0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo

znanja iz kulture kod građana,

posebno kod mladih ljudi.

PODCILJEVI:

Predstaviti BiH kao eminentnu

kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu BiH mladima iz

cijele BiH

Potaći inovativan pristup

prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih

zajednica

PROJEKT:

MLADI ČUVAJU KULTURNO

NASLIJEĐE BiH

SADRŽAJ:

SADRŽAJ

O projektu 4

Uvod 2

Blago vama u Bosni 3

Moja lokalna zajednica je posebna po…

4

Intervju o kulturnom naslijeđu BiH 5

Mala zemlja, moja domovina, BiH 8

Čuvajmo naslijeđe 9

BiH vs. Evropa 10

Kultura kao dio života 11

Profesori kažu o svojim lokalnim zajednicama

12

Franjevački samostan i crkva –čuvari narodnog blaga

13

Novi nacionalni spomenik u BiH –Atik džamija u Ćivama u Kalesiji

14

Stripom do promocije kulturnog naslijeđa

15

Fotografijom da ti kažem – moje omiljeno mjesto

16

Ulice moga grada 18

Nacionalni park Kozara 19

Pjesmom da ti kažem 20

Umjesto kraja 21

2

Evo nas u novom izdanju Debatnih novosti koje su

posvećene kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

Šta smo za vas pripremili? Nećemo vam odati odmah

u uvodu, ali ćemo reći da će se naći ponešto za

svakoga i da smo pokušali i ovaj put pokazati

bogatstva kojima obiluje BiH. Mnogo je raznih

spomenika kulture u svim dijelovima BiH, mnogo je

kulturne baštine koju nastojimo zaštiti i mnogo je

historije utkano u ovaj naš bh. prostor. Nažalost, malo

radimo na promoviranju naše kulture. Nekako nam je

ono što je daleko i strano, draže i čini se ljepše i bolje,

starije, impozantnije. BiH je mala država ali stvarno

imamo mnogo toga da ponudimo svijetu i bila bi šteta

da potencijale koje imamo ne iskoristimo. A da bi se to

dogodilo moramo svi zasukati rukave i pomoći našoj

državi da očuva spomenike koji svjedoče o

dugogodišnjoj historiji i svim događajima koji su se

desili. I samo zamislite, stotinama godina ranije možda

su vaši vršnjaci pomagali da neka građevina bude

izgrađena. Eh, pa na vama je red da pomognete da

građevina bude i sačuvana.

UVOD ŠTO TE NEMA

Što te nema, što te nema,

kad na mlado poljsko cv’jeće

biser niže ponoć n’jema,kroz grudi mi želja l’jeće,

što te nema, što te nema?Kad mi sanak spokoj dade

i duša se miru sprema,kroz srce se glasak krade,

što te nema, što te nema?Procv’jetala svaka staza

k’o što bješe divnih dana,po ružama i sad prskabistra voda šadrvana.

Ispod rose zumbul gleda,iz behara miris vije,

a za mene k’o da cvilii u bolu suze lije.

Što te nema, što te nema,vedri istok kad zarudiu treptaju od alema,

i tad srce pjesmu budi,što te nema, što te nema?

I u času bujne sreće,i kad tuga uzdah sprema,moja ljubav pjesmu kreće,što te nema, što te nema?

Kako mi je srce jadno,kao da ga neko bode,te sve plače i sve pita:Kuda moja Zejna ode?Je li grešna sabah zora,

il’ nebeska sjajna zv’jezda,je li grešna ljubav moja

k’o glas ptice iz gnijezda?

3

Imati priliku družiti se i/ili biti u rodu sa ljudima koji vam

nisu uopće slični predstavlja veliko bogatstvo. Veliki

dio djetinjstva sam provodila sa rodicom Sabrinom

koja je dolazila u Sarajevo sa roditeljima i tu provodila

ljeta. Njen otac, moj dajdža je, kako on kaže Bosanac

iz dna duše, a njena mama je Njemica. Eh Sabrina je

govorila njemački jezik koji ja uopće nisam razumjela.

Nije ni ona razumjela jezik kojim ja govorim. Pa, ipak, to

naše djetinjstvo smo provodile skupa, savršeno

razumijevajući šta je koja htjela. Sabrina je imala super

igračke koje je dijelila isključiva sa mnom. Ostaloj djeci i

svekolikoj rodbini je bio zabranjen pristup magičnom

svijetu njemačkih igračaka. Ja sam njene igračke

čuvala bolje nego svoje, i zato sam znala da ću i sutra

moći u ruci držati onu divnu lutku Barbie u najljepšoj

crvenoj balskoj haljini. Uh! Uglavnom Sabrina i ja smo

dosta različite, ali smo jedna drugu dobro razumjele.

Ja sam Sabrinu branila od „izazivanja” dječaka iz

mahale koji su bili u nju zaljubljeni, a ona je meni

pravila društvo kada sam išla do granapa da nešto

kupim. (ni dan danas ne volim ići u prodavnicu

sama…) Ja sam spremno dijelila svoje slatkiše sa njom,

ona svoje sa mnom. A skupa smo se krišom šminkale

da nas mame i tate ne vide. I razumjele jedna drugu,

čuvale i… Nakon rata razgovaramo na engleskom

jeziku, i Sabrina mi kaže, jah, i u Njemačkoj se svi trude

da prežive što bolje znaju i umiju, i još mi kaže, blago

tebi, kod vas u BiH nema trke, stresa i pritiska. A ja?

Kažem, šta drugo nego – jašta, blago nama. :)

Nadina Balagić

BLAGO VAMA U BOSNI!

Što se sjaji

nasred

Sarajeva?

Što se sjaji nasred

Sarajeva?

Il’ je alem, il je dragi

kamen?

Il’ je diba među

terzijama?

Il’ nevjesta među

djeverima?

Il’ je đerđef medju

veziljama?

Il’ je igla medju

ćurčijama?

Il’ je čaša među

bekrijama?

Il’ je vila, il je ljuta

guja?

Nit’ je alem, nit’ je

dragi kamen,

nit’ je diba među

terzijama,

nit’ je đerđef među

veziljama,

nit’ je igla među

ćurčijama,

nit’ je čaša među

bekrijama,

nit’ je vila, nit’ je ljuta

guja,

već je snaha među

djeverima.

4

Elmina Eminović, Brčko

„Kulturna baština Brčkog je

jako bogata također i

bitna za BiH. Brčko je

poseban po Gradskoj

vijećnici koja predstavlja

jedan od najznačajnijih

objekata pseudomaurske arhitekture u Bosni i

Hercegovini.”

Mahir Salihbašić, Srebrenik

„Kulturna baština u BiH je

veoma bitna za svakog

stanovnika Bosne i

Hercegovine. Što se tiče

Srebrenika tu imamo jednu

od najstarijih građevina u

BiH, Gradinu. To je bio grad koji je tada bio u vlasti

bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koja se prvi

put spominje 15. februara 1333. godine.”

Ognjen Gavranović,

Prijedor

„Kulturna baština Prijedora

je veoma bogata. U

prvom planu se nalazi

spomenik Revoluciji na

Markovici (jedan od

vrhova planine Kozare) koji

je visok 34 metra. Postavljen je u proljeće 1942.

godine.”

Gloria Babić, Zenica

„Kulturna baština ove

države nam treba služiti na

ponos. Vezano za Zenicu,

ponos i dika jeste Bilino

Polje ili Vranduk tvrđava.

Vranduk tvrđava krije

mračne uspomene jer je korištena kao politički zatvor.”

MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO…U MOSTARU,

ČELEBI PAZARU

U Mostaru, čelebi

pazaru,

zametnuti laki

salandžaci.

Sve se ljulja malo i

golemo,

ponajviše čelebija

Mujo!

Koliko se plemenito

ljulja,

sve bademu odlijeću

grane.

Izlazio aga Hasan-

aga:

Lakše, more, čelebija

Mujo,

ne krši mi drvo

bademovo!

U men’ ima vjerenica

ljuba,

badem zoblje, šerbe

vodu pije!

Progovara čelebija

Mujo:

Čuješ mene, aga

Hasan-aga!

Ostala ti ljuba

udovica,

u Mujove zapanula

ruke

pa vidjela što je

muška glava!

5

Intervju kreirali: Belma Husejić, Medicinska škola Mostar

i Zlatan Kovačević, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Pitanja:

1.Koliko je važno kulturno nasljeđe za vaš grad?

2. Koliko omladina obraća pažnju na kulturno

nasljeđe?

3. Da li je kulturno nasljeđe krucijalno za obrazovanje

mladih ljudi?

Isidora Sekulić, Novi Grad “Kulturno

nasleđe je veoma važno za jedan

grad jer zbog toga mladi uče o svojoj

istoriji i svojim korenima i samim tim

trebaju da se ponose što njihov grad

ima bogato kulturno nasleđe jer se to s

ponosom prenosi s kolena na koleno.

Omladina obraća slabo pažnju,

međutim naša starija populacija nas stalno podseća

na to. Da bitno je za obrazovanje. Danas je sramota

ne znati svoju istoriju.”

Matea Man, Banja Luka: „Kulturna

baština je jako važna za jedan

grad. Mladi malo obraćaju pažnju

na kulturno nasljeđe. Kulturno

nasljeđe je veoma važno za

obrazovanje mladih ljudi, što smo

više

obrazovani to više možemo iskoristiti kulturno nasljeđe

za dobrobit društva.”

Šejla Grcić, Konjic: „Svi bi trebalo da

znaju historiju svog grada. Današnja

omladina jako malo obraća pažnju

na kulturno nasljeđe i da bi trebalo

učini nešto da se situacija poboljša.

Kulturno nasljeđe je veoma važno za

obrazovanje mladih, ali mladi treba da budu sa još

više ambicija što se tiče obrazovanja.”

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH CKD NOVINARI

Belma Husejić, Mostar

Zlatan Kovačević,

Sarajevo

Kada odete u

Sarajevo, ono što

ćete iskusiti jeste –

život

Mike Leigh, engleski

pisac i režiser

6

Armina Artuković, Tešanj

„Kulturno nasljeđe je najvažnija

karakteristika jednog grada. On

ima stanovnike koji to nose u srcu i

ponose se time. Budući da veliki

broj mladih putuje, ponosni su na

svoj grad. Uče o njemu i drugim ga

ponosno opisuju. Nikad ne smijemo

zaboraviti ko smo, šta smo i odakle dolazimo. To je

najvažnije i odlikuje čovjeka kao jedinku.”

Ognjen Gavranović, Prijedor

„Kulturno nasljeđe je od krucijalnog

značaja, tako grad čuva svoje ime,

tradiciju i kulturu. Omladina

većinom obraća pažnju na

kulturno nasljeđe ali ne svi, ima i

loših primjera koji uništavaju

kulturno nasljeđe ne znajući koliko

to zapravo vrijedi. Mislim da je jako važno.”

Dejan Gavranović, Prijedor

„Kulturno nasljeđe je važno zato sto

čuva našu kulturu i tradiciju.

Kulturno nasljeđe je jako važno za

izgradnju bolje budućnosti BiH.

Omladina slabo obraća pažnju na

svoje kulturno nasljeđe. Kulturno

nasljeđe je krucijalno za

obrazovanje mladih s obzirom na to da još više uče o

historiji nastanka kulturnog nasljeđa.”

Amajla Daut, Sarajevo

Kulturno nasljeđe je generalno jako

važno za cjelokupno društvo jer je

samim tim bogata historija. Kaže

da je za omladinu jako dobro da

znaju historiju grada iz kojeg

dolaze, jer od viška znanja glava

ne boli. Kulturna baština itekako je važna za

obrazovanje mladih, a također i mladi treba da

doprinose očuvanju kulturne baštine.

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHSalko se vija,

previja

Salko se vija, previja,

u svoje majke na krilu.

”Umrijeh, majko,

umrijeh,

ostadoh željan

Hajrije!”

”Ne tuguj, sine

Salkane,

sagradi dvore kraj

gore,

navedi vode studene,

posadi ruže rumene.

Sve mome redom

doći će,

i s njima l’jepa

Hajrija!”

Salko je majku

posluš’o,

sagradi dvore kraj

gore,

navede vode

studene,

posadi ruže rumene.

Sve mome redom

dođoše,

Hajrije nema, pa

nema.

7

Senad Bajat, Mostar

“Po mom mišljenju kulturno nasljeđe

je ono što definiše neki grad jer

predstavlja tragove prošlosti i

dostignuća koja su već davno

izgubljena neprekidnim tokom

vremena. Vjerujem da mladi nisu

dovoljno zainteresovani jer nisu u

stanju da shvate koliko važnost zaista nosi kulturno-

historijska baština jednog grada, i ovo je najveći

problem zbog kojeg je sve teže održati kulturno-

historijsku baštinu. Ja lično vjerujem da znanje o

kulturno-historijskim baštinama može samo poboljšati

kritičko mišljenje i svijest budućih generacija.”

Rijad Smajkan, Konjic

„Baština predstavlja ogled u prošlost

nekog mjesta i bez baštine gubimo

dio te zajednice, tako da je

očigledan značaj baštine. Mladi

često stavljaju prošlost u drugi plan

jer je njihova briga u budućnosti

zato sve dok ne budemo imali

nekog načina da prošlost približimo

mladim nećemo uspjeti sačuvati kulturno nasljeđe.”

Safet Šabanović, Tešanj

„Kulturno nasljeđe je važno zato što

definiše jedan narod. Također da

evropska modernizacija utječe na

omladinu te zbog toga da omladina

zapostavlja kulturu. Kaže da je

kulturno nasljeđe od krucijalnog

značaja za obrazovanje upravo

zbog toga što omladina nije toliko upućena što se tiče

kulturnog nasljeđa jer smatra da bi omladina trebala

da obilazi sva kulturna mjesta u Tešnju.”

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHSinoć beže iz

planine dođe

Sinoć beže iz planine

dođe,

nit’ dovede konja ni

hrtova,

nit’ donese sablje o

bedrici,

nit’ mavena ćurka na

ramenu,

ranjen dođe do bijela

dvora.

Kako dođe, leže

bolovati,

a majka mu rane

zavijala,

dovodila od mora

hećime,

na hiljade cijene

godila.

Al’ zaludu, fajde ne

bijaše.

Govorila lijepa

djevojka:

O, gospojo, beg

Avdina majko,

bi li meni svoga sina

dala,

kad bih njemu rane

izvidala?

Bih ga dala i šćerkom

te zvala

i u zlato tebe zavijala.

Djevojka je bega

liječila,

sretna bila, bega

izvidala.

Beg je uze sebi za

ljubovcu!

8

Bosna i Hercegovina je zemlja

koja se zaista može pohvaliti

raznovrsnim historijskim i kulturnim

nasljeđem. Iako je Bosna i

Hercegovina relativno mala

zemlja, ona ima bogato kulturno

nasljeđe, te je imala veliki utjecaj i

na druge zemlje. Svaki grad naše

zemlje ima neko obilježje, ali ako bismo tražili simbol

cijele zemlje, onda bi to bio stećak. Stećaka ima

diljem Bosne i Hercegovine, a u Radimlji kod Stoca ima

ih toliko da čine jedinstvenu nekropolu ove vrste u

svijetu. Također značajno kulturno nasljeđe za Bosnu i

Hercegovinu je i Most Mehmed-paše Sokolovića u

Višegradu, kao i Stari most u Mostaru, koji se nalaze na

listi svjetske baštine.

Kulturna baština naše zemlje doprinosi razvoju turizma,

zbog toga što se veliki broj turista odluči posjetiti neku

zanimljivu destinaciju. Najveći broj turista dolazi u naš

glavni grad, Sarajevo. Baščaršija, Gazi Husrev-begov

Bezistan, Gazi Husrev-begova biblioteka, džamije i

crkve samo su neke od znamenitosti Sarajeva.

O kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine i njenom

značaju bi se moglo mnogo pisati i opet bi ostalo ono

nešto nedorečeno. U našoj zemlji živjelo je i živi mnogo

naroda, te je svaki od njih iza sebe ostavio neko

nasljeđe mlađim generacijama, koji ga trebaju čuvati,

njegovati, ali i promovirati.

Lejla Šarić, najbolji online debatant za januar 2018.

MALA ZEMLJA, MOJA DOMOVINA, BIH Telal viče

Telal viče od jutra do

mraka

koj' u koga noćas na

konaku,

nek' ne ide rano sa

konaka,

utekla je pašina

robinja,

i odnijela dva tovara

blaga,

i ukrala sahat iz

njedara,

i povela ata iz ahara,

i povela Muju

haznadara.

Susreta je pašin

kavaz:

"Što pobježe pašina

robinjo?

Što s' uzela dva

tovara blaga?

Što ukrade sahat iz

njedara?

Što odvede ata iz

ahara?

Što povede Muju

haznadara?"

"Blago nosim da

putem ne prosim,

sahat nosim da gdje

ne zadocnim,

ata vodim da pješke

ne hodim,

haznadara da ne

spavam sama!"

9

Bosna i Hercegovina jeste zemlja

koja je bogata kulturno-

historijskim nasljeđem, međutim

promoviranje i njegovanje

naslijeđa jedan je od mnogih

problema u našoj zemlji. Mladi

ljudi nemaju dovoljno razvijenu

svijest o značaju kulturnog

nasljeđa, te ga zbog toga ne njeguju i na neki način

uništavaju.

Kulturno nasljeđe ima veliki značaj za turizam, a samim

tim i za privredni razvoj Bosne i Hercegovine. Ono

predstavlja obilježje jednog naroda. Ako uništavamo

kulturno nasljeđe, uništavamo i te narode, što jeste

identitet tog naroda. Kao što trebamo njegovati naše

kulturno nasljeđe, tako trebamo njegovati i ono što su

nam ostavili drugi prije nas, koji su naseljavali područje

naše nam lijepe Bosne i Hercegovine. U svijetu postoji

veliki broj naroda koji je nestao, međutim iza njih su

ostali spomenici, nastambe kroz koje smo mogli vidjeti

način njihovog života i njihovu tradiciju. Kulturno

nasljeđe je u našoj zemlji nažalost zapostavljeno, a to

možemo vidjeti kroz odnos vlasti, ali i ljudi prema

njemu. Kulturno nasljeđe predstavlja snagu jednog

naroda, te zbog toga trebamo raditi na očuvanju

našeg kulturno-historijskom nasljeđu. Kulturno nasljeđe

je jedna od najbitnijih stavki za jedan narod, a time i

jednu državu.

Dakle, trebamo promovirati vrijednosti bh. kulturne

raznolikosti, očuvanje identiteta naroda Bosne i

Hercegovine i bogatu kulturno-historijsku tradiciju.

Lejla Šarić, najbolji online debatant za januar 2018.

ČUVAJMO NASLJEĐE!Sinoć vika sa

grada dizdare

Sinoć vika sa grada

dizdare

i on vika na vodi

brodara:

Ne brod’ broda,

pokrila te voda!

Sinoć mi je pobjegla

djevojka

oknivena i

prstenovana,

a bijela lica

neljubljena!

Odgovara sa vode

brodare:

Kopiljane, na gradu

dizdare,

sinoć sam je junak

prebrodio

i dala mi tri dukata

žuta:

jedan dukat, što sam

prebrodio,

drugi dukat, da joj

puta kažem,

treći dukat, što sam

obljubio!

10

Bosna i Hercegovina je zemlja koju

karakteriše specifična historija i

tradicija. Kulturna baština predstavlja

pravu turističku atrakciju i veliko

bogatstvo. Ako pogledamo Jajce,

Mostar, Počitelj, Sarajevo, možemo s

punim pravom reći da izgledaju kao

mali raj na zemlji. Kada bismo

tražili autentičan znak naše male zemlje, mogli bismo

reći da je to stećak. Pročitah jednom riječi Miroslava

Krleže o stećcima, o tome kako u Europi nema

spomenika kulture. Citiram:

"Neka oprosti gospođa Europa, ona nema

spomenike kulture. Pleme Inka u Americi

ima spomenike, Egipat ima prave

spomenike kulture. Neka oprosti gospođa

Europa, samo Bosna ima spomenike.

Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka

Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku?

Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali

nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao

stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na

kom je prikazan kao sužanj".

I zaista moramo i trebamo biti ponosni. Možemo

nastaviti dalje navoditi razne primjere, a to su:

Zemaljski muzej u Sarajevu, Hagada, Hvalov Zbornik i

mnogi drugi.

Kulturno naslijeđe ne smijemo zanemariti, moramo ga

očuvati i biti ponosni na ono što posjedujemo i po

čemu se izdvajamo u odnosu na druge.

Edna Basara, najbolji online debatant za februar 2018.

BiH vs. Evropa

Sve tičice

pripivaše,

jedna ne piva

Sve tičice pripivaše,

jedna ne piva.

Pitale je drugarice, što

ti ne pivaš?

mene majka staru

daje da ja carujem.

Mene majka staru

daje da ja tugujem.

Kad obučem telmi

dibu, meni star ne da,

kad opašem hazna

kolan, meni star ne

da,

kad je pojdem u rod

majci, meni star ne

da.

Nejdi Hanko, nejdi

dušo, viđaće te mlad.

11

Kulturno naslijeđe je jedna od tema koja jeneiscrpna. Koliko god da debatujemo o njoj,nikada nije dosta. Uvijek su nam argumentioskudni. Koliko god da govorimo, situacijaostaje ista, čak ponekad i lošija. Zašto je totako? Zašto se ništa ne dešava, a tolikopričamo o promjenama?

Do sada ste mnogo puta čuli o "propadanju„ kulturnognaslijeđa. Upoznati smo s našim lošim odgojem kojegispoljavamo prema kulturnom naslijeđu. Upoznati smo kolikoje sve važnije od očuvanja blaga koje imamo. Koliko jošputa trebamo istaknuti da trebamo biti ponosni i zahvalništo sve ovo imamo? Koliko još puta trebamo reći damoramo razviti svijest o ovome problemu i koliko nas tonaslijeđe treba? Treba da ga očuvamo, da ne dozvolimoda se ruši, da budemo mi ti koji ćemo ga na najbolji načinpromovisati. Međutim, nešto je zaista zbunjujuće. U Bosni iHercegovini ekonomska situacija je vrlo loša i toga smo sviitekako svjesni. Kada nekoga pitamo nešto o kulturnomnaslijeđu, reći će vam da je u problemima ekonomskogstatusa i da ima važnijih problema o kojima mora misliti.Razmislimo sada. Za jednu zemlju, turizam je vrlo važan.Kada bismo se udružili zajedno, redovno organizovali akciječišćenja, pronašli one koji žele uložiti u naše bogatstvo, da libismo turizam podigli na viši nivo? Tada bi stranci mogli dauživaju u našim ljepotama i čarima koje imamo. Međutim,žao mi je što ove moje riječi ne dopiru do drugih. Koliko godda podignem glas i odlučim da se borim snagom

argumenta, uspjeh izostaje. Toliko priče o tome, ali uprazno. Također, problem se javi kod kuće i nastavlja sedalje kroz obrazovanje. Nismo i ne želimo biti osviješteni. Kodkuće nas nisu na to upozoravali, a u školi najmanje pažnjuposvećuju istome. Dakle, nemamo osjećaj prema kulturnomnaslijeđu jer nismo naučeni. I danas, sutra kada nekopročita ove moje riječi možda će se blago nasmijati ipomisliti: „Ko o tome još misli u Bosni i Hercegovini?". Kolikogod da drugi ne misle, ja mislim. Želim da sačuvamokulturno naslijeđe, da budemo ponosni i da tako topredstavljamo. Želim da budemo sretni i zadovoljnigledajući kako se drugi interesuju za naše blago i dauživamo u onome što smo učinili. Kultura treba, odnosnomora biti sastavni dio našeg života.Edna Basara, najbolji online debatant za februar 2018.

KULTURA KAO DIO ŽIVOTA!Široka kita,

rakita

Široka kita, rakita,

široko polje prekrila,

jednog mi kraja

neskrila.

Otud mi idu svatovi,

svatovi Šemsi-begovi.

Šemsi-beg pusti

sokola,

da vidi gdje će

panuti,

izvi se soko visoko,

i klonu mladi na grudi.

Gledala mlada

sokola,

iz oka suza kanula:

"Sokole, pitom sokole,

puče mi srce na

dvoje!

Dosad sam majku

dvorila,

od sada pitom'

sokola,

od sada tebe sokola!"

12

Saša Delić, Lukavac

Što se tiče kulturnog života, on je oskudan u Lukavcu.

Nema nikakvih kulturnih dešavanja.

Ono po čemu je Lukavac poznat svakako je jezero

Modrac, koji je jedno vrijeme, neposredno poslije

posljednjeg rata, bio kao turistička atrakcija. Sada su i

tamo dešavanja, posebno kulturna, vrlo rijetka.

Harun Macić, Mostar

Mostar je grad koji kroz svoju historiju njeguje jedinstvo,

različitost i toleranciju no međutim rat 90-ih razjedinio je

tu toleranciju. Mostar je poznat po Starom mostu koji je

ujedno i simbol Grada Mostara koji je UNESCO-va

svjetska baština.

PROFESORI KAŽU O SVOJIM LOKALNIM

ZAJEDNICAMA!

U Stambolu, na

Bosforu

U Stambolu, na

Bosforu,

a u silnog cara dvoru,

zaplakala Šećer Đula,

Osman-paše vjerna

ljuba:

"Osman-pašo, đe si

mori,

za tobom mi srce

gori?

Osman-paso đe si bio,

đe si vojsku ostavio?"

"U Bugarskoj, kraj

Sofije,

gdje se rujna krvca

lije;

Dušman me je

zarobio,

život mi je poklonio,

sablju mi je osvojio,

vojsku mi je oprostio!"

13

Vrijedi doći u veliko oraško naselje Tolisa i obići

franjevačku Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije,

sagrađenu davne 1881. godine, i uz nju samostan.

Crkva i samostan zajedno predstavljaju umjetničko i

kulturno naslijeđe franjevaca koji su živjeli i djelovali u

župi i samostanu.

To je i izuzetno vrijedan umjetnički kompleks, jer je u

njemu pohranjeno nemjerljivo blago, nastalo

zahvaljujući vrijednim župljanima i fratrima koji su ga

pronalazili i čuvali.

http://avaz.ba/vijesti/bih/354521/franjevacki-

samostan-i-crkva-cuvaju-neprocjenjive-vrijednosti

U državi u kojoj je mnogo toga loše, ipak možemo naći

i pozitivne primjere koji nam pokazuju da još uvijek

postoje ljudi koji vjeruju u važnost očuvanja kulturnog

naslijeđa i kontinuiran rad na promoviranju vrijedne

baštine koja postoji u BiH.

Nažalost, primjeri poput ovog su rijetki i/ili nedovoljno

medijski promovirani, i javnost nije upoznata sa

načinima na koji pojedine institucije nastoje zaštititi

kulturu BiH.

Nekako se čini da je u interesu da nam propadne

nacionalno blago jer propašću kulture gubite svoj

identitet i nestajete. Ne smijemo dozvoliti nestanak. Ne

smijemo dozvoliti da zaboravimo naše porijeklo,

korijene i sve ono što čini naš identitet.

Za očuvanje kulturno-historijskih spomenika smo

odgovorni svi. Njihova materijalna vrijednost nekada

možda nije velika, ali njihova vrijednost za opstanak

države i kulture je itekako važna i nikada ne smijemo

prestati da brinemo za očuvanje nacionalnih

spomenika.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA – ČUVARI

NARODNOG BLAGA

Slikom kroz

Tolisu

Trebalo bi nam dosta

vremena da obiđemo

crkvu, da vidimo kako

izgledaju njena

unutrašnjost i

spoljašnjost. Kompleks

je proglašen

nacionalnim

spomenikom BiH, a mi

se prema njemu

odnosimo najbolje što

možemo.

Fra Perica Martinović

14

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i

prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je Atik džamiju

u Ćivama registrovao kao dobro kulturno-historijskog

naslijeđa, te uputio urgenciju Komisiji za očuvanje

nacionalnih spomenika BiH, kako bi ova džamija bila

proglašena za nacionalni spomenik Bosne i

Hercegovine.

Proglašenje nacionalnim spomenikom (Graditeljska

cjelina, Atik džamija u Ćivama, Gornje Vukovije,

općina Kalesija) je stiglo na 19. sjednici Komisije za

očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj 12. marta

2018. godine.

http://muftijstvotz.ba/atik-dzamija-u-civama-u-kalesiji-

novi-je-nacionalni-spomenik-bosne-i-hercegovine/

Evo, za ovo izdanje Debatnih novosti smo odlučili

podijeliti malo pozitivnih priča o spomenicima u BiH.

Baš kada nam se učini da niko ne brine o kulturi i

spomenicima, dese se ovi pozitivni primjeri kojima se

iznova pokazuje da je zaštita naslijeđa kontinuiran

proces u koji trebamo biti uključeni svi.

Možda ćete reći da je zaštita nacionalnih spomenika

skupa, da kulturi treba mnogo novaca, da su

građevine teške za održavanje, da… Mi kažemo da su

to samo izgovori da ne uradimo ništa i da nađemo

izgovor da nastavimo kukati kako niko ništa ne čini. Eh,

pa, pogodite šta? Vi ste taj „niko” koji „ništa ne čini”.

Zato, vidi sa svojim nastavnikom, pitaj za spomenike

kulture u svojoj lokalnoj zajednici i pitaj kako možeš

doprinijeti njihovom očuvanju.

NOVI NACIONALNI SPOMENIK BiH – ATIK DŽAMIJA

U ĆIVAMA U KALESIJIAtik džamija

15

Belma Husejić i Zlatan Kovačević, novinari ovog izdanja Debatnih novosti su osmislili

strip koji vidite. Evo, oni su odlučili nešto uraditi i doprinijeti promociji turizma. Poruka

njihovog stripa je zaista jednostavna, ali i efektna. O kulturnom naslijeđu možemo

uvijek učiti i naučiti i ne smijemo propuštati prilike da budemo informirani i da ako

ništa drugo, uživamo u ljepoti koju nudi naslijeđe.

Vama predlažemo da nam šaljete još vaših crteža i radova kako bismo predstavili

kulturu Bosne i Hercegovine kroz oči mladih. I eto, još jedan način da doprinesete

očuvanju kulturnog naslijeđa u BiH.

STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA

16

Zašto je ovo mjesto meni posebno? Zgrada zvana "Bejrut", mjesto mog

odrastanja.

Ovdje sam stekao prve drugove sa kojima prijateljstvo traje i danas.

Mjesto naših nestašluka, mjesto na kojem sam prvi put zaigrao fudbal,

mjesto na kojem smo odigravali teniske turnire, naravno bez mreže,

prelazili ogradu da bi se ljuljali u dječijem vrtiću...

Mjesto vjerovatno najsretnijeg perioda mog života.

Dino Emrić, Mostar

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

17

Moje omiljeno mjesto u Banjaluci je terasa koja se nalazi u restoranu

"Slap".

Pruža divan pogled na rijeku Vrbas, nekada posebno uljepšan prizorom

pataka ili labudova koji nerijetko mile kroz rijeku.

Uživanje je posmatrati djecu, a i odrasle kako uživaju u svim ljepotama

rijeke a naročito ljeti kada ona u toplim danima predstavlja pravo

osvježenje.

Dženneta Hajdarpašić, Banja Luka

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

18

Najljepša sjećanja mog djetinjstva vezane su uz ulicekoje okružuju Mejtaš. U prethodnom broju Debatnih

novostima ste čitali o tome kako je dobio naziv Mejtaš.A ja ću vam pričati o ulicama kojevga okružuju i dječjim

igrama u tom naselju. Zimi bismo se sankali niz ulicu VukKaradžić koja se danas naziva Pehlivanuša i proteže se

sve do Murička škole. Na dnu prije stepenica bi bilapostavljena mreža koja je spriječavala da sankama

proletimo niz stepenice. Tada nije bilo toliko saobraćajai automobila i ta ulica bi bila zimi raj za djecu. Stariji i

iskusniji su se spuštali niz paralelnu ulicu Drvarsku koja sedanas naziva Sarač ismailova. Ona je bila „znatno

zahtjevnija” zbog strmine i skakaonice koja bi sestvarala na sredini ulice. Najteže bi bilo kada bismo stigli

do podnožja ulice i onda bismo trebali nazad. Ali uzsmijeh i priču svi bismo se zajedno penjali. I onda sve

ponovo. Po cijele dane bismo se spuštali i znalo sepravilo da nema ulaziti u kuću dok i zadnji atom snage

imamo jer roditelji nas tako promrzle nikada ne bi pustilivan ponovo. I samo je važno bilo čije su saonice brže.

Ponekada kada bi neko od starije grupe nam posudiosvoje bili bismo glavni u raji toga dana.

S proljeća i ljeti bismo se igrali žmire i ganje od školskog

dvorišta do Doma izvidžaća, kroz Kaptol i NaseljeSunca. Danas se tu nalazi Katolički školski centar „Sv.

Josip” Sarajevo, a u domu izviđača je premještenaškola Silvije Strahimir Kranjčević koja je bila do tada u

prostorijama današnjeg Katoličkog školskog centra.

Cijelo ovo naselje isprekidano je malim poprečnimulicama poput Curka, Hadžisulejmanove, Sepetarevca

(koji je kod starih ljud budio asocijaciju na nagli uspon),Kevrin potok (Kevrinim su ga zvali po porodici Kevra,

zanatlijama limarima, koji su živjeli tu, negdje krajpotoka), Ivan Cankar, i još mnoge druge koje su bile

ispunjene smijehom i rajom djece, udaranjem lopte izvukom zvižduka nekog od roditelja koji poziva svu

djecu da je vrijeme za poći kući.

ULICE MOGA GRADAULICE

SARAJEVA

19

Ka

Kada pomislim na Kozaru, prva asocijacija mi je

nepregledno zelenilo i jedna posebno osjećanje mira

koje donose zvuci prirode. Sve brige i razmišljanja

ostaju tamo negdje i vi jedino možete da se

prepustite tihom uživanju. Kao djeca smo se valjali po

travi. I danas sebe uuhvatim ponekad kako imam taj

neodoljivi poriv da se onako dječje nesputano

valjam u travi.

Kozara je planina i pored toga što je planina ona je i

vazdušna banja. Boravak na toj planini regenerira

cijelo naše tijelo, a posebno crvena krvna zrnaca.

Šuma daje poseban ugođaj i potiče vas da samo

duboko dišete i upijate taj vazduh. Za one koji ne

znaju planina Kozara nalazi se u sjeverozapadnom

dijelu Bosne i Hercegovine i okružena posebno

zelenim rijekama Savom, Unom, Vrbasom i Sanom.

O vremenu i ljudima koji su od davnina naseljavali

područje Kozare, svjedoče arheološki ostaci iz starog

vijeka (Benkovac, Gradina, Lukići), te srednjeg vijeka

(grad Marije Terezije ili Vrbaški grad prema Gornjim

Podgradcima).

U naselju Kozarac, smještenom ispod obronaka

Kozare, nalazi se kula koja i danas dominira ovim

mjestom. Kozaračka kula je izgrađena 1736.godine

prilikom proširenja tadašnjeg utvrđenja.

Tradicija i folklor kozaračkog naroda – karakteristična

pjesma „ojkača“, narodni običaji, kuhinja i ostalo,

čuvaju se od zaborava u potkozarskim selima.

Posebnu vrijednost imaju razni upotrebni predmeti

koji po svojoj formi predstavljaju izvorni folklor i

tradiciju ovog kraja. Naročito se ističu predmeti od

vune koji zadivljuju svojom bojom, šarama i

ornamentikom.

NACIONALNI PARK KOZARA

NACIONALNI

SPOMENIK

KOZARA

20

Dođi…Dođi u ovo moje lijepo Sarajevo.

Prošetaj tim čarobnim gradom,

Vjeruj mi da će ti duša

Ostati zarobljena u njegovom srcu.

Dođi…Pogledaj ovo nebo iznad Sarajeva. Nije isto.

Pogledaj Sebilj. Okrijepi se

Tom nevjerovatno lijepom, hladnom vodom.

Stari ljudi su od davnina govorili:

„Ko se jednom napije vode sa

Baščaršije taj se u Sarajevo uvijek vraća“

Dođi…Pogledaj Vijećnicu koja je bila divna od početka

Pa je ruka zla čovjeka u pepeo pretvori.

Majka mi je rekla da se iz pepela najljepše stvari rađaju.

Bila je upravu. Znam to. Samo pogledam Vijećnicu,

Sjetim se njenih riječi i to kažem: “U pravu si mila moja“

I s ponosom, očiju biserom na licu, zašutim.

Dođi…Dođi i vidi šta su to naši preci

U amanet nama ostavili.

Dođi i uvjeri se da ljepota Sarajeva

Je bila tkana prošlošću.

Ko zna čije ruke su sagradile sva ta

Kulturna obilježja koja nam krase gradove.

Ne znam da li smo mi robovi sadašnjosti

Pa ne pridajemo veliki značaj tome,

Ali ko jednom sebe u tijelu svoga grada pronađe

Taj uistinu zna šta je patriotizam.

Ja sam uvjerena da smo moj grad i ja

Jedno tijelo a srca dva.

Alisa Sjenar i Esma Zalihić

PJESMOM DA TI KAŽEM

21

Nadamo se da vam se dopalo ovo izdanje Debatnih

novosti i da ste, kao i mi, mnogo toga naučili o

kulturnom naslijeđu.

Najvažnija lekcija koju smo naučili jeste da BiH ima

mlade ljude koji su zainteresirani da rade na zaštiti

spomenika kulture i doprinesu očuvanju kulturne

baštine.

Slali su nam radove, radili sa CKD-om, pisali, scrtali i

fotografirali. Možda se ne čini kao mnogo, ali su uradili

mnogo više nego neki odrasli koji bi trebali aktivno

raditi na promoviranju kulturnog nasljeđa.

Mi smo ponosi na učenike članove debatnih sekcija, i

u narednom izdanju donosimo još radova i

nastavljamo promovirati kulturno baštinu na svaki

mogući način.

UMJESTO KRAJA

TAMBURALO

MOMČE UZ

TAMBURU

Tamburalo momče uz

tamburu,

tambura mu od

suhoga zlata,

tanke, žice kose

djevojačke,

a terzijan pero

sokolovo.

Gledala ga Ajka sa

čardaka:

”Vidi majko, lijepa

junaka!

Da mi ga je u dvoru

gledati,

na njegovim grudma

sevdisati!

Karanfil bih pod njega

sterala,

a pod glavu rumenu

ružicu,

nek miriše, nek’ se

često budi,

često budi i često me

ljubi!”

22

Debatne novosti, br. 3April 2018. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts