UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

1.Osnovna nacela upravnog postupka

1.Nacelo zakonitosti

-to je osnovno nacelo cjelokupnog pravnog sistema i funkcionisanja svih drzavnih organa, pravnih lica kao i rada i

ponasanja svih gradjana. Nacelo zakonitosti znaci da svi organi i institucije sa javnim ovalastenjima koji postupaju

u upravnim stvarima, rjesavaju na osnovu Zakona i drugim propisima drzavnih organa i na osnovu opstih akata

institucija koje one donoses na osnovu javnih ovlastenja. Prema ovoj odredbi ZUP-a organi i institucije sa javnim

ovlastenjima su duzni da pravilno primjenjuju materijalnopravne propise kad rjesavaju o konkretnim upravnim

stvarima.

2.Nacelo zastitegradjana i zastite javnog interesa

Svaka stranka, nacelnostiti sama svoja prava u upravnom postupku, dok je organ koji vodi postupak duzan da se

stara o zastit javnog interesa u svakoj fazi postupka. Organ je takodje duzan da pri vodjenju postupka i

rjesavanjuomogucigradjanima i pravnim licima da sto laksezastite i ostvare svoja prava, vodeci pri tome racuna da

ostvarivanje njihovih prava ne bude u suprotnosti sa zakonom utvrdjenim javnim interesom ili na stetu prava

drugih lica.

3.Nacelo efikasnosti

-predstavlja novo nacelo u pravnom postupku. Uvedeno je tek Zakonom o izmjenama i dopunama ZUP-a iz

1976.god. Pojavilo se kao izraz drustvene potrebe da se efikasnost u radu uprave digne na nivo ustavnog odnosno

zakonskog nacela. Ostvarivanje ovog nacela u krajnjoj liniji znaci puno postivanjenacela zakonitosti , kao i ostalih

nacela iz ZUP-a.

4.Nacelo materijale istine

-ili objektivne istine, nasuprot formalnoj ili vjestackoj istini, znaci utvrdjivanje pravog stanja stvari tj.saznavanje

pune i prave, stvarne istine uocavanjemcinjenicnog stanja onakvog kakvo ono ustvari postoji. Sluzbeno lice koje

vodi postupak mora se starati da pojedini predmet bude temeljito pretresen, da cinjenicno stanje koje sluzi kao

podloga za donosenjerjesenja bude potpuno razjasnjeno i rascisceno.

5.Nacelo slobodnog ocjenjivanja, odnosno samostalne ocjene dokaza

Zakon o upravnom postupku je izradjen na nacelu slobodne ocjene dokaza. To znaci da organ po slobodnom

uvjerenju,po svom licnom, nicim nevezanom shvatanju ocjeni mozeli se jedna cinjenica smatrati istinitom ili

ne.Organ postupka mora da se zaista uvjeri da li je jedna cinjenica onakva kakvom se prikazuje, pri tome ne

poklanja punu vjeru ni iskazima svjedoka ni vjestaka kao ni sadrzini privatne isprave.

6.Nacelo saslusanja stranke

-znaci da organ postupka mora prije nego donese rjesenje dati mogucnost stranci da se izjasni o cinjenicama i

okolnostima koje su od vaznosti za donosenjerjesenja. U cilju ostvarivanja nacelasaslusanja stranke, sluzbeno lice

koje vodi postupak duzno je pruzitimogucnost stranci da se izjasni o svim okolnostima i cinjenicama koje su

iznijete u postupku, o prijedlozima i ponudjenim dokazima.

7.Samostalnost organa u rjesavanju

-znaci:organ vodi upravni postupak i donosi rjesenje samostalno u okviru ovlastenja datih zakonom, drugim

propisima i opstim aktima. Samostalnost u rjesavanju ima i sluzbeno lice, tj.lice koje u ime organa vodi postupak i

donosi rjesenje-rukovodilac organa. Cilj davanja samostalnosti jeste da se u sto vecoj mjeri obezbjedi strucan i

objektivan rad.

8.Pravo zalbe-nacelodvostepenosti

Ustavom BiH pravo na zalbu nije propisano,ali u clanu 15. Stav 1 odjeljak C u III glavi ovog ustava data je

normativna def. Vrhovnog suda, prema kojoj je pravo na zalbu Ustavom Federacije BiH posredno regulisano.

Zakonom se izuzetno u odredjenimslucajevimamozeiskljuciti ako je na drugi nacinobezjedjenazastita prava i

zakonitosti. Pravilo je da stranka ima pravo zalbe protiv rjesenjadonijetog u prvom stepenu,a da zalba protiv

rjesenjadonijetog u drugom stepenu nije dopustena.

9.Nacelo konacnosti

Rjesenje protiv koga se ne moze izjaviti redovno pravno sredstvo(zalba)u upravnom postupku, a kojim je stranka

stekla neko pravo,tj.kojim su stranci odredjene neke obaveze,moze se ponistiti,ukinuti ili izmijeniti samo u

slucajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvidjeni.

10.Pravosnaznost rjesenja

Shvatanjempravosnaznostiokoncava se vodjenje postupka i sprecava njegovo ponavljanje,bez obzira da li je

predmet pravilno ili nepravilno rijesen. Pravosnaznost upravnog akta se moze dati iz dva razloga:1.zbog

ekonomicnosti(s gledista organa,ovo se cini da bi se iskljucillamogucnost da se organ opterecuje ponovnim

UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 2

rjesavanjem istog predmeta), 2.radi pravne sigurnosti(s gledista stranaka da se ne bi diralo u njihova prava).

Materijalna ili unutrasnja pravna snaga jednog upravnog akta postoji onda ako je rjesenjekonacno i definitivno

rijesilo jedan predmet,tako da se taj predmet ne moze vise nikako rijesiti na drugi nacin.

11.Nacelo ekonomicnosti postupka

-sastoji se u zahtijevu da postupak bude sto jeftiniji i brzi. Ovo nacelonajcesce i najvise dolazi do izrazaja u fazi

postupka do donosenjarjesenja,ali njega treba primjeniti i u postupku po pravnim sredstvima, zalbi i vanrednim

pravnim sredstvima kao i u postupku upravnog izvrsenja.Primjena ovog nacela ne smije ni u kom slucaju da ide na

stetunacela materijalne istine i nacela zakonitosti.

12.Pomoc neukoj stranci

-nacelo prema kome je organ koji vodi postupak duzan starati se da neznanje i neukost stranke i drugih lica koja

ucestvuju u postupku ne bude na stetu prava koja im pripadaju. Sluzbeno lice koje vodi postupak mora po potrebi

upozoriti stranku i druge ucesnike na prava i postupke i ukazati im na pravne posljedice njihovih radnji ili

propustanja.

13.Upotreba jezika i pisama

Federalni Zakon o upravnom postupku predvidja da se postupak vodi na hrvatskom i bosanskom jeziku,a da se

kao sredstvo komuniciranja mogu koristit i drugi jezici.

Drzavni Zakon o upravnom postupku da se postupak vodi na bosanskom,hrvatskom i srpskom jeziku.FZUP

propisuje da je sluzbeno pismo latinica, a drzavni ZUP da su u ravnopravnoj upotrebi latinica i cirilica.

14.Nacelo transparentnosti

-regulirano je Zakonom o upravnom postupku BiH.Tonacelo u osnovi odredjuje da organi uprave i institucije koje

imaju javne ovlasti kad postupaju u upravnim stvarima su duzni da svakoj fizickoj i pravnoj osobi osiguraju pravo

pristupa informacijama,u skladu sa Zakonom o slobodi informacija u BiH.

2.Stranacka i procesna sposobnost-zastupanje Stranacka sposobnost znaci sposobnost u jednoj upravnoj stvari zahtijevati pokretanje postupka ili biti onaj protiv

koga se vodi postupak ili imati pravo ucestvovanjau postupku radi zastite svojih prava ili pravnih interesa, znaci

svaku sposobnost ucestvovanja kao stranke u upravnompostupku.Uupravnom postupku moze biti svako stranka ko

moze biti nosilac materijalno-pravne obaveze ili materijalnog prava.Kao stranka u upravnom postupku mogu

ucestvovati i oni koji ne ucestvuju kao stranke u samom materijalno-pravnomupravnom odnosu, oni su stranke

samo u formalnom smislu.Tu sposobnost imaju:

1.sindikalne organizacije

2.preduzece,ustanova i dr.pravnolice.drust.organizacije i udruzenjagradjana

3.ombudsmen

4.tuzilac,pravobranilac i dr.organivlasti-ovlasteni da zastupaju javne interese

Procesna sposobnost:tu sposobnost po zakonu ima samo stranka koja je potpuno poslovno sposobna..To je

sposobnost stranke da moze sama sobom traziti pokretanje upravnog postupka,preduzimati sama procesne

radnje.Ko je u ovom pogledu potpuno poslovno sposoban,taj i ima procesnu sposobnost,tj.sposobnost

samostalnog vrsenja radnji u postupku.

3.Obavezna i supsidijarna primjena ZUP-a

Obavezno postupanje po ZUP-uproteze se na:organe uprave politicko-teritorijalnih jedinica,druge drzavne organe i

privredna drustva,ustanove i dr.pravna lica,udruzenjagradjana(institucije sa javnim ovlastenjima).Ova obavezna

primjena pravila ZUP-a za navedene organe odnosi se samo u pogledu upravnih stvari. Te stvari

ZUPsodredjujeopstom,generalnom formulom.Kod tih stvari se neposrednom primjenom propisa rjesava

pravima,obavezama ili pravnim interesima pojedinaca,pravnog lica ili dr.stranke. Iz te opste formule se mogu

izvesti tri elementa koja obiljezavaju upravnu stvar,na koju se primjenjuju propisi ZUP-a,a ti elementi

su:konkretnost,autoritativnost i pravno djelovanje. ZUP se ne primjenjuje kod donosenja propisa jer u tim

slucajevima nedostaje element konkretnosti

4.Pokretanje upravnog postupka

Radnje koje se preduzimaju tokom upravnog postupka u pojedinim upravnim predmetima se mogu podijeliti u pet

faza:1.pokretanje postupka, 2.ispitni postupak, 3.donosenje rjesenja 4.postupak po zalbi i 5.administrativno

izvrsenje. U pogledu pokretanja postupka postoje dva nacela: 1.nacelo oficijelnosti ili oficijelna maksima, i

2.stranacka ili privatna maksima,tj.nacelo pokretanja postupka na prijedlog.

Oficijelna maksima znaci da nadlezni organ pokrece postupak po sluzbenojduznosti.Kad se postupak pokrece po

sluzbenojduznosti nije potreban nikakav prijedlog ili zahtijev stranke.Ako se takav prijedog ipak podnese on ce se

uzeti kao obicana prijava kojom organ dolazi do saznanja o cinjenicama.Oficijelna i stranacka maksima se mogu

UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 3

kombinovati kad je u pitanju tzv. „mjesoviti interes“ –interes koji je istovremeno i privatni i javni.Nadlezni organ ce

pokrenuti postupak po sluzbenojduznosti: kad to odredjuje zakon ili ma zakonu zasnovan propis, i kad utvrdi ili

sazna da, s obzirom na cinjenicno stanje treba radi zastite javnog interesa pokrenuti upravni postupak.

5.Prvostepeni postupak

Dokazivanje

Procesna radnja kojoj je cilj da se sluzbeno lice ubijedi u istinitost navedene cinjenice naziva se dokazivanjem ili

izvodjenjem dokaza. Dokazivanje cinjenica na osnovu kojih se donosi rjesenje u upravnom postupku vrsi se

dokaznim sredstvima ili dokazima. Kao dokazno sredstvo smatra se sve sto je podesno za utvrdjivanje stanja stvari

i sto odgovara pojedinom slucaju, tj.svako sretstvo koje je pogodno da kod sluzbenog lica stvori ubjedjenje da je

doticnocinjenicno stanje istinito. Zakon narocito nabraja kao dokazna sredstva:isprave,odnosno mikrofilmska kopija

isprave ili reprodukcija te kopija,svjedoke,vjestake i uvidjaj.

Dokazna sredstva se dijele na licna i stvarna.Licna dokazna sredstva su svjedoci i vjestaci, a stvarna su

obavjestajni predmeti i predmeti uvidjaja.

Ispitni postupak

Poslije pokretanja upravnog postupka slijedi ispitni postupak koji se proteze sve do donosenjarjesenja o upravnoj

stvari. Cilj ispitnog postupka je ispitivanje i s tim u vezi utvrdjivanje svih cinjenica i okolnosti koje su znacajne za

rjesavanje o samoj upravnoj stvari koja je predmet upravnog postupka.Uispitnom postupku strankama se daje

mogucnost da ostvaruju i zasticuju svoja prava i pravne interese, a narocito da iznose i dokazuju cinjenice i

okolnosti koje treba da sluze kao podloga za rjesavanje o njihovim zahtjevima iznesenim u upravnom postupku.

Medju nacelimaispitnog postupka treba u prvom redu istaknuti nacelo arbitrarnosti koje znaci da organ koji vodi

postupak odredjuje po sluzbenojduznosti tok i obim ispitnog postupka. Taj organ po svom slobodnom uvjerenju

odredjuje sta ce i kojim redom ispitivati.Kaonajvaznija mogu se smatrati pravila o dokazni sredstvima i o

eventualnoj usmenoj raspravi.

Skraceni postupak

Skraceni ispitni postupak predstavlja nacinutvrdjivanjacinjenica i okolnosti vaznih za rjesavanje upravne stvari, koji

se bitno razlikuje od posebnog ispitnog postupka. Sustina skracenog postupka je u tome sto se o stvari rjesava bez

obavljanja posebnih radnji postupka(saslusanje stranaka, svjedoka, vjestacenja, usmene rasprave). Ako stranka

nije iznijela cinjenice ni podnijela dokaze ili podnijeti dokazi nisu sigurni predmet se ne mozerijesiti po skracenom

postupku. Kad se u javnom interesu radi o preduzimanju hitnih mjera koji se ne mogu odlagati, a cinjenice na

kojima rjesenja treba da budu zasnovana utvrdjene su ili bar ucinjene vjerovatnim. Uslovi za primjenu ovog

ovlastenja: da se radi o potrebi poduzimanja hitnih mjera koje se ne mogu odlagati i da su cinjenice na kojima

treba da se zasniva rjesenjeutvrdjene.

Sadrzajni elementi upravnog akta

Osnovni sadrzajni elementi upravnog akta su: konkretizacija predmeta i subjekata akta, dispozitiv(odlucenje),

obrazlozenje i uputa o pravnom lijeku. Pored ovih elemenata moze imati i dr.dodatne elemente upravnog akta:

uslov, rok, nalog(namet,modus) i pridrzaj opoziva. Srzsadrzaja svakog upravnog akta jeste dispozitiv, tj.odluka

kojom se rjesava predmet, dispozitivsadrzi izjavu volje organa povodom odredjenog predmeta.

Rjesenje

Donosenjerjesenja je najvaznija faza postupka kad se stvar posmatra s prakticnog stanovnistva. Sve procesne

radnje prethode rjesenju usmjerene su i vrse se u cilju donosenjarjesenja: Rjesenj se donosi na osnovu

cinjenicautvrdjenih u postupku. Ako u upravnoj stvari rjesava kolegijalni organ onda treba imati u vidu slijedece:

on mozerjesavati ako je prisutno vise od polovine svih njegovih clanova. U upravnom postupku je posebno

odredjennacindonesenja tzv. zbirnih rjesenja.

Povrat u pređasnje stanje

-je vanredno pravno sredstvo kojim se uklanjaju nepovoljne posljedice koje su nastale za stranku usljed

propustanja radnje postupka do kojeg je doslo bez njene krivice. Ustanova povracaja u pradjasnje stanje ima za

cilj da pomogne stranci koja je pretrpjela stetu.

6.Zalba

Zalba u upravnom postupku predstavlja jedino, redovno, pravno sredstvo protiv nezakonitog nepravilnog

rjesenjadonesenog u prvom stepenu kojim nezadovoljna stranka trazi od organa uprave neposredno viseg stepena

dok to rjesenjeponisti ili izmijeni. Zalba se moze podnositi protiv svih prvostepenihrjesenja donesenih u upravnom

postupku bez obzira na to da li se radi tzv. potpunom rjesenju o glavnom predmetu, djelimicnomrjesenju,

dopunskom rjesenju itd.

UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 4

Zalba koja je propisano izjavljena ima po pravilu dvostruko dejstvo: suspenzivno ili odlozno i devolutivnodejstvo.

Suspenzivnodejstvo se sastoji u tome sto propisno izjavljena zalbazadrzavaizvrsenjerjesenja koje je predmet zalbe.

U zakonu je propisano da se rjesenje ne mozeizvrsiti u toku roka za zalbu, kad je zalba propisno izjavljena rjesenje

se ne mozeizvrsiti sve dok se rjesenje po zalbi ne dostavi stranci.

Devolutivnodejstvozalbe se sastoji u tome da o zalbi donosi rjesenje organ kojem se zalba podnosi tj. organ viseg

stepena a ne organ koji je donio rjesenje o prvom stepenu. U izuzetnim slucajevima prvostepeni organ je ovlasten

da sam rijesi o zalbi i da je nedostavlja organu kojem je izjavljena. Primjena ovog dejstva zalbe obavezuje

prvostepenog organa da zalbu koju primi posalje zajedno sa spisima predmeta dugostepenom organunadleznom

za rjesavanjezalbe.

Zalba se podnosi u strogom zakonskom roku od 15 dana, racunajuci od dana kad je zaliocu dostavljeno

prvostepenorjesenje. Ako zalba bude izjavljenaq poslije isteka roka za zalbu onda je ona neblagovremena i kao

takva se odbacuje. Medjutim u slucaju kad rjesenje nije uopce doneseno iako je stranka trazila njegovo izdavanje

zalba ne moze biti neblagovremena odnosno preuranjena.

7. Rad i rjesavanjeprvostepenog organa po zalbi

Kad primi zalbu prvostepeni organ je duzan najprije ispitati: da li je zalbadopustena, da li je blagovremena, da li je

izjavljena od ovlastenog lica. Zalba se odbacuje rjesenjem koje se smtra kao prvostepeno pa stranka protiv njega

ima pravo zalbe u opcem zakonskom roku od 15 dana. Ako prvostepeni organ nadje da je

zalbadopustena,blagovremena i izjavljena od ovlastenog lica, i kada protivnim strankama prethodno da mogucnost

da se izjasne o eventualnim novim cinjenicama i dokazima on ce preci na proucavanjezalbe. Pri proucavanjuzalbe

prvostepeni organ mozenaci: da je zalba opravdana, da sprovedeni postupak nije potpun i da je rjesenje donijeto

u skracenom postupku a trebalo je provesti posebni ispitni postupak. Drugi slucaj je kada prvostepeni organ nadje

da je provedeni postupak koji je prethodio njegovom rjesenju bio nepotpun a da je to mogao biti pod uticajem na

rjesenja o upravnoj stvari, on ce tada postupak upotpuniti.

8.Rad i rjesavanjedrugostepenog organa o zalbi

Nedopustenu, neblagovremenu ili od neovlastenog lica izjavljenuzalbuduzan je da odbaci svojim rjesenjem

prvostepeni organ.Kad prvostepeni organ rjesenjem odbaci zalbu kao nedopustenu, neblagovremenu ili izjavljenu

od neovalastenog lica, a stranka izjavi zalbu protiv tog rjesenja, pred drugostepenim organom ce se naci dvije

zalbe: jedna je izjavljena protiv rjesenja o glavnoj stvari, a druga je podnesena protiv rjesenja kojim je odbacena

prva zalba. Pri rjesavanju glavne stvari po zalbi, drugostepeni organ je ovlasten da ispituje pobijanorjesenje u

formalnom i materijalnom pravcu. Pri tom on moze: odbiti zalbu,ponistitirjesenje u cjelosti ili djelimicno, iznijeti

rjesenje i oglasiti rjesenjenistavnim. Drugostepeni organ mora, pored razmatranja rjesenja, ocijeniti i sve navode

zalbe. Ocjenu navoda zalbe mora izloziti u obrazlozenjudrugostepenogrjesenja, i pri tome ce navesti razloge zbog

kojih se navodi zalbe prihvataju ili neprihvataju.

9.Mijenjanje i ponistavanjerjesenja u vezi sa upravnim sporom

Ako je upravni spor blagovremeno pokrenut, organ protiv cijegse rjesenja spor vodi moze sam ponistiti ili izmijeniti

svoje rjesenje u smislu tuzbe. Tuzeni organ to mozeuciniti sve do okoncanja upravnog spora i to iz onih istih

razloga iz kojih bi sud mogao ponistiti takvo rjesenje. Ponistenjem ili izmjenom rjesenja ne smije se vrijedjati

pravo stranke u upravnom postupku niti treceg lica. Da bi se rjesenje moglo izmjeniti ili ponistiti u vezi s upravnim

sporom treba da se ispuni nekoliko uslova: 1.da je predmet rjesenjaupravna stvar o kojoj se moze voditi spor, 2.da

pokrenuti spor jos nije okoncan, 3.da se rjesenje mijenja tj.ponistava u smislu tuzbe kojom se pokrece upravni

spor, 4.da se izmjena ili ponistenjerjesenja ne protivi nekoj zakonskoj odredbi ili drugom propisu zasnovanom na

zakonu ili javnom interesu, 5.da se izmjenom ili ponistenjemrjesenja ne vrijedja pravo stranke ili nekog treceg

lica, 6.da se rjesenjenisti ili mijenja iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponistiti takvo rjesenje.

10.Mijenjanje pravosnaznogrjesenja

Nacelopravosnaznostirjesenjasadrzi tri elementa: 1.pravosnazno je ono rjesenje protiv koga se ne moze izjaviti

zalba niti pokrenuti upravni spor, 2.a kojim je stranka stekla odredjena prava, i 3.ono se ne moze slobodno

opozivati(ponistavati,ukidati,mijenjati) vec samo kad je to zakonom predvidjeno. Pravosnaznost upravnog akta ne

znaci apsolutnu definitivnost i nepromjenjivost.

Znaci nepromjenjivost samo u istom predmetu, u istoj pravnoj stvari, u odnosu na lice na koje se akt u pitanju

odnosi. Nepromjenjivim ZUP proglasava samo pravosnaznorjesenje: kojim je stranka stekla odredjena prava,

tj.kojim su stranci odredjene neke obaveze, i za koje zakonom nije predvidjeno da se mozeponistiti, ukinuti ili

UPRAVNO PRAVO – 2 WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 5

izmijeniti. Pravosnaznorjesenje kojim se stranci namecu neke obaveze moglo bi se mijenjati u smislu povecanja

odnosno otezavanjaobaveza samo kad je to izricito zakonom predvidjeno.

11.Mijenjanje i ukidanje rjesenja po pravu nadzora

Da bi se rjesenje moglo ponistiti ili ukinuti po pravu nadzora, ono treba da je konacno u upravnom postupku, tj.da

se protiv prvostepenogrjesenja ne moze izjaviti zalba, odnosno da je po zalbi donijeto drugostepenorjesenje.

Nadlezni organ je obavezan po pravu nadzora da ponistirjesenje koje je konacno u upravnom postupku: 1.ako je

rjesenje donio stvarno nadlezni organ, 2.ako je u istoj stvari ranije doneseno pravosnaznorjesenje kojim je ta

upravna stvar drugacijerijesena, 3.ako je rjesenje donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili

misljenjadr.organa, i 4.ako je rjesenje donio mjesno nadlezni organ. Do ponistenja po osnovu stvarne nadleznosti,

mozedoci samo ako se radi o rjesenjima koja se zbog povrede stvarne nadleznosti ne smatraju nistavnim aktom,

jer nistavnarjesenja se ne ponistavaju, vec se samo oglasavajunistavnim. O jednoj istoj stvari nacelno ne mogu

postojati dva rjesenja, nadlezni organ je duzan da ponisti po pravu nadzora konacnorjesenje kad utvrdi da je o

istoj stvari ranije donijeto pravosnaznorjesenje kojim je ta upravna stvar drugacijerijesena.