UČILIŠTE AMBITIO - uciliste-ambitio.hr · (opisno i grafički) za svako prioritetno područje. U Prilogu 1 se nalazi detaljan ispis pro- cjene razine zrelosti za sve kriterije kvalitete

UČILIŠTE AMBITIO

Sustav osiguravanja kvaliteteu ustanovama za obrazovanje odraslih

SUSTAVOSIGURAVANJA

KVALITETE

Zagreb, studeni 2016.

u ustanovama za obrazovanje odraslih

N.Petrović – A.Stranjik

Nakladnik Učilište Ambitio Dolovska 33 10090 Zagreb

Za nakladnika Alen Stranjik, ravnatelj

Urednici Nenad Petrović Alen Stranjik

Dizajn i prijelom LotusGRAFTisak LotusGRAFNaklada 100 primjeraka

Publikacija je izdana u okviru projekta „Program usavršavanja za poslove voditelja zdravstvenog turizma“ financiranog od strane Europske unije u okviru Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i ni na koji način ne može se smatrati da odražava gledište Europske komisije.

3

PREDGOVOR

Razvoj sustava kvalitete u ustanovama za obrazovanje odraslih može se sagledati kroz 3 osnovna segmenta:

1. inicijalna analiza stanja i potreba,2. uspostavljane formalno-pravnog okvira i3. implementacija sustava.

Inicijalnom analizom stanja i potreba, odnosno provedbom GAP i KREDA analize te pro-vedbom procesa inicijalnog samovrjednovanja ustanove, utvrđuje se aktualno stanje kvalitete u ustanovi za obrazovanje odraslih i raskorak između trenutnog i željenog sta-nja kvalitete, kako bi se postavili kratkoročni i dugoročni ciljevi razvoja kojima će se kvaliteta unaprijediti.

Formalno-pravni okvir ustanova za obrazovanje odraslih osigurava donošenjem odgo-varajućih dokumenata, sukladno odredbama statuta ustanove. To su u prvom redu po-litika kvalitete i pravilnik o kvaliteti, a zatim i svi drugi potrebni dokumenti koji iz njih proizlaze.

Implemetacija sustava kvalitete predstavlja operacionalizaciju usvojene politike kva-litete kroz imenovanje odgovornih osoba za osiguravanje sustava kvalitete, donošenje operativnih godišnjih planova razvoja i kontinuirano praćenje kvalitete ustanove.

Ova publikacija nastala je u Učilištu Ambitio kroz EU projekt Program usavršavanja za poslove voditelja zdravstvenog turizma. Sastavni dio projekta bio je i razvoj sustava kva-litete Učilišta. Tijekom provedbe tog elementa projekta pojavilo se dosta nepoznanica kako i od kuda početi, budući da zahtjevi kvalitete za ustanove za obrazovanje odraslih još uvijek nisu normirani, osim u jednom manjem segmentu, kao dio sustava kvalitete u ustanovama za strukovno obrazovanje koje se uz svoju osnovnu djetanost bave i obra-zovanjem odraslih. Stoga je projektni tim za kvalitetu razvio vlastitu metodologiju im-plementacije sustava i vlastite kriterije kvalitete, koji su najvećim dijelom temeljeni na standardima kvalitete u ustanovama za strukovno obrazovanje te manjim dijelom i na standardima kvalitete u srednjem i visokom obrazovanju.

U nastojanju da kolegicama i kolegama u ustanovama za obrazovanje odraslih koji će se baviti problematikom razvoja kvalitete u svojim ustanovama olakšamo prve korake u tom zahtjevnom i odgovornom poslu, kroz ovu publikaciju željeli smo im na jednostavan i praktičan način dati osnovne smjernice za rad, koje se temelje na našim osobnim isku-stvima i stečenim spoznajama tijekom jednogodišnjeg rada na implementaciji sustava kvalitete u Učilištu Ambitio.

4

Zahvaljujemo svim članovima projektnog tima i svim dionicima projekta Program usavr-šavanja za poslove voditelja zdravstvenog turizma, jer bez njih danas ne bi bilo niti ove publikacije. Posebno zahvaljujemo kolegici Kristini Mihić, koja je u projektu sudjelovala kao članica tima za kvalitetu te svojim radom znatno doprinjela uspješnosti implemen-tacije sustava kvalitete.

Zagreb, studeni 2016.

Urednici

5

1. ANALIZA STANJA I POTREBA

1.1. GAP analiza

Provedbom GAP analize nastoji se utvrditi raskorak između postojećeg stanja (As Is) upravljanja kvalitetom i željenog stanja (To Be), prema utvrđenim kriterijima kvalitete, odnosno procijeniti razinu zrelosti sustava upravljanja kvalitetom. Kriteriji kvalitete gru-pirani su u 6 prioritetnih područja, sukladno Priručniku za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje [1]. Kriteriji kvalitete iz priručnika prilagođeni su potrebama ustanove za obrazovanje odraslih te su isključeni kriteriji koji nisu primjenjivi u ustano-vama ovakvog tipa. Na taj je način određen ukupno 201 kriterij u 28 podpodručja, koje u smislu kvalitete treba zadovoljiti ustanova za obrazovanje odraslih (Tablica 1.1).

Tablica 1.1. Pregled broja kriterija kvalitete prema prioritetnim područjima i podpodručjima

PRIORITETNO PODRUČJE / PODPODRUČJE BROJ ZAHTJEVA

1 – PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA 21

Školski kurikulum i godišnji plan i program rada ustanove 13

Izradba i poboljšanja programa obrazovanja odraslih 8

2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU 72

Upisi polaznika 6

Planiranje nastave, poučavanja i učenja 10

Nastavni proces 11

Učenje kroz iskustvo (vježbe i praktična nastava) 12

Izvannastavne aktivnosti (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti) 5

Služba za pružanje podrške polaznicima 8

Polaznici s posebnim potrebama 9

Pohađanje nastave 6

Komunikacija i suradnja 5

6

3 – POSTIGNUĆA UČENIKA I ISHODI UČENJA 19

Unutarnje praćenje i ocjenjivanje odgojno-obrazovnih postignuća polaznika 12

Ispiti (predmetni, popravni, razlikovni, razredni i završni rad) 7

4 – MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTENCIJALI 27

Osiguravanje okruženja za učenje 6

Materijalni uvjeti /upravljanje resursima 4

Financije 6

Kadrovska politika 6

Trajno stručno usavršavanje radnika 5

5 – SURADNJA I PROMIDŽBA 29

Upravno vijeće 4

Ravnatelj ustanove 5

Poslovna komunikacija 6

Informacijski sustav 5

Partnerstva 4

Promicanje ustanove i obrazovnih programa 5

6 – UPRAVLJANJE (USTANOVA I KVALITETA) 33

Upravljanje kvalitetom 9

Interno praćenje postupaka kvalitete 6

Proces samovrjednovanja 10

Proces unaprjeđenja 8

Model zrelosti primijenjen U GAP analizi je modificirani CMMI (Capability Maturity Model Integration) model [2], razvijen na Carnegie Mellon University (CMU) i proširen nultom razinom sukladnosti (Tablica 1.2).

7

Tablica 1.2. Pregled kriterija modela zrelosti

RAZINA % KRITERIJ

0

Non Existed0 - 10

U organizaciji se ne razumije potreba za zahtjevom.

U praksi ništa ne postoji (postupak provedbe zahtjeva, odgovor-nosti, dokumentacija).

1

Initial11 - 30

Prepoznaje se potreba da se zahtjev provodi.

Ne postoji definiran postupak kako to činiti. Nisu određene odgovornosti.

Dokumentiranost potpuno izostaje. Praksa je ad hock. Gotovo sve je nesukladno.

2

Limited31 - 50

Prepoznaje se potreba da se zahtjev provodi.

Grubo je definiran postupak njegove provedbe, ali nije formali-ziran.

Odgovornosti donekle postoje, ali nisu formalizirane. Dokumen-tiranost još slaba. Praksa je nešto dosljednija. Broj nesukladno-sti još je velik.

3

Defined

51 - 70

Svijest o potrebi zahtjeva u potpunosti postoji.

Postupak provedbe je u potpunosti definiran, formaliziran, ali nije sofisticiran.

Odgovornosti su u cijelosti određene. Dokumentiranost je do-bra. Praksa je vrlo korektna. Broj nesukladnosti je manji.

4

Managed71 - 90

Sve kao pod 3. Menadžment nadzire i mjeri usklađenost s pro-cesom i poduzima mjere kad dio postupka nije dovoljno učinko-vit. Postupak se kontinuirano unapređuje i približava najboljoj praksi. Nesukladnosti su rijetke i vrlo su male.

5

Optimized91 - 100

Postupak, odgovornosti, dokumentiranost i praksa uspoređuju se s najboljim rješenjima u drugim organizacijama (benchmar-king). Organizacija brzo reagira na svaku promjenu. Nesuklad-nosti više nema.

1.1.1. Primjer GAP analize

A) Provedba GAP analize (metodologija)

Ulazni podaci za provedbu GAP analize dobiveni su metodom fokus grupe, koju su sači-njavali ravnatelj i četiri zaposlenika Učilišta Ambitio. Moderator fokus grupe u ime struč-ne radne skupine bio je Nenad Petrović. Za potrebe GAP analize izrađen je u programu MS Excel vlastiti alat za procjenu razine zrelosti ustanove (autor: Nenad Petrović) te su ulazni podaci dobiveni radom fokus grupe prema Tablici 1.2 unošeni direktno u aplika-ciju (Slika 1.1).

8

Slika 1.1. Alat za procjenu razine zrelosti u programu MS Excel (autor: N. Petrović)

Na temelju unesenih podataka, alat automatski izračunava razine zrelosti za svako pri-oriteno područje i pripadajuća podpodručja te ustanovu u cjelini i iscrtava pripadajuće grafikone (Slika 1.2).

Slika 1.2. Prikaz rezultata GAP analize u MS Excel alatu za procjenu razine zrelosti (autor: N. Petrović)

9

B) Rezultati GAP analize

Rezultati provedene GAP analize zbirno su prikazani u Tablici 1.3 te u nastavku detaljno (opisno i grafički) za svako prioritetno područje. U Prilogu 1 se nalazi detaljan ispis pro-cjene razine zrelosti za sve kriterije kvalitete zbirno i pojedinačno.

Tablica 1.3. Zbirni rezultati GAP analize

RAZINA ZRELOSTI USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH 3,37

PRIORITETNO PODRUČJE 1 – PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA 3,11

ŠKOLSKI KURIKULUM I GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA USTANOVE 2,85

IZRADBA I POBOLJŠANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH 3,38

PRIORITETNO PODRUČJE 2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU 3,44

UPISI POLAZNIKA 3,50

PLANIRANJE NASTAVE, POUČAVANJA I UČENJA 2,80

NASTAVNI PROCES 3,64

UČENJE KROZ ISKUSTVO (VJEŽBE I PRAKTIČNA NASTAVA) 4,92

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI) 1,00

SLUŽBA ZA PRUŽANJE PODRŠKE POLAZNICIMA 4,25

POLAZNICI S POSEBNIM POTREBAMA 2,56

POHAĐANJE NASTAVE 4,33

KOMUNIKACIJA I SURADNJA 4,00

PRIORITETNO PODRUČJE 3 – POSTIGNUĆA UČENIKA I ISHODI UČENJA 3,50

UNUTARNJE PRAĆENJE I OCJENJIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA POLAZNIKA 4,00

ISPITI (predmetni, popravni, razlikovni, razredni i završni rad) 3,00

PRIORITETNO PODRUČJE 4 – MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTEN-CIJALI – PROFESIONALNI RAZVOJ RADNIKA USTANOVE 3,81

OSIGURAVANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE 3,67

MATERIJALNI UVJETI /UPRAVLJANJE RESURSIMA 3,25

FINANCIJE 5,00

KADROVSKA POLITIKA 3,33

TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE RADNIKA 3,80

10

PRIORITETNO PODRUČJE 5 – SURADNJA UNUTAR USTANOVE ZA STRU-KOVNO OBRAZOVANJE – SURADNJA S OSTALIM DIONICIMA – PROMI-CANJE USTANOVE

4,23

UPRAVNO VIJEĆE 4,00

RAVNATELJ USTANOVE 4,20

POSLOVNA KOMUNIKACIJA 3,00

INFORMACIJSKI SUSTAV 4,60

PARTNERSTVA 5,00

PROMICANJE USTANOVE I OBRAZOVNIH PROGRAMA 4,60

PRIORITETNO PODRUČJE 6 – UPRAVLJANJE (USTANOVA I KVALITETA) 2,12

UPRAVLJANJE KVALITETOM 2,56

INTERNO PRAĆENJE POSTUPAKA KVALITETE 2,00

PROCES SAMOVRJEDNOVANJA 2,30

PROCES UNAPRJEĐENJA 1,63

Planiranje i programiranje rada

Prioritetno područje 1 – Planiranje i programiranje rada sadrži dva podpodručja, koja su ocijenjena prosječnom ocjenom 3 te je i ukupna zrelost ovog područja na trećoj razini (Slika 1.3).

Slika 1.3. Rezultati GAP analize za prioritetno područje 1

11

Poučavanje i podrška učenju

Prioritetno područje 2 – Poučavanje i podrška učenju je najopsežnije područje, s čak 9 podpodručja. Većina je podpodručja iznad treće ili čak četvrte razine zrelosti, pri čemu se osobito ističe Učenje kroz iskustvo, za koje je procijenjeno gotovo 100 % ispunjenosti kriterija (Slika 1.4). U odnosu na prosjek znatno podbacuju jedino Izvannastavne aktivno-sti, koje su tek na prvoj razini zrelosti. Ukupna razina zrelosti područja procijenjena je na treću razinu.


Postignuća učenika i ishodi učenja

Prioritetno područje 3 – Postignuća učenika i ishodi učenja sadrži dva podpodručja, ocije-njena prosječnim ocjenama 3 i 4 te je ukupna zrelost ovog područja na granici između treće i četvrte razine zrelosti (Slika 1.5).


12

Materijalni uvjeti i ljudski potencijali

Prioritetno područje 4 – Materijalni uvjeti i ljudski potencijali sadrži 5 podpodručja. Oso-bito se ističe podpodručje Financije, koje u potpunosti zadovoljava tražene kriterije (Slika 1.6), dok su ostala podpodručja između treće i četvrte razine zrelosti. Ukupna razina zre-losti područja procijenjena je na četvrtu razinu.


Suradnja i promidžba

Prioritetno područje 5 – Suradnja i promidžba sadrži 6 podpodručja. Osobito se ističe podpodručje Partnerstva, koje u potpunosti zadovoljava tražene kriterije (Slika 1.7), dok u odnosu na prosjek područja podbacuje Poslovna komunikacija koja je na trećoj razini. Ostala su podpodručja na četvrtoj razini zrelosti. Ukupna razina zrelosti područja proci-jenjena je na četvrtu razinu.


13

Upravljanje (ustanova i kvaliteta)

Prioritetno područje 6 – Upravljanje sadrži 4 podpodručja, koja su sva oko druge razine zrelosti te ovo područje podbacuje u odnosu na prosjek ustanove (Slika 1.8). Ukupna ra-zina zrelosti područja procijenjena je na drugu razinu.


Zaključak

Rezultati GAP analize ukazuju da u ustanovi postoji značajan raskorak između posto-jećeg i željenog stanja, no situacija nije alarmantna, a ustanova prepoznaje potrebu za daljnjim razvojem sustava kvalitete. Trenutno se nalazi na trećoj razini zrelosti te za-dovoljava 56 % kriterija kvalitete. Zbirni rezultati GAP analize grafički su prikazani na Slikama 1.9 i 1.10.

Slika 1.9. Rezultati GAP analize za cijelu ustanovu

Kao najkritičnije identificirano je Prioritetno područje 6 – Upravljanje (ustanova i kvali-teta), u kojem se više od 30% kriterija kvalitete nalazi na nultoj ili prvoj razini zrelosti, što je osobito vidljivo u podpodručju Proces unaprjeđenja. Najkritičnije podpodručje su

14

Izvannastavne aktvnosti, gdje su svi kriteriji kvalitete tek na prvoj razini zrelosti. Kao naj-razvijenije ističe se Prioritetno područje 5 – Suradnja i promidžba, koje premašuje granicu četvrte razine za 25 %. Dva podpodručja (Financije i Partnerstva) zadovoljavaju postavlje-ne kriterije kvalitete u potpunosti.

Slika 1.10. Rezultati GAP analize za cijelu ustanovu

Prilog 1 - Ispis analitičkog prikaza procjene razine zrelosti za svaki kriterij kvalitete i ukupno po prioritetnim područjima i pripadajućim podpodručjima

PRIORITETNO PODRUČJE 1 – PLANIRANJE I PROGRAMI-RANJE RADA

3,11

ŠKOLSKI KURIKULUM I GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA USTANOVE 2,85

1.1. Školski kurikulum sadrži sve elemente propisane zakonom, posebice ciljeve i način procjenjivanja postignuća zadanih ciljeva. 5,00

1.2. Školski je kurikulum razvijen na temelju propisanoga nacionalnoga kuriku-luma. 5,00

1.3. Godišnji plan i program rada ustanove donesen je na temelju nastavnoga plana i programa i školskoga kurikuluma, sadržavajući sve elemente propi-sane zakonom.

2,00

1.4. Školski kurikulum i godišnji plan i program trebaju odražavati smjernice utvrđene Godišnjim planom unaprjeđenja rada ustanove. 2,00

1.5. Operativni godišnji planovi i programi za nastavne predmete su izrađeni i imaju sve propisane sastavnice. 2,00

1.6. Operativni godišnji planovi i programi dio su godišnjega plana i programa rada ustanove. 2,00

1.7. Operativni godišnji planovi i programi su usklađeni s važećim okvirnim nastavnim planovima i programima. 2,00

15

1.8. Operativni godišnji planovi i programi usklađeni su s izvedbenim, ako po-stoje. 3,00

1.9. Ustanova vrjednuje realizaciju elemenata iz godišnjega plana i programa. 2,00

1.10. Organizacija nastave je primjerena polaznicima i nastavnicima. 5,00

1.11. Učilište ima izrađene godišnje planove rada. 3,00

1.12. Učilište vrjednuje realizaciju svoga godišnjega plana rada. 1,00

1.13. Ustanova planira i provodi obilježavanje praznika i blagdana, javnih i kul-turnih aktivnosti, volonterske i humanitarne aktivnosti te provodi prevenci-ju neprihvatljivih ponašanja i ovisnosti.

3,00

IZRADBA I POBOLJŠANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH 3,38

1.14. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u suradnji s lokalnim nadlež-nim tijelima i gospodarskim sektorom kako bi udovoljili utvrđenim potre-bama tržišta rada, a poboljšanja su oblikovana prema povratnoj informaciji svih dionika.

4,00

1.15. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u skladu s propisanom meto-dologijom. 5,00

1.16. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su tako da osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima. 5,00

1.17. Ishodi učenja, kompetencije i kriteriji njihova vrjednovanja redovito se revidiraju i unaprjeđuju kako bi bili u skladu s važećim zahtjevima tržišta rada i struke.

3,00

1.18. Programi obrazovanja odraslih revidiraju se barem jednom godišnje, a pola-znici pridonose toj reviziji svojim povratnim informacijama. 2,00

1.19. Programi se razvijaju i revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih dionika, a povratne se informacije neprestano prikupljaju od polaznika, tvrtki i zajednice u ovu svrhu.

2,00

1.20. Revidiranje programa vodi ka poboljšanju u poučavanju, nastavi, učenju i uspjehu polaznika. 3,00

1.21. Informacije o provjeri znanja i uspjehu, uključujući analizu rada različitih skupina polaznika, služe kao vodič za održivost programa obrazovanja. 3,00

PRIORITETNO PODRUČJE 2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU

3,44

UPISI POLAZNIKA 3,50

2.1. Ustanova za obrazovanje odraslih ima učinkovite mehanizme utvrđivanja i iskazivanja potreba za upisom polaznika, sukladno potrebama lokalnoga/regionalnoga tržišta rada (npr. deficitarna zanimanja, prostorni i programski uvjeti za polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, mogućnost realizacije praktične nastave, gospodarske razvojne regionalne i nacionalne planove i strategije, profil sektora i sl.).

4,00

16

2.2. Ustanova za obrazovanje odraslih kroz obrazovni kurikulum nudi zanimljive i raznolike aktivnosti, programe i projekte. 3,00

2.3. Ustanova za obrazovanje odraslih provodi učinkovite promotivne, informa-tivne i savjetodavne aktivnosti namijenjene polaznicima i roditeljima (npr. informativni sastanci, dani otvorenih vrata, prezentacije, pružanje primjere-nih savjeta kako bi polaznici osvijestili svoje interese ili polaznicima koji se nisu uspjeli upisati u određeni program kako bi pronašli drugi odgovarajući program i slično) radi usmjeravanja polaznika u obrazovni sektor/zanima-nje koje najbolje odgovara potrebama i interesima polaznika.

3,00

2.4. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira i provodi stručnu podršku profesionalnom savjetovanju i usmjeravanju kroz rad stručnih tijela/službi ustanove.

3,00

2.5. Pristupno se vrjednovanje provodi u skladu s propisanim uvjetima upisa. 4,00

2.6. Ustanova za obrazovanje odraslih, na zahtjev (molbu) polaznika, razmatra mogućnost promjene programa obrazovanja te nastoji biti maksimalno fleksibilna.

4,00

PLANIRANJE NASTAVE, POUČAVANJA I UČENJA 2,80

2.7. Ustanova za obrazovanje odraslih pruža sustavnu podršku nastavnicima pri izradbi svih obrazaca/dokumenata pri planiranju nastave koji se revidiraju sukladno inovacijama u područjima struke i edukacijskih znanosti.

3,00

2.8. Nastavnici izrađuju operativne programe rada za nastavne predmete koje poučavaju u tekućoj školskoj godini (koji su usklađeni s okvirnim i izvedbe-nim nastavnim planom i programom i imaju sastavnice usklađene sa za-htjevima suvremenih edukacijskih znanosti).

3,00

2.9. Nastavnici izrađuju individualizirane operativne nastavne programe i pri-preme za nastavu za polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama sukladno rješenjima mjerodavnih službi i/ili priloženoj medicinskoj doku-mentaciji, u suradnji sa stručnom službom ustanove.

4,00

2.10. Nastavnici se pripremaju za nastavu (planiraju sadržaj, metode, oblike i sredstva za rad). 3,00

2.11. Planiranje nastave u skladu je s ciljnom skupinom polaznika i specifi čnim potrebama pojedinaca, uključujući i polaznike s posebnim odgojno-obra-zovnim potrebama.

4,00

2.12. Planiranje nastave provodi se u suradnji s članovima stručnoga vijeća uz međupredmetnu korelaciju. 3,00

2.13. Materijalno-tehnička priprema nastave usklađena je s pedagoškim standar-dom i minimalnim materijalnim uvjetima što ih propisuje okvirni nastavni plan i program.

3,00

2.14. Nastavnici planiraju usmeno i pisano provjeravanje u skladu s važećim pravilnikom. 3,00

2.15. Vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika te o mogućnostima ustanove, planiraju se izvannastavni i izvanškolski programi i aktivnosti.

1,00

17

2.16. U planiranju školskih i izvanškolskih aktivnosti (nastava) ustanova vodi računa o svim aktivnostima bitnima za odgoj mladih (svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju nacionalne, povijesne i kulturne baštine i sl.).

1,00

NASTAVNI PROCES 3,64

2.17. Nastava se izvodi u skladu s propisanim okvirnim nastavnim planom i pro-gramom. 4,00

2.18. Nastava se izvodi u prostorima koji su u skladu s pedagoškim standardom. 4,00

2.19. Nastavnici izvode nastavu/nastavni sat prema pripremama za nastavne sate ostvarujući planirani cilj i zadatke nastave. 4,00

2.20. Nastavne metode, oblici rada i nastavna sredstva i pomagala usklađeni su s nastavnim sadržajima i primjereni predznanju i sposobnostima polaznika. 4,00

2.21. Nastavni proces se temelji na metodama aktivnog učenja s polaznikom u središtu (sudjelovanje učenika u izvođenju nastavnoga procesa; istraživač-ka nastava, nastava temeljena na polaznikovu iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup polazniku, interdisciplinarni pristup).

4,00

2.22. Nastavnici prate i evidentiraju napredovanje polaznika. 4,00

2.23. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira dopunsku i dodatnu nastavu vodeći računa o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnostima pola-znika.

3,00

2.24. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira izvannastavne i izvanškolske aktivnosti vodeći računa o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnosti-ma polaznika te o mogućnostima ustanove.

1,00

2.25. Ustanova za obrazovanje odraslih ima razrađene programe za podršku po-laznicima u procesu učenja. 4,00

2.26. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče suradnju nastavnika s vanjskim stručnjacima - u svrhu podizanja kvalitete nastavnoga procesa. 4,00

2.27. Stručna služba i ravnatelj ustanove za obrazovanje odraslih prate rad svih nastavnika. 4,00

UČENJE KROZ ISKUSTVO (VJEŽBE I PRAKTIČNA NASTAVA) 4,92

2.28. Vježbe i praktična nastava izvode se na temelju okvirnoga nastavnoga pla-na i programa za zanimanje (strukovni kurikulum). 5,00

2.29. Vježbe i praktična nastava organiziraju se i izvode sukladno propisima. 5,00

2.30. Između teorijske nastave i vježbi i/ili praktične nastave postoji dobra pove-zanost. 5,00

2.31. Vježbe i/ili praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultira-ju strukovnim kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifi kaciju. 5,00

18

2.32. Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktiku-mima i na radnome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad). 5,00

2.33. U programima vježbi i/ili praktične nastave predviđeni su sadržaji osnova zaštite na radu i zaštite okoliša. 5,00

2.34. Ustanova i poslodavci imaju zaključene ugovore o provedbi praktične na-stave, o čemu ustanova vodi evidenciju. 5,00

2.35. Ustanova raskida ugovor o provedbi praktične nastave s poslodavcem ako poslodavac ne ispunjava ugovorne obveze ili uvjete za provedbu praktične nastave.

5,00

2.36. Suradnja između ustanove i poslodavca u realizaciji vježbe i/ili praktične nastave je transparentna. 5,00

2.37. Nastavnici praktične nastave koji prate učenike kod poslodavca redovito evidentiraju napredovanje učenika u propisanoj pedagoškoj dokumentaciji. 5,00

2.38. Ustanova prikuplja podatke o stopi uspješnosti polaznika na praktičnoj nastavi te zadovoljstvu poslodavca. 5,00

2.39. Polaznicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama omogućena je potrebna prilagodba radnoga mjesta, opreme i metoda poučavanja. 4,00

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI) 1,00

2.40. Polaznicima se nude izvannastavne i izvanškolske aktivnosti koje izravno i učinkovito pridonose postizanju ciljeva koji su postavljeni u obrazovnoj politici i programskim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj ili lokalnoj razini.

1,00

2.41. Pri planiranju i izvođenju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vodi se računa o ravnomjernoj uključenosti svih nastavnika te o osobnom i profesi-onalnom razvoju polaznika.

1,00

2.42. Dio izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vezan je uz zdravlje, jednako-sti i različitosti, tjelesni i društveni razvoj polaznika te zaštitu okoliša. 1,00

2.43. Pri planiranju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti ustanova za obrazo-vanje odraslih koristi rezultate nacionalnih i/ili međunarodnih projekata u kojima ustanova sudjeluje i/ili je sudjelovala.

1,00

2.44. Redovito se nadzire učinkovitost izvannastavnih aktivnosti; polaznici, nastavnici i dionici pridonose reviziji; a inicijative polaznika - vezane uz izvannastavne aktivnosti - provode se gdje je to moguće.

1,00

SLUŽBA ZA PRUŽANJE PODRŠKE POLAZNICIMA 4,25

2.45. Polaznici se uvijek mogu slobodno obratiti nastavnicima i stručnim surad-nicima radi savjetovanja, dobivanja podrške i djelotvorne pomoći te rješa-vanja osobnih problema (pravne, emocionalne, zdravstvene i druge naravi), teškoća u školovanju, učenju, profesionalnom napretku i socijalizaciji.

5,00

19

2.46. Nastavnici i stručni suradnici ustanove neprestano prate i evidentiraju profesionalni napredak polaznika te najmanje jednom godišnje organiziraju individualna i savjetovanja u skupinama.

5,00

2.47. Ustanova za obrazovanje odraslih surađuje s multidisciplinarnim timom iz lokalne i šire zajednice (HZZ, stručnjaci zdravstvenih ustanova, mobilni stručni timovi, strukovne udruge, udruge poslodavaca, roditelja i osoba s invaliditetom, centri za odgoj i obrazovanje, ustanove za visoko obrazovanje i dr.).

4,00

2.48. Svi polaznici su upoznati s pravima i odgovornostima tijekom obrazovanja, koji su jasno i precizno navedeni u kućnome redu i statutu ustanove, i nala-ze se na vidljivu mjestu.

3,00

2.49. Polaznici imaju mogućnost i priliku davanja povratnih informacija o za-dovoljstvu pruženim uslugama podrške, pomoći i savjetovanja, a ustanova evidentira povratne informacije i uspoređuje ih s unaprijed postavljenim kriterijima i očekivanim rezultatima.

4,00

2.50. Sve se aktivnosti podrške pohranjuju u povjerljive dokumente, a ustanova polaznicima jamči zaštitu osobnih podataka. 5,00

2.51. Informacije i savjeti učinkovito pomažu polaznicima u izboru nastavka kari-jere nakon stjecanja strukovne kvalifi kacije. 5,00

2.52. Ustanova ima model praćenja polaznika nakon završetka obrazovanja, prikuplja i evidentira podatke o profesionalnom kretanju polaznika (npr. programi nastavka obrazovanja i/ili učenikovo zapošljavanje u struci) te o tome, po potrebi, izvješćuje mjerodavne ustanove (lokalna uprava, ASOO).

3,00

POLAZNICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA 2,56

2.53. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem - skrbi o integra-ciji polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u programe za obrazovanje odraslih.

3,00

2.54. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem i drugim mje-rodavnim institucijama - osigurava prostorne i programske prilagodbe na početku obrazovanja te tijekom stjecanja općeobrazovnih i strukovnih kom-petencija potrebnih za uključivanje na tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

3,00

2.55. Ustanova za obrazovanje odraslih je umrežena s ostalim odgojno-obrazov-nim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama, udrugama, poslodavcima, fondovima i dr., radi multidisciplinarnoga pristupa obrazovanju polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

4,00

2.56. Svi djelatnici ustanove upoznati su s međunarodnim i nacionalnim relevan-tnim zakonima, konvencijama, deklaracijama i strategijama povezanima s pravom na obrazovanje osoba s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

4,00

2.57. Nastavnici neprestano prate i evidentiraju napredak polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i darovitih polaznika. 3,00

2.58. Nastavnici i stručni suradnici se redovito usavršavaju za rad i kvalitetnu suradnju s polaznicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. 4,00

20

2.59. Ustanova za obrazovanje odraslih ima model identifi ciranja i rada s pola-znicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. 2,00

2.60. Ustanova za obrazovanje odraslih procjenjuje, evidentira i primjenjuje mo-dele praćenja darovitih i talentiranih polaznika. 0,00

2.61. Ustanova za obrazovanje odraslih osigurava stalnu obrazovnu, pedagoš-ko-didaktičku i psihološku podršku darovitim i talentiranim polaznicima koja na najbolji način poboljšava njihovo učenje i stjecanje kompetencija (programi u redovnoj nastavi, natjecanja, izvannastavne aktivnosti, radioni-ce, ljetne i zimske škole, klubovi, kampovi i sl.).

0,00

POHAĐANJE NASTAVE 4,33

2.62. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira podatke o pohađanju nastave. 5,00

2.63. Ustanova za obrazovanje odraslih poduzima primjerene mjere smanjivanja izostanaka s nastave. 5,00

2.64. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja podatke o stopi (%) i razlozima odustajanja od školovanja. 5,00

2.65. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira broj izre-čenih pedagoških mjera, praćenje porasta ili smanjenja po obrazovnim razdobljima.

3,00

2.66. Ustanova za obrazovanje odraslih evidentira i analizira specifičnosti po-hađanja nastave polaznika putnika, polaznika s izvanškolskim obvezama i aktivnostima i polaznika u drugim/paralelnim programima obrazovanja (glazbene škole, športski programi, kronična oboljenja) te pruža mogućnosti podrške.

5,00

2.67. Ustanova za obrazovanje odraslih u rješavanje problematike pohađanja na-stave uključuje pravnu osobu koja upućuje polaznika/cu na školovanje. 3,00

KOMUNIKACIJA I SURADNJA 4,00

2.68. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče komunikaciju s polaznicima, na-stavnicima, drugim radnicima i upravom, a koja se temelji na suradnji i uzajamnom poštovanju.

4,00

2.69. Nastavnici koriste učinkovite mjere za promoviranje jednakih mogućnosti i izbjegavanje diskriminacije kako bi polaznici mogli ostvariti svoj puni po-tencijal.

4,00

2.70. Nastavnici učinkovito primjenjuju standarde u poučavanju, nastavi i učenju te koriste druge metode (npr. učenik u središtu procesa učenja i poučava-nja, učenje kroz iskustvo, praktična nastava) kako bi se zadovoljile različite mogućnosti, kulture, spol, motivacija pojedinaca.

4,00

2.71. Nastavnici međusobno surađuju radi povezivanja sadržaja učenja unutar istih ili različitih područja (intra/interdisciplinarni pristup učenju). 4,00

21

2.72. Nastavnici omogućuju polaznicima primjenu metode rješavanja problema, razvoj ključnih kompetencija te kreativno kritičko razmišljanje. 4,00

PRIORITETNO PODRUČJE 3 – POSTIGNUĆA UČENIKA I ISHODI UČENJA

3,50

UNUTARNJE PRAĆENJE I OCJENJIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA POLAZNIKA 4,00

3.1. Sve relevantne dionike (polaznike, pravne osobe i nastavnike) predmetni nastavnici obavješćuju o postupcima i načinima praćenja i vrjednovanja polaznika.

4,00

3.2. Elementi i kriteriji vrjednovanja su jasni, dostupni relevantnim dionicima i proizlaze iz nastavnog plana i programa. 4,00

3.3. Temeljem jasnih kriterija i elemenata vrjednovanja polaznik može procije-niti razinu vlastitoga znanja i vještina. 4,00

3.4. Praćenje i vrjednovanje prilagođeno je polaznicima s posebnim odgoj-no-obrazovnim potrebama. 4,00

3.5. Vrjednovanje se koristi za praćenje napretka polaznika u stjecanju kompe-tencija te za njihovo informiranje o postignuću i napretku. 4,00

3.6. Nastavnik kroz proces vrjednovanja potiče polaznikovo napredovanje i samopouzdanje. 4,00

3.7. Polaznicima je omogućeno ponovno vrjednovanje vlastitih postignuća. 3,00

3.8. Postupci vrjednovanja polaznika su valjani, pouzdani, primjereni, dosljedni, pravedni i provode se redovito i u skladu s važećim propisima. 4,00

3.9. Unutarnje praćenje i vrjednovanje ishoda učenja u skladu je sa standardom kvalifi kacije te omogućuje polaznicima usvajanje odgovarajućih profesio-nalnih i strukovnih kompetencija koje su karakteristične za profi l kvalifika-cije.

5,00

3.10. Postupak unutarnjeg praćenja i vrjednovanja redovito se analizira i pobolj-šava. 3,00

3.11. Poslodavci prepoznaju da su usvojene kompetencije (znanje i vještine) rele-vantne za radno mjesto i da su primjenjive u praksi. 5,00

3.12. Sva potrebna evidencija i dokumentacija škole o polaznicima, podatcima o njihovu uspjehu i podatcima o izdanim svjedodžbama čuvaju se u skladu s propisima.

4,00

ISPITI (predmetni, popravni, razlikovni, razredni i završni rad) 3,00

3.13. Izradba i obrana završnoga rada provodi se sukladno vremeniku izradbe i obrane završnoga rada. 4,00

22

3.14. Vremenik izradbe i obrane završnoga rada objavljen je na oglasnoj ploči i/ili mrežnoj stranici škole. 2,00

3.15. O provedbi, izradbi i obrani završnoga rada ustanova vodi propisanu evi-denciju. 4,00

3.16. Povjerenstvo za obranu završnoga rada radi na temelju Pravilnika o školo-vanju koji je donijelo Upravno vijeće ustanove. 1,00

3.17. Ustanova za obrazovanje odraslih provodi predmetne, popravne i razlikovne ispite u skladu s propisima. 4,00

3.18. Statutom ustanove propisani su načini provedbe predmetnih, popravnih, razlikovnih i razrednih ispita. 1,00

3.19. O provedbi ispita vodi se propisana evidencija, koja se čuva u dosjeu pola-znika. 5,00

PRIORITETNO PODRUČJE 4 – MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI POTENCIJALI – PROFESIONALNI RAZVOJ RAD-NIKA USTANOVE

3,81

OSIGURAVANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE 3,67

4.1. Specijalizirana se oprema za učenje i prostori (sanitarne prostorije, admi-nistrativni prostor, pomoćni prostor, knjižnica, mjesto za prikupljanje doku-mentacije, informacijska tehnologija, specijalizirane učionice i radionice) sigurno, na odgovarajući način i učinkovito koriste i pristupačni su.

4,00

4.2. Nastavni se proces odvija u sigurnom okruženju i u skladu s propisima o zaštiti na radu i drugim propisima. 4,00

4.3. Potrebni resursi su dostupni i koriste se kao podrška u nastavi, a dolaze s jasnim i razumljivim uputama za rukovanje te uputama za sigurnu uporabu. 3,00

4.4. Polaznici, radnici i drugi dionici osjećaju se sigurnima, a nasilno se ponaša-nje i druge vrste neprihvatljiva ponašanja učinkovito sprječavaju. 5,00

4.5. Radnicima i polaznicima osigurano je korištenje propisanih medicinskih usluga. 5,00

4.6. Radnici, polaznici i drugi dionici upoznati su s postupcima u slučaju opa-snosti i periodično ih uvježbavaju. 1,00

MATERIJALNI UVJETI /UPRAVLJANJE RESURSIMA 3,25

4.7. Materijalni uvjeti, metode poučavanja i potrebe polaznika usklađuju se s promjenama u nastavnom planu i programu. 1,00

4.8. Osnivač i ustanova za obrazovanje odraslih osigurava materijalne uvjete kako bi svi polaznici, uključujući i polaznike s posebnim odgojno-obrazov-nim potrebama, u potpunosti sudjelovali u nastavnom procesu u skladu sa svojim potrebama.

4,00

23

4.9. Prostor (koji uključuje: sanitarne prostorije, administrativni prostor, pomoć-ni prostor, knjižnicu, mjesto za prikupljanje dokumentacije, informacijsku tehnologiju, specijalizirane učionice i radionice), zgrade i oprema dostupni su svim dionicima, radnicima i polaznicima; označeni su i vrlo ih je lako pronaći (npr. tlocrt rasporeda svih prostorija, oznake na vratima).

4,00

4.10. Ustanova za strukovno obrazovanje osigurava korištenje novih materijalnih resursa kod tehnoloških promjena. 4,00

FINANCIJE 5,00

4.11. Razvoj i održivost usluga za polaznike temelje se na odgovornom raspola-ganju novcem. 5,00

4.12. Učinkovito se vodi računovodstvo - u skladu s financijskim i pravnim zahtje-vima; o financijskom izvješću raspravlja Upravno vijeće. 5,00

4.13. Prioriteti u potrošnji i korištenje financijskih resursa jasno su povezani s programima obrazovanja i prioritetima u planiranju te snažno odražavaju ciljeve ustanove za obrazovanje odraslih.

5,00

4.14. Radnici su konzultirani pri izradbi financijskoga plana (iskazujući svoje potrebe). 5,00

4.15. Ustanova za obrazovanje odraslih učinkovito koristi vlastite kapacitete kako bi došla do dodatnih izvora financiranja, a potom i njima odgovorno uprav-ljala.

5,00

4.16. Ustanova za strukovno obrazovanje učinkovito koristi vlastite resurse i resurse lokalne, nacionalne i europske zajednice (npr. sudjelovanje u pro-jektima EU-a) za provedbu i unaprjeđenje programa obrazovanja i praktičnu nastavu.

5,00

KADROVSKA POLITIKA 3,33

4.17. Svi su radnici zaposleni u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima te uvjetima koji su propisani strukovnim kurikulumom (nastavnim planom i programom).

5,00

4.18. Sve su uloge i odgovornosti radnika jasno definirane i svi ih razumiju; jasno su određene nadležnosti, koje se poštuju. 5,00

4.19. Kadrovska je politika u skladu s važećim propisima, a rad svih radnika učin-kovito se nadzire i vrjednuje sustavom procjena i kontrolom što rezultira daljnjim planiranjem i poboljšanjem.

5,00

4.20. Upravno vijeće – u suradnji sa stručnim vijećem donosi etički kodeks usta-nove za obrazovanje odraslih. 0,00

4.21. Ravnatelj ustanove za obrazovanje odraslih imenuje osobu za rješavanje problema vezanih uz međuljudske odnose. 1,00

4.22. Učinkovito i djelotvorno se rješavaju konfl ikti između radnika. 4,00

24

TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE RADNIKA 3,80

4.23. Provodi se pojedinačno i organizirano stručno osposobljavanje i usavršava-nje (uz podršku ustanove za strukovno obrazovanje) u struci, ali i u području pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-ko-munikacijskih tehnologija, savjetodavnoga rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obav-ljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u školskim ustanovama.

3,00

4.24. Politika profesionalnoga razvoja radnika uključuje odgovarajuće načine upoznavanja novih radnika s poslom i odgovarajuću organizaciju trajnoga stručnog usavršavanja.

3,00

4.25. Trajni profesionalni razvoj svih radnika pridonosi njihovoj učinkovitosti i omogućuje im da se kritički osvrću na svoj rad i planiraju svoje usavršava-nje u skladu s ciljevima ustanove za strukovno obrazovanje.

4,00

4.26. Podatci o postignuću polaznika koriste se kao izvor informacija kako bi se utvrdila moguća potreba za usavršavanjem ili edukacijom radnika. 4,00

4.27. U skladu s ciljevima razvoja, prikupljaju se, analiziraju i objavljuju podatci o postignućima ustanove za obrazovanje odraslih. 5,00

PRIORITETNO PODRUČJE 5 – SURADNJA UNUTAR USTA-NOVE ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE – SURADNJA S OSTALIM DIONICIMA – PROMICANJE USTANOVE

4,23

UPRAVNO VIJEĆE 4,00

5.1. Upravno vijeće daje aktivnu podršku i uključeno je u razvoj i kvalitetu obrazovnoga procesa te drugih usluga koje pruža ustanova za obrazovanje odraslih.

4,00

5.2. Upravno vijeće učinkovito pruža podršku radnicima ustanove u zaštiti prava iz radnog odnosa. 4,00

5.3. Promoviraju se jednake mogućnosti radnika i polaznika, a diskriminacija se izbjegava u svim aktivnostima. 3,00

5.4. Upravno vijeće je imenovalo povjerenstvo za kvalitetu. 5,00

RAVNATELJ USTANOVE 4,20

5.5. Obavlja poslove utvrđene Zakonom o ustanovama i drugim propisima. 5,00

5.6. Obavlja poslove stručnoga voditelja škole. 4,00

5.7. Osigurava razvoj ustanove, stručno usavršavanje radnika ustanove, timski pristup radu i poticajno radno ozračje. 5,00

5.8. Ravnatelj redovito prati rad nastavnika, stručnih suradnika i stručnih vijeća. 5,00

5.9. Ravnatelj redovito provodi samovrjednovanje svoga rada. 2,00

25

POSLOVNA KOMUNIKACIJA 3,00

5.10. Postoje procedure koje osiguravaju svim polaznicima, radnicima i dionicima potpuno razumijevanje i informiranje o misiji i viziji ustanove za strukovno obrazovanje.

2,00

5.11. Prava i obveze polaznika i radnika jasno su definirane statutom ustanove. 3,00

5.12. S pravima i obvezama polaznika i radnika upoznati su svi relevantni dionici. 3,00

5.13. Sva postignuća ustanove, polaznika i radnika dostupna su i redovito se objavljuju. 3,00

5.14. Postoje procedure za prepoznavanje i uspješno rješavanje novonastalih problema u komunikaciji. 3,00

5.15. Poduzimaju se aktivnosti za poboljšanja međuljudskih odnosa radnika i polaznika. 4,00

INFORMACIJSKI SUSTAV 4,60

5.16. Informacijski se sustav koristi za redovito informiranje svih polaznika, rad-nika i dionika. 5,00

5.17. Ustanova za obrazovanje odraslih osigurava prikupljanje korisnih, relevan-tnih informacija i njihov unos u informacijski sustav. 3,00

5.18. Upravno vijeće, ravnatelj, radnici i polaznici koriste informacijski sustav. 5,00

5.19. Informacije o aktivnostima, uspjehu i postignućima unutar ustanove redovi-to se prikupljaju, ažuriraju, pohranjuju i analiziraju. 5,00

5.20. Podatci o ustanovi, radnicima i polaznicima pohranjuju se u skladu s važe-ćim propisima. 5,00

PARTNERSTVA 5,00

5.21. Razvijena su partnerstva s vanjskim dionicima i redovito se unaprjeđuju. 5,00

5.22. Informacije o trenutačnim i budućim potrebama relevantnih dionika su-stavno se prikupljaju i koriste za poboljšanje odgojno-obrazovnoga procesa. 5,00

5.23. Razvijaju se partnerstva s drugim ustanovama za strukovno obrazovanje radi poboljšanja odgojno-obrazovnoga procesa. 5,00

5.24. Partnerski projekti pridonose lokalnom razvoju. 5,00

PROMICANJE USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH I OBRAZOV-NIH PROGRAMA 4,60

5.25. Postoje učinkovite metode i postupci za promicanje ustanove za obrazova-nje odraslih na lokalnoj, regionalnoj i široj razini. 4,00

5.26. Ustanova za obrazovanje odraslih promiče vrijednosti i načela iz misije i vizije. 4,00

26

5.27. Obrazovni programi i usluge ustanove za obrazovanje odraslih promiču se, u suradnji s dionicima, putem sastanaka, sajmova, konferencija te sudjelo-vanjem na događanjima na lokalnoj i široj razini.

5,00

5.28. Sva postignuća ustanove za obrazovanje odraslih, radnika i polaznika kori-ste se za promociju programa i ustanove. 5,00

5.29. Ustanova za obrazovanje odraslih ima mrežnu stranicu i stalno je ažurira. 5,00

PRIORITETNO PODRUČJE 6 – UPRAVLJANJE (USTANOVA I KVALITETA)

2,12

UPRAVLJANJE KVALITETOM 2,56

6.1. Upravno vijeće i ravnatelj su aktivno uključeni u osiguranje kvalitete radi razvoja i poboljšanje rada ustanove. 3,00

6.2. Ravnatelj razvija misiju i viziju usko surađujući s radnicima i polaznicima ustanove. 5,00

6.3. Srednjoročni i dugoročni plan razvoja ustanove u skladu su s lokalnim, regi-onalnim i nacionalnim strategijama razvoja strukovnog obrazovanja. 5,00

6.4. Ustanova za obrazovanje odraslih je izradila akcijski plan, s kojim su upo-znati svi relevantni dionici. 0,00

6.5. Ustanova za obrazovanje odraslih je izradila etički kodeks ponašanja. 0,00

6.6. Ustanova za obrazovanje odraslih imenuje povjerenstvo za kvalitetu, dodi-jelivši mu izravnu odgovornost za kvalitetu ustanove i obrazovanja. 4,00

6.7. Provedbu postupaka upravljanja kvalitetom osigurava imenovani voditelj ili koordinator kvalitete. 2,00

6.8. Ravnatelj osigurava da svi nastavnici i drugi radnici te ostali dionici budu uključeni u provedbu osiguranja kvalitete u okviru svojih odgovornosti. 2,00

6.9. O preporukama za poboljšanje kvalitete svi ključni dionici raspravljaju s povjerenstvom za kvalitetu. 2,00

INTERNO PRAĆENJE POSTUPAKA KVALITETE 2,00

6.10. Ustanova ima strategiju kojom osigurava da upravljanje kvalitetom i priruč-nik o kvaliteti podliježu unutarnjem praćenju. 2,00

6.11. Sustav kvalitete se nadzire barem jednom godišnje. 2,00

6.12. Mjere i postupci za osiguranje kvalitete nadziru se i vrjednuju redovito kako bi se osiguralo da su sustav i procesi primjereni, učinkoviti te da se održa-vaju i poštuju.

2,00

6.13. Postoje postupci s pomoću kojih se rješavaju neusklađenosti i provode ko-rekcijske mjere (kada je to potrebno). 2,00

27

6.14. Postoje metode i postupci koji osiguravaju kvalitetu te sustavni postupci za kontroliranje poučavanja, nastave i učenja, postupci za poboljšanje uspjeha polaznika te procedure za rješavanje žalbi i pritužaba.

2,00

6.15. Postoji procedura za davanje preporuka za poboljšanje kvalitete uz postup-ke kojima se osigurava da se poboljšanje kvalitete provodi i nadzire. 2,00

PROCES SAMOVRJEDNOVANJA 2,30

6.16. Proces samovrjednovanja je transparentan, sistematičan; provodi se jednom godišnje sa svim uključenim radnicima, i na njega utječu mišljenja svih uključenih unutarnjih i vanjskih dionika.

2,00

6.17. Svi su relevantni dionici obaviješteni o mjerama samovrjednovanja i razu-miju ih. 2,00

6.18. Svi vidovi organizacije, uključujući programe obrazovanja i druge usluge koje pruža ustanova, predmet su samovrjednovanja. 2,00

6.19. Sustav kvalitete ima mehanizme za redovito prikupljanje (barem jednom godišnje) povratnih informacija i podataka o razini zadovoljstva od polazni-ka i drugih relevantnih unutarnjih i vanjskih dionika o svim vidovima orga-nizacije rada ustanove.

4,00

6.20. Određeni instrumenti (npr. upitnici, intervjui, fokus-grupe i ostalo) koriste se za procjenjivanje uspješnosti ustanove. 5,00

6.21. Rad ustanove se revidira prema unutarnjim i vanjskim ključnim pokazatelji-ma uspješnosti. 4,00

6.22. Samovrjednovanje vodi k utvrđivanju prioriteta te planiranju daljnjih ak-tivnosti radi poboljšanja kvalitete (npr. SWOT/KREDA 1 -proces donošenja odluka).

1,00

6.23. VETIS i drugi sustavi i postupci za prikupljanje statističkih podataka koriste se za odvijanja procesa samovrjednovanja i za pisanje izvješća o samo-vrjednovanju.

1,00

6.24. Uspostavljeni su postupci za unutarnje praćenje i potvrđivanje kritičkih prosudbi koje su donesene tijekom procesa samovrjednovanja te odluka koje su donesene o potkrjepljujućim dokazima.

1,00

6.25. Ustanova za obrazovanje odraslih je izradila izvješće o samovrjednovanju, a vanjska kontrola nadzire i potvrđuje proces i izvješće o samovrjednovanju ustanove.

1,00

PROCES UNAPRJEĐENJA 1,63

6.26. Uspostavljeni postupci nadograđuju postojeće prednosti, bave se nedostat-cima i provode poboljšanja, a rezultati procesa samovrjednovanja i izvješće o samovrjednovanju koriste se kako bi se utjecalo na budući razvoj.

1,00

28

6.27. Planovi unaprjeđenja bave se svim utvrđenim nedostatcima, uključujući i one koji nisu riješeni u prethodnome ciklusu, a područja koja su odabrana za poboljšanje, odabrana su na temelju utvrđenih prednosti i nedostataka kod ustanove za strukovno obrazovanje.

1,00

6.28. Planovi unaprjeđenja sadrže jasno defi nirane ciljeve, prioritete, zadatke, odgovornosti i rokove, a kriteriji uspjeha su određeni, mjerljivi i može ih se postići.

1,00

6.29. Provedba akcijskih planova poboljšanja i korektivnih mjera se nadgleda i vrjednuje. 1,00

6.30. Svi radnici ustanove su uključeni u stalno poboljšanje kvalitete. 3,00

6.31. Svi radnici i dionici dobivaju povratne informacije o rezultatima procesa samovrjednovanja i plana unaprjeđenja (uzimajući u obzir prava za zaštitu podataka pojedinaca).

2,00

6.32. Određene radnike se informira o nalazima vanjskih tijela i provode se ko-rektivne mjere. 3,00

6.33. Vanjska kontrola nadzire i potvrđuje plan unaprjeđenja ustanove za obrazo-vanje odraslih. 1,00

1.2. KREDA analiza

KREDA-analiza provodi se kroz 3 osnovna koraka [1]: 1. U prvom koraku analizira se stanje u ustanovi postavljanjem 7 pitanja iz KRE-

DA-tablice (Tablica 1.4) te se nastoji dobiti što je više moguće odgovora.

2. U drugom se koraku odgovori procjenjuju i odabiru oni koji najprimjerenije opi-suju realno stanje ustanove. Broj mogućih odgovora pri tomu nije ograničen ili preporučen.

3. U trećem koraku provodi se kvantitativno vrjednovanje odgovora i ocjenjuje opća uspješnost ustanove na ljestvici od 1 – 5 (Tablica 1.5).

Tako dobivene KREDA-tablice koriste se kasnije za razvoj i pisanje općeg izvješća o sa-movrjednovanju i izradu godišnjeg plana unaprjeđenja ustanove.

29

Tablica 1.4. Tablica KREDA-analize

KREDA-analiza za ustanove za obrazovanje odraslih

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?(Ovdje navesti ključne prednosti)

2. S kojim se teškoćama susrećemo?(Ovdje navesti ključne nedostatke)

3. Koji su naši neiskorišteni resursi?(Navesti sve neiskorištene resurse koje ustanova posjeduje)

4. Što nas koči u napretku?(Navesti vanjske prepreke koje sprječavaju našu usta-novu u napredovanju)

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?(Navesti poboljšanja koja bi se mogla provesti- usporediti s drugim ustanovama – naći primjere dobre prakse)

6. Tko nam može pomoći u napretku?(Navesti institucije, osobe i druge koji mogu pomoći unaprijediti kvalitetu rada ustanove)

7. Koliko je dobra naša ustanova? (Podcrtati odgovarajuću ocjenu)

nismo za-dovoljni

ne zado-voljava

zadovo-ljava uspješna vrlo

uspješna izvrsnapotpuno

smo zado-voljni

Tablica 1.5. Ocjenska ljestvica za kvantitativno vrjednovanje ustanove

Ocjena Postignuće

Izvrstan 5 90 – 100 % kriterija kvalitete

Vrlo uspješan 4 80 – 89 % kriterija kvalitete

Uspješan 3 70 – 79 % kriterija kvalitete

Zadovoljava 2 50 – 69 % kriterija kvalitete

Ne zadovoljava 1 manje od 49 % kriterija kvalitete

Za određivanje postotka postignuća kriterija kvalitete mogu poslužiti rezultati prethod-no provedene GAP analize. Ukupnu ocjenu pojedinog prioritetnog područja predstavlja prosječna ocjena svih podpodručja kvalitete unutar tog prioritetnog područja.

30

1.2.1. Primjer KREDA analize

A) Planiranje i programiranje rada

Prioritetno područje 1 – Planiranje i programiranje rada

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Planiranje obrazovanog rada Učilišta,

donošenje nastavnog kurikuluma, plana i programa rada te izvedbenih nastavnih planova i programa radi se pravovreme-no i omogućuje podizanje kvalitete rada ustanove

• Organizacija nastave je primjerena pola-znicima i nastavnicima

• Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su kako bi udovoljili utvrđenim potreba-ma tržišta rada, a programi osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Programi obrazovanja, ishodi učenja i

kompetencije se ne revidiraju na godiš-njoj razini

• Programi se ne razvijaju i ne revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih dionika

• Povratne informacije polaznika, tvrtki i zajednice se ne prikupljaju dovoljno često

3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Voditelj obrazovanja odraslih

• Radnici i nastavnici Učilišta

• Polaznici

• Nastavni prostor Učilišta

4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak financijskih sredstava za

zapošljavanje još jednog voditelja ob-razovanja čija bi zadaća bila unaprjeđe-nje postojeće i razvoj nove obrazovne ponude Učilišta

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izgraditi sustav kontinuiranog prikuplja-

nja povratnih informacija polaznika, tvrtki i društvene zajednice

• Uvesti sustav godišnjeg revidiranja po-stojećih programa obrazovanja na teme-lju povratnih informacija dionika

• Kontinuirano uvoditi nove obrazovne programe, u skladu s potrebama tržišta rada

6. Tko nam može pomoći u napretku?• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

sporta

• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

• Hrvatski zavod za zapošljavanje

• Državni zavod za statistiku

• Hrvatska komora dentalne medicine

• Partnerske ustanove i tvrtke

7. Koliko je dobra naša ustanova ?

nismo zado-voljni

ne zadovo-ljava zadovoljava uspješna

vrlo uspješ-

naizvrsna

potpuno smo za-dovoljni

31

B) Poučavanje i podrška učenju

Prioritetno područje 2 – Poučavanje i podrška učenju

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Nastava se izvodi u prostorima koji su u

skladu s pedagoškim standardom

• Između teorijske nastave i vježbi i prak-tične nastave postoji dobra povezanost, vježbe i praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju stru-kovnim kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifikaciju,

• Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na radnome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad)

• Podaci o pohađanju nastave i napredo-vanju polaznika redovito se prikupljaju, obrađuju i analiziraju

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Veliki broj polaznika putnika i njihova

nemogućnost redovitog prisustvovanja svim nastavnim satima

• Napredak i zapošljavanje polaznika na-kon završenog obrazovanja se ne prati

• Polaznicima se ne nude izvannastav-ne aktivnosti koje izravno i učinkovito pridonose postizanju ciljeva obrazovne politike



• Prostor Učilišta

4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak udžbenika za stručne pred-

mete

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Nastaviti kontinuirani razvoj sustava za

e-učenje i u svim programima obrazova-nja/osposobljavanja omogućiti usvajanje najmanje 50% nastavnih sadržaja putem sustava za e-učenje

• Izgraditi sustav kontinuiranog praćenja napredovanja i zapošljavanja polaznika nakon završenog obrazovanja

• Izraditi ponudu izvannastavnih aktivno-sti za polaznike obrazovnih programa Učilišta


sporta




7. Koliko je dobra naša ustanova?

nismo zado-voljni

ne zadovo-ljava zadovoljava uspješna vrlo

uspješna izvrsnapotpuno smo za-dovoljni

32

C) Postignuća učenika i ishodi učenja

Prioritetno područje 3 – Postignuća učenika i ishodi učenja

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Svi relevantni dionici (polaznici, nastav-

nici i stručni suradnici) obavješteni su o postupcima i načinima praćenja i vrjed-novanja polaznika. Elementi i kriteriji vrjednovanja su jasni, dostupni i proizla-ze iz strukovnoga kurikuluma

• Sustav e-učenja dobro je prihvaćen i od strane nastavnika i od strane polaznika

• Metode ispitivanja su različite i jasno definirane

• Nastavnici kroz proces vrednovanja potiču samopouzdanje i napredovanje polaznika

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Nedovoljna motiviranost manjeg dijela

polaznika

• Neujednačenost ispitnih kriterija izme-đu nastavnika


• Nastavnici Učilišta

• Sustav za e-učenje

4. Što nas koči u napretku?• Visoka cijena razvoja sustava za e-uče-

nje i izrade nastavnih sadržaja

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Uvođenje kontinuirane edukacije i usa-

vršavanja nastavnika Učilišta u primjeni suvremenih metoda i oblika poučavanja, uključujući i mentoriranje naprednih oblika e-učenja


sporta


• Partnerske ustanove


nismo zado-voljni


vrlo uspješ-

naizvrsna


33

D) Materijalni uvjeti i ljudski potencijali

Prioritetno područje 4 – Materijalni uvjeti i ljudski potencijali – Profesionalni razvoj radnika

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Razvoj i održivost usluga za polaznike

temelje se na odgovornom raspolaganju novcem

• Vlastiti resursi i resursi lokalne, nacio-nalne i europske zajednice (EU projekti) učinkovito se koriste za provedbu i una-prjeđenje programa obrazovanja i prak-tičnu nastavu

• Učilište stvara vlastiti nastavni kadar te ima veliki broj stručnih nastavnika, koji zadovoljavaju uvjete propisane nastav-nim kurikulumima

• Sve su uloge i odgovornosti radnika ja-sno definirane i svi ih razumiju; jasno su određene nadležnosti koje se poštuju

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• U ustanovi ne postoji etički kodeks i

nema imenovane osobe za rješava-nje problema vezanih uz međuljudske odnose

• Sustavni nadzor i vrjednovanje rada nastavnika se ne provodi

3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Ravnatelj Učilišta

• Voditelj obrazovanja odraslih

4. Što nas koči u napretku?• Teškoće pri zapošljavanju nastavnika za

pojedine stručne predmete

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izgraditi sustav kontrole i vrjednovanja

rada nastavnika

• Donijeti etički kodeks Učilišta

• Imenovati odgovornu osobu Učilišta za međuljudske odnose


sporta



nismo zado-voljni


vrlo uspješ-

naizvrsna


34

E) Suradnja i promidžba

Prioritetno područje 5 – Suradnja unutar ustanove za obrazovanje odraslih – Suradnja s ostalim dionicima – Promicanje ustanove

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Upravno vijeće daje podršku i uključeno

je u razvoj i kvalitetu obrazovnog procesa te drugih usluga koje pruža ustanova za obrazovanje odraslih

• Ravnatelj osigurava razvoj ustanove, stručno usavršavanje radnika ustanove, timski pristup radu i poticajno radno okružje

• Prava i obveze polaznika i radnika jasno su definirani, a postignuća ustanove, po-laznika i radnika dostupna su i redovito se objavljuju

• Razvijena su partnerstva s vanjskim dio-nicima i redovito se unaprjeđuju

• Obrazovni programi i usluge promiču se putem sastanaka, sajmova i konferenci-ja te sudjelovanjem na događanjima na lokalnoj i široj razini

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Nisu definirane procedure koje bi osi-

gurale svim polaznicima, radnicima i dionicima potpuno razumijevanje i informiranje o misiji i viziji ustanove

• Nedovoljan protok informacija unutar Učilišta u horizontalnom i vertikalnom smjeru

3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Upravno vijeće Učilišta

• Ravnatelj Učilišta


• Web mjesto Učilišta i društvene mreže

4. Što nas koči u napretku?• Općenito slabo razvijena suradnja iz-

među ustanova za obrazovanje odraslih

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Pojačati suradnju s gospodarskim sek-

torom

• Razvijati partnerske odnose s drugim ustanovama za obrazovanje odraslih

• Povećati promidžbene aktivnosti putem web mjesta Učilišta i društvenih mreža

• Razviti učinkovite sustave interne komu-nikacije između Uprave, radnika, nastav-nika i polaznika Učilišta

6. Tko nam može pomoći u napretku?• Agencija za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih



nismo za-dovoljni

ne zadovo-ljava

zadovo-ljava uspješna vrlo

uspješna izvrsnapotpuno

smo zado-voljni

35

F) Upravljanje (kvaliteta i ustanova)

Prioritetno područje 6 – Upravljanje (ustanova i kvaliteta)

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Srednjoročni i dugoročni plan razvoja

ustanove u skladu su s lokalnim, regio-nalnim i nacionalnim strategijama razvo-ja strukovnog obrazovanja

• Određeni instrumenti (npr. upitnici, inter-vjui, fokus-grupe i ostalo) koriste se za procjenjivanje uspješnosti ustanove

• Rad ustanove se revidira prema unutar-njim i vanjskim ključnim pokazateljima uspješnosti

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Ustanova nema Politiku kvalitete i Pra-

vilnik o sustavu osiguravanja kvalitete

• Upravljanje kvalitetom ustanove ne osigurava imenovani voditelj ili koordi-nator kvalitete

• Do sada nije bilo provedbe procesa samovrjednovanja ustanove

• Nemotiviranost vanjskih dionika za aktivno sudjelovanje u razvoju sustava kvalitete

3. Koji su naši neiskorišteni resursi?• Ravnatelj Učilišta


• Povjerenstvo za kvalitetu

• Povjerenstvo za unutrašnju prosudbu

4. Što nas koči u napretku?• Nepostojanje nacionalnih standarda

kvalitete u području obrazovanja odra-slih

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izraditi plan uvođenja sustava upravlja-

nja kvalitetom Učilišta

• Donijeti Politiku kvalitete i Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete Učilišta

• Izgraditi sustav godišnjeg samovrjedno-vanja Učilišta

6. Tko nam može pomoći u napretku?• Agencija za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih



nismo zado-voljni


vrlo uspješ-

naizvrsna


1.3. SAMOVRJEDNOVANJE USTANOVE

Samovrjednovanje je prosudba o kvaliteti koju ustanova izvodi autonomno [1]. Pri takvoj samoprocjeni koriste se dokazi koji se navode u Izvješću o samovrjednovanju.

Samovrjednovanje je ciklički proces kojim se:

• utvrđuje trenutačno stanje i uspoređuje s primjerima dobre prakse,

36

• utvrđuje potencijal za unaprjeđenje i

• sustavno unaprjeđuje kvaliteta ustanove.

Pri sastavljanju izvješća o samovrjednovanju, ustanove za obrazovanje odraslih trebaju donijeti prosudbe o svome radu i utvrditi prednosti, nedostatke i druge vidove odgoj-no-obrazovnog procesa koje je potrebno unaprijediti. Neprekidno unaprjeđivanje pri-donosi kvaliteti obrazovanja odraslih u skladu s društvenima promjenama i stečenim iskustvom. Ustanova kroz proces samovrjednovanja spoznaje:

• što želi postići

• postiže li uspješno svoje ciljeve

• što treba održavati ili unaprijediti te

• jesu li promjene učinkovite.

Ako ustanova za obrazovanje odraslih kroz proces samovrjednovanja spozna odgovore na ova pitanja, na dobrom je putu da ostvari učinkovit sustav osiguranja kvalitete.

Proces samovrjednovanja završava konačnom ocjenom za svako od 6 prioritetnih pod-ručja, sukladno kriterijima u Tablici 1.6.

Tablica 1.6. Ocjene uspješnosti ustanove (prema [1])

Ocjena uspjeha

Izvrstan

Izvedba je iznad referentnih mjerila (nacionalnih, regionalnih, lokalnih i sektorskih ključnih indikatora) u gotovo svim područjima kvalitete i njezi-nim kriterijima; pokoji nedostatak nema utjecaja na postignuća polaznika; visoka postignuća ustanove i godišnje unaprjeđivanje se stalno održavaju i/ili nadilaze

Vrlo uspješan

Izvedba je iznad referentnih mjerila (nacionalnih, regionalnih, lokalnih i sektorskih ključnih indikatora) i iznad očekivane razine izvedbe s vrlo malo područja za unaprjeđivanje koja nemaju bitnijeg utjecaja na postignuća polaznika; postoje posebne aktivnosti sa snažnim pozitivnim učinkom na učenje polaznika; postoji mnogo više prednosti nego nedostataka

Uspješan

Izvedba pokazuje više prednosti nego nedostataka; područja za unaprje-đivanje imaju ponešto negativnog utjecaja na postignuća polaznika; više je aktivnosti u bitnijim područjima iznad referentnih mjerila (nacionalnih, regionalnih, lokalnih i sektorskih ključnih indikatora), a nekoliko je aktivno-sti ispod prosjeka

Zadovoljavajući

Izvedba zadovoljava minimalne zahtjeve i svoju očekivanu razinu; prednosti i nedostaci su uravnoteženi; nedostaci imaju znatan negativan utjecaj na postignuća polaznika; daljnjim razvojem i unaprjeđivanjem ova bi se izved-ba u budućnosti mogla podići na višu razinu

37

Nezadovolja-vajući

izvedba ne zadovoljava zahtjeve; postoje ozbiljne praznine kojima se treba baviti u planu unaprjeđenja; možda postoje neke prednosti, ali nedostaci ozbiljno ugrožavaju postignuća polaznika; izvedba je ispod razine onoga što se obično očekuje, odnosno ispod referentnih mjerila (nacionalnih, regi-onalnih, lokalnih i ključnih indikatora)

1.3.1. Primjer izvješća o samovrjednovanju

1. Opće informacije o ustanovi za obrazovanje odraslih

Naziv ustanove za obrazovanje odraslih

Učilište AmbitioMatični broj ustanove/ OIB ustanove

47352129648

Adresa ustanove za obrazovanje odraslih

UlicaDolovska 33

GradZagreb

Puni naziv i adre-sa mjerodavnoga županijskoga tijela

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Ilica 25/I, 10000 Zagreb

Kontakt telefon+385 1 4677 802

faks+385 1 4677 801

[email protected]

internetska stranicawww.uciliste-ambitio.hr

Ime ravnatelja Alen Stranjik

Ime(na) koor-dinatora/ica za kvalitetu u Povjerenstvu za kvalitetu

Antonija Stranjik

Ime koordinato-ra/ice samovrjed-novanja(ako nije ista osoba kao i koordinator/ica za kvalitetu)

Nenad Petrović

Nadnevak izvje-šća o samovrjed-novanju

19. svibnja 2016.

Trajanje ovoga procesa samo-vrjednovanja

oddan/mjesec/godina 11/01/2016

dodan/mjesec/godina 19/05/2016

38

Prioritetna područja Označiti područja koja su pregledana za ovoga procesa samovrjednovanja

1. Plani-ranje

2. Pou-čavanje/ podrška

3. Posti-gnuća

4. Re-sursi

5. Među-ljudski odnosi

6. Uprav-ljanje

DA DA DA DA DA DA

2. Pojedinosti ovog izvješća o samovrjednovanju

Vanjski posjeti Nadnevci Prioritetna područja koja su pregledana za posjeta

1. vanjsko vrjednovanje - -

2. vanjsko vrjednovanje - -

- savjetodavni posjet na zahtjev ust.

- -

- inspekcija - -

- drugi vanjski posjeti - -

Nadnevak potvrde izvješća - Rezultat analize SWOT:

(ne zadovoljava – zadovolja-va – uspješan – vrlo uspješan - izvrstan)

USPJEŠAN

Ime vanjskoga vrjednovatelja -

Potpis vanjskoga vrjednovatelja

-

Dogovoreno s vanjskim vrjed-novateljem: DA NEPrekrižite ili zaokružite

Unutarnji nadzor 1. razdobljeod rujna do studenoga

2. razdobljeod prosinca do veljače

3. razdobljeod ožujka do

svibnja

4. razdobljeod lipnja do

kolovoza

Nadnevci promjena izvješća o samo-vrjednovanju:

- - - -

Nadnevci promjena godišnjega plana unaprjeđenja:

- - - -

39

Odluke vrjednova-telja:

1. Plani-ranje i progra-miranje rada

2. Pou-čavanje i podrška učenju

3. Posti-gnuća polazni-ka

4. Ma-terijalni uvjeti i ljudski potenci-jali

5. Među-ljudski odnosi u ustanovi

6. Vo-đenje i upravlja-nje

Molimo označite* odgovarajuću kućicu za svako pregledano prio-ritetno područje

uspješan uspješan uspješan vrlo uspješan

vrlo uspješan

zadovo-ljava

* unesite + = prednost; 0 = zadovoljavajuće; -- = nedostatak za procesa samovrjednovanja i unesite ocjenu koristeći ljestvicu od 1 od 5 na kraju vašega ciklusa samovrjednovanja pri izradbi izvješća: ne zadovoljava – zadovoljava – uspješan – vrlo uspješan – izvrstan

Potpisi odgovor-nih zaposlenika(može i samo rav-natelj)

Ravnatelj

Alen Stranjik, mag.ing.

Koordinator/ica za kvalitetu

-

Koordinator/ica samovrjednova-

nja-

3. Članovi povjerenstva i timova za kvalitetu koji sudjeluju u ovom ciklusu samovrejd-novanja

Povjerenstvo/tim/sku-pina

Ime Funkcijanpr. strukovni nastavnik, polaznik, roditelj, poslodavac

• Povjerenstvo za kvalitetu

(Stručna radna skupina za razvoj sustava osiguranja kvalitete)

Alen Stranjik ravnatelj ustanove

Nenad Petrović vanjski stručnjak za kvalitetu

Kristina Mihić vanjski stručnjak za kvalitetu

40

• Tim za kvalitetu/ samovrjednovanjeAko postoji u ustanovi uz Povjerenstvo za kvalitetu

• Dugoročni razvojni planAko postoji u ustanovi

• Tim za prioritetna područjaAko postoji u ustanovi uz Povjerenstvo za kvalitetu

4. Sažetak cjelokupnih prosudbi i odluka

Zapamtite da za samovrjednovanje i vanjsko vrjednovanje ustanova za strukovno obrazo-vanje trebaju dati kratko objašnjenje o naravi ustanove i njezinu radu, rasponu polaznika i onome što ustanova vidi kao svoje glavne ciljeve i svrhe. Ovaj dio može sadržavati i unakr-sne referencije ako se ta informacija nalazi negdje drugdje (npr. u dugoročnome razvojnom planu ustanove). Međutim, informacije u ovom dijelu moraju uključivati sažetak napretka i unaprjeđenja kvalitete što ih je ustanova postigla od zadnjeg izvješća, npr. ustanova bi tre-bala ukratko nabrojiti poboljšanja do kojih je došlo od zadnjeg izvješća o samovrjednovanju (poboljšanja iz godine u godinu).

41

Cjelokupna prosudbaUčilište Ambitio je ustanova za obrazovanje odraslih koja izvodi programe iz područja dental-ne medicine, a planira daljnji razvoj u području zdravstvenog i medicinskog turizma te zdravog načina života općenito. Tijekom prvog procesa samovrjednovanja utvrđene su sljedeće glavne prednosti ustanove:

• Organizacija nastave je primjerena polaznicima i nastavnicima• Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su kako bi udovoljili utvrđenim potrebama trži-

šta rada, a programi osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima• Nastava se izvodi u prostorima koji su u skladu s pedagoškim standardom • Između teorijske nastave i vježbi i praktične nastave postoji dobra povezanost, vježbe i

praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju strukovnim kompeten-cijama za određeno zanimanje/kvalifikaciju,

• Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na rad-nome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad)

• Sustav e-učenja dobro je prihvaćen i od strane nastavnika i od strane polaznika• Nastavnici kroz proces vrednovanja potiču samopouzdanje i napredovanje polaznika• Razvoj i održivost usluga za polaznike temelje se na odgovornom raspolaganju novcem• Vlastiti resursi i resursi lokalne, nacionalne i europske zajednice (EU projekti) učinkovito

se koriste za provedbu i unaprjeđenje programa obrazovanja i praktičnu nastavu• Učilište stvara vlastiti nastavni kadar te ima veliki broj stručnih nastavnika, koji zadovolja-

vaju uvjete propisane nastavnim kurikulumima• Razvijena su partnerstva s vanjskim dionicima i redovito se unaprjeđuju • Obrazovni programi i usluge promiču se putem sastanaka, sajmova i konferencija te su-

djelovanjem na događanjima na lokalnoj i široj razini• Srednjoročni i dugoročni plan razvoja ustanove u skladu su s lokalnim, regionalnim i na-

cionalnim strategijama razvoja strukovnog obrazovanja• Rad ustanove se revidira prema unutarnjim i vanjskim ključnim pokazateljima uspješnosti

Tijekom procesa samovrjednovanja ustanovljeni su i glavni problemi koje je potrebno riješiti tijekom sljedećih godinu dana:

• Programi obrazovanja, ishodi učenja i kompetencije se ne revidiraju na godišnjoj razini • Programi se ne razvijaju i ne revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od

svih dionika• Napredak i zapošljavanje polaznika nakon završenog obrazovanja se ne prati• Polaznicima se ne nude izvannastavne aktivnosti koje izravno i učinkovito pridonose po-

stizanju ciljeva obrazovne politike• Neujednačenost ispitnih kriterija između nastavnika• U ustanovi ne postoji etički kodeks i nema imenovane osobe za rješavanje problema ve-

zanih uz međuljudske odnose• Sustavni nadzor i vrjednovanje rada nastavnika se ne provodi• Nedovoljan protok informacija unutar Učilišta u horizontalnom i vertikalnom smjeru• Ustanova nema Politiku kvalitete i Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete• Ustanova do sada nije provodila postupak samovrjednovanja te ne postoje podaci iz pret-

hodnog razdoblja koji bi se mogli usporediti s postojećim stanjem i ukazati na trendove razvoja kvalitete Učilišta.

• Ukupna ocjena sustava kvalitete Učilišta Ambitio dobivena ovim postupkom samovrjed-novanja: uspješan

42

Prilog: Izvješća o samovrjednovanju za pojedinačna prioritetna područja koja su pregledana za ovoga ciklusa samovrjednovanja

PRIORITETNO PODRUČJE 1 – PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA

PODRUČJA KVALITETE I NJEZINI KRITERIJI

ŠKOLSKI KURIKULUM I GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA USTANOVE Kriteriji kvalitete/opisnici uspješnosti: 1.1. Školski kurikulum sadrži sve elemente propisane zakonom, posebice ciljeve i način pro-

cjenjivanja postignuća zadanih ciljeva.1.2. Školski je kurikulum razvijen na temelju propisanoga nacionalnoga kurikuluma.1.3. Godišnji plan i program rada ustanove donesen je na temelju nastavnoga plana i progra-

ma i školskoga kurikuluma, sadržavajući sve elemente propisane zakonom.1.4. Školski kurikulum i godišnji plan i program trebaju odražavati smjernice utvrđene Godiš-

njim planom unaprjeđenja rada ustanove.1.5. Operativni godišnji planovi i programi za nastavne predmete su izrađeni i imaju sve

propisane sastavnice.1.6. Operativni godišnji planovi i programi dio su godišnjega plana i programa rada ustanove.1.7. Operativni godišnji planovi i programi su usklađeni s važećim okvirnim nastavnim plano-

vima i programima. 1.8. Operativni godišnji planovi i programi usklađeni su s izvedbenim, ako postoje. 1.9. Ustanova vrjednuje realizaciju elemenata iz godišnjega plana i programa.1.10. Organizacija nastave je primjerena polaznicima i nastavnicima.1.11. Učilište ima izrađene godišnje planove rada.1.12. Učilište vrjednuje realizaciju svoga godišnjega plana rada. 1.13. Ustanova planira i provodi obilježavanje praznika i blagdana, javnih i kulturnih aktivno-

sti, volonterske i humanitarne aktivnosti te provodi prevenciju neprihvatljivih ponašanja i ovisnosti.

IZRADBA I POBOLJŠANJA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH 1.14. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u suradnji s lokalnim nadležnim tijelima i

gospodarskim sektorom kako bi udovoljili utvrđenim potrebama tržišta rada, a poboljša-nja su oblikovana prema povratnoj informaciji svih dionika.

1.15. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su u skladu s propisanom metodologijom. 1.16. Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su tako da osiguravaju jednak pristup i jednake

mogućnosti svima. 1.17. Ishodi učenja, kompetencije i kriteriji njihova vrjednovanja redovito se revidiraju i una-

prjeđuju kako bi bili u skladu s važećim zahtjevima tržišta rada i struke.1.18. Programi obrazovanja odraslih revidiraju se barem jednom godišnje, a polaznici pridono-

se toj reviziji svojim povratnim informacijama.1.19. Programi se razvijaju i revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih

dionika, a povratne se informacije neprestano prikupljaju od polaznika, tvrtki i zajednice u ovu svrhu.

43

1.20. Revidiranje programa vodi ka poboljšanju u poučavanju, nastavi, učenju i uspjehu pola-znika.

1.21. Informacije o provjeri znanja i uspjehu, uključujući analizu rada različitih skupina pola-znika, služe kao vodič za održivost programa obrazovanja.

Odluka o vrjednovanjuŠkolski kurikulum i godišnji plan i program rada ustanove: uspješan

Izradba i poboljšanja programa obrazovanja odraslih: uspješan

Ukupna ocjena prioritetnog područja: uspješan

Dokazi koji podupiru odluku o vrjednovanju 1. GAP analiza sustava kvalitete Učilišta Ambitio

KREDA analiza: Prioritetno područje 1 – Planiranje i programiranje rada

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Planiranje obrazovanog rada Učilišta,

donošenje nastavnog kurikuluma, plana i programa rada te izvedbenih nastavnih planova i programa radi se pravovreme-no i omogućuje podizanje kvalitete rada ustanove

• Organizacija nastave je primjerena pola-znicima i nastavnicima

• Programi obrazovanja odraslih osmišljeni su kako bi udovoljili utvrđenim potrebama tržišta rada, a programi osiguravaju jednak pristup i jednake mogućnosti svima

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Programi obrazovanja, ishodi učenja i

kompetencije se ne revidiraju na go-dišnjoj razini

• Programi se ne razvijaju i ne revidiraju na temelju povratne informacije koja dolazi od svih dionika

• Povratne informacije polaznika, tvrtki i zajednice se ne prikupljaju dovoljno često



• Polaznici

• Nastavni prostor Učilišta

4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak financijskih sredstava za

zapošljavanje još jednog voditelja obrazovanja čija bi zadaća bila una-prjeđenje postojeće i razvoj nove obra-zovne ponude Učilišta

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Izgraditi sustav kontinuiranog prikupljanja

povratnih informacija polaznika, tvrtki i društvene zajednice

• Uvesti sustav godišnjeg revidiranja posto-jećih programa obrazovanja na temelju povratnih informacija dionika

• Kontinuirano uvoditi nove obrazovne pro-grame, u skladu s potrebama tržišta rada


sporta




• Hrvatska komora dentalne medicine


44

God

išn

ji p

lan

un

aprj

eđen

ja z

a pr

iori

tetn

o po

dru

čje

1 –

Plan

iranj

e i p

rogr

amira

nje

rada

Cilje

viM

etod

e i p

o-tr

ebne

akt

iv-

nost

i

Nuž

ni re

surs

i i

troš

kovi

O

soba

odg

o-vo

rna

za p

ro-

vedb

u ak

tiv-

nost

i

Krat

koro

čni

cilje

vi p

ri un

u-ta

rnje

mu

pra-

ćenj

u

Nad

neva

k do

ko

jega

će

se

cilj

ostv

ariti

Mje

rljiv

i pok

a-za

telji

ost

vari-

vanj

a ci

ljeva

Oso

ba o

d-go

vorn

a za

pr

ocje

nu p

osti-

gnuć

a ci

ljeva

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: P

rogr

ami o

braz

ovan

ja, i

shod

i uče

nja

i ko

mpe

ten

cije

se

ne

revi

dira

ju n

a go

dišn

joj

razi

ni

Uve

sti s

usta

v go

dišn

jeg

revi

-di

ranj

a po

sto-

jeći

h pr

ogra

ma

obra

zova

nja

na

tem

elju

po-

vrat

nih

info

r-m

acija

dio

nika

Prik

uplja

nje

povr

atni

h in

form

acija

di

onik

a

Revi

zija

pro

-gr

ama

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Nas

tavn

ici

Ravn

atel

j ust

a-no

veU

spos

tava

su

stav

a1/

03/2

017

Povr

atne

info

r-m

acije

dio

nika

Revi

dira

ni

prog

ram

i obr

a-zo

vanj

a

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: P

rogr

ami s

e n

e ra

zvij

aju

i n

e re

vidi

raju

na

tem

elju

pov

ratn

e in

form

acij

e ko

ja d

olaz

i od

svi

h d

ion

ika

Kont

inui

rano

uv

oditi

nov

e ob

razo

vne

prog

ram

e, u

sk

ladu

s p

otre

-ba

ma

trži

šta

rada

Anal

iza

trži

šta

rada

Izra

da n

asta

v-ni

h ku

rikul

uma

Ravn

atel

j ust

a-no

ve

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Pros

tor u

čiliš

ta

Ravn

atel

j ust

a-no

veU

vođe

nje

1 no

-vo

g ob

razo

v-no

g pr

ogra

ma

1/03

/201

7An

aliz

a tr

žišt

a ra

da

Nas

tavn

i kur

i-ku

lum

Broj

pol

azni

ka

novo

g pr

ogra

-m

a ob

razo

-va

nja

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

45

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: P

ovra

tne

info

rmac

ije

pola

znik

a, t

vrtk

i i z

ajed

nic

e se

ne

prik

upl

jaju

dov

oljn

o če

sto

Izgr

aditi

sus

tav

kont

inui

rano

g pr

ikup

ljanj

a po

vrat

nih

info

rmac

ija

pola

znik

a, tv

rt-

ki i

druš

tven

e za

jedn

ice

Prik

uplja

nje

povr

atni

h in

form

acija

di

onik

a

Ravn

atel

j ust

a-no

ve

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Pola

znic

i

Ravn

atel

j ust

a-no

veU

spos

tava

su

stav

a1/

01/2

017

Povr

atne

info

r-m

acije

dio

nika

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Kom

enta

ri

46

PRIORITETNO PODRUČJE 2 – POUČAVANJE I PODRŠKA UČENJU

PODRUČJA KVALITETE I NJEZINI KRITERIJI

UPISI POLAZNIKAKriteriji kvalitete/opisnici uspješnosti: 2.1. Ustanova za obrazovanje odraslih ima učinkovite mehanizme utvrđivanja i iskazivanja

potreba za upisom polaznika, sukladno potrebama lokalnoga/regionalnoga tržišta rada (npr. deficitarna zanimanja, prostorni i programski uvjeti za polaznike s posebnim odgoj-no-obrazovnim potrebama, mogućnost realizacije praktične nastave, gospodarske razvoj-ne regionalne i nacionalne planove i strategije, profil sektora i sl.).

2.2. Ustanova za obrazovanje odraslih kroz obrazovni kurikulum nudi zanimljive i raznolike aktivnosti, programe i projekte.

2.3. Ustanova za obrazovanje odraslih provodi učinkovite promotivne, informativne i savjeto-davne aktivnosti namijenjene polaznicima i roditeljima (npr. informativni sastanci, dani otvorenih vrata, prezentacije, pružanje primjerenih savjeta kako bi polaznici osvijestili svoje interese ili polaznicima koji se nisu uspjeli upisati u određeni program kako bi pronašli drugi odgovarajući program i slično) radi usmjeravanja polaznika u obrazovni sektor/zanimanje koje najbolje odgovara potrebama i interesima polaznika.

2.4. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira i provodi stručnu podršku profesionalnom savjetovanju i usmjeravanju kroz rad stručnih tijela/službi ustanove.

2.5. Pristupno se vrjednovanje provodi u skladu s propisanim uvjetima upisa.2.6. Ustanova za obrazovanje odraslih, na zahtjev (molbu) polaznika, razmatra mogućnost

promjene programa obrazovanja te nastoji biti maksimalno fleksibilna.

PLANIRANJE NASTAVE, POUČAVANJA I UČENJA2.7. Ustanova za obrazovanje odraslih pruža sustavnu podršku nastavnicima pri izradbi svih

obrazaca/dokumenata pri planiranju nastave koji se revidiraju sukladno inovacijama u područjima struke i edukacijskih znanosti.

2.8. Nastavnici izrađuju operativne programe rada za nastavne predmete koje poučavaju u te-kućoj školskoj godini (koji su usklađeni s okvirnim i izvedbenim nastavnim planom i pro-gramom i imaju sastavnice usklađene sa zahtjevima suvremenih edukacijskih znanosti).

2.9. Nastavnici izrađuju individualizirane operativne nastavne programe i pripreme za nastavu za polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama sukladno rješenjima mjerodav-nih službi i/ili priloženoj medicinskoj dokumentaciji, u suradnji sa stručnom službom usta-nove.

2.10. Nastavnici se pripremaju za nastavu (planiraju sadržaj, metode, oblike i sredstva za rad). 2.11. Planiranje nastave u skladu je s ciljnom skupinom polaznika i specifi čnim potrebama

pojedinaca, uključujući i polaznike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.2.12. Planiranje nastave provodi se u suradnji s članovima stručnoga vijeća uz međupredmetnu

korelaciju. 2.13. Materijalno-tehnička priprema nastave usklađena je s pedagoškim standardom i mini-

malnim materijalnim uvjetima što ih propisuje okvirni nastavni plan i program. 2.14. Nastavnici planiraju usmeno i pisano provjeravanje u skladu s važećim pravilnikom. 2.15. Vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika te o mogućnostima

ustanove, planiraju se izvannastavni i izvanškolski programi i aktivnosti. 2.16. U planiranju školskih i izvanškolskih aktivnosti (nastava) ustanova vodi računa o svim

aktivnostima bitnima za odgoj mladih (svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju nacio-nalne, povijesne i kulturne baštine i sl.).

47

NASTAVNI PROCES2.17. Nastava se izvodi u skladu s propisanim okvirnim nastavnim planom i programom. 2.18. Nastava se izvodi u prostorima koji su u skladu s pedagoškim standardom. 2.19. Nastavnici izvode nastavu/nastavni sat prema pripremama za nastavne sate ostvarujući

planirani cilj i zadatke nastave. 2.20. Nastavne metode, oblici rada i nastavna sredstva i pomagala usklađeni su s nastavnim

sadržajima i primjereni predznanju i sposobnostima polaznika. 2.21. Nastavni proces se temelji na metodama aktivnog učenja s polaznikom u središtu (su-

djelovanje učenika u izvođenju nastavnoga procesa; istraživačka nastava, nastava teme-ljena na polaznikovu iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizira-ni pristup polazniku, interdisciplinarni pristup).

2.22. Nastavnici prate i evidentiraju napredovanje polaznika. 2.23. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira dopunsku i dodatnu nastavu vodeći računa

o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika. 2.24. Ustanova za obrazovanje odraslih organizira izvannastavne i izvanškolske aktivnosti

vodeći računa o potrebama, sklonostima i razvojnim mogućnostima polaznika te o mo-gućnostima ustanove.

2.25. Ustanova za obrazovanje odraslih ima razrađene programe za podršku polaznicima u procesu učenja.

2.26. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče suradnju nastavnika s vanjskim stručnjacima - u svrhu podizanja kvalitete nastavnoga procesa.

2.27. Stručna služba i ravnatelj ustanove za obrazovanje odraslih prate rad svih nastavnika.

UČENJE KROZ ISKUSTVO (VJEŽBE I PRAKTIČNA NASTAVA)2.28. Vježbe i praktična nastava izvode se na temelju okvirnoga nastavnoga plana i programa

za zanimanje (strukovni kurikulum).2.29. Vježbe i praktična nastava organiziraju se i izvode sukladno propisima.2.30. Između teorijske nastave i vježbi i/ili praktične nastave postoji dobra povezanost.2.31. Vježbe i/ili praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju strukovnim

kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifi kaciju.2.32. Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na rad-

nome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad).2.33. U programima vježbi i/ili praktične nastave predviđeni su sadržaji osnova zaštite na radu

i zaštite okoliša. 2.34. Ustanova i poslodavci imaju zaključene ugovore o provedbi praktične nastave, o čemu

ustanova vodi evidenciju.2.35. Ustanova raskida ugovor o provedbi praktične nastave s poslodavcem ako poslodavac ne

ispunjava ugovorne obveze ili uvjete za provedbu praktične nastave.2.36. Suradnja između ustanove i poslodavca u realizaciji vježbe i/ili praktične nastave je

transparentna. 2.37. Nastavnici praktične nastave koji prate učenike kod poslodavca redovito evidentiraju

napredovanje učenika u propisanoj pedagoškoj dokumentaciji. 2.38. Ustanova prikuplja podatke o stopi uspješnosti polaznika na praktičnoj nastavi te zado-

voljstvu poslodavca.2.39. Polaznicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama omogućena je potrebna prila-

godba radnoga mjesta, opreme i metoda poučavanja.

48

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI)2.40. Polaznicima se nude izvannastavne i izvanškolske aktivnosti koje izravno i učinkovito

pridonose postizanju ciljeva koji su postavljeni u obrazovnoj politici i programskim do-kumentima na nacionalnoj, županijskoj ili lokalnoj razini.

2.41. Pri planiranju i izvođenju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vodi se računa o ravnomjernoj uključenosti svih nastavnika te o osobnom i profesionalnom razvoju pola-znika.

2.42. Dio izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vezan je uz zdravlje, jednakosti i različitosti, tjelesni i društveni razvoj polaznika te zaštitu okoliša.

2.43. Pri planiranju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti ustanova za obrazovanje odraslih koristi rezultate nacionalnih i/ili međunarodnih projekata u kojima ustanova sudjeluje i/ili je sudjelovala.

2.44. Redovito se nadzire učinkovitost izvannastavnih aktivnosti; polaznici, nastavnici i dionici pridonose reviziji; a inicijative polaznika - vezane uz izvannastavne aktivnosti - provode se gdje je to moguće.

SLUŽBA ZA PRUŽANJE PODRŠKE POLAZNICIMA2.45. Polaznici se uvijek mogu slobodno obratiti nastavnicima i stručnim suradnicima radi

savjetovanja, dobivanja podrške i djelotvorne pomoći te rješavanja osobnih problema (pravne, emocionalne, zdravstvene i druge naravi), teškoća u školovanju, učenju, profesio-nalnom napretku i socijalizaciji.

2.46. Nastavnici i stručni suradnici ustanove neprestano prate i evidentiraju profesionalni na-predak polaznika te najmanje jednom godišnje organiziraju individualna i savjetovanja u skupinama.

2.47. Ustanova za obrazovanje odraslih surađuje s multidisciplinarnim timom iz lokalne i šire zajednice (HZZ, stručnjaci zdravstvenih ustanova, mobilni stručni timovi, strukovne udru-ge, udruge poslodavaca, roditelja i osoba s invaliditetom, centri za odgoj i obrazovanje, ustanove za visoko obrazovanje i dr.).

2.48. Svi polaznici su upoznati s pravima i odgovornostima tijekom obrazovanja, koji su jasno i precizno navedeni u kućnome redu i statutu ustanove, i nalaze se na vidljivu mjestu.

2.49. Polaznici imaju mogućnost i priliku davanja povratnih informacija o zadovoljstvu pruže-nim uslugama podrške, pomoći i savjetovanja, a ustanova evidentira povratne informaci-je i uspoređuje ih s unaprijed postavljenim kriterijima i očekivanim rezultatima.

2.50. Sve se aktivnosti podrške pohranjuju u povjerljive dokumente, a ustanova polaznicima jamči zaštitu osobnih podataka.

2.51. Informacije i savjeti učinkovito pomažu polaznicima u izboru nastavka karijere nakon stjecanja strukovne kvalifi kacije.

2.52. Ustanova ima model praćenja polaznika nakon završetka obrazovanja, prikuplja i eviden-tira podatke o profesionalnom kretanju polaznika (npr. programi nastavka obrazovanja i/ili učenikovo zapošljavanje u struci) te o tome, po potrebi, izvješćuje mjerodavne ustano-ve (lokalna uprava, ASOO).

49

POLAZNICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA2.53. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem - skrbi o integraciji polaznika

s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u programe za obrazovanje odraslih.2.54. Ustanova za obrazovanje odraslih - u suradnji s osnivačem i drugim mjerodavnim institu-

cijama - osigurava prostorne i programske prilagodbe na početku obrazovanja te tijekom stjecanja općeobrazovnih i strukovnih kompetencija potrebnih za uključivanje na tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

2.55. Ustanova za obrazovanje odraslih je umrežena s ostalim odgojno-obrazovnim ustano-vama, ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama, udrugama, poslodavcima, fondovima i dr., radi multidisciplinarnoga pristupa obrazovanju polaznika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

2.56. Svi djelatnici ustanove upoznati su s međunarodnim i nacionalnim relevantnim zakoni-ma, konvencijama, deklaracijama i strategijama povezanima s pravom na obrazovanje osoba s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

2.57. Nastavnici neprestano prate i evidentiraju napredak polaznika s posebnim odgojno-obra-zovnim potrebama i darovitih polaznika.

2.58. Nastavnici i stručni suradnici se redovito usavršavaju za rad i kvalitetnu suradnju s pola-znicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

2.59. Ustanova za obrazovanje odraslih ima model identifi ciranja i rada s polaznicima s po-sebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

2.60. Ustanova za obrazovanje odraslih procjenjuje, evidentira i primjenjuje modele praćenja darovitih i talentiranih polaznika.

2.61. Ustanova za obrazovanje odraslih osigurava stalnu obrazovnu, pedagoško-didaktičku i psihološku podršku darovitim i talentiranim polaznicima koja na najbolji način pobolj-šava njihovo učenje i stjecanje kompetencija (programi u redovnoj nastavi, natjecanja, izvannastavne aktivnosti, radionice, ljetne i zimske škole, klubovi, kampovi i sl.).

POHAĐANJE NASTAVE2.62. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira podatke o pohađanju

nastave. 2.63. Ustanova za obrazovanje odraslih poduzima primjerene mjere smanjivanja izostanaka s

nastave. 2.64. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja podatke o stopi (%) i razlozima odustajanja

od školovanja. 2.65. Ustanova za obrazovanje odraslih prikuplja, obrađuje i analizira broj izrečenih pedagoš-

kih mjera, praćenje porasta ili smanjenja po obrazovnim razdobljima. 2.66. Ustanova za obrazovanje odraslih evidentira i analizira specifičnosti pohađanja nasta-

ve polaznika putnika, polaznika s izvanškolskim obvezama i aktivnostima i polaznika u drugim/paralelnim programima obrazovanja (glazbene škole, športski programi, kronična oboljenja) te pruža mogućnosti podrške.

2.67. Ustanova za obrazovanje odraslih u rješavanje problematike pohađanja nastave uključu-je pravnu osobu koja upućuje polaznika/cu na školovanje.

50

KOMUNIKACIJA I SURADNJA2.68. Ustanova za obrazovanje odraslih potiče komunikaciju s polaznicima, nastavnicima, dru-

gim radnicima i upravom, a koja se temelji na suradnji i uzajamnom poštovanju. 2.69. Nastavnici koriste učinkovite mjere za promoviranje jednakih mogućnosti i izbjegavanje

diskriminacije kako bi polaznici mogli ostvariti svoj puni potencijal. 2.70. Nastavnici učinkovito primjenjuju standarde u poučavanju, nastavi i učenju te koriste

druge metode (npr. učenik u središtu procesa učenja i poučavanja, učenje kroz iskustvo, praktična nastava) kako bi se zadovoljile različite mogućnosti, kulture, spol, motivacija pojedinaca.

2.71. Nastavnici međusobno surađuju radi povezivanja sadržaja učenja unutar istih ili različi-tih područja (intra/interdisciplinarni pristup učenju).

2.72. Nastavnici omogućuju polaznicima primjenu metode rješavanja problema, razvoj ključ-nih kompetencija te kreativno kritičko razmišljanje.

Odluka o vrjednovanjuUpisi polaznika: vrlo uspješan

Planiranje nastave, poučavanja i učenja: uspješan

Nastavni proces: vrlo uspješan

Učenje kroz iskustvo (vježbe i praktična nastava): izvstan

Izvannastavne aktivnosti (izvannastavne i izvanškolske aktivnosti): ne zadovoljava

Služba za pružanje podrške polaznicima: vrlo uspješan

Polaznici s posebnim potrebama: uspješan

Pohađanje nastave: vrlo uspješan

Komunikacija i suradnja: vrlo uspješan

Ukupna ocjena prioritetnog područja: uspješan

Dokazi koji podupiru odluku o vrjednovanju 1. GAP analiza sustava kvalitete Učilišta Ambitio

51

KREDA analiza: Prioritetno područje 2 – Poučavanje i podrška učenju

1. S čime se možemo pohvaliti u našoj ustanovi?• Nastava se izvodi u prostorima koji su u

skladu s pedagoškim standardom

• Između teorijske nastave i vježbi i prak-tične nastave postoji dobra povezanost, vježbe i praktična nastava usmjerene su na razvoj vještina koje rezultiraju strukovnim kompetencijama za određeno zanimanje/kvalifikaciju,

• Vježbe i praktična nastava organiziraju se kroz učenje u školskim praktikumima i na radnome mjestu (učenje kroz iskustvo i rad)

• Podaci o pohađanju nastave i napredovanju polaznika redovito se prikupljaju, obrađuju i analiziraju

2. S kojim se teškoćama susrećemo?• Veliki broj polaznika putnika i njiho-

va nemogućnost redovitog prisustvo-vanja svim nastavnim satima

• Napredak i zapošljavanje polaznika nakon završenog obrazovanja se ne prati

• Polaznicima se ne nude izvannastav-ne aktivnosti koje izravno i učinkovi-to pridonose postizanju ciljeva obra-zovne politike



• Prostor Učilišta

4. Što nas koči u napretku?• Nedostatak udžbenika za stručne

predmete

5. Što možemo učiniti da budemo još bolji?• Nastaviti kontinuirani razvoj sustava za

e-učenje i u svim programima obrazovanja/osposobljavanja omogućiti usvajanje naj-manje 50% nastavnih sadržaja putem su-stava za e-učenje

• Izgraditi sustav kontinuiranog praćenja na-predovanja i zapošljavanja polaznika nakon završenog obrazovanja

• Izraditi ponudu izvannastavnih aktivnosti za polaznike obrazovnih programa Učilišta


sporta




52

God

išn

ji p

lan

un

aprj

eđen

ja z

a pr

iori

tetn

o po

dru

čje

2 –

Pouč

avan

je i

podr

ška

učen

ju

Cilje

viM

etod

e i p

o-tr

ebne

akt

iv-

nost

i

Nuž

ni re

surs

i i

troš

kovi

O

soba

odg

o-vo

rna

za p

ro-

vedb

u ak

tiv-

nost

i

Krat

koro

čni

cilje

vi p

ri un

u-ta

rnje

mu

pra-

ćenj

u

Nad

neva

k do

ko

jega

će

se

cilj

ostv

ariti

Mje

rljiv

i pok

a-za

telji

ost

vari-

vanj

a ci

ljeva

Oso

ba o

d-go

vorn

a za

pr

ocje

nu p

osti-

gnuć

a ci

ljeva

KLJU

ČNI N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a rij

ešiti

: Vel

iki b

roj p

olaz

nika

put

nika

i nj

ihov

a ne

mog

ućno

st re

dovi

tog

pris

ustv

ovan

ja s

vim

nas

tavn

im s

atim

a

Nas

tavi

ti ko

ntin

uira

ni

razv

oj s

usta

va

za e

-uče

nje

i u

svim

pro

g.

omog

ući-

ti us

vaja

nje

najm

anje

50%

na

stav

nih

sadr

žaja

pu-

tem

sus

tava

za

e-uč

enje

Razv

oj s

usta

va

Razv

oj n

asta

v-ni

h sa

drža

ja

Web

pro

stor

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Nas

tavn

ici

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

aSv

i obr

azov

ni

prog

ram

i im

a-ju

min

imal

no

50%

nas

tav-

nih

sadr

žaja

u

sust

avu

za

e-uč

enje

1/12

/201

6Br

oj o

braz

ov-

nih

prog

ram

a ko

ji se

tem

elje

na

e-u

čenj

u

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: N

apre

dak

i zap

ošlj

avan

je p

olaz

nik

a n

akon

zav

ršen

og o

braz

ovan

ja s

e n

e pr

ati

Izgr

aditi

sus

tav

kont

inui

rano

g pr

aćen

ja n

a-pr

edov

anja

i za

pošl

java

nja

pola

znik

a na

-ko

n za

vrše

nog

obra

zova

nja

Prik

uplja

nje

povr

atni

h in

form

acija

di

onik

a

Ravn

atel

j ust

a-no

ve

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Pola

znic

i

Ravn

atel

j ust

a-no

veU

spos

tava

su

stav

a1/

04/2

017

Povr

atne

info

r-m

acije

dio

nika

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

53

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: P

olaz

nic

ima

se n

e n

ude

izva

nn

asta

vne

akti

vnos

ti k

oje

izra

vno

i uči

nko

vito

pri

don

ose

post

izan

ju c

ilje

va o

braz

ovn

e po

liti

ke

Izra

diti

ponu

du

izva

nnas

tavn

ih

aktiv

nost

i

Anal

iza

mo-

gućn

osti

i po

treb

a

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Pros

tor u

čiliš

ta

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

aPo

nuda

iz

vann

asta

vnih

ak

tivno

sti

1/01

/201

7Br

oj iz

vann

a-st

avni

h ak

tiv-

nost

i

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Kom

enta

ri

PRIO

RIT

ETN

O P

OD

RU

ČJE

3 –

POST

IGN

UĆA

UČE

NIK

A I

ISH

OD

I U

ČEN

JA

POD

RU

ČJA

KVA

LITE

TE I

NJE

ZIN

I K

RIT

ERIJ

I

UN

UTA

RN

JE P

RAĆE

NJE

I O

CJEN

JIVA

NJE

OD

GO

JNO

-OB

RAZO

VN

IH P

OST

IGN

UĆA

PO

LAZN

IKA

Krite

riji k

valit

ete/

opis

nici

usp

ješn

osti:

3.

1. S

ve re

leva

ntne

dio

nike

(pol

azni

ke, p

ravn

e os

obe

i nas

tavn

ike)

pre

dmet

ni n

asta

vnic

i oba

vješ

ćuju

o p

ostu

pcim

a i n

ačin

ima

prać

enja

i vr

jedn

ova-

nja

pola

znik

a.

3.2.

Ele

men

ti i k

riter

iji v

rjedn

ovan

ja s

u ja

sni,

dost

upni

rele

vant

nim

dio

nici

ma

i pro

izla

ze iz

nas

tavn

og p

lana

i pr

ogra

ma.

3.3.

Tem

elje

m ja

snih

krit

erija

i el

emen

ata

vrje

dnov

anja

pol

azni

k m

ože

proc

ijeni

ti ra

zinu

vla

stito

ga z

nanj

a i v

ješt

ina.

3.4.

Pra

ćenj

e i v

rjedn

ovan

je p

rilag

ođen

o je

pol

azni

cim

a s

pose

bnim

odg

ojno

-obr

azov

nim

pot

reba

ma.

3.5.

Vrje

dnov

anje

se

koris

ti za

pra

ćenj

e na

pret

ka p

olaz

nika

u s

tjeca

nju

kom

pete

ncija

te z

a nj

ihov

o in

form

iranj

e o

post

ignu

ću i

napr

etku

.

3.6.

Nas

tavn

ik k

roz

proc

es v

rjedn

ovan

ja p

otič

e po

lazn

ikov

o na

pred

ovan

je i

sam

opou

zdan

je.

3.7.

Pola

znic

ima

je o

mog

ućen

o po

novn

o vr

jedn

ovan

je v

last

itih

post

ignu

ća.

3.8.

Pos

tupc

i vrje

dnov

anja

pol

azni

ka s

u va

ljani

, pou

zdan

i, pr

imje

reni

, dos

ljedn

i, pr

aved

ni i

prov

ode

se re

dovi

to i

u sk

ladu

s v

ažeć

im p

ropi

sim

a.

54

3.9.

Unu

tarn

je p

raće

nje

i vrje

dnov

anje

isho

da u

čenj

a u

skla

du je

sa

stan

dard

om k

valifi

kac

ije te

om

oguć

uje

pola

znic

ima

usva

janj

e od

gova

raju

ćih

prof

esio

naln

ih i

stru

kovn

ih k

ompe

tenc

ija k

oje

su k

arak

teris

tične

za

profi

l kv

alifi

kaci

je.

3.10

. Pos

tupa

k un

utar

njeg

pra

ćenj

a i v

rjedn

ovan

ja re

dovi

to s

e an

aliz

ira i

pobo

ljšav

a.

3.11

. Pos

loda

vci p

repo

znaj

u da

su

usvo

jene

kom

pete

ncije

(zna

nje

i vje

štin

e) re

leva

ntne

za

radn

o m

jest

o i d

a su

prim

jenj

ive

u pr

aksi

.

3.12

. Sva

pot

rebn

a ev

iden

cija

i do

kum

enta

cija

ško

le o

pol

azni

cim

a, p

odat

cim

a o

njih

ovu

uspj

ehu

i pod

atci

ma

o iz

dani

m s

vjed

odžb

ama

čuva

ju s

e u

skla

du s

pro

pisi

ma.

ISPI

TI (

pred

met

ni,

popr

avn

i, ra

zlik

ovn

i, ra

zred

ni i

zav

ršn

i rad

)3.

13. I

zrad

ba i

obra

na z

avrš

noga

rada

pro

vodi

se

sukl

adno

vre

men

iku

izra

dbe

i obr

ane

zavr

šnog

a ra

da.

3.14

. Vre

men

ik iz

radb

e i o

bran

e za

vršn

oga

rada

obj

avlje

n je

na

ogla

snoj

plo

či i/

ili m

režn

oj s

tran

ici š

kole

.

3.15

. O p

rove

dbi,

izra

dbi i

obr

ani z

avrš

noga

rada

ust

anov

a vo

di p

ropi

sanu

evi

denc

iju.

3.16

. Pov

jere

nstv

o za

obr

anu

zavr

šnog

a ra

da ra

di n

a te

mel

ju P

ravi

lnik

a o

škol

ovan

ju k

oji j

e do

nije

lo U

prav

no v

ijeće

ust

anov

e.

3.17

. Ust

anov

a za

obr

azov

anje

odr

aslih

pro

vodi

pre

dmet

ne, p

opra

vne

i raz

likov

ne is

pite

u s

klad

u s

prop

isim

a.

3.18

. Sta

tuto

m u

stan

ove

prop

isan

i su

nači

ni p

rove

dbe

pred

met

nih,

pop

ravn

ih, r

azlik

ovni

h i r

azre

dnih

ispi

ta.

3.19

. O p

rove

dbi i

spita

vod

i se

prop

isan

a ev

iden

cija

, koj

a se

čuv

a u

dosj

eu p

olaz

nika

.

Odl

uka

o v

rjed

nov

anju

Unu

tarn

je p

raće

nje

i ocj

enjiv

anje

odg

ojno

-obr

azov

nih

post

ignu

ća p

olaz

nika

: vrlo

usp

ješa

n

Ispi

ti (p

redm

etni

, pop

ravn

i, ra

zlik

ovni

, raz

redn

i i z

avrš

ni ra

d): u

spje

šan

Ukup

na o

cjen

a pr

iorit

etno

g po

druč

ja: u

spje

šan

Dok

azi k

oji p

odu

piru

odl

uku

o v

rjed

nov

anju

1.

GAP

ana

liza

sust

ava

kval

itete

Uči

lišta

Am

bitio

55

KR

EDA

anal

iza:

Pri

orit

etn

o po

dru

čje

3 –

Post

ignu

ća u

čeni

ka i

isho

di u

čenj

a

1. S

čim

e se

mož

emo

pohv

aliti

u n

ašoj

ust

anov

i?•

Svi r

elev

antn

i dio

nici

(pol

azni

ci, n

asta

vnic

i i s

truč

ni s

urad

nici

) ob

avje

šten

i su

o po

stup

cim

a i n

ačin

ima

prać

enja

i vr

jedn

ova-

nja

pola

znik

a. E

lem

enti

i krit

eriji

vrje

dnov

anja

su

jasn

i, do

stu-

pni i

pro

izla

ze iz

str

ukov

noga

kur

ikul

uma

• Su

stav

e-u

čenj

a do

bro

je p

rihva

ćen

i od

stra

ne n

asta

vnik

a i o

d st

rane

pol

azni

ka

• M

etod

e is

pitiv

anja

su

razl

ičite

i ja

sno

defin

irane

• N

asta

vnic

i kro

z pr

oces

vre

dnov

anja

pot

iču

sam

opou

zdan

je i

napr

edov

anje

pol

azni

ka

2. S

koj

im s

e te

škoć

ama

susr

ećem

o?•

Ned

ovol

jna

mot

ivira

nost

man

jeg

dije

la p

olaz

nika

• N

euje

dnač

enos

t isp

itnih

krit

erija

izm

eđu

nast

avni

ka

3. K

oji s

u na

ši n

eisk

oriš

teni

resu

rsi?

• Vo

dite

lj ob

razo

vanj

a od

rasl

ih

• N

asta

vnic

i Uči

lišta

• Su

stav

za

e-uč

enje

4. Š

to n

as k

oči u

nap

retk

u?•

Viso

ka c

ijena

razv

oja

sust

ava

za e

-uče

nje

i izr

ade

nast

avni

h sa

drža

ja

5. Š

to m

ožem

o uč

initi

da

bude

mo

još

bolji

?•

Uvo

đenj

e ko

ntin

uira

ne e

duka

cije

i us

avrš

avan

ja n

asta

vnik

a U

čiliš

ta u

prim

jeni

suv

rem

enih

met

oda

i obl

ika

pouč

avan

ja,

uklju

čuju

ći i

men

torir

anje

nap

redn

ih o

blik

a e-

učen

ja

6. T

ko n

am m

ože

pom

oći u

nap

retk

u?•

Min

ista

rstv

o zn

anos

ti, o

braz

ovan

ja i

spor

ta

• Ag

enci

ja z

a st

ruko

vno

obra

zova

nje

i obr

azov

anje

odr

aslih

• Pa

rtne

rske

ust

anov

e

56

God

išn

ji p

lan

un

aprj

eđen

ja z

a pr

iori

tetn

o po

dru

čje

3 –

Post

ignu

ća u

čeni

ka i

isho

di u

čenj

a

Cilje

viM

etod

e i p

o-tr

ebne

akt

iv-

nost

i

Nuž

ni re

surs

i i

troš

kovi

O

soba

odg

o-vo

rna

za p

ro-

vedb

u ak

tiv-

nost

i

Krat

koro

čni

cilje

vi p

ri un

u-ta

rnje

mu

pra-

ćenj

u

Nad

neva

k do

ko

jega

će

se

cilj

ostv

ariti

Mje

rljiv

i pok

a-za

telji

ost

vari-

vanj

a ci

ljeva

Oso

ba o

d-go

vorn

a za

pr

ocje

nu p

osti-

gnuć

a ci

ljeva

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: N

edo

volj

na

mo

tivi

ran

ost

man

jeg

dij

ela

po

lazn

ika

/ N

euje

dn

ačen

ost

isp

itn

ih k

rite

rija

iz

međ

u n

asta

vnik

a

Uvo

đenj

e ko

ntin

uira

ne

eduk

acije

i us

avrš

avan

ja

nast

avni

ka U

či-

lišta

u p

rimje

ni

suvr

emen

ih

met

oda

i obl

i-ka

pou

čava

nja,

uk

ljuču

jući

i m

ento

riran

je

napr

edni

h ob

lika

e-uč

enja

Izra

da p

lana

ed

ukac

ije

Stru

čna

eduk

a-ci

ja n

asta

vnik

a

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Nas

tavn

ici

Sust

av z

a e-

učen

je

Ravn

atel

j ust

a-no

veEd

ucira

ni n

a-st

avni

ci1/

03/2

017

Broj

nas

tavn

ika

koji

su u

spje

š-no

zav

ršili

ed

ukac

iju

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Kom

enta

ri

57

PRIO

RIT

ETN

O P

OD

RU

ČJE

4 –

MAT

ERIJ

ALN

I U

VJE

TI I

LJU

DSK

I PO

TEN

CIJA

LI –

PRO

FESI

ON

ALN

I RA

ZVO

J RA

DN

I-K

A U

STA

NO

VE

POD

RU

ČJA

KVA

LITE

TE I

NJE

ZIN

I K

RIT

ERIJ

I

OSI

GU

RAVA

NJE

OK

RU

ŽEN

JA Z

A U

ČEN

JE

Krite

riji k

valit

ete/

opis

nici

usp

ješn

osti:

4.

1. S

peci

jaliz

irana

se

opre

ma

za u

čenj

e i p

rost

ori (

sani

tarn

e pr

osto

rije,

adm

inis

trat

ivni

pro

stor

, pom

oćni

pro

stor

, knj

ižni

ca, m

jest

o za

prik

uplja

nje

doku

men

taci

je, i

nfor

mac

ijska

tehn

olog

ija, s

peci

jaliz

irane

uči

onic

e i r

adio

nice

) sig

urno

, na

odgo

vara

jući

nač

in i

učin

kovi

to k

oris

te i

pris

tupa

čni

su.

4.2.

Nas

tavn

i se

proc

es o

dvija

u s

igur

nom

okr

užen

ju i

u sk

ladu

s p

ropi

sim

a o

zašt

iti n

a ra

du i

drug

im p

ropi

sim

a.

4.3.

Pot

rebn

i res

ursi

su

dost

upni

i ko

riste

se

kao

podr

ška

u na

stav

i, a

dola

ze s

jasn

im i

razu

mlji

vim

upu

tam

a za

ruko

vanj

e te

upu

tam

a za

sig

urnu

up

orab

u.

4.4.

Pol

azni

ci, r

adni

ci i

drug

i dio

nici

osj

ećaj

u se

sig

urni

ma,

a n

asiln

o se

pon

ašan

je i

drug

e vr

ste

nepr

ihva

tljiv

a po

naša

nja

učin

kovi

to s

prje

čava

ju.

4.5.

Rad

nici

ma

i pol

azni

cim

a os

igur

ano

je k

oriš

tenj

e pr

opis

anih

med

icin

skih

usl

uga.

4.6.

Rad

nici

, pol

azni

ci i

drug

i dio

nici

upo

znat

i su

s po

stup

cim

a u

sluč

aju

opas

nost

i i p

erio

dičn

o ih

uvj

ežba

vaju

.

MAT

ERIJ

ALN

I U

VJE

TI /

UPR

AVLJ

AN

JE R

ESU

RSI

MA

4.7.

Mat

erija

lni u

vjet

i, m

etod

e po

učav

anja

i po

treb

e po

lazn

ika

uskl

ađuj

u se

s p

rom

jena

ma

u na

stav

nom

pla

nu i

prog

ram

u.

4.8.

Osn

ivač

i us

tano

va z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih o

sigu

rava

mat

erija

lne

uvje

te k

ako

bi s

vi p

olaz

nici

, ukl

juču

jući

i po

lazn

ike

s po

sebn

im o

dgoj

-no

-obr

azov

nim

pot

reba

ma,

u p

otpu

nost

i sud

jelo

vali

u na

stav

nom

pro

cesu

u s

klad

u sa

svo

jim p

otre

bam

a.

4.9.

Pro

stor

(koj

i ukl

juču

je: s

anita

rne

pros

torij

e, a

dmin

istr

ativ

ni p

rost

or, p

omoć

ni p

rost

or, k

njiž

nicu

, mje

sto

za p

rikup

ljanj

e do

kum

enta

cije

, inf

or-

mac

ijsku

tehn

olog

iju, s

peci

jaliz

irane

uči

onic

e i r

adio

nice

), zg

rade

i op

rem

a do

stup

ni s

u sv

im d

ioni

cim

a, ra

dnic

ima

i pol

azni

cim

a; o

znač

eni s

u i

vrlo

ih je

lako

pro

naći

(npr

. tlo

crt r

aspo

reda

svi

h pr

osto

rija,

ozn

ake

na v

ratim

a).

4.10

. Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je o

sigu

rava

kor

ište

nje

novi

h m

ater

ijaln

ih re

surs

a ko

d te

hnol

oški

h pr

omje

na.

58

FIN

AN

CIJE

4.11

. Raz

voj i

odr

živo

st u

slug

a za

pol

azni

ke te

mel

je s

e na

odg

ovor

nom

rasp

olag

anju

nov

cem

.

4.12

. Uči

nkov

ito s

e vo

di ra

čuno

vods

tvo

- u s

klad

u s

finan

cijs

kim

i pr

avni

m z

ahtje

vim

a; o

fina

ncijs

kom

izvj

ešću

rasp

ravl

ja U

prav

no v

ijeće

.

4.13

. Prio

ritet

i u p

otro

šnji

i kor

ište

nje

finan

cijs

kih

resu

rsa

jasn

o su

pov

ezan

i s p

rogr

amim

a ob

razo

vanj

a i p

riorit

etim

a u

plan

iranj

u te

sna

žno

odra

-ža

vaju

cilj

eve

usta

nove

za

obra

zova

nje

odra

slih

.

4.14

. Rad

nici

su

konz

ultir

ani p

ri iz

radb

i fina

ncijs

koga

pla

na (i

skaz

ujuć

i svo

je p

otre

be).

4.15

. Ust

anov

a za

obr

azov

anje

odr

aslih

uči

nkov

ito k

oris

ti vl

astit

e ka

paci

tete

kak

o bi

doš

la d

o do

datn

ih iz

vora

fina

ncira

nja,

a p

otom

i nj

ima

odgo

-vo

rno

upra

vlja

la.

4.16

. Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je u

čink

ovito

kor

isti

vlas

tite

resu

rse

i res

urse

loka

lne,

nac

iona

lne

i eur

opsk

e za

jedn

ice

(npr

. sud

jelo

vanj

e u

proj

ektim

a EU

-a) z

a pr

oved

bu i

unap

rjeđe

nje

prog

ram

a ob

razo

vanj

a i p

rakt

ičnu

nas

tavu

.

KA

DRO

VSK

A PO

LITI

KA

4.17

. Svi

su

radn

ici z

apos

leni

u s

klad

u sa

zak

onsk

im i

podz

akon

skim

pro

pisi

ma

te u

vjet

ima

koji

su p

ropi

sani

str

ukov

nim

kur

ikul

umom

(nas

tavn

im

plan

om i

prog

ram

om).

4.18

. Sve

su

ulog

e i o

dgov

orno

sti r

adni

ka ja

sno

defin

irane

i sv

i ih

razu

miju

; jas

no s

u od

ređe

ne n

adle

žnos

ti, k

oje

se p

oštu

ju.

4.19

. Kad

rovs

ka je

pol

itika

u s

klad

u s

važe

ćim

pro

pisi

ma,

a ra

d sv

ih ra

dnik

a uč

inko

vito

se

nadz

ire i

vrje

dnuj

e su

stav

om p

rocj

ena

i kon

trol

om š

to

rezu

ltira

dal

jnjim

pla

nira

njem

i po

boljš

anje

m.

4.20

. Upr

avno

vije

će –

u s

urad

nji s

a st

ručn

im v

ijeće

m d

onos

i etič

ki k

odek

s us

tano

ve z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih.

4.21

. Rav

nate

lj us

tano

ve z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih im

enuj

e os

obu

za rj

ešav

anje

pro

blem

a ve

zani

h uz

međ

ulju

dske

odn

ose.

4.22

. Uči

nkov

ito i

djel

otvo

rno

se rj

ešav

aju

konfl

ikti

izm

eđu

radn

ika.

59

TRA

JNO

STR

UČN

O U

SAV

RŠA

VAN

JE R

AD

NIK

A4.

23. P

rovo

di s

e po

jedi

načn

o i o

rgan

izira

no s

truč

no o

spos

oblja

vanj

e i u

savr

šava

nje

(uz

podr

šku

usta

nove

za

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e) u

str

uci,

ali i

u

podr

učju

ped

agog

ije, d

idak

tike,

obr

azov

ne p

siho

logi

je, m

etod

ike,

info

rmac

ijsko

-kom

unik

acijs

kih

tehn

olog

ija, s

avje

toda

vnog

a ra

da, u

prav

ljanj

a,

obra

zovn

ih p

oliti

ka i

drug

ih p

odru

čja

rele

vant

nih

za u

čink

ovito

i vi

soko

kval

itetn

o ob

avlja

nje

odgo

jno-

obra

zovn

e dj

elat

nost

i u š

kols

kim

ust

a-no

vam

a.

4.24

. Pol

itika

pro

fesi

onal

noga

razv

oja

radn

ika

uklju

čuje

odg

ovar

ajuć

e na

čine

upo

znav

anja

nov

ih ra

dnik

a s

posl

om i

odgo

vara

juću

org

aniz

aciju

tr

ajno

ga s

truč

nog

usav

ršav

anja

.

4.25

. Tra

jni p

rofe

sion

alni

razv

oj s

vih

radn

ika

prid

onos

i njih

ovoj

uči

nkov

itost

i i o

mog

ućuj

e im

da

se k

ritič

ki o

svrć

u na

svo

j rad

i pl

anira

ju s

voje

usa

-vr

šava

nje

u sk

ladu

s c

iljev

ima

usta

nove

za

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e.

4.26

. Pod

atci

o p

ostig

nuću

pol

azni

ka k

oris

te s

e ka

o iz

vor i

nfor

mac

ija k

ako

bi s

e ut

vrdi

la m

oguć

a po

treb

a za

usa

vrša

vanj

em il

i edu

kaci

jom

radn

ika.

4.27

. U s

klad

u s

cilje

vim

a ra

zvoj

a, p

rikup

ljaju

se,

ana

lizira

ju i

obja

vlju

ju p

odat

ci o

pos

tignu

ćim

a us

tano

ve z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih.

Odl

uka

o v

rjed

nov

anju

Osi

gura

vanj

e ok

ruže

nja

za u

čenj

e: v

rlo u

spje

šan

Mat

erija

lni u

vjet

i /up

ravl

janj

e re

surs

ima:

usp

ješa

n

Fina

ncije

: izv

rsta

n

Kadr

ovsk

a po

litik

a: u

spje

šan

Traj

no s

truč

no u

savr

šava

nje

radn

ika:

vrlo

usp

ješa

n

Ukup

na o

cjen

a pr

iorit

etno

g po

druč

ja: v

rlo u

spje

šan

Dok

azi k

oji p

odu

piru

odl

uku

o v

rjed

nov

anju

1.

GAP

ana

liza

sust

ava

kval

itete

Uči

lišta

Am

bitio

60

KRED

A an

aliz

a: P

riorit

etno

pod

ručj

e 4

– M

ater

ijaln

i uvj

eti i

ljud

ski p

oten

cija

li –

Prof

esio

naln

i raz

voj r

adni

ka

1. S

čim

e se

mož

emo

pohv

aliti

u n

ašoj

ust

anov

i?•

Razv

oj i

održ

ivos

t usl

uga

za p

olaz

nike

tem

elje

se

na o

dgov

orno

m

rasp

olag

anju

nov

cem

• Vl

astit

i res

ursi

i re

surs

i lok

alne

, nac

iona

lne

i eur

opsk

e za

jedn

ice

(EU

pro

jekt

i) uč

inko

vito

se

koris

te z

a pr

oved

bu i

unap

rjeđe

nje

pro-

gram

a ob

razo

vanj

a i p

rakt

ičnu

nas

tavu

• U

čiliš

te s

tvar

a vl

astit

i nas

tavn

i kad

ar te

ima

velik

i bro

j str

učni

h na

stav

nika

, koj

i zad

ovol

java

ju u

vjet

e pr

opis

ane

nast

avni

m k

urik

u-lu

mim

a

• Sv

e su

ulo

ge i

odgo

vorn

osti

radn

ika

jasn

o de

finira

ne i

svi i

h ra

zu-

miju

; jas

no s

u od

ređe

ne n

adle

žnos

ti ko

je s

e po

štuj

u

2. S

koj

im s

e te

škoć

ama

susr

ećem

o?•

U u

stan

ovi n

e po

stoj

i etič

ki k

odek

s i n

ema

imen

ovan

e os

obe

za

rješa

vanj

e pr

oble

ma

veza

nih

uz m

eđul

juds

ke o

dnos

e

• Su

stav

ni n

adzo

r i v

rjedn

ovan

je ra

da n

asta

vnik

a se

ne

prov

odi

3. K

oji s

u na

ši n

eisk

oriš

teni

resu

rsi?

• Ra

vnat

elj U

čiliš

ta

• Vo

dite

lj ob

razo

vanj

a od

rasl

ih

4. Š

to n

as k

oči u

nap

retk

u?•

Tešk

oće

pri z

apoš

ljava

nju

nast

avni

ka z

a po

jedi

ne s

truč

ne p

red-

met

e

5. Š

to m

ožem

o uč

initi

da

bude

mo

još

bolji

?•

Izgr

aditi

sus

tav

kont

role

i vr

jedn

ovan

ja ra

da n

asta

vnik

a

• D

onije

ti et

ički

kod

eks

Uči

lišta

• Im

enov

ati o

dgov

ornu

oso

bu U

čiliš

ta z

a m

eđul

juds

ke o

dnos

e

6. T

ko n

am m

ože

pom

oći u

nap

retk

u?•

Min

ista

rstv

o zn

anos

ti, o

braz

ovan

ja i

spor

ta

• Ag

enci

ja z

a st

ruko

vno

obra

zova

nje

i obr

azov

anje

odr

aslih

61

God

išn

ji p

lan

un

aprj

eđen

ja z

a pr

iori

tetn

o po

dru

čje

4 –

Mat

erija

lni u

vjet

i i lj

udsk

i pot

enci

jali

– Pr

ofes

iona

lni r

azvo

j ra

dnik

a

Cilje

viM

etod

e i p

o-tr

ebne

akt

iv-

nost

i

Nuž

ni re

surs

i i

troš

kovi

O

soba

odg

o-vo

rna

za p

ro-

vedb

u ak

tiv-

nost

i

Krat

koro

čni

cilje

vi p

ri un

u-ta

rnje

mu

pra-

ćenj

u

Nad

neva

k do

ko

jega

će

se

cilj

ostv

ariti

Mje

rljiv

i pok

a-za

telji

ost

vari-

vanj

a ci

ljeva

Oso

ba o

d-go

vorn

a za

pr

ocje

nu p

osti-

gnuć

a ci

ljeva

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: U

ust

anov

i ne

post

oji e

tičk

i kod

eks

i nem

a im

enov

ane

osob

e za

rje

šava

nje

pro

blem

a ve

zan

ih u

z m

eđu

lju

dske

odn

ose

Don

ijeti

etič

ki

kode

ks U

čiliš

taIz

rada

kod

eksa

Don

ošen

je

kode

ksa

Stru

čna

služ

ba

učili

šta

Ravn

atel

j us

tano

veD

ones

en e

tički

ko

deks

1/10

/201

6Et

ički

kod

eks

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Imen

ovat

i od-

govo

rnu

osob

u U

čiliš

ta z

a m

eđul

juds

ke

odno

se

Imen

ovan

je

osob

eRa

vnat

elj u

sta-

nove

Ravn

atel

j ust

a-no

veIm

enov

ana

odgo

vorn

a os

oba

1/10

/201

6O

dluk

a o

ime-

nova

nju

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: S

ust

avn

i nad

zor

i vrj

edn

ovan

je r

ada

nas

tavn

ika

se n

e pr

ovod

i

Izgr

aditi

su-

stav

kon

trol

e i v

rjedn

ovan

ja

rada

nas

tav-

nika

Razv

oj s

usta

va

Impl

emen

taci

-ja

sus

tava

Ravn

atel

j ust

a-no

ve

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Ravn

atel

j us

tano

veRa

zvije

n i

impl

emen

tiran

su

stav

kon

trol

e i v

rjedn

ovan

ja

1/03

/201

7Iz

građ

en i

funk

cion

alan

su

stav

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Kom

enta

ri

62

PRIO

RIT

ETN

O P

OD

RU

ČJE

5 –

SURA

DN

JA U

NU

TAR

UST

AN

OV

E ZA

STR

UKO

VN

O O

BRA

ZOVA

NJE

– S

URA

DN

JA S

O

STA

LIM

DIO

NIC

IMA

– PR

OM

ICA

NJE

UST

AN

OV

E

POD

RU

ČJA

KVA

LITE

TE I

NJE

ZIN

I K

RIT

ERIJ

I

UPR

AVN

O V

IJEĆ

E Kr

iterij

i kva

litet

e/op

isni

ci u

spje

šnos

ti:

5.1.

Upr

avno

vije

će d

aje

aktiv

nu p

odrš

ku i

uklju

čeno

je u

razv

oj i

kval

itetu

obr

azov

noga

pro

cesa

te d

rugi

h us

luga

koj

e pr

uža

usta

nova

za

obra

zova

-nj

e od

rasl

ih.

5.2.

Upr

avno

vije

će u

čink

ovito

pru

ža p

odrš

ku ra

dnic

ima

usta

nove

u z

aštit

i pra

va iz

radn

og o

dnos

a.

5.3.

Pro

mov

iraju

se

jedn

ake

mog

ućno

sti r

adni

ka i

pola

znik

a, a

dis

krim

inac

ija s

e iz

bjeg

ava

u sv

im a

ktiv

nost

ima.

5.4.

Upr

avno

vije

će je

imen

oval

o po

vjer

enst

vo z

a kv

alite

tu.

RAV

NAT

ELJ

UST

AN

OV

E 5.

5. O

bavl

ja p

oslo

ve u

tvrđ

ene

Zako

nom

o u

stan

ovam

a i d

rugi

m p

ropi

sim

a.

5.6.

Oba

vlja

pos

love

str

učno

ga v

odite

lja š

kole

.

5.7.

Osi

gura

va ra

zvoj

ust

anov

e, s

truč

no u

savr

šava

nje

radn

ika

usta

nove

, tim

ski p

ristu

p ra

du i

potic

ajno

radn

o oz

račj

e.

5.8.

Rav

nate

lj re

dovi

to p

rati

rad

nast

avni

ka, s

truč

nih

sura

dnik

a i s

truč

nih

vije

ća.

5.9.

Rav

nate

lj re

dovi

to p

rovo

di s

amov

rjedn

ovan

je s

voga

rada

.

POSL

OV

NA

KOM

UN

IKAC

IJA

5.10

. Pos

toje

pro

cedu

re k

oje

osig

urav

aju

svim

pol

azni

cim

a, ra

dnic

ima

i dio

nici

ma

potp

uno

razu

mije

vanj

e i i

nfor

mira

nje

o m

isiji

i vi

ziji

usta

nove

.

5.11

. Pra

va i

obve

ze p

olaz

nika

i ra

dnik

a ja

sno

su d

efini

rane

sta

tuto

m u

stan

ove.

5.12

. S p

ravi

ma

i obv

ezam

a po

lazn

ika

i rad

nika

upo

znat

i su

svi r

elev

antn

i dio

nici

.

5.13

. Sva

pos

tignu

ća u

stan

ove,

pol

azni

ka i

radn

ika

dost

upna

su

i red

ovito

se

obja

vlju

ju.

5.14

. Pos

toje

pro

cedu

re z

a pr

epoz

nava

nje

i usp

ješn

o rje

šava

nje

novo

nast

alih

pro

blem

a u

kom

unik

aciji

.

5.15

. Pod

uzim

aju

se a

ktiv

nost

i za

pobo

ljšan

ja m

eđul

juds

kih

odno

sa ra

dnik

a i p

olaz

nika

.

63

INFO

RM

ACIJ

SKI

SUST

AV

5.16

. Inf

orm

acijs

ki s

e su

stav

kor

isti

za re

dovi

to in

form

iranj

e sv

ih p

olaz

nika

, rad

nika

i di

onik

a.

5.17

. Ust

anov

a za

obr

azov

anje

odr

aslih

osi

gura

va p

rikup

ljanj

e ko

risni

h, re

leva

ntni

h in

form

acija

i nj

ihov

uno

s u

info

rmac

ijski

sus

tav.

5.18

. Upr

avno

vije

će, r

avna

telj,

radn

ici i

pol

azni

ci k

oris

te in

form

acijs

ki s

usta

v. 5.

19. I

nfor

mac

ije o

akt

ivno

stim

a, u

spje

hu i

post

ignu

ćim

a un

utar

ust

anov

e re

dovi

to s

e pr

ikup

ljaju

, ažu

riraj

u, p

ohra

njuj

u i a

naliz

iraju

.5.

20. P

odat

ci o

ust

anov

i, ra

dnic

ima

i pol

azni

cim

a po

hran

juju

se

u sk

ladu

s v

ažeć

im p

ropi

sim

a.

PART

NER

STVA

5.

21. R

azvi

jena

su

part

ners

tva

s va

njsk

im d

ioni

cim

a i r

edov

ito s

e un

aprje

đuju

.5.

22. I

nfor

mac

ije o

tren

utač

nim

i bu

dući

m p

otre

bam

a re

leva

ntni

h di

onik

a su

stav

no s

e pr

ikup

ljaju

i ko

riste

za

pobo

ljšan

je o

dgoj

no-o

braz

ovno

ga

proc

esa.

5.

23. R

azvi

jaju

se

part

ners

tva

s dr

ugim

ust

anov

ama

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

radi

pob

oljš

anja

odg

ojno

-obr

azov

noga

pro

cesa

.5.

24. P

artn

ersk

i pro

jekt

i prid

onos

e lo

kaln

om ra

zvoj

u.

PRO

MIC

AN

JE U

STA

NO

VE

ZA O

BRA

ZOVA

NJE

OD

RASL

IH I

OB

RAZO

VN

IH P

ROG

RAM

A5.

25. P

osto

je u

čink

ovite

met

ode

i pos

tupc

i za

prom

ican

je u

stan

ove

za o

braz

ovan

je o

dras

lih n

a lo

kaln

oj, r

egio

naln

oj i

širo

j raz

ini.

5.26

. Ust

anov

a za

obr

azov

anje

odr

aslih

pro

mič

e vr

ijedn

osti

i nač

ela

iz m

isije

i vi

zije

. 5.

27. O

braz

ovni

pro

gram

i i u

slug

e us

tano

ve z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih p

rom

iču

se, u

sur

adnj

i s d

ioni

cim

a, p

utem

sas

tana

ka, s

ajm

ova,

kon

fere

ncija

te

sudj

elov

anje

m n

a do

gađa

njim

a na

loka

lnoj

i ši

roj r

azin

i. 5.

28. S

va p

ostig

nuća

ust

anov

e za

obr

azov

anje

odr

aslih

, rad

nika

i po

lazn

ika

koris

te s

e za

pro

moc

iju p

rogr

ama

i ust

anov

e.5.

29. U

stan

ova

za o

braz

ovan

je o

dras

lih im

a m

režn

u st

rani

cu i

stal

no je

ažu

rira.

Odl

uka

o v

rjed

nov

anju

Upr

avno

vije

će: v

rlo u

spje

šan

Ravn

atel

j ust

anov

e: v

rlo u

spje

šan

Posl

ovna

kom

unik

acija

: usp

ješa

nIn

form

acijs

ki s

usta

v: iz

vrst

anPa

rtne

rstv

a: iz

vrst

anPr

omic

anje

ust

anov

e i o

braz

ovni

h pr

ogra

ma:

izvr

stan

Ukup

na o

cjen

a pr

iorit

etno

g po

druč

ja: v

rlo u

spje

šan

Dok

azi k

oji p

odup

iru o

dluk

u o

vrje

dnov

anju

1.

GAP

ana

liza

sust

ava

kval

itete

Uči

lišta

Am

bitio

64

KRED

A an

aliz

a: P

riorit

etno

pod

ručj

e 5

– Su

radn

ja u

nuta

r ust

anov

e za

obr

azov

anje

odr

aslih

– S

urad

nja

s os

talim

dio

nici

ma

– Pr

omic

anje

ust

anov

e

1. S

čim

e se

mož

emo

pohv

aliti

u n

ašoj

ust

anov

i?•

Upr

avno

vije

će d

aje

podr

šku

i ukl

juče

no je

u ra

zvoj

i kv

alite

tu

obra

zovn

og p

roce

sa te

dru

gih

uslu

ga k

oje

pruž

a us

tano

va z

a ob

ra-

zova

nje

odra

slih

• Ra

vnat

elj o

sigu

rava

razv

oj u

stan

ove,

str

učno

usa

vrša

vanj

e ra

dnik

a us

tano

ve, t

imsk

i pris

tup

radu

i po

ticaj

no ra

dno

okru

žje

• Pr

ava

i obv

eze

pola

znik

a i r

adni

ka ja

sno

su d

efini

rani

, a p

ostig

nuća

us

tano

ve, p

olaz

nika

i ra

dnik

a do

stup

na s

u i r

edov

ito s

e ob

javl

juju

• Ra

zvije

na s

u pa

rtne

rstv

a s

vanj

skim

dio

nici

ma

i red

ovito

se

una-

prje

đuju

•

Obr

azov

ni p

rogr

ami i

usl

uge

prom

iču

se p

utem

sas

tana

ka, s

ajm

o-va

i ko

nfer

enci

ja te

sud

jelo

vanj

em n

a do

gađa

njim

a na

loka

lnoj

i ši

roj r

azin

i

2. S

koj

im s

e te

škoć

ama

susr

ećem

o?•

Nis

u de

finira

ne p

roce

dure

koj

e bi

osi

gura

le s

vim

pol

azni

cim

a, ra

d-ni

cim

a i d

ioni

cim

a po

tpun

o ra

zum

ijeva

nje

i inf

orm

iranj

e o

mis

iji i

vizi

ji us

tano

ve

• N

edov

olja

n pr

otok

info

rmac

ija u

nuta

r Uči

lišta

u h

oriz

onta

lnom

i ve

rtik

alno

m s

mje

ru

3. K

oji s

u na

ši n

eisk

oriš

teni

resu

rsi?

• U

prav

no v

ijeće

Uči

lišta

• Ra

vnat

elj U

čiliš

ta•

Vodi

telj

obra

zova

nja

odra

slih

•

Web

mje

sto

Uči

lišta

i dr

uštv

ene

mre

že

4. Š

to n

as k

oči u

nap

retk

u?•

Opć

enito

sla

bo ra

zvije

na s

urad

nja

izm

eđu

usta

nova

za

obra

zova

-nj

e od

rasl

ih

5. Š

to m

ožem

o uč

initi

da

bude

mo

još

bolji

?•

Poja

čati

sura

dnju

s g

ospo

dars

kim

sek

toro

m•

Razv

ijati

part

ners

ke o

dnos

e s

drug

im u

stan

ovam

a za

obr

azov

anje

od

rasl

ih•

Pove

ćati

prom

idžb

ene

aktiv

nost

i put

em w

eb m

jest

a U

čiliš

ta i

druš

tven

ih m

reža

• Ra

zviti

uči

nkov

ite s

usta

ve in

tern

e ko

mun

ikac

ije iz

međ

u U

prav

e,

radn

ika,

nas

tavn

ika

i pol

azni

ka U

čiliš

ta

6. T

ko n

am m

ože

pom

oći u

nap

retk

u?•

Agen

cija

za

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e i o

braz

ovan

je o

dras

lih•

Part

ners

ke u

stan

ove

i tvr

tke

65

God

išn

ji p

lan

un

aprj

eđen

ja z

a pr

iori

tetn

o po

dru

čje

5 –

Sura

dnja

unu

tar u

stan

ove

za o

braz

ovan

je o

dras

lih –

Sur

ad-

nja

s os

talim

dio

nici

ma

– Pr

omic

anje

ust

anov

e

Cilje

viM

etod

e i p

o-tr

ebne

akt

iv-

nost

i

Nuž

ni re

surs

i i

troš

kovi

O

soba

odg

o-vo

rna

za p

ro-

vedb

u ak

tiv-

nost

i

Krat

koro

čni

cilje

vi p

ri un

u-ta

rnje

mu

pra-

ćenj

u

Nad

neva

k do

ko

jega

će

se

cilj

ostv

ariti

Mje

rljiv

i pok

a-za

telji

ost

vari-

vanj

a ci

ljeva

Oso

ba o

d-go

vorn

a za

pr

ocje

nu p

osti-

gnuć

a ci

ljeva

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: N

isu

defi

nir

ane

proc

edu

re k

oje

bi o

sigu

rale

svi

m p

olaz

nic

ima,

rad

nic

ima

i dio

nic

ima

potp

un

o ra

zum

ijev

anje

i in

form

iran

je o

mis

iji i

viz

iji u

stan

ove

Poja

čati

sura

d-nj

u s

gosp

o-da

rski

m s

ek-

toro

m

Anal

iza

pote

n-ci

jaln

ih p

ar-

tner

a

Potp

isiv

anje

pa

rtne

rski

h ug

ovor

a

Ravn

atel

j ust

a-no

ve

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Upr

avno

vije

će

Uči

lišta

Ravn

atel

j ust

a-no

vePo

tpis

ani n

ovi

ugov

ori o

su-

radn

ji

1/02

/201

7Br

oj p

otpi

sani

h ug

ovor

aPr

edsj

edni

k Po

vjer

enst

va

za k

valit

etu

Razv

ijati

par-

tner

ske

odno

-se

s d

rugi

m

usta

nova

ma

za

obra

zova

nje

odra

slih

Anal

iza

pote

n-ci

jaln

ih p

ar-

tner

a

Potp

isiv

anje

pa

rtne

rski

h ug

ovor

a

Ravn

atel

j us

tano

ve

Vodi

telj

ob

razo

vanj

a

Upr

avno

vije

će

Uči

lišta

Ravn

atel

j ust

a-no

vePo

tpis

ani n

ovi

ugov

ori o

su-

radn

ji

1/02

/201

7Br

oj p

otpi

sani

h ug

ovor

aPr

edsj

edni

k Po

vjer

enst

va

za k

valit

etu

66

Pove

ćati

pro-

mid

žben

e ak

-tiv

nost

i put

em

web

mje

sta

Uči

lišta

i dr

uš-

tven

ih m

reža

Izra

diti

plan

w

eb p

rom

idžb

e

Ost

varit

i pri-

sust

vo u

što

vi

še d

rušt

veni

h m

reža

Ravn

atel

j ut

anov

e

Vodi

telj

ob

razo

vanj

a

Stru

čna

služ

ba

Uči

lišta

Web

mje

sto

Uči

lišta

Ravn

atel

j ust

a-no

vePo

većn

bro

j pr

omid

žben

ih

aktiv

nost

i na

web

-u i

druš

-tv

enim

mre

-ža

ma

1/01

/201

7Br

oj d

rušt

veni

h m

reža

Broj

obj

avlje

-ni

h pr

omid

žbe-

nih

info

rmac

ija

na e

wb

mje

su

Uči

lišta

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: N

edov

olja

n p

roto

k in

form

acij

a u

nu

tar

Uči

lišt

a u

hor

izon

taln

om i

vert

ikal

nom

sm

jeru

Razv

iti u

čink

o-vi

te s

usta

ve in

-te

rne

kom

uni-

kaci

je iz

međ

u U

prav

e, ra

dni-

ka, n

asta

vnik

a i p

olaz

nika

U

čiliš

ta

Razv

oj s

usta

va

Impl

emen

taci

-ja

sus

tava

Ravn

atel

j us

tano

ve

Vodi

telj

ob

razo

vanj

a

Ravn

atel

j ust

a-no

veRa

zvije

n i

impl

emen

tiran

su

stav

kon

trol

e i v

rjedn

ovan

ja

1/03

/201

7Iz

građ

en i

funk

cion

alan

su

stav

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Kom

enta

ri

67

PRIO

RITE

TNO

PO

DRU

ČJE

6 –

UPRA

VLJA

NJE

(UST

ANOV

A I K

VALI

TETA

)

POD

RUČJ

A KV

ALIT

ETE

I NJE

ZIN

I KRI

TERI

JI

UPR

AVLJ

AN

JE K

VALI

TETO

M

Krite

riji k

valit

ete/

opis

nici

usp

ješn

osti:

6.

1. U

prav

no v

ijeće

i ra

vnat

elj s

u ak

tivno

ukl

juče

ni u

osi

gura

nje

kval

itete

radi

razv

oja

i pob

oljš

anje

rada

ust

anov

e.

6.2.

Rav

nate

lj ra

zvija

mis

iju i

vizi

ju u

sko

sura

đuju

ći s

radn

icim

a i p

olaz

nici

ma

usta

nove

.

6.3.

Sre

dnjo

ročn

i i d

ugor

očni

pla

n ra

zvoj

a us

tano

ve u

skl

adu

su s

loka

lnim

, reg

iona

lnim

i na

cion

alni

m s

trat

egija

ma

razv

oja

stru

kovn

og o

braz

ova-

nja.

6.4.

Ust

anov

a za

obr

azov

anje

odr

aslih

je iz

radi

la a

kcijs

ki p

lan,

s k

ojim

su

upoz

nati

svi r

elev

antn

i dio

nici

.

6.5.

Ust

anov

a za

obr

azov

anje

odr

aslih

je iz

radi

la e

tički

kod

eks

pona

šanj

a.

6.6.

Ust

anov

a za

obr

azov

anje

odr

aslih

imen

uje

povj

eren

stvo

za

kval

itetu

, dod

ijeliv

ši m

u iz

ravn

u od

govo

rnos

t za

kval

itetu

ust

anov

e i o

braz

ovan

ja.

6.7.

Prov

edbu

pos

tupa

ka u

prav

ljanj

a kv

alite

tom

osi

gura

va im

enov

ani v

odite

lj ili

koo

rdin

ator

kva

litet

e.

6.8.

Rav

nate

lj os

igur

ava

da s

vi n

asta

vnic

i i d

rugi

radn

ici t

e os

tali

dion

ici b

udu

uklju

čeni

u p

rove

dbu

osig

uran

ja k

valit

ete

u ok

viru

svo

jih o

dgov

or-

nost

i.

6.9.

O p

repo

ruka

ma

za p

obol

jšan

je k

valit

ete

svi k

ljučn

i dio

nici

rasp

ravl

jaju

s p

ovje

rens

tvom

za

kval

itetu

.

INTE

RN

O P

RAĆE

NJE

PO

STU

PAK

A KV

ALI

TETE

6.

10. U

stan

ova

ima

stra

tegi

ju k

ojom

osi

gura

va d

a up

ravl

janj

e kv

alite

tom

i pr

iručn

ik o

kva

litet

i pod

lijež

u un

utar

njem

pra

ćenj

u.

6.11

. Sus

tav

kval

itete

se

nadz

ire b

arem

jedn

om g

odiš

nje.

6.12

. Mje

re i

post

upci

za

osig

uran

je k

valit

ete

nadz

iru s

e i v

rjedn

uju

redo

vito

kak

o bi

se

osig

ural

o da

su

sust

av i

proc

esi p

rimje

reni

, uči

nkov

iti te

da

se o

drža

vaju

i po

štuj

u.

6.13

. Pos

toje

pos

tupc

i s p

omoć

u ko

jih s

e rje

šava

ju n

eusk

lađe

nost

i i p

rovo

de k

orek

cijs

ke m

jere

(kad

a je

to p

otre

bno)

.

6.14

. Pos

toje

met

ode

i pos

tupc

i koj

i osi

gura

vaju

kva

litet

u te

sus

tavn

i pos

tupc

i za

kont

rolir

anje

pou

čava

nja,

nas

tave

i uč

enja

, pos

tupc

i za

pobo

ljša-

nje

uspj

eha

pola

znik

a te

pro

cedu

re z

a rje

šava

nje

žalb

i i p

rituž

aba.

6.15

. Pos

toji

proc

edur

a za

dav

anje

pre

poru

ka z

a po

boljš

anje

kva

litet

e uz

pos

tupk

e ko

jima

se o

sigu

rava

da

se p

obol

jšan

je k

valit

ete

prov

odi i

nad

zi-

re.

68

PRO

CES

SAM

OV

RJE

DN

OVA

NJA

6.

16. P

roce

s sa

mov

rjedn

ovan

ja je

tran

spar

enta

n, s

iste

mat

ičan

; pro

vodi

se

jedn

om g

odiš

nje

sa s

vim

ukl

juče

nim

radn

icim

a, i

na n

jega

utje

ču m

išlje

-nj

a sv

ih u

klju

čeni

h un

utar

njih

i va

njsk

ih d

ioni

ka.

6.17

. Svi

su

rele

vant

ni d

ioni

ci o

bavi

ješt

eni o

mje

ram

a sa

mov

rjedn

ovan

ja i

razu

miju

ih.

6.18

. Svi

vid

ovi o

rgan

izac

ije, u

klju

čuju

ći p

rogr

ame

obra

zova

nja

i dru

ge u

slug

e ko

je p

ruža

ust

anov

a, p

redm

et s

u sa

mov

rjedn

ovan

ja.

6.19

. Sus

tav

kval

itete

ima

meh

aniz

me

za re

dovi

to p

rikup

ljanj

e (b

arem

jedn

om g

odiš

nje)

pov

ratn

ih in

form

acija

i po

data

ka o

razi

ni z

adov

oljs

tva

od

pola

znik

a i d

rugi

h re

leva

ntni

h un

utar

njih

i va

njsk

ih d

ioni

ka o

svi

m v

idov

ima

orga

niza

cije

rada

ust

anov

e.6.

20. O

dređ

eni i

nstr

umen

ti (n

pr. u

pitn

ici,

inte

rvju

i, fo

kus-

grup

e i o

stal

o) k

oris

te s

e za

pro

cjen

jivan

je u

spje

šnos

ti us

tano

ve.

6.21

. Rad

ust

anov

e se

revi

dira

pre

ma

unut

arnj

im i

vanj

skim

klju

čnim

pok

azat

eljim

a us

pješ

nost

i.6.

22. S

amov

rjedn

ovan

je v

odi k

utv

rđiv

anju

prio

ritet

a te

pla

nira

nju

daljn

jih a

ktiv

nost

i rad

i pob

oljš

anja

kva

litet

e (n

pr. S

WO

T/KR

EDA

1 -p

roce

s do

no-

šenj

a od

luka

).6.

23. V

ETIS

i dr

ugi s

usta

vi i

post

upci

za

prik

uplja

nje

stat

istič

kih

poda

taka

kor

iste

se

za o

dvija

nja

proc

esa

sam

ovrje

dnov

anja

i za

pis

anje

izvj

ešća

o

sam

ovrje

dnov

anju

.6.

24. U

spos

tavl

jeni

su

post

upci

za

unut

arnj

e pr

aćen

je i

potv

rđiv

anje

krit

ički

h pr

osud

bi k

oje

su d

ones

ene

tijek

om p

roce

sa s

amov

rjedn

ovan

ja te

od

luka

koj

e su

don

esen

e o

potk

rjepl

juju

ćim

dok

azim

a.6.

25. U

stan

ova

za o

braz

ovan

je o

dras

lih je

izra

dila

izvj

ešće

o s

amov

rjedn

ovan

ju, a

van

jska

kon

trol

a na

dzire

i po

tvrđ

uje

proc

es i

izvj

ešće

o s

amo-

vrje

dnov

anju

ust

anov

e.

PRO

CES

UN

APR

JEĐ

ENJA

6.

26. U

spos

tavl

jeni

pos

tupc

i nad

ogra

đuju

pos

toje

će p

redn

osti,

bav

e se

ned

osta

tcim

a i p

rovo

de p

obol

jšan

ja, a

rezu

ltat

i pro

cesa

sam

ovrje

dnov

anja

i iz

vješ

će o

sam

ovrje

dnov

anju

kor

iste

se

kako

bi s

e ut

jeca

lo n

a bu

dući

razv

oj.

6.27

. Pla

novi

una

prje

đenj

a ba

ve s

e sv

im u

tvrđ

enim

ned

osta

tcim

a, u

klju

čuju

ći i

one

koji

nisu

rije

šeni

u p

reth

odno

me

cikl

usu,

a p

odru

čja

koja

su

odab

rana

za

pobo

ljšan

je, o

dabr

ana

su n

a te

mel

ju u

tvrđ

enih

pre

dnos

ti i n

edos

tata

ka k

od u

stan

ove

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

.6.

28. P

lano

vi u

napr

jeđe

nja

sadr

že ja

sno

defi

nira

ne c

iljev

e, p

riorit

ete,

zad

atke

, odg

ovor

nost

i i ro

kove

, a k

riter

iji u

spje

ha s

u od

ređe

ni, m

jerl

jivi i

m

ože

ih s

e po

stić

i.6.

29. P

rove

dba

akci

jski

h pl

anov

a po

boljš

anja

i ko

rekt

ivni

h m

jera

se

nadg

leda

i vr

jedn

uje.

6.30

. Svi

radn

ici u

stan

ove

su u

klju

čeni

u s

taln

o po

boljš

anje

kva

litet

e.6.

31. S

vi ra

dnic

i i d

ioni

ci d

obiv

aju

povr

atne

info

rmac

ije o

rezu

ltat

ima

proc

esa

sam

ovrje

dnov

anja

i pl

ana

unap

rjeđe

nja

(uzi

maj

ući u

obz

ir pr

ava

za

zašt

itu p

odat

aka

poje

dina

ca).

6.32

. Odr

eđen

e ra

dnik

e se

info

rmira

o n

alaz

ima

vanj

skih

tije

la i

prov

ode

se k

orek

tivne

mje

re.

6.33

. Van

jska

kon

trol

a na

dzire

i po

tvrđ

uje

plan

una

prje

đenj

a us

tano

ve z

a ob

razo

vanj

e od

rasl

ih.

69

Odl

uka

o v

rjed

nov

anju

Upr

avlja

nje

kval

iteto

m: u

spje

šan

Inte

rno

prać

enje

pos

tupa

ka k

valit

ete:

zad

ovol

java

Proc

es s

amov

rjedn

ovan

ja: z

adov

olja

va

Proc

es u

napr

jeđe

nja:

zad

ovol

java

Ukup

na o

cjen

a pr

iorit

etno

g po

druč

ja: z

adov

olja

va

Dok

azi k

oji p

odu

piru

odl

uku

o v

rjed

nov

anju

1.

GAP

ana

liza

sust

ava

kval

itete

Uči

lišta

Am

bitio

KRED

A an

aliz

a: P

riorit

etno

pod

ručj

e 6

– Up

ravl

janj

e (u

stan

ova

i kva

litet

a)

1. S

čim

e se

mož

emo

pohv

aliti

u n

ašoj

ust

anov

i?•

Sred

njor

očni

i du

goro

čni p

lan

razv

oja

usta

nove

u s

klad

u su

s lo

kaln

im, r

egio

naln

im i

naci

onal

nim

str

ateg

ijam

a ra

zvoj

a st

ruko

vnog

obr

azov

anja

• O

dređ

eni i

nstr

umen

ti (n

pr. u

pitn

ici,

inte

rvju

i, fo

kus-

grup

e i

osta

lo) k

oris

te s

e za

pro

cjen

jivan

je u

spje

šnos

ti us

tano

ve

• Ra

d us

tano

ve s

e re

vidi

ra p

rem

a un

utar

njim

i va

njsk

im

klju

čnim

pok

azat

eljim

a us

pješ

nost

i

2. S

koj

im s

e te

škoć

ama

susr

ećem

o?•

Ust

anov

a ne

ma

Polit

iku

kval

itete

i Pr

aviln

ik o

sus

tavu

osi

gura

vanj

a kv

ali-

tete

• U

prav

ljanj

e kv

alite

tom

ust

anov

e ne

osi

gura

va im

enov

ani v

odite

lj ili

koo

r-di

nato

r kva

litet

e

• D

o sa

da n

ije b

ilo p

rove

dbe

proc

esa

sam

ovrje

dnov

anja

ust

anov

e

• N

emot

ivira

nost

van

jski

h di

onik

a za

akt

ivno

sud

jelo

vanj

e u

razv

oju

sust

ava

kval

itete

3. K

oji s

u na

ši n

eisk

oriš

teni

resu

rsi?

• Ra

vnat

elj U

čiliš

ta

• Vo

dite

lj ob

razo

vanj

a od

rasl

ih

• Po

vjer

enst

vo z

a kv

alite

tu

• Po

vjer

enst

vo z

a un

utra

šnju

pro

sudb

u

4. Š

to n

as k

oči u

nap

retk

u?•

Nep

osto

janj

e na

cion

alni

h st

anda

rda

kval

itete

u p

odru

čju

obra

zova

nja

odra

slih

70

5. Š

to m

ožem

o uč

initi

da

bude

mo

još

bolji

?•

Izra

diti

plan

uvo

đenj

a su

stav

a up

ravl

janj

a kv

alite

tom

U

čiliš

ta

• D

onije

ti Po

litik

u kv

alite

te i

Prav

ilnik

o s

usta

vu o

sigu

rava

-nj

a kv

alite

te U

čiliš

ta

• Iz

grad

iti s

usta

v go

dišn

jeg

sam

ovrje

dnov

anja

Uči

lišta

6. T

ko n

am m

ože

pom

oći u

nap

retk

u?•

Agen

cija

za

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e i o

braz

ovan

je o

dras

lih

• Pa

rtne

rske

ust

anov

e i t

vrtk

e

God

išn

ji p

lan

un

aprj

eđen

ja z

a pr

iori

tetn

o po

dru

čje

6 –

Upra

vlja

nje

(ust

anov

a i k

valit

eta)

Cilje

viM

etod

e i p

o-tr

ebne

akt

iv-

nost

i

Nuž

ni re

surs

i i

troš

kovi

O

soba

odg

o-vo

rna

za p

ro-

vedb

u ak

tiv-

nost

i

Krat

koro

čni

cilje

vi p

ri un

u-ta

rnje

mu

pra-

ćenj

u

Nad

neva

k do

ko

jega

će

se

cilj

ostv

ariti

Mje

rljiv

i pok

a-za

telji

ost

vari-

vanj

a ci

ljeva

Oso

ba o

d-go

vorn

a za

pr

ocje

nu p

osti-

gnuć

a ci

ljeva

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: U

stan

ova

nem

a Po

liti

ku k

vali

tete

i Pr

avil

nik

o s

ust

avu

osi

gura

van

ja k

vali

tete

Don

ijeti

Po-

litik

u

osig

urav

anja

kv

alite

te U

či-

lišta

Izra

da

doku

men

ta

Don

ošen

je

doku

men

ta

Ravn

atel

j us

tano

ve

Stru

čna

služ

ba

Uči

lišta

Ravn

atel

j ust

a-no

veU

svoj

en

doku

men

t 1/

10/2

016

Usv

ojen

i dok

u-m

ent

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Don

ijeti

Prav

il-ni

k o

sust

avu

osig

urav

anja

kv

alite

te U

či-

lišta

Izra

da

doku

men

ta

Don

ošen

je

doku

men

ta

Ravn

atel

j us

tano

ve

Stru

čna

služ

ba

Uči

lišta

Ravn

atel

j ust

a-no

veU

svoj

en

doku

men

t1/

10/2

016

Usv

ojen

i dok

u-m

ent

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

71

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: U

prav

ljan

je k

vali

teto

m u

stan

ove

ne

osig

ura

va im

enov

ani v

odit

elj i

li k

oord

inat

or

kval

itet

e

Izra

diti

plan

uv

ođen

ja s

u-st

ava

upra

vlja

-nj

a kv

alite

tom

U

čiliš

ta

Izra

da d

oku-

men

ta

Don

ošen

je

doku

men

ta

Ravn

atel

j us

tano

ve

Stru

čna

služ

ba

Uči

lišta

Ravn

atel

j us

tano

veU

svoj

en

doku

men

t1/

11/2

016

Usv

ojen

i do

kum

ent

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

KLJ

UČN

I N

EDO

STAT

CI k

oje

treb

a ri

ješi

ti: D

o sa

da n

ije

bilo

pro

vedb

e pr

oces

a sa

mov

rjed

nov

anja

ust

anov

e /

Nem

otiv

iran

ost

van

jski

h d

ion

ika

za a

ktiv

no

sudj

elov

anje

u r

azvo

ju s

ust

ava

kval

itet

e

Izgr

aditi

sus

tav

godi

šnje

g sa

-m

ovrje

dnov

a-nj

a U

čiliš

ta

Razv

oj s

usta

va

Impl

emen

taci

-ja

sus

tava

Ravn

atel

j us

tano

ve

Vodi

telj

obra

-zo

vanj

a

Povj

eren

stvo

za

kva

litet

u

Ravn

atel

j ust

a-no

veRa

zvije

n i

impl

emen

tiran

su

stav

sam

o-vr

jedn

ova-

nja

1/03

/201

7Iz

građ

en i

funk

cion

alan

su

stav

Pred

sjed

nik

Povj

eren

stva

za

kva

litet

u

Kom

enta

ri

73

2. FORMALNO-PRAVNI OKVIR

Formalno-pravni okvir čine dva temeljna dokumenta:

1. Politika kvalitete i

2. Pravilnik o kvaliteti.

Ove je dokumente nužno donijeti odmah na početku procesa implementacije sustava kvalitete u ustanovu, jer bez njih implementacija nije moguća. Ostali potrebni dokumen-ti, koji proizlaze iz temeljnjih, mogu se donijeti i kasnije. Uobičajeno se još donose etički kodeks i priručnik za osiguravanje kvalitete, kojim se precizno definiraju svi postupci i procedure vezani uz kvalitetu ustanove. Učilište Ambitio je stavilo donošenje ovih doku-menata u prvi godišnji plan aktivnosti povjerenstva za kvalitetu te zbog toga ti primjeri nisu sastavni dio ove publikacije.

2.1. POLITIKA KVALITETE

Politika kvalitete je temeljni dokument kojim ustanova za obrazovanje odraslih jasno i odgovorno prepoznaje kvalitetu kao sastavni i neizostavni dio svojeg ukupnog djelova-nja i razvoja. Politiku donosi tijelo određeno statutom ustanove, a u pravilu je to najviše tijelo upravljanja ustanovom.

2.1.1. Primjer politike

POLITIKA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U UČILIŠTU AMBITIO

Osiguravanje kvalitete u Učilištu Ambitio (dalje: Učilište) tvori skup mjera i aktivno-sti kojima se nastoji sustavno potpomagati i unaprjeđivati kvaliteta nastavne i stručne djelatnosti, uz promicanje visokih profesionalnih standarda. Kvaliteta je temelj funkcio-niranja učinkovitog sustava pružanja usluge korisnicima, koja se njeguje i razvija u sva-kodnevnom radu u svim djelatnostima Učilišta, a sve u skladu sa zakonskim propisima i međunarodnim standardima u prostoru obrazovanja odraslih.

U Učilištu je kvaliteta prepoznata kao strateško opredjeljenje, a na operativnoj razini utkana je u sve strukturne elemente poslovanja kao prioritetna odrednica u svakodnev-nom radu Učilišta. Kultura kvalitete je zajednička vrijednost i odgovornost svih dionika Učilišta.

Politika kvalitete predstavlja referentni okvir za uspostavu, prosudbu, provedbu i ostva-renje ciljeva kvalitete. S politikom kvalitete upoznati su i zaposlenici i polaznici Učilišta.

Politika kvalitete u Učilištu temelji se na težnji i naporima osiguravanja osobnog i druš-tvenog prosperiteta svih dionika, ponajprije polaznika, nastavnika i ostalih zaposlenika, ali isto tako i poslovnih partnera i suradnika, osnivača i društvene zajednice u cjelini.

74

Učilište potiče unaprjeđenje i usavršavanje sustava kvalitete kroz:

• jasno definirane standarde razvoja kvalitete u najvažnijim dokumentima Učilišta;

• sustavno praćenje zadovoljstva svih dionika – polaznika, nastavnika, zaposlenika, lokalne zajednice i gospodarskih subjekata;

• sustavno praćenje uspješnosti nastavnog procesa te poduzimanja aktivnosti za nje-govo poboljšanje;

• kontinuirano usavršavanje svih djelatnika u području vlastitog djelovanja;

• kontinuirano praćenje razvoja i rada nastavnika prema ocjenama polaznika;

• kontinuirano poboljšanje nastavnih i stručnih uvjeta rada;

• poticanje nastavnika u njihovom obrazovanju;

• poticanje izrade kvalitetnih nastavnih materijala;

• odgovorno i savjesno financijsko poslovanje usmjereno k razvitku Učilišta.

Učilište prepoznaje polaznike kao primarne, a njihove buduće poslodavce kao krajnje dionike svojeg sustava kvalitete i korisnike svojih usluga, koji neprestano procjenjuju kvalitetu i izražavaju svoje zadovoljstvo u redovitom anketiranju.

Učilište teži sve boljim rezultatima svoga rada, redovito preispitujući koncepciju i pro-vedbu Politike kvalitete.

Politika kvalitete Učilišta redovito se nadgleda i po potrebi unaprjeđuje.

2.2. PRAVILNIK O KVALITETI

Pravilnik o kvaliteti predstavlja operacionalizaciju politike kvalitete ustanove za obra-zovanje odraslih. Njime se precizno definiraju zadaće i odgovornosti pojedinih osoba i tijela ustanove u smislu unaprjeđenja sustava kvalitete u ustanovi. Pravilnik donosi od-govarajuće tijelo ustanove, sukladno statutu.

2.2.1. Primjer pravilnika

Temeljem članka 42. Statuta Učilišta Ambitio, Upravno vijeće Učilišta je na svojoj X. sjed-nici održanoj xx.xx.2016. usvojilo

75

PRAVILNIK O SUSTAVU OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE UČILIŠTA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom pobliže se uređuju ustroj, djelovanje i područja vrjedno-vanja sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Učilišta Ambitio (u

daljnjem tekstu: Učilište).

(2) Pojmovi korišteni u ovom Pravilniku koji imaju rodni značaj, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i

ženski rod.

Članak 2.

(1) Cilj uspostavljanja sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete u Učilištu je izgradnja institucijskog mehanizma za sustavno vrjednovanje i

koordiniranje inicijativa i razvojnih programa, s trajnom svrhom promicanja visokih standarda profesionalnog i stručnog razvoja dionika u svim područjima

djelovanja Učilišta.

(2) Kultura kvalitete, kao opće prihvaćeno mjerilo u sustavu obrazovanja, gradi se u svim aspektima djelovanja i kroz sve normativne akte Učilišta.

Članak 3.

(1) Ustroj i standardi djelovanja sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalite-te podliježu mjerilima, načelima i kriterijima vrjednovanja učinkovitosti Učilišta i

njegovih obrazovnih programa.

(2) U sustav vrjednovanja uvrštavaju se posebnosti pojedinih područja struke, strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Članak 4.

(1) Svi dionici Učilišta (polaznici, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje) smatraju se unutarnjim korisnicima sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje

kvalitete Učilišta.

(2) Vanjski korisnici (druge razine sustava obrazovanja, gospodarski subjekti, državna i lokalna uprava i dr.) uključeni su u provjeru valjanosti svrsishodnosti i

kvalitete rada Učilišta kao izvor podataka i povratnih informacija za vrjednovanje.

76

II. PODRUČJA VRJEDNOVANJA SUSTAVA

Članak 5.

(1) Područja vrjednovanja sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete su:

- Planiranje i programiranje rada, - Poučavanje i podrška učenju, - Postignuća učenika i ishodi učenja, - Materijalni uvjeti i ljudski potencijali – Profesionalni razvoj radnika, - Suradnja unutar ustanove za obrazovanje odraslih – Suradnja s ostalim dioni-

cima – Promicanje ustanove i - Upravljanje (ustanova i kvaliteta).

III. USTROJ I DJELOVANJE

Članak 6.

(1) Sustavom osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete upravlja Stručno vijeće na čelu s ravnateljem.

Članak 7.

(1) Mjerodavna tijela sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete su:

- Stručno vijeće i - Povjerenstvo za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete.

IV. STRUČNO VIJEĆE

Članak 8.

(1) Stručno vijeće, u području osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete donosi:

- odluke o imenovanju i razrješavanju članova Povjerenstva za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete,

- odluke o prihvaćanju strategije razvoja, priručnika kvalitete i procedura za osi-guravanje i unaprjeđivanje kvalitete u svim područjima djelovanja Učilišta,

- odluke o mjerama i aktivnostima u okviru sustava osiguravanja i unaprjeđiva-nja kvalitete.

77

- (2) Stručno vijeće donosi i druge odluke u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenim Statutom i drugim općim aktima Učilišta.

V. POVJERENSTVO ZA OSIGURAVANJE I UNAPRJEĐIVANJE SUSTAVA KVALITETE

Članak 9.

(1) Povjerenstvo za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) je savjetodavno i izvršno tijelo Učilišta za područje osigura-

vanja i unaprjeđivanja kvalitete koje svojom odlukom osniva Stručno vijeće.

Članak 10.

(1) Povjerenstvo je sastavljeno od tri (3) člana i to:

- dva člana predlaže ravnatelj iz redova nastavnika, - jednog člana predlaže ravnatelj iz redova suradnika.

(2) Predsjednika Povjerenstva imenuje Stručno vijeće, na prijedlog ravnatelja.

Članak 11.

(1) Povjerenstvo kao tijelo sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Učili-šta, u koordinaciji s drugim savjetodavnim i stručnim tijelima Učilišta, sudjeluje u analizi i razvoju postupka vrjednovanja, osiguravanja i unaprjeđivanja sustava

kvalitete te u tom smislu:

- provodi i analizira periodična unutarnja vrjednovanja kvalitete (samovrjedno-vanje), kao i ostale postupke za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Učili-šta te o tome izvješćuje Stručno vijeće,

- na temelju analiza vanjskog i unutarnjeg vrjednovanja predlaže ravnatelju i Stručnom vijeću strategiju osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete, kao i smjer-nice, kriterije, standarde, mjere i postupke njezina ostvarivanja i neprekidnog poboljšavanja,

- potiče kontinuirane rasprave o kvaliteti i promiče kulturu kvalitete u Učilištu, široj zajednici i javnosti.

(2) Povjerenstvo sudjeluje u razvoju postupka vrednovanja, razvijanja unutarnjih mehanizama osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Učilišta:

- razvijanje indikatora kvalitete, - praćenje kvalitete provedbe nastavnog procesa (anketiranje),

78

- predlaganje načina usavršavanja kompetencija nastavnog osoblja, - razvijanje postupaka unaprjeđenja nastavnog procesa, - analiza kvalitete općih i posebnih kompetencija ostvarenih obrazovnim pro-

gramima, - definiranje i primjena kriterija, standarda i postupaka praćenja sustava kvali-

tete.

(3) Povjerenstvo obavlja i druge poslove utvrđene odlukama Stručnog vijeća ili ravnatelja.

(4) Povjerenstvo najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o svom radu ravna-telju i Stručnom vijeću.

(5) Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Povjerenstva obavlja zaposlenik stručnih službi Učilišta, temeljem odluke ravnatelja.

Članak 12.

(1) Članovi Povjerenstva radi ostvarivanja svojih zadaća i zaduženja utvrđenih odlukama Povjerenstva imaju pravo na:

- dostupnost materijala, dokumenata i podataka koji su im potrebni za realiza-ciju istih,

- predlaganje i provođenje aktivnosti koje su nužne za obavljanje tih zaduženja.

Članak 13.

(1) Mandat članova Povjerenstva traje tri (3) godine s mogućnošću ponovnog izbora.

(2) Članovi Povjerenstva mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka mandata i to:

- na vlastiti zahtjev, - ako izgubi sposobnost sudjelovanja u radu Povjerenstva (izostanak sa sjedni-

ca Povjerenstva, nepridržavanje odluka i propisa relevantnih za osiguravanje kvalitete),

- prestane obnašati dužnost temeljem koje je imenovan u Povjerenstvo.

(3) Prijedlog mora biti obrazložen i podnesen u pisanom obliku. O razješenju odlučuje Stručno vijeće na prijedlog ravnatelja.

(4) Postupak imenovanja novog člana Povjerenstva provodi se sukladno odredba-ma čl. 10., a mandat novoimenovanog člana traje do kraja mandata člana kojega

je zamijenio u Povjerenstvu.

79

Članak 14.

(1) Povjerenstvo radi na sjednicama.

(2) Sjednice saziva predsjednik Povjerenstva po potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca.

(3) Predsjednik je obvezan sazvati sjednicu Povjerenstva na zahtjev najmanje dva člana Povjerenstva, odnosno na zahtjev ravnatelja.

(4) Povjerenstvo može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna većina članova Povjerenstva.

(5) Povjerenstvo donosi odluke natpolovičnom većinom glasova svih članova Povjerenstva.

(6) U radu Povjerenstva mogu sudjelovati i druge osobe koje odredi ravnatelj, ali bez prava odlučivanja.

(7) Na sjednicama se vodi zapisnik.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

(1) Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način istovjetan njegovu donošenju.

Članak 16.

(1) Tijela Učilišta dužna su u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog Pravil-nika uskladiti svoje odluke i djelovanje s odredbama ovog Pravilnika.

Članak 17.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Učilišta.

Ravnatelj Učilišta:

Alen Stranjik, mag.ing.aeronaut.

81

3. IMPLEMENTACIJA SUSTAVA KVALITETE

3.1. PLAN UVOĐENJA SUSTAVA KVALITETE

Planom uvođenja sustava precizno se određuju aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se sustav uspješno implementirao. Za svaku predviđenu aktivnost (zadatak) odre-đuju se nositelj (operativni izvršitelj) zadatka i odgovorna osoba (supervizor) ustanove, krajnji rok dovršenja aktivnosti, eventualno potrebna financijska sredstva i potreban an-gažman resursa (ljudskih i materijalnih) kojih ustanova za obrazovanje odraslih nema na raspolaganju unutar ustanove.

3.1.1. Primjer plana aktivnosti za uvođenje sustava kvalitete

R.BR. ZADATAKNOSITELJ / ODGOVORNA OSOBA

ROK IZVRŠENJA

FINANCIJSKA SREDSTVA / VANJSKI RE-SURSI

Donošenje Politike susta-va upravljanja kvalitetom u Učilištu Ambitio

Upravno vijeće / Ravnatelj usta-nove

1.10.2016. -

Donošenje Pravilnika o sustavu osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete Učilišta Ambitio

Upravno vijeće / Ravnatelj usta-nove

1.10.2016. -

Imenovanje Povjerenstva za osiguravanje i unaprje-đivanje sustava kvalitete

Stručno vijeće / Ravnatelj usta-nove

1.10.2016. -

Konstituiranje Povjeren-stva za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete

Predsjednik po-vjerenstva 15.10.2016. -

Edukacija članova Povje-renstva za osiguravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete

Predsjednik po-vjerenstva 1.11.2016.

Stručna radna skupina za razvoj sustava osigura-nja kvalitete

Izrada Plana aktivnosti Povjerenstva za osigu-ravanje i unaprjeđivanje sustava kvalitete

Predsjednik po-vjerenstva 1.11.2016.

Stručna radna skupina za razvoj sustava osigura-nja kvalitete

82

3.2. GODIŠNJI PLAN AKTIVNOSTI POVJERENSTVA ZA KVALITETU

3.2.1. Primjer godišnjeg plana

ZADATAK AKTIVNOSTI CILJ ZADATKA ROK OSTVARENJA

Donijeti etički kodeks Uči-lišta

Izrada i donošenje kodeksa

Donesen etički kodeks 1/12/2016

Imenovati odgovornu oso-bu Učilišta za međuljudske odnose

Imenovanje osobe Imenovana odgo-vorna osoba 1/12/2016

Nastaviti kontinuirani razvoj sustava za e-učenje i u svim prog. omogućiti usvajanje najmanje 50% nastavnih sadržaja putem sustava za e-učenje

Razvoj sustava i nastavnih sadržaja

Svi obrazovni pro-grami imaju mi-nimalno 50% na-stavnih sadržaja u sustavu za e-učenje

1/12/2016

Izgraditi sustav kontinuira-nog prikupljanja povratnih informacija polaznika, tvrtki i društvene zajednice

Prikupljanje po-vratnih informacija dionika

Uspostava sustava 1/01/2017

Izraditi ponudu izvannastav-nih aktivnosti

Analiza mogućnosti i potreba

Ponuda izvanna-stavnih aktivnosti 1/01/2017

Povećati promidžbene ak-tivnosti putem web mjesta Učilišta i društvenih mreža

Izraditi plan web promidžbe i ostvariti prisustvo u što više društvenih mreža

Povećan broj pro-midžbenih aktivno-sti na web-u i druš-tvenim mrežama

1/01/2017

Pojačati suradnju s gospo-darskim sektorom

Analiza potencijal-nih partnera i potpi-sivanje partnerskih ugovora

Potpisani novi ugo-vori o suradnji 1/02/2017

Razvijati partnerske odno-se s drugim ustanovama za obrazovanje odraslih

Analiza potencijal-nih partnera i potpi-sivanje partnerskih ugovora

Potpisani novi ugo-vori o suradnji 1/02/2017

Uvesti sustav godišnjeg revi-diranja postojećih programa obrazovanja na temelju po-vratnih informacija dionika

Prikupljanje po-vratnih informacija dionika i revizija programa


Kontinuirano uvoditi nove obrazovne programe, u skla-du s potrebama tržišta rada

Analiza tržišta rada i izrada nastavnih kurikuluma

Uvođenje 1 novog obrazovnog pro-grama

1/03/2017

83

Uvođenje kontinuirane edu-kacije i usavršavanja na-stavnika Učilišta u primjeni suvremenih metoda i oblika poučavanja, uključujući i mentoriranje naprednih obli-ka e-učenja

Izrada plana edu-kacije i provedba stručne edukacije nastavnika

Educirani nastav-nici 1/03/2017

Izgraditi sustav kontrole i vrjednovanja rada nastav-nika

Razvoj i implemen-tacija sustava

Razvijen i imple-mentiran sustav kontrole i vrjedno-vanja

1/03/2017

Razviti učinkovite sustave interne komunikacije između Uprave, radnika, nastavnika i polaznika Učilišta


Razvijen i imple-mentiran sustav kontrole i vrjedno-vanja

1/03/2017

Izgraditi sustav godišnjeg samovrjednovanja Učilišta


Razvijen i imple-mentiran sustav samovrjednovanja

1/03/2017

Izgraditi sustav kontinuira-nog praćenja napredovanja i zapošljavanja polaznika na-kon završenog obrazovanja

Prikupljanje po-vratnih informacija dionika


Provesti postupak godišnjeg samovrjednovanja Učilišta

Provedba samo-vrjednovanja

Provedeno samo-vrjednovanje 1/07/2017

85

LITERATURA

[1] Tunjić, I. (ed). Priručnik za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, 2011.

[2] Grupa autora. The Capability Maturity Model Integration (CMMI). Carnegie Mellon Uni-versity, Pittsburgh, 2002.

87

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

1. ANALIZA STANJA I POTREBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

1.1. GAP analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

1.1.1. Primjer GAP analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1.2. KREDA analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

1.2.1. Primjer KREDA analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

1.3. SAMOVRJEDNOVANJE USTANOVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

1.3.1. Primjer izvješća o samovrjednovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

2. FORMALNO-PRAVNI OKVIR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

2.1. POLITIKA KVALITETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

2.1.1. Primjer politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

2.2. PRAVILNIK O KVALITETI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

2.2.1. Primjer pravilnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

3. IMPLEMENTACIJA SUSTAVA KVALITETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

3.1. PLAN UVOĐENJA SUSTAVA KVALITETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

3.1.1. Primjer plana aktivnosti za uvođenje sustava kvalitete . . . . . . . . . . . . . . 81

3.2. GODIŠNJI PLAN AKTIVNOSTI POVJERENSTVA ZA KVALITETU . . . . . . . . . . . . . . 82

3.2.1. Primjer godišnjeg plana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

SADRŽAJ

Documents

UČILIŠTE AMBITIO - uciliste-ambitio.hr · (opisno i grafički) za svako prioritetno područje. U Prilogu 1 se nalazi detaljan ispis pro- cjene razine zrelosti za sve kriterije kvalitete