23.10.2012.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA

4. TEMATSKA JEDINICA

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Slobodan Ivanović

Pročelnik Zavoda za ugostiteljstvo

2

23.10.2012.

2

3

SADRŽAJ PREDAVANJA

1. • Pojam i značajke poduzeća

2. • Poduzetnik i poduzetništvo

3. • Gospodarski i društveni preduvjeti osnivanja i

uspješnog rada poduzeća

4. • Udruživanje poduzeća

POJAM PODUZEĆA

4

Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvo određenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva

Poduzeće u ekonomici obuhvaća sve oblike poslovnih organizacija koji su glavni subjekti ekonomskog života u uvjetima slobodnog tržišnog gospodarstva

23.10.2012.

3

Poduzeće kao složen sustav

5

Poduzeće je istodobno djeluje kao složen sustav koji nastaje, djeluje, razvija se i nestaje ovisno o uspješnosti ostvarivanja gospodarskih i drugih društvenih ciljeva

Ekonomski sustav – poduzeće je gospodarska cjelina u kojoj se obavlja određena djelatnost proizvodnje ili pružanja usluga

Tehnološki sustav – u poduzeću se obavljaju različiti procesi transformacije inputa u outpute primjenom odgovarajućih tehnologija i tehnike

Pravni sustav – poduzeće stječe određena prava i preuzima obveze u poslovnom i pravnom prometu s drugim subjektima društva

Sociološki sustav – poduzeće je zajednica ljudi koji u njemu rade

Bitne sastavnice poduzeća

6

• zgrade, strojevi, materijali, proizvodi, novac, i dr.

Objektivna sastavnica

• znanja i stvaralačke ideje, te ljudi u poduzeću

Subjektivna sastavnica

• način povezivanja sredstava i rada u jednu cjelinu

Ustrojbena sastavnica

Poduzeće je živi organizam u kojem ljudi obavljaju neku gospodarsku djelatnost

23.10.2012.

4

Vrste poduzeća

7

Svako je poduzeće poseban sustav koje se po mnogim obilježjima svoje strukture i načina funkcioniranja razlikuje od ostalih poduzeća

Najlogičnije je dijeliti poduzeća prema sljedećim kriterijima:

djelatnosti

veličini

ključnom resursu

vlasništvu

pravnom obliku

Podjela prema vrsti gospodarske djelatnosti

8

Vrsta gospodarske djelatnosti kojom se poduzeće bavi značajno određuje ostala obilježja njegove ekonomske - tehničke strukture i djelovanja

proizvodna i uslužna; poljoprivredna, šumarska, ribarska, rudarska, industrijska, graditeljska, trgovinska, prometna,

turistička, ugostiteljska i komunalna poduzeća

23.10.2012.

5

Podjela prema veličini poduzeća

9

Temelji se prema različitim kriterijima od kojih su najpoznatiji:

broj zaposlenika, vrijednost uloženog kapitala, veličina ostvarenog godišnjeg prihoda, vrijednost ukupne aktive,

vrijednost stalnih sredstava itd.

Razlikovanje poduzeća prema broju zaposlenih

Red. br Skupine poduzeća RH EU SAD

1. Mikropoduzeća 0-9 zaposlenih 0-9 zaposlenih 0-19 zaposlenih

2. Mala poduzeća 10-49 10-99 20-99

3. Srednja poduzeća 50-249 100- 499 100-499

Prednosti i nedostaci velikih poduzeća

10

Prednosti Nedostaci

Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika

Otežano obavljanje djelotvorne kontrole

Masovna proizvodnja sa sniženim troškovima Problemi komuniciranja i funkcioniranje

organizacije

Lakše financiranje istraživačkog rada i inovacija

Rizik visokih troškova pri slabom iskorištenju kapaciteta

Isplativija automatizacija poslovanja Smanjena motivacija zaposlenika na uspjeh

poduzeća

Učinkovitije nabavljanje i prodaja velikih količina

Sporost u prilagodbi poduzeća tržišnim promjenama

Bolje korištenje pomoćnih djelatnosti Povećana odgovornost za promjene u okolini

poduzeća

23.10.2012.

6

Optimalna veličina poduzeća

11

Sa stajališta ekonomske učinkovitosti poduzeće bi u određenim uvjetima trebalo imati optimalnu veličinu

Poduzeće je optimalno ako može poslovati na onom stupnju iskorištenja kapaciteta na kojem se ostvaruje maksimalni dobitak

Sa stajališta prihoda i troškova određeno poduzeće može biti iznad ili ispod optimalne veličine

Podjela prema ključnom resursu (1)

12

Poduzeća se mogu razvrstati ovisno o tome koji je resurs najviše zastupljen i prema tome bitno utječe na uspješnost djelovanja poduzeća

U pojedinim poduzećima mogu biti intenzivno korišteni resursi

Stalnih sredstava

1 Obrtnih sredstava

2 Radne snage

3

23.10.2012.

7

Podjela prema ključnom resursu (2)

13

Stalna sredstva- poduzeća koja su automatizirana- u velikoj mjeru koriste opremu, a ne toliko radnu snagu. Njihovi kapaciteti mogu omogućiti niske troškove i biti ekonomski učinkoviti, ali kod masovne proizvodnje. Ne korištenje kapaciteta ih vodi u gubitke

Obrtna sredstva- najveći dio cijene proizvoda je materijal i resursi potrebni za proizvodnju ( treba racionalizirati korištenje materijala )

Radna snaga- djelatnost ovisi o ljudskom potencijalu u koji neprestano treba ulagati

Podjela prema vlasništvu (1)

14

Podjela poduzeća prema vlasništvu bitna je zbog utvrđivanja načina upravljanja poduzećem

privatna

javna

zadružna

mješovita

Prema vlasništvu razlikujemo sljedeće oblike poduzeća

23.10.2012.

8

Podjela prema vlasništvu (2)

15

Privatno vlasništvo – poduzeća pojedinih individualnih vlasnika i zajednička poduzeća većeg broja vlasnika (ortaštva i dionička društva)

Javno vlasništvo – može biti društveno (sindikati, crkve, mirovinski fond, udruge) i državno (veliki tehnički sustavi, komunalne djelatnosti, djelatnosti javnih dobara)

Zadružno vlasništvo – ostvaruje se kroz zadruge kojima cilj nije ostvariti dobit već unapređivati djelatnost svojih članova

Mješovito vlasništvo – kombinacija vlasništva države i privatnih osoba ili nekom drugom kombinacijom vlasništva ( udruživanje kapitala domaćih i stranih subjekata)

Podjela prema pravnom obliku

16

Razlike postoje u načinu osnivanja, upravljanja, strukturi i odgovornosti članova, te ekonomskoj djelotvornosti i učinkovitosti

Prema pravnom obliku, uglavnom, razlikujemo sljedeće vrste poduzeća (trgovačka društva)

Društva osoba

• Javno trgovačko društvo

• Komanditno društvo

Društva kapitala

• Društvo s ograničenom odgovornošću

• Dioničko društvo

23.10.2012.

9

Društva osoba

17

Javno trgovačko društvo - svi jamče neograničeno solidarno sa cjelokupnom imovinom

Komanditno društvo - komplementari (javni ortaci) jamče neograničeno, a komanditori (tajni ortaci) jamče samo do visine uloženog kapitala

Društva kapitala

18

Društvo s ograničenom odgovornošću – odgovara cijelom svojom imovinom, a članovi društva (ulagači) odgovaraju do visine uloženog kapitala

Dioničko društvo – sredstva pribavljaju izdavanjem (emisijom) dionica, a odgovornost dioničara je do visine uloženog kapitala

23.10.2012.

10

PODUZETNIK

19

Poduzetnik je osoba koja je nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odlučna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzećem na temelju inovacija i stalnog razvoja

Poduzetnik uočava prigode za nove poslovne poduhvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili nisu za njih zainteresirani

Poduzetnici često koriste opće informacije koje su svima dostupne kako bi proizveli nešto novo

Status poduzetnika

20

Status poduzetnika u poduzeću može biti:

Vlasnik ili suvlasnik kapitala koji svoju ušteđevinu ulaže radi otvaranja novog malog poduzeća

Profesionalni menadžer koji radi za plaću, ali svojim inovatorskim radom pridonosi stalnom razvoju poduzeća

23.10.2012.

11

Obilježja osobnosti poduzetnika

21

Osobna motivacija

Umne sposobnosti

Sposobnosti razumijevanja

drugih

Sposobnost komuniciranja

Stručno znanje

Sposobnost donošenja

odluka

Sposobnost realizacije ideja

PODUZETNIŠTVO

22

Poduzetništvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje, organiziranje i inoviranje poslovanja poduzeća s temeljnom svrhom stvaranja novog tržišta

Poduzetništvo ja značajna pokretačka sila razvoja djelatnosti poduzeća koja obuhvaća pet bitnih aktivnosti:

ODNOSI S TŽIŠTEM ROBE I KAPITALA

ORGANIZACIJA

INOVACIJA

ODNOSI S RADNICIMA

ODNOSI S DRŽAVOM I DRUŠTVOM

23.10.2012.

12

Razlike između poduzetništva i menadžmenta

23

Poduzetništvo je prije svega usmjereno na stalno inoviranje i po tome se razlikuje od menadžmenta

Poduzetništvo znači pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, dok se menadžment odnosi na tekuće koordiniranje proizvodnog procesa

Svaki poduzetnik teži iskoristiti prigode za stvaranje dobiti, a menadžeri nastoje iskoristiti raspoložive resurse

GOSPODARSKI I DRUŠTVENI PREDUVJETI OSNIVANJA I RADA PODUZEĆA

24

Za osnivanje i uspješno poslovanje poduzeća na tržištu potrebni su osim poduzetnika i poduzetništva, još i odgovarajući preduvjeti:

• Vanjski preduvjeti (potrebe tržišta, dostupnost potrebnih resursa)

• Unutarnji preduvjeti (predmet poslovanja poduzeća, potreban kapital, raspoloživi kadrovi, sredstva za rad, predmeti rada, veličina i lokacija poduzeća

GOSPODARSKI PREDUVJETI

• Tržišna privreda, samostalnost poduzeća

DRUŠTVENI PREDUVJETI

23.10.2012.

13

UDRUŽIVANJE PODUZEĆA

25

Udruživanje poduzeća je proces njihova povezivanja u svrhu promicanja zajedničkih interesa i ostvarivanja određenih gospodarskih i društvenih ciljeva

Slabije ili čvršće povezivanje – govori o zadržavanju ili pak o gubitku u smislu svoje pravne i ekonomske samostalnosti

Uže ili šire povezivanje – ogleda se u manjem ili većem broju obuhvaćenih jedinica

Privremeno ili trajno povezivanje – ogleda se u vremenskom periodu

Dobrovoljno ili obvezno povezivanje – u pravilu je dobrovoljno, ali zakonom može biti propisano obvezno udruživanje (npr. u gospodarske komore)

Glavni motivi povezivanja poduzeća

26

1 • Smanjenje konkurencije i povećanje udjela na tržištu

2 • Povećanje kapaciteta poduzeća (niži troškovi)

3

• Racionalizacija ( jednim poduzeću potrebno je manje radnika, menadžera i poslovnog prostora)

4

• Diverzifikacija proizvodnje (povećanje broja proizvoda radi smanjenja rizika)

5 • Podjela poslovnih i financijskih rizika

23.10.2012.

14

Sinergijski učinak udruživanja poduzeća

27

Opći je rezultat udruživanja poduzeća tzv. sinergijski učinak (grčki synergia = suradnja, zajedničko djelovanje)

Udruženi subjekti mogu zajednički ostvariti više od zbroja pojedinačnih učinaka koje bi ostvarili djelujući odvojeno

Udružena poduzeća mogu sve svoje potencijale upotrijebiti racionalnije i učinkovitije, te stvoriti bolje uvjete za daljnji razvoj

Sinergijski se učinak može izraziti simbolički kao:

“2 2 5”

Oblici udruživanja

28

• Kooperacije

• Koncentracije Prema intenzitetu

povezivanja

• Homogena udruživanja

• Heterogena udruživanja Prema srodnosti

udruživanja

• Privremena udruživanja

• Trajna udruživanja Prema trajanju

udruživanja

• Nacionalna udruživanja

• Međunarodna udruživanja Prema području

udruživanja

• Uža udruživanja

• Šira udruživanja Prema broju

udruženih poduzeća

• Spajanja

• Pripajanja Prema načinu udruživanja

23.10.2012.

15

Kooperacija poduzeća

29

Kooperacija je blaži oblik udruživanja gdje poduzeća zadržavaju svoju punu samostalnost i udružuju se radi poslovne suradnje

Kooperacija se zaključuje

Ugovorom o povremenoj

poslovnoj suradnji

Konzorcij

1

Ugovorom o trajnoj poslovnoj suradnji

Karteli

2

Konzorciji ( latinski consortium = zajednica, udruga)

30

Konzorciji (prigodna udruženja) su oblici povremenog povezivanja poduzeća radi zajedničkih ulaganja u neki veliki gospodarski pothvat

Udruženi subjekti ugovorom utvrđuju svoja prava i obveze koje proizlaze iz zajedničkog posla

U tu svrhu konzorcij se koristi udruženim kapitalom, vrsnim radnim silama i suvremenim tehnološkim i poslovnim metodama

23.10.2012.

16

Karteli

31

Karteli su udruženja poduzeća koja ugovorom nastoje utjecati na tržište u vlastitom interesu i do zakonom dopuštene granice

Ovisno o tome što je predmet ugovora o kartelu valja razlikovati:

• Iznad ili ispod kojih se neće prodavati ili nabavljati robe ili usluge na tržištu Karteli cijena

• Na kojima će pojedine članice kartela nastupati ili neće nastupati Karteli područja

• Preko kojih članice neće izlaziti na neko tržište Karteli kvota

• O jedinstvenim uvjetima poslovanja i nastupa na tržištu Kondicijski karteli

• Usmjereni na snižavanje troškova korištenjem zajedničkih službi, skladišta i sl. Racionalizacijski karteli

• Unutar kojih se svaki član orijentira na pojedine vrste proizvoda i usluga Specijalizirani karteli

• Ostali predmeti njihovih ugovora Ostali karteli

Koncentracija poduzeća

32

Koncentracija ili okrupnjavanje poduzeća je čvršći oblik povezivanja poduzeća pri čemu ona gube svoju gospodarsku i pravnu samostalnost

Udruživanjem poduzeća mogu se stvarati:

23.10.2012.

17

Tipični oblici koncentracije poduzeća

33

Koncerni Holdinzi

Trustovi

U njihovoj je osnovi težnja za snižavanjem troškova, smanjivanjem rizika i povećanjem udjela na tržištu – sve na bazi

ujedinjavanja pojedinačnih potencijala članova

Kocern

34

Koncern je udruživanje više pravno samostalnih poduzeća u jednu gospodarsku jedinicu pod jedinstvenom upravom pa članice gube svoju gospodarsku samostalnost

Ovisno o tome iz kojih su gospodarskih grana postoje

Horizontalni koncerni

• Članovi iz iste gospodarske grane

Vertikalni koncerni

• Poduzeća iz gospodarskih grana koje se nadovezuju

Dijagonalni koncerni

• Stvoreni sa svrhom da se riziko za kapital rasporedi

23.10.2012.

18

Holding

35

Holding poduzeća nastaju kako bi jednostavno držala u vlasništvu dionice drugih poduzeća

Holding je udruženje koje kontrolira jednu ili više drugih kompanija, raspolažući većinskim udjelom njihovih dionica

Obično se nazivaju kompanija majka, vladajuće društvo ili matično društvo koje kontrolira kompanije kćeri, ovisna društva premda su posebne pravne osobe

Konglomerat je poslovna organizacija koja obično obuhvaća holding poduzeće i skupinu podređenih poduzeća koja se bave različitim djelatnostima

Trust

36

Trustovi su velika jedinstvena poduzeća koja nastaju fuzijom većeg broja poduzeća pri čemu una gube svoju gospodarsku i pravnu samostalnost

Imaju dobre uvjete za racionalizaciju proizvodnje i osvajanje tržišta

Temeljna je svrha stvaranja trustova ovladavanjem tržišta – ako se radi o spajanju istovrsnih poduzeća, odnosno podjela rizika – ako je riječ o spajanju poduzeća različitih gospodarskih grana

23.10.2012.

19

Gospodarske komore

37

Gospodarske komore su javnopravne organizacije u koje se dobrovoljno ili obavezno udružuju poduzeća svih ili samo pojedinih gospodarskih grana

Komore se osnivaju s temeljnom svrhom zaštite i usklađivanja interesa njihovih članova i javnih interesa

Zadaće gospodarske komore

38

Zadaće gospodarske komore su da:

unapređuju djelatnosti za koje su osnovane

prate, proučavaju i razmatraju probleme

svojim prijedlozima pomažu u stvaranju ekonomske politike

svojim članovima pružaju tehničku i stručnu pomoć

23.10.2012.

20

39

HVALA NA PAŽNJI !

Prof.dr.sc. Slobodan Ivanović