18
Uputstvo za čajeve A,B,V,G,D,Đ,E,Ž,Z,I - J,K,L,Lj,M,N,Nj,O,,! " #,$,%,U,&,',(,),Đ*,+ B eza Le ov.t. /e0ov. 1.0j e2 list ( Betulae folium ), kora ( B. cortex ), pupoljci ( B. gemmae) i sok ( B. succus ).Od značaja je brezov ugalj i smola brezove kore. Dok se cvetni pupoljci skupljaju rano u proljeće, listovi se beru od Najpovoljnije vreme za dobijanje brezovog soka je prva polovina mese kora skuplja se takoe u maju a i junu. !a dobijanje smole bira se d seče. "upoljci i listovi mogu se odma# upotrebiti i to sve$i ili su% #o o/ 1 eze 2 skuplja s u proljeće od stabala koji imaju prečnik od najm računajući taj prečnik na metar visine iznad zemlje u aprilu dok bi Oko &' *' cm iznad zemlje stablo se izbu%i & * cm duboko, u nastalu staklena cevčica ili $ljeb i odma# se skuplja sok koji ističe u stak posudu. Biraju se zdrava stable koja rastu u krivo. +matra se jednim bolesti mokraćni# puteva. Ova dragocena tečnost sadr$i dosta mineral organski# kiselina, pa je odlično sredstvo za osve$enje i okrepljenj breze bogati su betulinom (naziva se i brezin kam or) koji se smatra prirodni# antikancerogena. "iju se & * %olje dnevno, najmanje - dana. .3e4a2 poznata kao evropsko stablo protiv bubre$ni# bolesti , koris či%ćenje organizma, kod grčeva u $eludcu i crevima, %ećerne bolesti, oboljenja jetre, mokraćni# kanala i be%ike, bubre$ni# kamenaca, prir protiv otoka izazvani# vodenom bole%ću ,ko$ni# oboljenja, proliva i upala usne %upljine, sunčani# paga na ko$i, za jačanje korena kose, L.stov. 1 eze imaju visok sadr$aj tanina, uz to ne manje saponina, gorke betulabina, betuloretinske kiseline, smole, vitamina /, malo eteričn kiseline, mineralni# supstanci kao %to su kalijumova so i kalcijum. upo0j5. 1 ze sa/ *e , visokovredno eterično ulje, ali ne sadr$e vitamin /. smatrani su u narodnoj medicini mnogo delotvornijima nego razvijeni da se vitamin / stvara tek nakon razvijanja listova iz pupoljaka. Ko a 1 eze sadr$i ulje, betulinsku kiselinu i betularezinsku kiselinu. se ulje brezove smole. +uvom destilacijom kore i drveta breze, iz sm se upotrebljava kao antiseptik u dermatologiji. Upozo e4je2 1onzumiranje čaja od kore breze ne preporučuje se u slučaju srca ili bubrega, jer mo$e pogor%ati stanje. .p e3a čaja 2 listovi breze 2 čaj se 4e s3.je 4. a/ uvat i - pre svega jer jako pojačava mokrenje, pa su utvrene 3 4 puta veće količine mokraće nego prosečn izlučivanje tečnosti ima naročit značaj kada se desi zadr$avanje vod kod upale bubrega, kod smetnji u protoku krvi i kod oboljenja jetre. izlučuju se i količine mokraćne kiseline u krvi i tkivu, %to ima za reumatske tegobe i tegobe gi#ta s bolovima u zglobovima. 5z to se ot be%ike pre svega #ronični katar be%ike i te%koće kod mokrenja. čajn $ličica usitnjenog su#og lista, & dl vode , vrelom vodom prelijemo listove breze, poklo procijedimo. 5zimamo & 6 %alice čaja, koristi kao jedan od najbolji# !e5ept 5aja oj. je poz4at. . p .z4at. u o0o6 . 5a j. 2 list breze (&'7), biljka sitnice svila od kukuruza ( 37), list borovnice ( '7), vranilovka ( 37),list medvjedeg grozdja (&'7). +upenu kasiku me%avine preliti sa & dl #ladne vode zagrejati do vrenja, ostaviti da odstoji sat, procediti. 8ri puta d nezasladjenoga caja posle jela.

Uputstvo za čajeve.doc

Embed Size (px)

Citation preview

Uputstvo za ajeve

Uputstvo za ajeveA,B,V,G,D,,E,,Z,I - J,K,L,Lj,M,N,Nj,O,P,R S,T,,U,F,H,C,,,BrezaLekoviti delovi biljke:list (Betulae folium), kora (B. cortex), pupoljci (B. gemmae) i sok

(B. succus).Od znaaja je brezov ugalj i smola brezove kore.

Dok se cvetni pupoljci skupljaju rano u proljee, listovi se beru od maja do sredine jula. Najpovoljnije vreme za dobijanje brezovog soka je prva polovina meseca maja. Brezova kora skuplja se takoe u maju a i junu. Za dobijanje smole bira se drvo kod uobiajene see. Pupoljci i listovi mogu se odmah upotrebiti i to svei ili sueni.

Sok od breze : skuplja s u proljee od stabala koji imaju prenik od najmanje 20 cm raunajui taj prenik na 1 metar visine iznad zemlje u aprilu dok biljka nije jo olistala. Oko 20-30 cm iznad zemlje stablo se izbui 2-3 cm duboko, u nastalu rupu ugura se staklena cevica ili ljeb i odmah se skuplja sok koji istie u staklenu (nikako u limenu) posudu. Biraju se zdrava stable koja rastu u krivo. Smatra se jednim od najboljih lekova za bolesti mokranih puteva. Ova dragocena tenost sadri dosta mineralnih materija i organskih kiselina, pa je odlino sredstvo za osveenje i okrepljenje organizma. Sok i kora breze bogati su betulinom (naziva se i brezin kamfor) koji se smatra jednim od najjaih prirodnih antikancerogena.

Piju se 2-3 olje dnevno, najmanje 7 dana.

Primena: poznata kao "evropsko stablo protiv bubrenih bolesti", koristi se za proleno ienje organizma, kod greva u eludcu i crevima, eerne bolesti, reume i gihta, oboljenja jetre, mokranih kanala i beike, bubrenih kamenaca, prirodni lek protiv utice , protiv otoka izazvanih vodenom boleu ,konih oboljenja, proliva i kalja, rana i gnojnih upala usne upljine, sunanih paga na koi, za jaanje korena kose, protiv peruti.

Listovi breze imaju visok sadraj tanina, uz to ne manje saponina, gorke supstance, betulabina, betuloretinske kiseline, smole, vitamina C, malo eterinog ulja, dikarbonske kiseline, mineralnih supstanci kao to su kalijumova so i kalcijum.

Pupoljci brze sadre, visokovredno eterino ulje, ali ne sadre vitamin C. Pupoljci breze smatrani su u narodnoj medicini mnogo delotvornijima nego razvijeni listovi, ali je utvreno da se vitamin C stvara tek nakon razvijanja listova iz pupoljaka.

Kora breze sadri ulje, betulinsku kiselinu i betularezinsku kiselinu. Iz drveta breze dobija se ulje brezove smole. Suvom destilacijom kore i drveta breze, iz smole nastaje katran koji se upotrebljava kao antiseptik u dermatologiji.Upozorenje: Konzumiranje aja od kore breze ne preporuuje se u sluaju teih oboljenja srca ili bubrega, jer moe pogorati stanje.Priprema aja : listovi breze aj se ne smije nikad kuvati- pre svega jer jako pojaava mokrenje, pa su utvrene 5-6 puta vee koliine mokrae nego prosene koliine. Ovo izluivanje tenosti ima naroit znaaj kada se desi zadravanje vode u organizmu, kao kod upale bubrega, kod smetnji u protoku krvi i kod oboljenja jetre. Izluivanjem vode izluuju se i koliine mokrane kiseline u krvi i tkivu, to ima za posledicu da brzo nestaju reumatske tegobe i tegobe gihta s bolovima u zglobovima. Uz to se otklanjaju i bolesti beike pre svega hronini katar beike i tekoe kod mokrenja. 1 ajna liica usitnjenog suhog lista, 2 dl vode , vrelom vodom prelijemo listove breze, poklopimo, nakon pola sata procijedimo. Uzimamo 2-4 alice aja, koristi kao jedan od najboljih prirodnih diuretika .Recept caja koji je poznati i priznati uroloki caj.: list breze (20%), biljka sitnice ( 5%), svila od kukuruza (15%), list borovnice (10%), vranilovka (15%),list koprive (15%) i list medvjedeg grozdja (20%). Supenu kasiku meavine preliti sa 2 dl hladne vode, poklopiti, zagrejati do vrenja, ostaviti da odstoji 1 sat, procediti. Tri puta dnevno piti po 2 dl nezasladjenoga caja posle jela.

Bokvica:

Ne smiju se meati navedene tri vrste bokvica.Svaka se mora odvojeno brati, suiti, pakovati. Hemiski sasatav i dejstvo sve tri vrsrte bokvica gotovo su isti, tako da se za potrebe domainstva sve tri mogu koristiti posebno ili pomijeano.

Sastav: uz glikozide, saponine i gorke supstance, biljka sadri supstance sline taninu, eer, eterino ulje, veoma vredan hlorofil, velike koliine sluznih supstanci (ksilin), vtamine A,C,K, gvoe, kalcijum, fosfornu kiselinu i sirni enzim koi se nalazi u eludanom soku sisara i ljudi.Taj sirni enzim u zajednici sa kiselinama izaziva gruanje mleka u crevima.Bokvica je u stanju da upije cinkov karbonat, a s obzirom na stanite na kojem raste, bokvica sadri manje ili znatnije koliine kalijumovih soli i silicijumove kiseline. Ima aukubozida i enzima invertaze, emulzina, tirozinaze i koagulazue.U listu ima oko 4% tanina, pektina, limunove kiseline, saponozida i fitoncida.U semenu ima sluzi, masnog ulja, belanevina i eera.Sadri flavonoide, fenolkarbonske kiseline, organske kiseline, tanine, fitoncide.1958g dokazana antibakteriska mo bokvice, u njoj otkriveni fitoncidi (felklova).Bokvica sadri alantoin supstancu koja podstie stvaranje novih elija.Primena: List bokvice deluje protiv raznih upala koe i slznice,muka bokvica(uskolista) se koristi kod upale disajnih puteva, astme, katara mokranog mehura i jetre, za previjanje rana, za zaustavljanje krvarenja, protiv greva i proliva dr. enska bokvica(irokolista) ima slinu primenu i korsti se kod hemoroida koji krvare, hroninog bronhitisa, razliitih eludanih problema i bolova u elucu. Lei sve neiste ireve i one koji cure i one koji izjedaju tkivo, stare rane, ugrize ivotinja, a i oteene lezde.

Bokvica deluje na stezanje, i s uspehom se upotrebljava kao biljka za rane.Listovi bokvice smiruju krvarenje rana, a lee i opekotine; Listovi se zgnjee, premau belancetom i stave na opekotine. isti krv, plua i eludac kao nijedna druga biljka.Priprema aja: Uzme se 50g listova i popare sa jednim litrom vode, pokrijemo posudu i ostavimo da stoji 30 minuta. Nakon to se ohladi procedi se i pije po jedna aa aja tri puta dnevno nakon jela.

Plantakod: sirup, tek uzbrano lie bokvice oprati u nekoliko voda, samleti mainom za meso i stiskanjem kroz platno iscediti zelen sok; 1kg toga soka pomeati sa 2kg meda ili prokuvati 10 min sa 2 kg eera.Uzimati 4-5 puta dnevno po1 kaiku.

Meavina za plune bolesti: 200g listova bokvice, 100g listova koprive, 100g biljke plunaka, 50g listova i cvetova podbela, 50g hajduke trave.Uzimaju se 2 ajne kaike za 1 oljicu ajnog napitka , poto se aj malko ohladi, dods se 1 ajna kaika meda, a piju se 2-3 oljice dnevno.

Bokvica u obliku sirupa koristi se za plune bolesti:turbekolozu, kod tekog disanja, kaljucanja, prekomernog sluzavog sekreta u grudima.

Boca za konzerviranje od 5 l sa irokim grlom , na njeno dno se stavi 2-3 cm dobro pritisnutih sveih listova, na to se naspe oko1 cm debelo eera, tko redom dok se boca ne napuni.Ostavi se da se slegne i prostupak se ponavlja sve dok boca ne bude potpuno ispunjena.Grlo boce se zatvori trostrukim slojem pargament papira ili celofana, boca se stavi u iskopanu jamu , pokrije daicom i jo opterti kamenom ili opekom, nato se stavi jaa daska i jame se zatrpa.Ostaje 3 meseca u zemlji,vadi se i dobro procedi. Boca moe i da se stavi na stalno toplo mesto, najbolje pored peci.Dobijeni sirup napuni se u boce , dobro zaepi. Taj sirup je najbolji kuni lijek protiv svih plunih bolesti. Sirup se uzima vie puta dnevno.

Kae se i da osobe koje redovno piju aj od bokvice lako mogu prestati da pue.Bokvica i med

Protiv bronhitisa i drugih plucnih bolesti tradicionalna medicina preporucuje mesavinu mlevenih listova bokvice i meda, u srazmeri 1:2 (250g bokvice i 500g meda). Ovu mesavinu je pre upotrebe potrebno ostaviti nekoliko dana u tegli uz povremeno mesanje, kako bi bokvica sto bolje ispustila svoje sokove i sjedinila se sa medom. Nakon toga, uzimati po jednu malu kasiku ovog prirodnog leka, 15-tak minuta pre svakog obroka.

Pored toga, ovako pripremljena bokvica i med dobro ce doci i za lecenje cira na zelucu i dvanaestopalacnom crevu , za titnu lezdu.

Borovnica : koristi se za snienje eera u krvi, kod problema mokranih kanala, za vodenu bolest, za ienje krvi, za jaanje organizma

Bobiasti plod borovnice sadri: antocianine,bakar,biljna vlakna, bioflaflavonoide, vitamin C,E,B, gvoe,glukozu,kalijum,kalcijum,karotin,mangan,natrijum,organske kiseline (limunsku i jabunu),pektin,proteine,pterostilben,resveratrol,saponin,tanine, flavanol,folnu kiselinu,hrom. Borovnica u svom plodu ima malo kalorija, a dosta lekovitih sastojaka.

Plod ima jako antioksidantsko dejstvo, a dokazano je da ima i antikancerogeno dejstvo, u sebi sadri dosta lekovitih materija , a deluje povoljno na srce, krvne sudove, kou i imuni sistem. Plod borovnice bogat izvor biljnog pigmenta, flavonoida, anticijanoida, jedinjenja koje ima jako antioksidantno svojstvo i moe da korosti kao zatita kapilara od oteenja koja im nanose slobodne radikale. Antocijanozidi mogu da pospeuju stvaranje vezivnog tkiva jer imaju ulogu u procesu sinteze kolagena, ta je veoma bitno za poboljavanje vaskularne cirkulacije. , kako kod malih krvnih sudova u oima, tako i cirkulacije uopte. Zato borovnica utie na poboljavanje vida. Anticijonidi borovnice upoveaju proizvodnju rodopsina, pigmenta, koj pomae oku da se adaptira na promene koliine svetlosti, zato borovnica preporuuju se zarad poboljanje nonog vida. Suve bobice zaustavljaju proliv, narocito kod male dece, dok svee deluju kao blagi purgativ. Bobice borovnice blagotvorno uticu na vid i uvaju onu mrenjau. Osuene bobice borovnice zaustavljaju krvarenje hemeroida. Sok lei eludani i crevni katar, pomae kod smetnji pri varenju, i nedostatka apetita.

Drugo svojstvo borovnice da moe spree slepljivanje krvnih zrnca, ta smanjuje rizik od stvaranja ugruka, ta je bitno kod sranog i modanog udara.

U sastav borovnice ulaze flavonaidi koji jaaju kapilare mrenjae oka i poveevaju funkciju pigmenta oka. Glikozoid mirtilin poveava osetljivost mrenjae oka. Redovno korienje borovnice poboljava vid, smanjuje oseaj zamora oiju nakon dugog rada na raunaru, u vetaki osvetljenim prostorijama, posle dugog itanja ili rada sa papirama ili sitnim detaljima (bilo koji rad koji optereuje oi). Borovnica" se moe koristiti za profilaksu i leenje retinopatije, poremeene elastinosti miia oka, kao i pokretakog miinog mehanizma soiva. borovnica je proglaena za najbogatiji izvor antioksidanata.Sastav:Suene bobice sadre flobatanin, mjeavinu raznih antocijanskih heterozida koji soku od borovnice daju boju, zatim eere, organske kiseline (uglavnom limunsku i jabunu kiselinu), pektin, vitamin C, karoten... List sadri pirokatehinske tanine, arbutozide, kao i nekoliko flavonskih heterozida.

List borovnice preporuuje se: za sniavanje eera u krvi, kod problema urinarnog trakta, kod reumatizma, kod hemoroida, za ienje krvi. Sme da se skuplja samo pre nego to plod sazre. List borovnice, ukoliko se bere u pravo vreme, predstavlja kliniki provereno sredstvo protiv eerne bolesti. Smatra se dokazanim da mirtilin, koji se nalazi u listu borovnice pre nego to njen plod sazre, ne samo da smanjuje izluivanje eera nego moe sasvim da izlei bolest. Zato se mirtilin iz lista borovnice s pravom naziva "biljnim insulinom". Listovi imaju dejstvokardiotonika,diuretika,holerikaiadstrigensa. Koriste se kao sastojak biljnih meavina za leenje eerne bolesti II stepena kao i kod poremeaja digestivnog trakta. Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili ako doe do predoziranja javlja se hronino trovanje pa se zbog toga samomedikacija ne preporuuje.

Glavni ljekoviti sastojci su tanini i flavonoidi.Listovi borovnice se upotrebljavaju za spreavanje stvaranja mokrane kiseline, pri upali mokranog mehura i mokranih kanala, kao i za leenje tegoba kod povraanja, proliva, greva u eludcu i crevima.

Priprema aja : 60 gr (3 supene kaike) osuenog i zdrobljenog lista staviti u 1l vode i kuvati dok se ne ukuva na 0.5l(polovinu). Procijediti i piti 3-4 kafene oljice u toku dana pola sata prije jela.

Priprema aja : 1 supenu kaiku aja preliti sa 2dcl provrele vode. Ostaviti poklopljeno 10 minuta da stoji. Procijediti, popiti u toku dana 2 do 3 olje aja. Piti mesec dana pa napraviti pauzu od 15 do 30 dana.

Vranilova trava-metvica : Vranilova trava se najee koristi kao aj za oputanje greva organa za varenje, kod oteanog luenja ui.Pomae kod prehlade, gripe, za ublaavanje kalja, kod astme, kod bronhijalnog katara, za jaanje, za leenje bolesti organa za varenje ( osobito proliva) i disanje, kod teke menstruacije, bolesti eluca, od slabe probave, podstie bolje varenje kada eludac ne lui dovoljnu koliinu kiseline, potie apetit i ublaava greve u elucu ,bolesti materice, utice, ivanih smetnji, a spoljna primjena slui za leenje kod raznih upala koa i sluznice. Protiv nadimanja daje utisak rastereenosti, jer spreava pritisak dijafragme na plua.Kod infekcija urinarnog trakta daje dobre rezultate u kombinaciji sa uvom ursi i draljikom. Antioksidansna svojstva i mogunost da eliminie slobodne radikale daju ovoj biljci prednost u kombinacijama za ienje organizma. U Crnoj Gori, posebno na severu zemlje, koriste je i kao aj za pospeivanje izluivanja eludanog soka, ali i kao lek za hemoroide, a najee se koristi protiv infekcija mokranih kanala, jer je to biljka koju podjednako ne vole ni kandida ni eerihija coli.. Vranilovu travu u narodu nazivaju sirotinjskim antibiotikom jer ima izraena antibiotska svojstva koja joj daje timol, najjai antiseptik. Zbog velike koliine timola koristi se i kao jako baktericidno sredstvo protiv upale grla, prehlade, gripa, a u obliku inhalacije upotrebljava se i protiv bronhitisa i astme. 42 puta je snaniji antioksidans od jabuke, 12 puta od pomorande. Vranilovka ubija 100% kolonije tridesetak vrsta bakterija, meu kojima su Eerihija Koli, Pseudomonas Aeruginusa, Salmonela, Stafilokoke i gljivicu Kandidu, u organizmu i na koi..

Farmakoloko dejstvo: Antispastik (protiv greva glatkih miia), bronhodilatator (iri bronhije), ekspektorans (za iskaljavanje), diuretik (pospeuje mokrenje).Terapeutske indikacije: Anoreksija (odbojnost prema hrani), veliki kaalj, bronhitis (upala bronhija - dunica), bronhijalna astma (oteano disanje usled zakreenja lumena bronhija), gastritis (upala eludane sluznice) praen smanjenom koliinom eludane kiseline, dizenterija, dijareja (proliv), hloroza (bledilo lica usled izostanka menstruacije), otalgija (bolest ui - ju), odonatalgija (zubobolja), astenija (slabost, iscrpljenost), re - umatizam, ekcem.Sadri: eterino ulje s timolom, cineolom i karvakrolom,kamfor, tanin, borneol, gumu, mineralne soli, gorke supstance i tvari koje deluju antibakteriski.

Etarsko ulje od vranilovke sadri oko 50% timola, zbog ega ima veoma izraena antibakteriska svojstva. Hemiski sastav i farmakodinamsko dejstvo je vrlo blisko i slino majkinoj duici pa se na isti nain moe upotrijbiti.

Napomena :Ne traba brati vranilovku s belim cvetovima. Trudnice ne bi trebalo da piju ovaj aj.Priprema aja : 1-2 kaiice osuenih listova vranilovke preliti sa 250 ml kljuale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 10-20 minuta.Procijediti i piti u toku dana i uvee 1-3 olje. Dvije oljice ujutru natate (na prazan stomak) za jaanje, ili iza obroka za bolje varenje. Jedna oljica pre spavanja, osigurae vam miran san.

Za astmu i bronhitis, priprema se meavina: 10 g vranilovke, 20 g lia podbela, 20 g sleza (Malva vulgaris).Od ove meavine uzeti 2 kaiice i preliti sa 250 ml vrele vode; ostaviti da odstoji 2 minuta, a zatim procediti i piti 2-3 olje dnevno.Napravite sami ulje vranilovke:Potrebna je 1/2 olje origana i 1/2 maslinovog ulja .Oprati i osuiti origano od vode. Staviti listie origana u plastinu kesu sa patent zatvaraem (ali je nemojte zatvarati) i pokriti kesu kuhinjskom krpom. Potrebno je izlupati tukom listie u kesi, kako bi otpustili ulje. Maslinovo ulje se blago zagreje, ali ne sme da provri. Sipati ulje u kesu sa origanom i dobro ispritiskati meavinu u kesi. Ovaj proces se vri u zatvorenoj kesi kako etarska ulja ne bi isparila. Kada se ohladi sipati ovu meavinu u istu teglu, dobro je zatvoriti i ostaviti da odstoji 2 nedelje na hladnom i suvom mestu. Nakon 2 nedelje procediti ulje.Napomena: Osim maslinovog ulja, moe se koristiti i ulje peninih klica ili bademovo ulje.Virak-Vrkuta: Ubrzava i olaksava poroaj. Pomae kod zaea ini uda protiv neplodnosti.Zaustavlja krvarenje kod unutrasnjih rana nastalih pri porodjaju. Tipina je taninska droga , dobar adstrigens i tonik. Kod osoba sa bolesti plua koristi se kao aj protiv proliva. Zatee miino tkivo mnogih organa.Lekovito delovanje. Virak, povoljno deluje kod poremeaja menstruacije,belog pranja genitalnih tegoba i nelagodnosti u prelaznim godinama, a u sluajevima kad se kod mladih devojaka meseni ciklus ne uspostavi regularno uprkos lekarskoj terapiji upotrebljava se virak pomean u jednakim delovima sa hajdukom travom.Ova lekovita biljka deluje tako to skuplja krvne sudove i brzo lei, a koristi se i kao diuretik i sredstvo za jaanje srca, zatim kod groznice zbog zapaljene rane, kod zagnojene rane, otklanja slabost miia i udova pa i neleenih i zapostavljenih ireva , takoe pomae kod malokrvnosti.

Kod ena koje se teko poradjaju leci slabost materice, a zatita je i od pobacaja. Kad se pomea sa hocu-necu travom (Capsella bursa-pastoris) predstavlja univerzalan lek protiv svih enskih bolesti, cak i protiv ispadanja materice i preponske kile. Pije se caj, i to cetiri puta na dan, ali gutljaj po gutljaj.U isto vreme treba masirati te delove tinkturom od pomenute hocu-necu trave (Capsella bursa-pastoris). Utrljavanje se vri odozdo na gore. Dobro je da se terapija dopuni kupkom od hajducke trave, koja se pravi od 100 gr ove biljke i upranjava 3 puta nedeljno. Svaka ena bi trebala od treeg mjeseca trudnoe i tri mjeseca posle porodjaja da pije aj od gospinog plata.Virak takoe pomae kod malaksalosti i bolova u miiima. Zajedno sa rusomacom virak se uzima kodatrofije misicai neizlecivihbolesti muskulature. Ova dragocena lekovita biljka koristi se i kodmultiple skleroze.Pomae kod gotovo svih enskih bolesti: od bolnih i neredovnih menstruacija, belog pranja, sputene materice i povreda materice do upala praenih sekretom. Virak jaa zidove materice, te zato, osim to titi od pobaaja, i olakava poroaj. aj od virka se preporuuje kao najbolje sredstvo za prestanak krvarenja posle vaenja zubaZa lek se pre cvatnje skupljaju listovi i mlade granciceHemijski sastav. Sadri tanine 6-12 % (galnog i egalnog), katehine, flavonoide, salicilnu kiselinu, fenol karbonske kiseline i njihove derivate, lignin, lipide, vitamin C, eterino ulje, lecitin, fitosterol, agrimonin, levigatin, pedunkulagin, saponine, smolu.Takoe sadri gvoe, bor, mangan, bakar, cink, molibden, nikl.

Priprema aja: Kaiicu suve i usitnjene biljke preliti sa 250 ml kljuale vode, poklopiti i posle 15 minuta procediti. Dnevno piti 1-2 puta po 250 ml nezaslaenog aja, u gutljajima.

Posle poroaja preporuuje se mnogo aja u prvih 8-10 dana. Za regulisanje menstruacije moe da se kombinuje sa hajdukom travom. Tri velike kaike te meavine preliju se litrom vrele vode i posle 20 minuta aj se procedi. Pije se vrlo toplo.Vrlo omiljena cajna mjeavina za sedee kupke kod enskih bolesti: Virak, hrastovu koru, poljsku preslicu i zobenu slamu u koliini 50-60g , sasvim se kratko prokuva u 5 l vode i ostavi da stoji 10 min, nakon ega se procijedi i ulije u sedeu toplu kupku u kojoj se kupa.Posle kupanja treba lei u ugrijanu posteljinu. Sa ovom biljnom kupkom mogu se takodje lijeiti rane i irevi.

Oblozi: odgovarajua koliina svee biljke brzo se opere, izgnjei oklagijom i upotrebi kao oblog.Dodatak vodi za kupanje: za potpunu kupku uzme se 200 g osuene ili nekoliko pregrti svee biljke i stavi se u kofu sa hladnom vodom, da prenoi. Sledeeg dana se sve zagreje i doda vodi za kupanje.

Upozorenje: obilje tanina ima svoje prednosti ali i mane. Osobe koje imaju komplikacija za ui, elucom i jetrom trebaju jako paziti na dozu koju uzimaju.Ttrudnice i dojilje trbaju je uzimati u kontrolisanim dozama, oprez je potreban i kod ljudi koji uzimaju sredstva protiv zgruavanja krvi ( srani bolesnici i bolesnici sa visokim pritiskom). Vrkuta moe kod vrlo osjetljivih ljudi pretjerano stegnuti stolicu ( u tu svrhu se vrlo esto koristi kod proliva u male djece).

Gavez crni , planinski, uti :Sastav: u malim koliinama sadri otrovni alkaloid simfitocinoglosin i glikoalkaloid konsolidin, zatim mnogo sluzi, neto gume i smole, tanina( do 5%), eterino ulje, do 35 asparagina, eer, visok procenat purinskog derivata alantoina(glavni aktivni sastojak korijena), koji pospjeuje granulaciju i regeneraciju tkiva (u manjem procentu sadre ga neven i bokvica-Plantago major), hormon auksin koji brzo stvara novo tkivo, tako da pospjeuje brzo zarastanje rana.Zbog sadraja alantoina, materije koja pomae u stvaranju novih elija, ova biljka ulazi u sastav raznih melema za zarastanje rana, ak i zaputenih gnojnih rana, protiv hemoroida i proirenih vena, djelotvoran je i kod akni i u tretmanima problematine koe.

Njime se lee sve vrste ozleda: ispucanost, posekotine, lom kostiju, izliv krvi i sl. Za spoljnju upotrebu protiv gihta i kostobolje nema boljeg leka od sveeg narendanog gaveza (ili tinkture gaveza) sa kojim oblaemo mesta obolela od gihta.Melem od listova gaveza od velike je pomoi onima koji pate od reumatizma.

Tinktura od korjena gaveza je jako korisna iz ispiranje rana i uboja a djelotvorana je i kod modrica i otoka. Kaiku tinkture potrebno je razblaiti sa 100ml prokuvane vode, pa to koristiti za ispiranje ili za obloge.

ajevi od korjena, ree od lista gaveza koriste se u lijeenju gastritisa i ira na eludcu i dvanaestopalanom crijevu (najee u kombinaciji sa iirotom, slatkim korjenom i bokvicom), raznih tegoba organa za varenje, protiv katara eluca (sa prolivom ili bez njega), srdobolje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije, kod krvarenja eluca.Ovo se objanjava delovanjem sluzi, tanina i naravno alantoina. ajne mjeavine sa gavezom preporuuju se i kod problema sa debelim crijevom, u sluajevima diverkulitisa i kolitisa. Zbog visokog sadraja tanina i sluzi gavez efikasno zaustavlja proliv. Gavez ublaava kaalj i pospeuje izbacivanje sluzi, pomae kod bronhitisa i emfizema plua, bronhialnog katara, upale plua, krvavog kalja i ispljuvka, upale porebrice i dr.U poslednjih nekoliko godina sve vie travara ne preporuuje unutranju upotrebu gaveza zbog toga to su u njemu, u tragovima, prisutni pirolizinski alkaloidi (otkriveni i u podbelu-Tussilago farfara). Za ove supstance je utvreno da mogu da otete jetru.Budui da gavez snano deluje na centralni nervni sistem, valja ga uzimati samo u malim dozama. Gavezovu tinkturu treba lagano utrljavati, jer pri tekom gihtu ne smemo upotrebljavati jake masae. Tinktura se izvrsno pokazala i kod leenja upale nerava gde god su na telu nastala bolna mesta, osetljiva na pritisak. Ona takodje povoljno deluje protiv neuralginih bolova, posebno protiv nepodnoljivih bolova lica.

Zahvaljujuci svojoj velikoj moci regeneracije celija, tinktura od gaveza je dragoceno prirodno sredstvoza podmladjivanje opustene, ostarele i naborane koze lica i ruku, protiv bora (pogotovo oko ociju), za obnavljenje koze ostecene upotrebom vestackih kozmetickih preparata ili usled preteranog izlaganja suncu. Nakon duze upotrebe tinkture koza lica i ruku se potpuno regenerise i preporodi.

Protiv upale vena tinktura se dobro pokazala u kombinaciji sa kantarionom-kantarionovo ulje ili jo bolje sa tinkturom od kantariona, ili u kombinaciji sa tinkturom divljeg kestena.Upotreba praka:Obzirom na veliinu rane dobro smijeamo 2-4 lice praka od korijena s malo vrue vode u kaastu smjesu. To namaemo na platnenu krpu i stavimo na ranu. Nakon 2 sata stavimo novi oblog.aj protiv ira na elucu: 2 male kasike korena od gaveza dobro usitniti pa potopiti u solji hladne vode. Poklopiti i ostaviti da odstoji preko noci. Ujutru blago zagrejati, procediti i piti tokom dana u gutljajima. Ovaj caj je korisno piti i u slucajevima otezanog varenja, bolesti bubrega, prejakog menstrualnog krvarenja, upale plucne maramice, krvavog kaslja i problema sa bronhijama.

Kod ireva na eludcu : 100g korena gaveza sveeg ili suenog, 50 gr cveta nevena, 50 gr troskota.Po jednu ajnu kaiku ove meavine, za 1 oljicu pripremiti kao ajni preliv i nezaslaeno piti 3-4 oljice ddnevno.

Napomena:Svi preparati od gaveza ne smeju se praviti ni drati u gvozdenim ni limenim posudama! Takodje, kod suenja korena treba paziti da se koren ne uplesnjavi, jer je otrovan! aj se ne smije kuvati!Golg : Glog je solidna preventiva za bolesti kardiovaskularnog sistema.

Sastav: u cvetu i listu ima flavonskih i antocijanskih heterozida, saponozida, guanine, adenine i drugih purinskih derivata, sitosterola, holina, acetilholina, izomilamina, trimetilamina i drugih alkilamina, aromatskih aminokiselina, triterpenoida, tanina i drugih sastojaka. U gloginjama ima masnog ulja, eera, limunske, vinske i drugih kiselina, a u kori alkaloida bliskih berberinu.

Glog sadri: flavonoide (hiperozid i viteksin), fenolkarbonske kiseline i triterpenske kiseline, amine, ksantine.Glog vai za jednu od najvrednijih i najdelotvornijih biljaka za srce jer jaa i regulie rad srca. Daje se kod slabosti miokarda (sranog miia), kod oseaja pritiska i stezanja oko srca, ubrzanog rada srca (tahikardije) i povienog krvnog pritiska. Glog deluje i smirujue pa se savetuje kod nervoze i loeg sna. Koristi se kod blagih stenokardinih i bradikardinih tegoba, kakve su najee u menopauzi. Glog se koristi i kao homeopatski preparat pod imenom crataegus.Hemijski sastav. U cvetovima sadri eterino ulje, tanine, flavonoide, organske kiseline, acetilholin, holin. U plodovima sadri organske kiseline, steroide, triterpenoide, vitamin C, karotin, tanine, flavonoide, acetilholin, holin, selen.

- Glog sadri vie lekovitih supstanci, a najvaniji su flavonoidni heterozidi, kojih je najvie u cvetu i listu - kae Ljiljana Markovi. - Osim toga sadri i amine, katehin i sterole. Plodovi sadre vie eera, organskih kiselina, karotenoida i vitamina C.

Primena. Koristi se kod upale plua, gripe, kalja, bronhitisa.Naroito je vaan kod sranog infarkta jer poboljava prokrvljenost sranog miia.Medicina mu priznaje djelotvornost kod funkcionalnog poremeaja rada srca, slabosti srca kod iscrpljenosti, preleanih tekih, a posebno zaraznih bolesti, kod tahikardije. Glog naime smanjuje uzbuenost centralnog nervnog sistema, tonizirajue djeluje na srani mii, te krvnim ilama mozga i kimene modine. Zbog svega toga koristi se kod infarkta bolesti koronarnih arterija,

Lekovito delovanje: Glog jaa i regulie nepravilan srani ritam (aritmiju) i cirkulaciju krvi, pomae srcu da efikasnije pumpa krv. Ekstrakt glogovih listova poboljava cirkulaciju u koronarnim arterijama i jaa srani mii. Zbog ovog lekovitog dejstva preporuuje se i mladima koji su izloeni stresu pa samim tim i bolestima. Odlian je regulator krvnog pritisak, koji moe ne samo sniziti povean krvni pritisak (iri krvne sudove), nego i povisiti preniski krvni pritisak kod slabih sranih miia. Pun je flavonoida, koji blagotvorno utiu na kardiovaskularni sistem. Uesvuje u normalizaciji krvnog pritiska ali ga ne lei. Lekovito deluje i u stanjima nakon infarkta srca i operacije srca

Glog je vrlo dobar kod oteenja sranog miia u starosti, kod upale sranog miia (myocarditis), kod zakreenja krvnih sudova (arterioskleroza), kod nervoznih sranih poremeaja (angine pectoris-olakava bol u grudima), usporava rad srca i lei nesanicu.Glog moe leiti menadersku bolest sa svim njenim poremeajima srca. Kod leenja glogom dolazi do opteg umirenja nervnog sistema.Upotreba gloga je naroito dobra kada uz optu telesnu slabost istovremeno nastupe nervozne pojave praene poputanjem duevne prilagodljivosti, povienom razdraljivou i nesanicom. Kompot od plodova upotrebljava se kod proliva, aj od cvetova kod guobolje, list kod crvenila na licu i razdraljivosti, guenja, kao smirujue sredstvo za klimakterine osobe, za osveenje posle preleanog gripa i dr.

Priprema aja : 1 supena kaika cveta gloga na 1 au kljuale vode, posle 2 sata se odlije i pije u 2 doze pre jela.

aj od cvetove , listove i plodova: pojedinano ili pomeani u jednakim delovima.Uzima se 1 ajna kaika cvetova, listova ili mjeavina za 1 oljicu aja.Tokom dana piju se 2-3 oljice u gutljajima i zaslaene medom.Iz zdrobljenih plodova takoe se moe pripremiti aj; potopi se 1 ajna kaika zdrobljenih plodova za 1 oljicu aja.Posle potapanja od 7-8 sati kratko se prokuva, procedi , a piju se 2-3 oljice dnevno uz dodatak meda.Svi tako pripremljeni ajevi mogu se mesecima piti ve prema stepenu oboljenja.Arterioskleroza i visok pritisak: 25 g cveta gloga, belog luka, rastavia i imele.Sa 3 dl kljuale vode prelijte dve kaike meavine, poklopite i posle dva sata procedite i popijte tokom dana, uvek pre jela..Nekim osobama pomae i ovaj aj: 20 g cveta gloga i kamilice, maslinovog lista, imele i belog luka.Napomena: Duom svakodnevnom upotrebom glog moe izazvati nepodnoljivost I trovanje.Zbog toga se posle 5-7 dana moraju initi pause od 2-3 danaZbog stanovite otrovnosti, glog ne valja uzimati due vrijema, pa nakon 5-7 dana treba napraviti prekid od 2-3 dana, uz konrtolu lijenika. Ako se uzima kao kod povienog krvnog tlaka, 3 nedjelje uzastopice, prekid mora biti 7 dana.

Velike koliine gloga mogu da uzrokuju nagli pad krvnog pritiska i nesvest.

alfija-Kadulja : Koristi se za jaanje nerava, za proiavanje jetre, kod reumatizma, utie na proces varenja i luenja ui, jaaju sluzokou (dejstvo tanina), koristi se kod umora, nervne iscrpljenosti, oslabljenog imuniteta, slabe memorije i koncentracije, deluje protiv upala i lei sve upale creva,eludca, jetre, ui i mokranih puteva ,za ispiranje grla i usne upljine, za vaginalna ispiranja, lei se belo pranje, kod poremeaja menstruacije, pomae saniranju kaverni kod plune turbekoloze, jer sadri tanin koji zaustavlja krvarenje,primenjuje i za relaksaciju, kod nervoze, napetosti i vrtoglavice.U medicinskom smislu alfija je antibiotik irokog spektra.

alfija deluje antiseptino(dejstvo etarskog ulja), pa se primenjuje za grgljanje, ispiranje grla kod upala grla, afti; deluje antimikrobno i spazmolitino (oputa glatke miie). Smanjuje luenje znoja i pljuvake, a regulie i znojenje, kod osoba koje se jako znoje ona spreava znojenje, a kod osoba koje se malo znoje pojaava znojenje. alfija je prirodni konzervans, jer deluje antimikrobno. Zahvaljujui svojstvu da spreava razvoj virusa, primenjuje se i u mastima protiv herpesa. Deluje adstrigentno, pa se spolja primenjuje za zaustavljanje krvarenja rana, ali i za dezinfekciju rana i ireva. Poto deluje spazmolitiki(oputa glatke miie), koristi se i za inhalaciju kod astme, bronhitisa, ali i kod infekcijadisajnih puteva,jer deluje i antimikrobno. alfija se koristi kod oboljenja kimene modine, poremeaja endokrinog sistema (lezda), podrhtavanja udova.Kod eerne bolesti treba koristiti meavinu jednakih delova alfije i hajduke trave.

Zalfija stavljena u crveno vino jedno je od najboljih sredstava za pranje neistih i gnojnih rana.Ne smeju je koristiti trudnice, dojilje i epileptiari.Moe prouzrokovati muninu, povraanje, vrtoglavicu.Tujon iz eterinog ulja je toksian ako se nepropisno dozira i moe izazvati simptome poput ubrzanog rada srca, napada vruine, greva i vrtoglavice. Kadulja se ne smije koristiti kod osoba sa epilepsijom budui da tujon, kamfor i cineol imaju epileptogena svojstva.

Priprema aja za ispiranja i dezinfekciju: 3 supene kaike listova preliju se sa 0.5l kljuale vode, ostave da odstoje 10 min , procijedi i koristi za ispiranje nekoliko puta dnevno.

Priprema aja za unutranju upotrebu: 1-2 supene kaike droge staviti u 0.5l kljuale vode da kuva tano 3 min(Kod unutranje primene aj se kuva, da bi isparile komponente koje mogu delovati konvulzivno, ako se koriste u velikim dozama,eterino ulje koje je vano sa ispiranje grla ispari, dok se ostali korisni sastojci ekstrahuju), ostavi se da ostoji 10 min, procijedi i pije tokom dana.U ovaj aj kada se skine sa vatre moe se dodati po 1 prstohvat kantariona, nane i matinjaka.

Zeiji trn-gladievina Ononis Spinosa L - Zecji trn je biljka, koja se redovno stavlja u cajne meavine, radi diuretickog ucinka, kao i za lecenje urogenitalnog trakta (Species diuretica i Species urologica), za lecenje vodene bolesti posebno kod uklanjanja vode iz trbune upljine, u kombinaciji sa ostalim lekovitim biljem dobro utice na metabolicke procese, kod uvecane prostate (adenom), kod kamena u bubregu i beici (urolotijaza), kod niskog krvnog pritiska, za izlucivanje mokrace, cime se sprecava stvaranje peska i kamenaca, preporucuje se u lecenju upale bubrega, kamenaca i peska u bubrezima, upale mokracnog mehura i kamenaca u mehuru reumatizma i kronicnog reumatizma zglobova, za pripremanje obloga u lecenju rana .Kod gihta, reume i artritisa, kronicnog reumatizma zglobova, zatim kod pojacanog lucenja uci i cicenja krvi, koristi se i caj od cveta i lista zecjeg trna. Glavno svojstvo ove biljke je njen diureticni ucinak na organizam, Pored toga zecji trn vri indirektnu prevenciju nastanka kamena i peska kako u bubrezima tako i mokracnoj beici.

Sadri flavonoide, eterina ulja i saponine. Djeluje kao diuretik. aj od korijena i cvijea tjera urin, isti krv, lijei upalu mjehura, reumatizam i giht. Vrlo je dobar kod bolesti srca, podstie bubrege na rad, uveava krvni tlak. Pomae kod oboljenja bubrega, kao i kod nateenih nogu i trbuha, izbacivanjem nakupljene vode.

Sa njim se slae sledece lekovito bilje: andelika, borovnica, zova, breza, perun, rastavic, hajducka trava i zlatnica.

Priprema aja:Caj (infuz) od korena zecjeg trna: 2 (dve) cajne kaicice korena zecjeg trna preliti sa (cetvrtinom) litra kipece vode, ostaviti da odstoji 30 minuta i procediti. Dovoljno je piti u gutljajima 2 (dve) olje caja dnevno izmedu obroka.Cajna meavina protiv kamena u bubregu: Saciniti meavinu od po (jedne) supene kaike: sitno iseckanog korena zecjeg trna, korena koprive, herbe kicice, rizoma pirevine, zrelih bobica ljoskavca i herbe troskota. Meavinu izruciti u 1 (jedan) litar prokljucale vode i ostaviti poklopljeno 2 (dva) sata. Procediti i piti u toku dana vie puta po 1/3 (trecinu) cae. Kura lecenja traje 8-10 dana.

Caj (infuz) od cvetova zecjeg trna: 3 (tri) supene kaike osuenog cveta zecjeg trna preliti sa 1(jednim) litrom kipece vode, ostaviti da odstoji 30 minuta i procediti. Pripremljeni caj uzimati vie puta u toku tana radi izbacivanja mokracne kiseline (ureje).

Cajna meavina protiv adenoma prostate: Saciniti meavinu od 1 (jedne) cajne kaicice: lista maticnjaka, semena mirodije, herbe rastavica i kore kruine, te od 3 (tri) cajne kaicice: korena zecjeg trna i bobica kleke. Sve dobro izmeati, pa preliti sa (polovinom) litra kljucale vode, pa nastaviti sa kuvanjem na tihoj vatri jo 3 (tri) minuta. Ostaviti na toplom mestu jo 2 (dva) sata da se ohladi, a potom procediti. Piti po 100 ml tri puta na dan pre jela.

Zova :

Priprema aja:

Jagorevina: jedina trava koja odmara srce, koristi se za plua i kaalj, koristi se za pritisak, zglobove, nerve

Priprema aja: 6 gr usitnjenog korjena kuvat 10 min u 2dkl vode.Piti 3 puta dnevno po 1 oljicu.

Za plua i kaalj:1 kafena kaika cvijeta prelije se sa 2,5dl kljuale vode , poklopi i odstoji 10 min, procijedi se i pije 3 puta dnevno po 1 oljica, dok neproe kaalj.Pije se uvee pred spavanje 4 mjesaeca, od decembra do aprila.Ivanjsko cvijee:

Priprema aja: 1 supena kaika prelije se sa 2.5dl kljuale vode, poklopi i ostavi da ostoji 10 min. Procijedi se i pije 2 puta dnevno po 1 oljica

Imela: za srce

Kamilica :

Priprema aja: 2 kaike cvijeta preliju se sa 2-3dl kljuale vode, poklope da ostoje 1 sat , procijedi se i pije topao zaslaen sa medom u toku dana. Kamilica se nesmije kuvati.

Kantarion:

Priprema aja : 5-6gr osuenog lia i cvjetova prelije se sa 2dl kljuale vode, poklopi i ostavi da ostoji 5-10 min.Piju se dvije oljice u toku dana u gutljajima.Kiica-kantarion crveni :

Priprema aja : 20 grama biljke prelije se sa 2.5dl kljuale vode, poklopi i ostavi da odstoji 5-10 min. Procijedi se i pije u gutljajima po 1 oljica u toku dana, i pola oljice 30 min prije jela.Priprema mjeavine aja : 1 supena kaika kiice i 1 kafena kaiica pelina, prelije se sa 2.5dl kljuale vode, odstoji 5 min, doda se 1 kaika meda, procijedi i pije u toku dana.

Kopriva : Ova biljka je jedan od najboljih izvora hlorofila, zelenog pigmenta, koji poveava broj eritrocita tj. hemoglobina u krvi. Pored regulacije krvne slike , kopriva daje izvanredne rezultate kod reumatizma, proliva, kamena u beici, dijabetesa, niskog krvnog pritiska, unutranjih i spoljnih krvarenja, naroito u kombinaciji sa rusomaom. Koristi se kod malokrvnosti, reume (artritisa), oboljenja jetre i ui, kamena u mokranoj beici, infekcije mokranih kanala, za ienje krvi, kod eerne bolesti.

Za jaanje korena kose i protiv peruti, efikasnije je da kosu nakon pranja isperete jakim ajem od koprive ili izmasirate teme tinkturom ove biljke.

Kopriva moe biti od pomoi i kod glavobolja iji su uzrok bubrena oboljenja.

Kopriva se meu ljekovitim biljem ubraja u najbolje sredstvo za ienje krvi od koje istovremeno raste i broj crvenih krvnih zrnaca..aj od cele biljke odvaja sluz iz plua, isti eludac, jetru i creva, a ujedno je izvrstan lek za leenje anemije, uljeva, utice, malarije i svih drugih groznica, ponajvie mokraom odvaja loe sokove iz tela. Pomeana s drugim biljkama leci ireve na elucu i crevima, isti krv, pospeuje probavu, smanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako, dobar je lek protiv vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvestice.

Poto je dobar diuretik (stimulie izluivanje tenosti) kopriva doprinosi i izluivanju mokrane kiseline, koja prouzrokuje giht, kao i drugih razgradnih produkata metabolizma, pa utie i na regulaciju krvnog pritiska. Kopriva sadri beta-sitosterol koji regulie rad prostate i spreava njeno uveanje.

I kod suenja krvnih sudova ("puakih nogu") kopriva izvanredno pomae, kao i kod iijasa, krstobolje sa probadanjem i kod upale ivaca ruku i nogu. Kod vodene bolesti (edema) kopriva pomae izvlaenjem velike koliine vode iz organizma.

Kopriva se najcesce upotrebljavakao lek za ciscenje krvi, protiv opadanja kose, reumatizma, groznice, prekomernog mokrenja, tuberkoloze pluca, bronhitisa, oboljenja zglobova, kamena u bubregu, za zarastanje rana, protiv zracenja, malokrvnosti, cira na zelucu, nesanice, nervoze.

Vino od korjena koprive koristi se kao lijek protiv kamena u ui, bubrezima i mjehuru, treba ga 5 puta obnoviti.

Priprema aja : 1 punu kaiicu preliti sa 2dl(oljom) kljuale vode, poklopiti i ostaviti da ostoji 10 minuta, procijediti i piti 3 puta na dan prije jela. aj ne treba kuvati, posle par minuta stajanja procedi se i pije u gutljajima. Preventivno se aj od koprive pije samo jednom dnevno, a kod leenja bolesti od 2-3 oljice do 2 litre dnevno. Koristi se i u vidu tinktura (alkoholni ekstrakt).

Caj od koprive protiv malaksalosti

Priprema jedne solje caja: U 2 dl kljucale vode potopiti jednu malu kasiku lista koprive, ostaviti da odstoji 5 minuta. Procediti i piti u gutljajima tokom celog dana na sledeci nacin: prvi dan 1 solju caja, drugi dan 2 solje, treci dan 3 solje i tako sedam dana. Nakon toga svakoga dana piti po jednu solju caja manje nego prethodnog dana. Postupak ponoviti i nakon tih mesec dana napraviti pauzu od dve nedelje nakon cega se moze ponovo piti po istom rasporedu. Ukoliko je malaksalost nestala moze se nastaviti sa po jednom soljom dnevno, narednih mesec dana.

AJ OD KOPRIVE JAA ELUDAC I JETRU Ovaj aj priprema se od itave biljke. U 2 litra vode ostave se tri supene kaike usitnjene biljke koprive da stoje 10-12 sati. Nakon toga se ova smesa kuva poklopljena pola sata. Kada se ohladi, procedi se i pije triput dnevno pre jela po jednu olju. Ovaj lek odvaja sluz iz plua, isti creva, jetru i eludac.Vino od koprive protiv kamena u ui, bubrezima i mjehuru

Uzima se 500gr svjeeg korena , ili 250gr suenog korena od koprive, koje se mora dobro oistiti od drugih trava i zemlje.To se korenje dobro opere, isijee na komadie i kuva sa 4l pravog, istog i nepatvorenog crnog vina, u istom loncu. Kuva se poklopljeno tako dugo dok se polovina ne ukuva. Ohlaeno se procijedi u iste staklene boce, vrsto zaepi. Pije se po 3 filana(kafene olje) na dan; jednu ujutru natate, drugu u podne pred jelo, a treu uvee pred jelo. Treba se 5 puta obnoviti.Vino od koprive protiv ira na elucu i crevima: Napravi se meavina od 10 supenih kaika lia i korena koprive, jedne kaike pelina, dve kaike bokvice i jedne kaike tucanih smrekovih boba. Smesa se stavi u 1 litar crnog vina da se kvasi 12 sati, posle ega se, uz dodatak 3-4 kaike domaeg meda, kuva oko pola sata. Poklopljeno stoji dok se ne ohladi. Ovo vino-lek uzima se mlako, po jedna supena kaike pre jela. Pored ira u elucu i crevima ovo vino pomae i kod gihta, bubrenih oboljenja i neuroza.Lincura : koristi se za zeludac, slabosti organa za varenje nadimanja, zastoja krvi u donjem trbuhu, kao sredstvo za jaanje, za poboljanje varenja, podstie funkcije eludca, jetre i ui u sluaju slabog apetita.Pojaavajui luenje eludanog soka lincura olakava ubrzano varenje.Lijekovi od lincure smiju se piti samo prije jela

Lincura se ne kuva

Priprema aja: 2 supene kaike samljevenog korjena preliti sa 1l hladne vode, ee mukati i poslije 10 sati ocijediti, piti 3 puta dnevno po 1 aicu prije jela.

Priprema aja I: u 2.5 dl hladne vode staviti 1 kafenu kaiicu usitnjenog korjena lincure da odstoji 4 sata. Procijedit i piti prije jela po 1 oljicu. Odlian je protiv goruice, nadutosti i svih bolesti eluca.Rakija od lincure: 50-100 gr usitnjenog korjena prlije se sa 1l rakije (najbolje je od 50% alkohola) i dri 8-10 dana uz povremeno mukanje. Procijediti i piti 3 puta dnevno po 1 rakijsku au 30 min prije jela, za jaanje eluca i regulisanje probave.Lipa:

Priprema aja:

Majkina duica:

Priprema aja: 1 supena kaika prelije se sa 3-4dl kljuale vode , ostoji poklopljeno 15 min , procijedi i pije u toku dana u gutljajima. Doda se 1 kaika meda i sok od pola limuna.

Medvee groe, jabunjak, uva trava: Koristi se za lijeenje mokranih organa, spreava stvaranje kamena u bubregu, za lake izluivane mokrae, za ienje i dezinfekciju mokranih organa, lei uveanu prostatu, protiv pijeska i kamenca u bubregu, kod hronine upale mokranog mjehura, za proliv i eernu bolest.

Priprema aja: 1 supenu kaiku osuenog lista zdrobiti i kuvati 3-5 min. u 4dl(2 olje) vode, skinuti sa vatre, poklopiti i ostaviti da odstoji 15 minuta. Procijediti i piti 3 puta dnevno topao posle jela. U aj se moe posle kuvanja dodati malo nane da bi se sprijeilo djlovanje tanina zbog osetljivosti stomaka.Pije se 14-21 dan pa se napravi pauza 3-4 neelje.

Mjeavine se prave sa liem breze, biljkom sitnicom, korjenom sladia.

Medvea apa: U obliku alkoholature pomae kod spolne slabosti(impotencije), bilo usled nervoze ili usled premora i istroenosti.. Klinika ispitivanja su pokazala da ova biljka aktivno deluje na snienje krvnog pritiska. aj od njenog ploda deluje postepeno i dugo, bez tete po srani mii, proiruje periferne krvne sudove, poveava diurezu i smanjuje ureu u krvi. Koristi se kao narodni lek protiv proliva i katara creva, Medvjei dlan sadri arginin, glutamin, galaktan, araban dok u plodovima moe se nai dosta eterinog ulja. Ova gigantska biljka je na spisku najboljih afrodizijaka.

Priprema aja: aj, koji regulira probavu, priprema se tako da se 1 velika lica biljke popari s 2,5 dl kipue vode, ostavi da stoji 5 min. i zatim procijedi. Pije se dvaput dnevno po 1 alica poslije jela.

aj od njenog ploda deluje postepeno i dugo, bez tete po srani mii, proiruje periferne krvne sudove, poveava diurezu i smanjuje ureu u krvi.Koristi kod padavice i loe probave. Uzima se jedna mala lica korijena usitnjeno na 400500 g vode da stoji 8 sati. Pije se gutljajima preko dana.Nana-Menta: Koristi se za lijeenje probavnih poremeaja i protiv tekog varenja, kao stomahik, protiv nadimanja i greva, bola u elucu, protiv gasova, protiv nazeba, gripe, zapuenih organa za disanje,za jaanje kao tonik, upotrebljava kao prijatan, blag i nekodljiv lek za umirivanje, pomae u sluaju nervoze, sranih neuroza, nesanice, glavobolje, utie na regulaciju ubrzanog sranog rada, oputa bronhije i olakava tegobe kod astme. Deluje smirujue, okrepljujue i vraa snagu. Mentina voda je veoma dobra za ispiranje usta kod upale desni, zubobolje i ranjavog jezika.

Koristi i za inhaliranje radi ublaavanjasimptoma prehlade. Kneipp je protiv lupanja srca i estog povraanja preporuivao vodenu metvicu, jer ima jai miris i okus. Nanu treba da piju svi koji se malo kreu i mnogo sede a pogotovu nepokretni bolesnici.Za njih je najbolja veera komad hljeba s pekmezom od ipka i oljica aja od metvice.To im osigurava miran i zdrav san.

Zbog mentola se paprena metvica ne smije davati djeci ispod 2 godine starost jer maloj djeci moe blokirati disajne puteve.Nana se koristi kao zain u pasulju i kupusu, a stavlj se pri kraju kuvanja.

Priprema aja : 1-2 kaiice osuenih listova nane preliti sa 250 ml vrele vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 5-10 minuta. Piti u toku dana poslije jela 1-2 olje. Ko eli samo mirisan aj moe ga ocediti ve posle 5 min, a ko hoe da ima i dejstvo tanina (protiv proliva i drugih tegoba u organima za varenje), neka ostavi 30-60 min da se ekstrakuju i drugi sastojci.

Prije jela pije se nezaslaen a posle jela zaslaen, bolje medom nego eerom. Glavni ljekoviti sastojak nane je etarsko ulje koje je smeteno u mikroskopskim sitnim krukolikim lezdama rasutim na povrini lista.Zato se nana ne sme kuvati pa ak ni trljati.Stalno uzimanje aja od nane moe izazvati nepovoljan efekat na srce.Posle 8-12 dana uzimanja aja treba pauzirati nedelju dana i onda nastaviti, ako se za to ukae potreba.

Pelin : Koristi se za ienje krvi i jaanje eluca, protiv zapaljenja koe i sluokoe, za lijeenje bolesti uzrokovane poremeajem metabolizma kao to je gojaznost. Lijei stomak tjera depresiju, ostranjuje nadutost, poboljava varenje. Primenjuje se kao aj, tinktura i ekstrat, djeluje kao tonik(za jaanje), digestivum(za regulisanje varenja), carminativum(protiv nadutosti i gasova), amarum(posticanje apetita), regulisanje menzisa, protiv glista, protiv bolesti jetre i eluca ; pelinovaa vodica za pjege i bubuljice na licu, pelinovaa vodica sa medom za mrenu na oima.Dua i via upotreba od propisane, moe izazvati trovanje zbog sadraja tujona.Zbog jake gorine pelin se ne kuva ve samo propari.aj od pelina pije se uvijek prije jela.

Pelinovi preparati ne smiju se upotrebljavati due od 14-21 dan, zbog otrovnosti tujona. Pauza se pravi od 21-28 dana.Izbjegavati dugotrajnu i svakodnevnu upotrebu.

Priprema aja I: 1 kafenu kaiku staviti u cijedaljku(ne metalnu), potopiti i drati samo 3 sec u 2.5dl kljuale vode, pije se 7 dana u gutljajima.

Priprema aja II: 1 ajnu kaiku zdrobljenog listai i cvijeta staviti u cijedaljku keramiku ili emajliranu. U emajlirau posudu usuti 2.5dl vode, grijati dok ne prokljua, kad provri umoiti cjedaljku, i pustiti da kljua 1 min. Izvaditi i poklopiti. Piti u toku dana u gutljajima 14 dana.Moe se ponoviti poslije 14-21 dan.Priprema aja II: 1 kafenu kaiicu usitnjenih listova i cvjetova preliti sa 2 dl kljuale vode poklopiti i ostaviti da odstoji 10 min. Procijediti i piti tokom dana 2 oljice aja u gutljajima. aj se moe piti od 14-21 dan, napraviti pauzu od 4 nedjelje.

Priprema pelinove vodice za pjege na licu i kraste: Napuni se tegla sa izgnjeenim svjeim pelinovim listom do , prelije sa vodom izvorskom, ostavi da stoji 24-48 asa i procijedi, tom se vodom trba umivati 3-4 puta dnevno.Priprema pelinove vodice za pjege na licu bubuljice i kraste: Usitnjeni pelinov list i cvijet malo istucati. Staviti u flau da popuni 1/3 zapreminski. Naliti flau izvorskom vodom. Ostaviti da odstoji 24-48 sati. Povremeno promukati. Procijediti i umivati pjege kraste i bubuljice 3-4 puta dnevno u toku dana, najbolje uvee.Priprema pelinove vodice za skidanje mrene sa oiju: Napuni se tegla sa izgnjeenim svjeim pelinovim listom do , prelije sa vodom izvorskom, ostavi da stoji 24-48 asa i procijedi.

U 2.5dl ove vodice stavimo 1 veliku kaiku meda i zagrijemo da prokipi. Mlake obloge od ove vodice stavljamo preko noi na oi, prekrijemo ih suvom lanenom krpom da se oi ne nahlade. Skidaju se 1 sat prije ustajanja, a oi treba drati jo malo zatvorene, zatiene od prejakog svijetla.Pelinova vodica sa medom : koristi se za lijeenje mrene na oima kao i bolova u oima. U pelinovu vodicu na 2.5 dl stavimo 1 kaiku meda i ostavimo da prokljua.Mlake obloge od ove vodice stavljati preko noi na oi i prekrijemo sa lanenom krpom da nebi dolo do prehlade oiju. Obloge se skidaju jedan sat prije ustajanja, ali oi treba drati jo malo zatvorene, atiene od prejakog svijetla.Priprema obloga za jetru: dri se 48 sati u hladnoj vodi suvi list i cvijet , malo se umlai , umoi se gaza i stavi na jetru i dri se dok se ne osui.

Perun-petroselinum sativum : osueni korjen koristi se za oteano mokrenje, za prostatu. Perin sadri dva vana sastojka, myristicin i apiol. Zahvaljujui njima, perin poveava protok mokrae te pomae pri uklanjanju infekcije mokranog trakta. Ljekoviti su su u malim koliinama ali u veim koliinama mogu imati i otrovno djelovanje. Myristicin u veim koliinama ima neeljene uinke kao to su narkotino djelovanje, oteuje jetru, izaziva jake kontrakcije i povien tonus. Apiol djeluje slino, ali slabijeg intenziteta.Priprema aja : kaika korijena peruna i 2,5 dl vode. Kuvati pet minuta korijen peruna, poklopiti 10 minuta i ohladiti, pa procijediti. Piti tri puta po oljicu, a slui za lijeenje nadutosti, oteanog mokrenja, umirenje nerava i ublaavanja bolova.

Obloge za umorne i oteene oi

Kada ste zamorili oi dugim itanjem, sjedenjem u zaguljivoj i zadimljenoj prostoriji oporavite ih to prije oblogom od peruna. Isitnite listie peruna i ostavite da puste sok.

Iscijedite 5 gr soka, namoite komadi vate i stavi na one kapke, drite 10-15 min. Brzo se povratiti svje izgled, nestae i crvenilo oiju.

Podbjel : Ulazi u sastav plunih ajnih meavina.Spada u grupu najjaih sekretolitika i spreava spazam u pluima.Koristi se za ienje disajnih organa od sluzi , lake iskaljavanje, bronhitisa , upale plua, izvrsno sredstvo za ublaavanje, stiavanje napada i leenje astme, gripe, kod svih katara disajnih organa, u lijeenju promuklost, upale podrebrice, za obloge kod upale vena, upale sluzokoe usta i grla, prehlade i gripa, za ispiranje usta i grla , za preznojavanje i izluivanje mokrae, kod poetka tuberkuloze plua.

Spreava upale a postojee brzo zalijei. Podbijel je bolje uzimati sam, i to mjeavinu listova i cvjetova, ali za pripremu ajnih mjeavina za pluna oboljenja neophodna je cijela biljka. Od listova podbijela izrauju se cigarete za astmatiare, a mogu se i paliti za kaenje prostorije.

Priprema aja : 1 supenu kaiku(veliku) usitnjenog lia preliti sa 2.5dl kljuale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 20-30 minuta. Procijediti, zasladiti medom, moe se dodati i limunov sok, piti 3 puta dnevno po 1 olju posle jela. Pije se 2 nedjelje(14 dana), a ne due od 4 nedjelje, pa se napravi pauza od 1 mjesec(30 dana).

Grudni aj za izluivane sluzi, lake iskaljavanje, pomeaju se jednaki delovi: listova i cvetova podbela, cvjetova divizme, plunjaka i bokvice. Od te meavine uzimaju se 2 ajne kaike za 1 olju(2.5dl) s dodatkom meda.Pije se toplo u gutljajima, 3 oljice dnevno.

Plunjak : Koristi se kod upale plua, za stiavanje kalja sa manje ili vie izbacivanja sluzi, hroninog bronhitisa, s uspjehom se primenjuje naroito kod svih katara disajnih puteva, kod gripoznih pojava pa ak i kod krvavog kalja, plune turbekoloze, kod promuklosti i upale grla, koristan je za ciscenje krvi i obnavljanje telesne snage, za lijeenje beike.

Priprema aja : 1 supenu kaiku(veliku) usitnjenog lia preliti sa 2.5dl kljuale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 15 minuta. Procijediti i piti 3 puta dnevno po 1 olju posle jela, ili 6-8 puta dnevno po 1 malu oljicu. U olju aja treba dodati 1 veliku kaiku meda.Za leenje beike aj se pije nezaslaen! Isto tako nezaslaenim ajem se grglja kod upale grla!

ajna meavina za bolesti plua i bronhija: 200 g osuenog plunaka, 200 g listova bokvice, 100 g listova koprive, 100 g poljske preslice.Vrhom puna ajna kaika mjeavine za 1 oljicu, a priprema se odmah ujutru koliina od 3 oljice u obliku ajnog napitka.Nakon to se aj ocedi i ohladi da se moe piti topao, dodaju se 3 ajne kaike meda. Pije se tokom dana u gutljajima.

Ranilist, Ranjenik,Bukvica : koristi se za rane kod proirenig venaPriprema aja : 1 supenu lista i cvijeta preliti sa 400gl kljuale vode, ostaviti poklopljeno da odstoji 10 min, dodati 1 kaiku meda, piti svaki sat po 1 kaikuRastavic-preslica: Koristi se za lijeenje plua, ira na elucu, flistula na debelom crijevu, oboljelih mokranih kanala, upale bubrega, mokranjeg pijeska, kod vodene bolesti izazvane slabim radom bubrega, kod lijeenja svih oblika malokrvnosti, kod bolnog mokrenja, krvarenja bubrega, ienja kamena iz bubrega i mokranih kanala...

Priprema aja : 1 supenu kaiku(veliku) zdrobljene biljke preliti sa 2.5dl kljuale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 10 minuta.Procijediti, a na zaostali talog sipati 2 olje vrue vode i kuvati 10 minuta.Procijediti i pomijeati sa prethodnim ajem.Piti 3 puta dnevno hladan , prije jela.Piti samo 3 nedjelje(21 dan).Ova terapija moe se uzimati 3-4 puta u toku godine, sa prekidom od najmanje 2 nedjelje.

Mjeavina jednakih djelova rastavia i borovnice lista sa malo pelina kuva se 5 minuta u 2.5dl vode, poklopi i ostavi da ostoji 15 min , procijedi i pije se 1 oljica odmah , a ostalo svaki sat po gutljaj.Rusomaa-Hou neu:Pored virka, za leenje prolapsa materice koristi se i tinktura rusomae. Ova dragocena biljka ima irok dijapazon lekovitog dejstva. U sluaju ispadanja materice tinktura rusomae poseban efekat ispoljava u kombinaciji sa ajem od virka.Siljevina : koristi se za imunitet, plune bolesti, za upalu grla i krajnike, protiv bolova u prsima, isti i jaa krv, jaa ivce, isti plua i bubrege, kod hroninih oboljenja,Priprema aja : 1 kafenu kaiicu isitnjenog korjena potopiti u 2.5 dl vodi da stoji 5-6 sati, zagrijati do kljuanja, skinuti i poklopiti da stoji 30 min , procijediti i piti.Pije se 14-21 dan po 1 olja preko dana u gutljajima(moe i do 4 neelje). Kod hroninih oboljenja pravi se pauza od 14 dana , a kod imuniteta 42 dana. Godinje piti 3-4 puta

Kod upale grla i krajnika ispere se grlo grgljanjem i aj prospe vani, pa se onda 2-3 gutljaja progutaju i popiju.

Srenjak : posle svake operacije i posle svake teke bolesti koristi se aj, za anginu pektoris, posle operacije srca zbog iscrpljenosti koristi se tinktura.Priprema aja : 2 supene kaike(50gr) usitnjenog korjena moiti u 1l mlake vode 3-4 sata, procijediti i piti. Piju se 2-3 oljice dnevno prije jela u gutljajima.Priprema aja protiv proliva: jednu kafenu kaiicu usitnjenog korjena preliti sa 2 dl (oljom) kljuale vode, drati poklopljeno 30-60 min, procijediti i piti 1 oljica u gutljajima u toku dana, dok proliv nepoe.Paziti na zatvor.Korjen srenjaka nevalja kuvati zbog skroba.Tinktura: u flau od 1l staviti dvije supene kaike sitno istucano korjena, preliti sa 1l domae rakije (loze ili ljive) dobro zatvoriti i ostaviti da odstoji 10 dana na toplom uz povremeno mukanje.Procijediti i piti 1 rakijsku au ujutru prije jela(moe se piti i 3 puta dnevno uvijek prije jela).Pije se dok se ne potroi sva koliina od 1l.Napravi se pauza od 1-2 mjeseca.Trava iva:

Priprema aja: 10gr osuene trave prelije se sa 2dl kljuale vode, poklopi i ostavi da ostoji 15 min , procijedi se i pije 3 puta dnevno po 1 oljica.Trava od utice-Gentiana asclepiadea L: Korijen(radix asclepiadeae) se koristi kod poremeaja varenja, pre svega kao profilaktiko sredstvo, za poboljanje apetita, stimulie luenje eludano-crevnih sokova, a zatim i kod anemije, skorbuta, rahitisa, za opte jaanje organizma.Koristi se za jetru, cirozu jetre, za imunitet, za 7 dana lijei uticu.

Priprema aja I : 1 supenu kaiku isitnjenog korjena staviti u 1l kljuale vode i kuvati 3 minuta, skinuti, poklopiti i ostaviti da odstoji 5-10 min. Procijediti i piti u gutljajima u toku dana, pije se 7 dana, pa se pravi pauza od 14 dana kod akutnih hroninih oboljenja, a 42 dana kod jaanja organizma i imuniteta.Priprema aja II: aj se priprema tako to se 2 kaike osuenog i samlevenog korena preliju sa 1 litrom hladne vode, nakon 10 sati sadraj procediti. U toku dana uzimati 3 puta po 1 aicu pripremljenog aja, pre obroka.

aj za hronina oboljenja, jaanje organizma i imunitet: 1 supenu kaiku isitnjenog korjena staviti u 1l kljuale vode, kuvati 5 minuta, ostaviti da odstoji 5-10 min , procijediti i piti u gutljajima u toku dana. Pije se 7 dana pa se napravi pauza od 14 dana kod hroninih oboljenja, a 42 dana za jaanje organizma i imunitet. Uzima se se maksimalno 3-4 puta godinje.

Napomena: u ovaj aj pri kraju kuvanja moe se ubaciti cedeljka(ne metalna) sa pelinom i drati samo 3 sec.

Troskot

Troskot kao lek se pominje jos u drevnoj Kini,3700 godine p.n.e. i to kao izuzetna biljka za ciscenje mokrace i kod bolova u stomaku.Kao veoma efikasan troskot je opisan kod zutice,cak i kod teskih plucnih bolesti. upotrebljava za lecenje plucnih bolesti,kod kamenaca u bubrezima,lecenje reume,proliva,krvarenja creva,zutice i rana.

Troskot trava deluje na poboljsavanje krvne slike i zbog toga narocito podstice stvaranje vezivnog tkiva.

Pokazao se kao veoma dobar kod najrazlicitijih krvarenja:materice,zeludca,creva i pluca.Uspesno se primenjuje za lecenje cira na zeludcu kao i lecenja proliva sa povracanjem kod beba.Niz autora potvrdio je uspesno lecenje plucnih oboljenja,kao sto je plucni katar,a osetno poboljsanje pa cak i ozdravljenje kod tuberkuloze.

Troskot korov deluje na stezanje sluzokoze creva i besike i time ogranicava izlucivanje zeludcanih sekreta.

Troskot caj : poparite 2 kasicice sitno isecenog troskota sa soljom kljucale vode i ostavite da odstoji 5 minuta caj od troskota se pije 2 do 3 puta dnevno.

Troskot protiv cira na zeludcu posebno ako krvari kuvajte 3 velike kasike lisca troskota u 2,5 dl vode i 2,5 dl crnog vina. Pije se u gutljajima tokom dana

Hajduka trava: Radi eterinog ulja i visokog sadraja gorkih supstanci ubraja se u gorke droge .Koristi se kod raznih oboljenja crijeva i eluca, otklanja nadutost, otklanja greve u crijevima i elucu, lijei upalu debelog crijeva(colitis) ili upale zeludca (gastritis), za otklanjanje nedostatka apetita, koristi se kod raznih krvarenja, za disajne organe, bubrege. Zbog prisustva vitamona C daje se kod krvarenja i hemoroida.aj od hajduke trave poveava aktivnos crevnih lijezda, otklanja pojave vrenja, zatvor, smetnje u jetri, une greve.Zbog sadraja kalijuma pobuuje uredan rad bubrega, jer izaziva potpuno bez nadraaja, pojaano izluivanje mokrae.Sve ti povoljni uticaji na celokupan probavni trakt te oivljavajui rast povratnog toka venozne krvi ka srcu, olakavaju i poboljavaju krvotok, a time ponovo dolazi do poboljanja rada srca. Hajducka trava ulazi u sastav gorkih cajeva, cajeva za cicenje, pojacano lucenje uci, caja za normalizaciju metabolizma i caja za umirenje. Smanjuje tekoce kod gihta i reumatizma. Povoljno deluje za lecenje ecerne bolesti, narocito u pocetnom stadijumu. hajducka travu ili stolisnik cisti i jaca krv i probavne organe. Posebno je korisna za lecenje jetre, slezene, guterace, utice, navale krvi u glavu, katara u crevima i elucu, zatim grceva, groznice, lupanja srca, bolova u kstima i ledjima, neredovitih menstruacija, krvavih i zatvorenih uljeva, nesanice, raznih osipa i cireva..

Ova biljka je pravi isceljitelj enskih bolesti. Posebno se primenjuje za leenje neredovnih menstruacija, razliitih oboljenja materice, ali i tegoba karakteristinih pred ulazak u menopauzu.

Priprema aja: 1 ajnu kaiku hajduke trave preliti sa 2dl (olja) kljuale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 10 minuta.Procijediti i piti ujutru prije jela jednu olju , a moe i u toku dana 1-2 olje.

Pri upotrebi aja za leenje svih vrsta eludanih i crevnih smetnji, aj ne sme biti zaslaen.

Kod oboljena organa za disanje, kalja, bronhijalnog katara, bronhitisa, gripoznih pojava, ajna meavina: 100 g hajduke trave, 50 g biljke plunjaka, 50 g listova bokvice, 25 g korena belog sleza, 25 g alfije, uzima se jedna ajna kaika mjeavine, za 1olju napitka, pije se toplo 3-4 oljice dnevno u gutljajima. U svaku oljicu aja pomea se 1 puna ajna kaika meda ali ne u vru nego u topao aj.

Hrastova kora (Quercus cortex)

Treba zaustaviti krvarenje ili unititi zarazne klice. Reenje je hrast. Deluje kao sredstvo za stezanje tkiva, jer tanini taloe belanevine koe i sluzokoe i steu krvne sudove, odnosno, smanjuju luenje tenosti i zaustavljaju krvarenje. Hrastova kora ima baktericidna svojstva, koristi se kod hemoraginih bubrega, a mogu se praviti i obloge kod bolesti titne lezde i grla.

Bogato ljekovito podruje primjene imaju prije svega sastavni dijelovi hrasta, koji sadri tanin i kvercitansku kiselinu. Hrast takoer sadri trijeslovine, no njezin najvei postotak je u hrastovoj kori. Zbog toga je kora hrasta opora i stezljiva, dok uope ne sadri krob, pa za ivotinje ne predstavlja vrijednu hranu. Kora se skuplja u rano proljee, prije nego drvo prelista. Puno je kvalitetnija i bogatija ljekovitim tvarima mlada kora. U mladoj, svjeoj kori ima vie od 20% hrastova tanina (Acidum quercitanicum), kojeg u staroj kori ima 5-10%, zatim galne kiseline, elagne, floroglucinola, taninskog crvenila, flobena, 5-6% gume, pa masti, smole te pektinskih tvari.ir sadri oko 30% kroba, 6-8 % tanina, mast, eer, kvercitin, limunsku kiselinu i fosfor.

ipurak :

Priprema aja I: od plodova i sjemenki kuvati 5 min u 0.5l vode.Ostaviti da ostoji 10 min . Procijediti i pitiPriprema aja II: 1 kaiku zdrobljenog ipka kuvati 5 min u 3dl vode, dodati 3 lista nane, poklopi i ostavi da ostoji 2 sata, procijediti, zasladi medom i piti poslije veere za dobar san i umjesto vode u toku dana.