, mogu osnivati zakonodavne organe, vladu, sudskeorgane, a mogu donositi i zakone.Osnivanje evropske unije predstavlja oblik regionalizacije drava u +vropic. sloena drava

loene drave su one drave u kojima postoje dvije ili vie politikih ili teritorijalnih jedinica,koje imaju manje ili vie odreen stepen autonomije. % sloenim dravama postoje vie dijelovadrave, osnovanih kao odreene cjeline, s veim obimom samostalnosti nego to je kodunitarne drave. najpoznatiji oblici su#

- !ederacija,

- kon!ederacija,- realna unija,- personalna unija.

0on!ederacija i unije (realna i personalna" predstavljaju takav tip sloenih drava koje i nisudrave, ve su savezi suverenih drava.Gederalna (savezna" drava0ao pojam kojeg vezujemo za oblik dravnog ureenja, !ederacija oznaava dravu,sastavljenu od dvije ili vie samostalnih teritorijalnih jedinica, razliito nazvanih. %stav

predstavlja vezivnu materiju dijelova sloene drave. % njemu su precizirana prava i obavezekako centralnih dravnmih organa, tako i !ederalnih jedinica, !edalnim (saveznim" ustavomureuju se sva bitna pitanja !unkcioniranja ove zajednice, a posebno#

- meusobna prava i obaveze,- participacija !ederalnih jedinica u vlasti !ederalne drave. o je pojava uvezivanjateritorijalnih zajednica.

4. Oblici drave u odnosu na dravnu vlast*majui u vidu postojanje zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, uoava se najdinaminiji odnosizmeu zakonodavne i izvrne vlasti. do sada su se iskristalisali sljedei oblici dravne vlasti#

a" parlamentarni sistem,b" predsjedniki sistem,c" skuptinski (konventski" sistem,d" mjeoviti sistem,

e" autoritarni sistem.*zgradnja parlamentarnog i predsjednikog sistema, svojstvena je za drave koje izgrauju sistemdiobe vlasti, dok je sistem skuptinskog sistema, primjenjen u dravama koje podravaju sistem


12/18

jedinstva vlasti.a. Parlamentarni sistem*zraz 6parlament7 potie od latinske rijei parlare - govoriti. % demokratskim;A=zemljama institucija

parlamenta predstavlja najvaniju insituciju vlasti, odluivanja i legislative.)arlament radi u raznim oblicima, svoje odluke priprema kroz rad u komisijama,

parlamntarnim sastancima, radnim grupama, potkomisijama, sastancima ne!ormalnog karaktera isi. /li, isto lako, on moe raditi i u plenu(u (plenarnoj sjednici", kada u njegovom radu uestvujusvi poslanici. Ovaj sistem vlasti izgradio je odreena pravila koja se ugrauju u ustav, njihovnajvii pravni akt. Od pravila, najvanije je napomenu da

a. parlamet stvara izvrnu vlast (premijera i vladu", koHn mu leodnuvot na, a ine jepredstavnici politikih stranaka parlamentarne veine

b. poloaj vlade u parlamentarnom sitemu je toliko vaIan, dn, kod Heil nog broja drava, ona,pod, najee, ustavom odleenim usloviiim moe raspustiti parlament,

c. postojanje zajednikog djelovanja parlamenta i vlade (vlndii kim ovlateni predlaga"osigurava isti utieaj ovih tijela na duuo!leiiHe najvanijih normi u toj dravi.

% onim sredinama koje izgrauju parlamentarni sistem, ukoliko pravo zajednikog potpisa nije

predvieno i ne primjenjuje setada govorimo o po stojanju polupredsjednikog sistema.

b. Predsjedniki sistem

istem predsjednike vlasti poiva na speci!inoj i veoma speci!inoj ulozi predsjednikadrave u sistemu ureenja dravne vlasti. 0od ovog sistema, graani biraju predsjednikadrave na neposrednim izborima. % dravama predsjednikog sistema vlasti, izvrna vlast je

jedinstvena. Ona je podreena predsjedniku drave, odnosno njegovim zahtjevima.

c. Polupredsjedniki sistem!% polupredjednikom sistemu dravne vlasti postoji institut supotpisa. 3a najvanije akte osim potpisa

predstavnika parlamenta, mora se staviti i potpis predsjednika drave.

%koliko ove relacije ne osiguravaju ravnopravne odnose subjekata, tada drava prelazi u parlamentarni sistemvlasti.

d. $onventski sistem

0od konventskog sistema vlasti drava izgrauje jedinstven sistem vlasti. % tom sistemu, koji imaelemete sve tri vlasti, skuptinska (konvenstka" vlast je najjaa. Ona je odluujua i odreuje glavne

pravce djelovanja drugih vlasti (izvrne i sudske".% moderno vrijeme, jedini sluaj konvenstskog sistema vlasti je tzv. skuptinski sistem. On je bio u

primjeni u bivoj :ugoslaviji u periodu ;


13/18

A. dvopartijske,B. sisteme s dominantnom parijom,C. viepartijske.

espartijske /jednopratijske0 drave su one drave koje ne pre!eriraju partijsku borbu, ve svojimnajviim pravnim aktima osiguravaju jednoj politikoj grupaciji jedinu egzistenciju u tom drutvu.

ocijalistika Gederativna epublika :ugoslavija je izgraivana kao !ederativna drava, kao drava!ederalnog policentrizma jednostranake drave, te kroz takvu !ormu, gubei demokratinost na !ormijednopartizma, toliko oslabila daje i nestala, kao priznata drava.Dvopartijske drave su one drave koje u svom politikom sistemu osiguravaju egzistenciju zavie stranaka, ali u njima samo dvije stranke po-b. /iepartijski sistem!

;iepartijske drave su one drave koje u svom politikom sistemu izgrauju egzistenciju viestranaka, s ciljem osiguranja njihove politike utakmice, kao velikog kvaliteta uspjene izgradnjesvog politikog sistema.)rema izbornom mehanizmu, u zavisnosti od izbornog rezultata dijele se i mjesta u vlasti.2iepartijski sistem ima prednosti u odnosu na druge pomenute oblike ureenja politikog sistema.

On osigurava kontrolu i ravnoteu u okviru ureenja vlasti.8a koliko viepartijski sistem imao prednosti, on ima i nedostatke kao to su#a. u politikoj borbi, pojedine stranke mogu stvarati neprincipijelne koalicije, to ne ide zademokratizacijom politikog sistema,

b. u velikim poplavama meupartijskih kompromisa, politiki centar moe osnaiti i biti nadmoan uodnosu na druge parije.

5. Oblici drave u odnosu na politi!ki rei()olitiki reim predstavlja onaj oblik drave, unutar koje se ispituje odnos, dravnog aparata i naroda.)ravna nauka pravi brojne podjele drava, u odnosu na reime, odnosno u zavisnosti od odnosa vlasti premanarodu. azlikuju se sljedee osnovne podjele#

a" 0lasina podjela a. &emokratija,

b. /utokratija,c. otalitarizam.

b" avremene klasi!ikacije reima i podjela drava# a. eimi )rvog svijeta, b. eimi&rugog svijeta, c. eimi reeg svijeta i d. eimi Ketvrtog svijeta.

c" 3ajnovija tipologija drava u odnosu na reim#a. $apadne poliarhije,

b. 3ove demokratije,c. *stonoazijski reimi,d. *slamski reimi,e. 2ojni reimi.

a. emokratija

)ravna teorija de!inira de(okratiju kao oblik dravnog i drutvenog ureenja (odnosno reima" ukome vlast pripada veini naroda.&rave moemo urediti tako da vlast obavlja narod neposredno ili posredno, intenzivno ilisimboliki. % zavisnosti od tog, drave dijelimo na demokratske ili autokratske

)ostoji vie elementa demokratije#;. politika volja naroda, iskazana kroz njegovu svijest i razvijenu politiku kulturu,A. odreen nivo bogatstva drave, koji osigurava minimalni stepen ekonomskog blagostanja

graana,B. izgraenost normi (prije svega najviih, ustavnih" kojim se provode demokratske

procedure, te garantiraju osnovna ljudska prava i slobode graana.am izraz #demos-narod, kratein vladati" znaci da graanin neposredno utie na odluke dravnih

organa, tako, da ti organi budu e!ikasno kontrolirani, kako bi se demokratski duh osjetio u svim s!eramadrutvenog ivota. &emokratska drava mora stvarati uvjete za slobodu djelovanja naroda i podsticatinarod na veu participaciju u vrenju vlasti.


14/18

% odnosu na brojne osobine, moemo demokratiju podijeliti na#a" neposrednu i posrednu,

b" !ormalnu i stvarnu,c" politiku i socijalnu.-eposredna de(okratija (plebiscitarna ili radikalna demokratija" se ostvaruje kroz potpunu

participaciju cjelokupnog naroda u vrenju vlasti. % tom sluaju, narod je drava, a drava svoje!unkcije provodi uz uee cjelokupnog naroda. Ovaj oblik drave moe se podijeliti na dva dijela i to#a" ui oblik neposredne demokratije,

b" iri oblik neposredne demokratije./ko narod odluke donosi u oblasti zakonodavstva, ali i uprave, sudstva i drugih !unkcija drave,tada imamo iri oblik neposredne demokratije. 3eposrednu demokratiju moemo promatrati kroznekoliko oblika, koji se koriste i danas, u okvirima graanske, predstavnike demokratije. o su#

- narodna inicijativa,- re!erendum,- narodni veto i- plebiscit.

% cilju pokretanja procedure izmjene ustava ili donoenja nekog zakona, odreen broj biraa moepredloiti pred nadlenim tijelom ovu aktivnost. a aktivnost se naziva narodna inicijativa.8e#erendu(je oblik neposredne demokratije kojim se graani izjanjavaju o odreenom,

postavljenom pitanju.lino re!erendumu, pojedina pitanja o povjerenju dravnom !unkcio-neru ili njegova akta, kojim on

predlae promjene ili daje odreene prijedloge, mogu se stavljati na plebiscit.&rugi oblik demokratije je posredna /predstavni!ka, liberalna0de(okratija. % ovom obliku demkratije, od predstavnika naroda se zahtijeva da predstavljajunarod, te na taj nain da donose odluke i upravljaju dravom, kao da s njom upravlja cjelokupninarod)osredna demokratija je osnovni oblik predstavnike demokratije. Ona moe !unkcionirati samo uzdjelovanje viestranakog politikog sistema.

b. uroaska de(okratija,

c. $tvarna de(okratija,d. 3utokratija!

% ovom kontekstu, govorei o nainu obavljanja dravne vlasti, potrebno je ukazati i na autoritarizam.1utoritariza( oznaava dravni sistem u kojem vlada jaka dravna disciplina, a vlast jeskoncentrirana u rukama jedne linosti ili jedne manje grupe. Ovim izrazom se oznaavaju onireimi koji odbaciju demokratiju kao 6nedovoljan7 i 6slab7 sistem ureenja drutvenih odnosa, aoznaavaju diktatorski i autokratski sistem vladavine.

5. 7oderna drava-ove, (oderne drave i(aju sva svojstva, #unkcije, organizaciju l druge ele(ente, kojes(o spo(injali do sada. One su pokazale vei broj znaajnijih zajednikih elemenata, meukojima su posebno#

- izgraena jedinstvena vlast,- irenje demokratinosti politikog sistema,

- !unkcionalna posebnost,- sekularizacija politike vlasti,- specijalizacija i pro!esionalizacija dravne organizacije,- nacionalni karakter.)osebno mjesto u modernoj dravi pripada naciji, pa konstrukcija drava-na-cija, zavreuje veu

panju.


15/18

5. Drava


16/18

koja je nastala na pravni nain i koja je, kroz njeno odreenje u zakonu, ustanovljena kaovlast.

b" svi ljudi, bez izuzetka, unutar neke drave podvrgnuti su pravom te drave i sve institucije,kao i cjelokupna vlast u dravi, ogranieni su pravom i svi trebaju uvaavati pravo. Ovonaelo ukazuje na potrebu donoenja op"i( pravni( akata.

0ad drava donosi zakon, on mora imati dejstvo prema svim graanima55. Drava i ekono(ija

tvarajui pozitivnu klimu razvoja ekonomije na svom podruju, drava je, meu svojim stanovnicima, stvorilasliku neophodnosti svoje intervencije. &rava se smatra krivcem za nezaposlenost u drutvu, malu,nedovoljnu i lou proizvodnju, neredovnost u isplatama premija, neuvoenja mjera zatite za svoje domae

proizvodnje.8ada drava primijenjuje sljedee mjere#

- stvara se stimulativna poreska politika,- provodi se nacionalizacija odreenih ekonomskih djelatnosti koje nisu bile atraktivne za privatni

kapital (javne slube i si."- stimuliranje poljoprivrede garantiranim otkupnim cijenama,- zapoljavanje veeg broja stanovnitva kroz otvranje javnih radova i druge mjere.

3eke ekonomske djelatnosti su potpuno u rukama drave (vojna proizvodnja, ) i si.", neke su upodijeljenoj interesnoj s!eri drave i privatnog kapitala, a neke su dravi samo interesantne da ih onastimulira kroz planiranje i pravno normiranje.&rava je izgradila prepoznatljive ekonomske !unkcije, od kojih su najpoznatije#

- normiranje ekonomske s!ere djelatnosti drutva, donosei dobre i e!ikasne zakone kojim ureujetrite,

- makroekonomsko planiranje mjera i njihovo provoenje,- praenje ekonomskih kretanja u drutvu te koritenje razliitih mjera (intervencija" za stabilan rast

ekonomije.

56. Drava i ljudska prava4judska prava predstavljaju izraz koji zbirno oznaavaju sva osnovna prava i slobode koje pripadaju

ovjeku nakon njegovog roenja, bez obzira na mjesto roenja i mjesto gdje ovjek ivi, te njegovstatus u dravi u kojoj se nalazi./li tek nakon ** svjetskog rata, zatita ljudskih prava je dobila meunarodnopravnu zatitu, kada su

doneseni i drugi insturmenti zatite#- )ovelja %jedinjenih nacija,

- Opa deklaracija o pravima ovjeka iz ;


17/18

Osim ovog oblika zatite, poeo se koristiti i sudski mehanizam meunarodnog znaaja. 2ijee +urope

je osnovalo +uropski sud za ljudska prava, koji razmatra i presuuje sluajeve krenja ljudskih pravazemalja lanica 2ijea +vrope, koje su obavezne provoditi donesene presude.

8anjine su stanovnici neke drave, koji se u odnosu na druge stanovnike, koji ine veinu, razlikujuzbog svojih narodnih, jezikih, vjerskih, kulturnih i drugih sposobnosti

Ono to ih razlikuje u odnosu na veinu, oznaava i njihovu speci!inost, pa zato razlikujemonekoliko vrsta manjina#

;. nacionalne manjine (etnike", zbog razliite nacionalnosti i etnosti,

A. vjerske manjine, zbog razliite vjere,B. jezike manjine, zbog razliitog jezika,

C. drage manjine, zbog dragih speci!inosti i razlika.

8anjine uivaju zatitu i prava u dravi u kojoj se nalaze.ek nakon * svjetskog rata ova prava sudoivjela a!irmaciju. Od tada su se u mnogim dravama poele intenzivnije tititi.

5&. Drava i zatita ivotne okolineOneienja ovjekove okoline potie iz drava i njihovih privrednih resursa. meunarodnazajednica ulae velike napore u cilju stvaranja normi meunarodne zatite, kao i pritisaka na draves velikim zagaenjem za unapreenje zatite ovjekove okoline u ovoj zatiti prednjai O%3, koja je

jo davne ;


18/18

svom lanstvu, one imaju tri ili vie zemalja, udruenih idejom i potrebom rjeavanja zajednikihposlova.4e'unarodne organizacije moemo podijeliti na sljede%e vrste:

a" u odnosu na izvor !inansiranja mogu biti#a. meuvladine organizacije koje nastaju zakljuenjem viestranog ugovora,

b. nevladine oprganizacije, nastale donoenjem ili prihvatanjem statuta, a ine ih predstavniciraznih udruenja ili pojedinaca.b" u odnosu na prirodu posla kojeg obavljaju, one mogu biti#

a. politikog karaktera,b. vojno-politikog karaktera (3/O",c. !inansijskog (+'&-8eunarodna banka za obnovu i razvoj", d. integralnog (+uropska unija", e.vjerskog (vjetsko vijee crkava" i drugog karaktera.Od meunarodnih subjekata posebno mjesto pripada (ultinacionalni( ko(panija(a.8ultinacionalne kompanije su preduzea, tvrtke, koncerni i drugi oblici krupnih ekonomskihorganizama, koji imaju sjedite u jednoj zemlji a imovina i ogranci kompanija se mogu nalaziti u

jednoj ili vie zemalja.

6. i= < Oblik vladavine,6. i= < oblik politi!kog siste(a,

63. i= < oblik dravnog ureenja,

64. i= < oblik vlasti,

65. >uropska unija />%0 < oblik dravnog ureenja,

/urirano, L.;>.A>>

Documents

UNDP 2dio skripta