mogućnosti za očuvanje biološke raznolikosti uz istodobno ispunjavanje potreba ljudi

- izražene u semiprirodnim ekosustavima

Semiprirodni ekosustavi su ekosustavi gdje postoje promjene zbog ljudske djelatnosti

( sječa šuma, ribolov, ispaša stoke), ali uz mogućnosti koje omogućavaju dominiranje autohtonih vrsta.

Modifikacije u ekosustavima mogu biti:

a) jako izražene:

-lako zamjetne (neposredni okoliš)

-teže zamjetne (npr. dna dubokih oceana i mora)

b) manje izražene ( primjetljivo stručnjacima)

Modifikacija ekosustava prikazuje se na tri karakteristična načina u kojima ekosustavi i dalje ostaju u semiprirodnim uvjetima:

1. šumarstvo

2. stočarstvo

3. ribarstvo

Navdenim aktivnostima upravljaju područni upravitelji koji bi trebali surađivati sa biolozima konzarvatorima.

Hrast lužnjak iz Spačvanske šume

Iskrčena šuma u Brazilu na čijem mjestu će se sagraditi farma

- pokrivaju 6% ukupne površine Zemlje - staništa su za većinu poznatih vrsta - gubitak šuma je brži od njihova širenja - većina šuma se eksploatira - eksploatacijom se a) može ozbiljno ugroziti biološka raznolikost

b) ne mora nužno biti ozbiljna prijetnja biološkoj

raznolikosti ako se radi planski (npr. sječa bolesnih ili starih stabala radi

pošumljavanja)

Dobna struktura šume:

1. Neujednačena starost stabala (obični netaknute šume)

2. Šume ujednačene starosti ( čine ih šume koje su nastale planski, pošumljavanjam ili krčenjem stabala određena starosti zbog eksploatacije

- Bitno za pravilno upravljanje šumama

Upravljanje šumama može se ostvariti na više načina ali zahtjeva dodatne napore i suradnju između šumara i biologa konzervatora:

- ostavljanje određenog broja stabala da prirodno ostari i odumre (za ekosustave kojima je potrebno odumrlo stablo kao stanište).

- izdvajanje manjih područja drveća (zakrpe ili otoci) neposječenim, npr. pojase uz priobalje koji omogućavaju zaštitu vodenih ekosustava i koridora.

- odgoda sječe dok drveće ne postigne dovoljnu starost da se osigura stanište za mnogobrojne vrste

U usporedbi sa šumama pašnjaci su dobili manje pozornosti iako ekosustavi pašnjaka nude veliku biološku raznolikost

- naziva se još i zemljište pod prirodnom vegetacijom (zauzima 25% površine Zemlje)

Upotreba pašnjaka:

- ispaša stoke (ovce, goveda, koze)

- ispaša drugih vrsta koji travu koriste kao glavnu hranu

Pašnjak u Smiljanima

Upravljanje zemljištem pod prirodnom vegetacijom treba uskladiti s biološkom raznolikošću kako bi se ekosustav učinio što bliskiji izvornom mekosustavu

Primjer:

- Sjeverna Amerika: domaća goveda su bolja zamjena za bizone nego koze i ovce

- goveda zahtjevaju pristup vodi i zaklonu više nego su to zahtjevali bizoni pa su takva područja većinom u priobalnim područjima

Druga mogućnost upravljanja područjima pod prirodnom vegetacijom:

- primjena prostornih i vremenskih obrazaca autohtonih vrsta

(ispaša određeni period i ponovna ispaša za godinu dana na istom pašnjaku)

-rijetko se primjenjuje ( najčešće se stoka vodi na ispašu sve dok ima hrane i vode)

Posljedice:

- promjene u vegetaciji i cijelom biljnom i životinjskom svijetu

Predatori i kompetitori

Vlasnici stoke su neskloni dijeljenjem stoke sa vukovima, medvjedima, leopardima i drugim predatorima.

- predatori su vodeće vrste oko kojih su biolozi konzervatori ujedinjeni da se trebaju održati na svojim staništima.

Rješenje:

- selektivno uklanjanje predatora koji imaju sklonost prema stoci

- ograđivanjem prostora

Engleski ljuj najkvalitetnija trava za ispašu

Bokvica ( trputac)

Tehnike područnog upravljanja

- uklanjanje nepoželjne vegetacije

(upotreba pesticida, mehaničko uklanjanje)

_ sadnja poželjnih biljnih vrsta korisnih za ispašu (iako nisu izvorne vrste)

Ribolov u vodenim ekosustavima = ispaša na pašnjaku

Kako upravljanje ribarstvom utječe na biološku raznolikost vodenih ekosustava?

Posljedice nekontroliranog ribolova:

- promjena vodenih ekosustava

Upravljanje vrše vladine organizacije (agencije)

-određuju gdje, kada, kako i koliko loviti ribu

- primjenjivo na rekreativni i komercijalni ribolov

Obuhvaćene su i druge vrste osim riba:

škampe, jastozi, mekušce i druge vrste

Održivo upravljanje ribarstvom može sadržavati i očuvanje biološke raznolikosti tako dugo dok se upravljanje preusko ne fokusira samo na ciljane vrste koje se koriste za ostavrivanje prihoda.

- teško se postiže jer postoji utjecaj i pojedinih ribljih vrsta koje su visoko u hranidbenom lancu.

- nepodudarnost između ribolova za ostvarivanje prihoda i prirodnog prirasta.

Tehnike upravljanja ribarstvom

- uključuju prirodne fizikalne i kemijske promjene okoliša vodenog ekosustava

- oponašanje prirodnih režima:

- manipuliranje razinama vode

- izgradnja umjetnih struktura za riblju mlađ

Ulov plave ribe na Jadranu

Ulov slatkovodne ribe u Karlovcu

- lako uočljivi, osobito noću

- područja velike gustoće naseljenosti

- područja velike potrošnje energije i hrane

Sačinjeni od umjetnih struktura:

- gradovi

- tvornice

-željeznice

Izgrađeni ekosustavi nisu od osobitog značaja za biologe konzeravtore jer su primarna staništa za prilagodljive vrste kojima nije ugrožen opstanak.

Biološka raznolikost :

- šišmiši

- štakori

- žohari

- stjenice

- gljivice

- plijesni

- korovi

Glavna karakteristika:

- genetički su različiti u odnosu na iste vrste koje obitavaju u divljini

- povezani su s drugim ekosustavima izmenom energije i tvari

Primjeri:

-dovoženje hrane, energije i građevinskog materijala iz udaljenosti i više tisuća kilometara

- odvoženje otpada na bliža ili uadaljena mjesta

- smješteni su u priobalnim područjima

(obale rijeka,mora, jezera, oceana)

Pogled iz svemira na zemlju noću ( potrošnja energije)

New York – pogled iz svemira noću

Plijesan na drvenoj podlozi

Sivi štakor – najčešći glodavac u skladištima

Komarac Žohari

1. Zadati si cilj (da li želimo uspostaviti izvorni ekosustav ili obnoviti postojeći?)

2. Odrediti strategiju i metode

- svaki projekt restauracije je jedinstven

3. Ukloniti izvor degradacije ekosustava

- ne mogu se rješavati posljedice ako nije poznet uzrok

4. Obnavljanje fizikalnog okoliša

- erozija, hidrološki režimi

5. Obnavljanje biljnog i životinjskog svijeta

- potrebno dovoljno vremena

6. Biti strpljiv

- može proći i do nekoliko godina da se obnovi populacija ili narste jedinka ili da dođe do kolonizacije drugih vrsta.

1.Koje mogućnosti ima upravljanje ekosustavima?

2. Što je modifikacija ekosustava i kako se prikazuje?

3. Što je zemljište pod prirodnom vegetacijom?

4. Koje su tehnike upravljanja ribarstvom?

5. Koji su koraci za uspostavljanje ekosustava?