URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TRAVARICA – ISTOK OBVEZNI … · iznosi oko 1400 m, a u smjeru sjever-jug oko 1100 m (zapadni rub) i oko 500 m na istočnom rubu zone Travarica-istok

Naručitelj: Republika Hrvatska

Splitsko-dalmatinska županija Grad Trogir

Nositelj izrade:

Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i graditeljstvo

Stručni izrađivač:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TRAVARICA – ISTOK

OBVEZNI PRILOZI - OBRAZLOŽENJE

PRIJEDLOG PLANA

ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU

Zagreb, veljača 2016.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA TRAVARICA ISTOK PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU

Geoprojekt d.d. Opatija 2

Županija Splitsko-dalmatinska županija

Grad Grad Trogir Naziv prostornog plana Urbanistički plan uređenja Travarica istok PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU

OBVEZNI PRILOZI - OBRAZLOŽENJE Odluka Gradskog vijeća o izradi plana: Odluka Gradskog vijeća o donošenju plana: „Službeni glasnik“ Grada Trogira br. 13/13. Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: 15. svibnja 2015. (Slobodna Dalmacija) od 27. svibnja do 26. lipnja 2015. godine Ponovna javna rasprava (datum objave): Ponovni javni uvid održan: _ _ Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Branka Frankić, dipl. ing. građ. ________________________________________ Suglasnost na plan prema članku 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12., 80/13.) Klasa: Urbroj: od Pravna osoba koja je izradila Plan: Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba: Valter Perčić, dipl. ing. geod. ________________________________________ Odgovorni voditelj izrade Plana: Luka Trkanjec, mag. ing. arh. ________________________________________ Stručni tim u izradi Plana: Ivna Grabovac, mag. ing. arh. Gorana Ljubičić, dipl. ing. arh. Vladimir Tutek, dipl. ing. arh. Igor Lončar, mag. ing. aedif. Ante Senjanović, dipl. ing. arh. Martin Zidarić, mag. ing. aedif. Lusiana Iveković, dipl. ing. arh. Luka Trkanjec, mag. ing. arh. Pečat Gradskog vijeća: Predsjednik Gradskog vijeća: Emil Kursan ________________________________________ Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela: ________________________________________ (ime, prezime i potpis)



SADRŽAJ I OBRAZLOŽENJE.........................................................................................................................4 0.UVOD ........................................................................................................................................ 5 1. POLAZIŠTA ............................................................................................................................ 6

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA NASELJA U PROSTORU GRADA ........ 6 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ............................................................................... 6 1.1.2. Prostorno-razvojne značajke ......................................................................................... 7 1.1.3. Prometno-infrastrukturna opremljenost ........................................................................ 7 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline/građevine i ambijentalne vrijednosti i posebnosti .............................................................................................................................. 8 1.1.5. Obveze iz planova šireg obuhvata ................................................................................ 9 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje .......................................................................................... 10

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA .............................................................................. 12 2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA ................................... 12

2.1.1. Demografski razvoj .................................................................................................... 12 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture.................................................................... 12 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura .......................................................................... 13 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti razmatranog dijela naselja ........................................ 13

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA RAZMATRANOG DIJELA NASELJA ............. 14 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina ....................................... 14 2.2.2. Unapređenje uređenja razmatranog dijela naselja i komunalne infrastrukture ............. 15

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ............................................................................... 17 3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA ........................................................ 17 3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA .............................................................................. 17

3.2.1. Stambena namjena ..................................................................................................... 17 3.2.2 Mješovita namjena - pretežno stambena ...................................................................... 18 3.2.3. Javna i društvena namjena .......................................................................................... 18 3.2.4. Gospodarska namjena – poslovna – pretežito trgovačka ............................................ 18 3.2.5. Športsko rekreacijska namjena ................................................................................... 19 3.2.6. Javne zelene površine ................................................................................................. 19 3.2.7. Zaštitne zelene površine ............................................................................................. 19 3.2.8. Groblje ....................................................................................................................... 19 3.2.9. Površine infrastrukturnih sustava ................................................................................ 19

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA ........................................................................................................ 20 3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA .................................................................................... 20

3.4.1. Ulična mreža .............................................................................................................. 20 3.4.2. Promet u mirovanju .................................................................................................... 21

3.5. KOMUNALNA I OSTALA INFRASTRUKTURNA MREŽA ......................................... 22 3.5.1. Pošta i elektroničke komunikacije .............................................................................. 22 3.5.2. Elektroenergetska mreža ............................................................................................ 23 3.5.3. Plinoopskrba .............................................................................................................. 23 3.5.4. Vodoopskrba .............................................................................................................. 24 3.5.5. Odvodnja otpadnih voda............................................................................................. 24 3.5.6. Uređenje voda i zaštita vodnog režima ....................................................................... 25



3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA ....................................... 27 3.6.1. Uvjeti i način gradnje ................................................................................................. 28 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih ambijentalnih cjelina .................................................................................................................................. 28

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ ...................................... 31 3.7.1. Zaštita tla ................................................................................................................... 31 3.7.2. Zaštita zraka ............................................................................................................... 31 3.7.3. Zaštite od buke ........................................................................................................... 31 3.7.4. Zaštita voda ................................................................................................................ 32 3.7.5. Zaštita od požara ........................................................................................................ 32 3.7.6. Zaštita od potresa ....................................................................................................... 33 3.7.8. Nesmetano kretanje invalidnih osoba ......................................................................... 34



I. OBRAZLOŽENJE 0.UVOD Urbanistički plan uređenja „Travarica-istok“ (u daljnjem tekstu: Plan) izrađen je prema Odluci o izradi Plana (SN Grada Trogira br. 13/13, u daljnjem tekstu: Odluka) u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11,50/12 i 80/13, u daljnjem tekstu: ZPUG) i drugom zakonskom regulativom, te na temelju uvjeta i smjernica prostornog plana uređenja Grada Trogira s donesenim izmjenama i dopunama (SN Grada Trogira 03/06, 07/08, 09/09, 11/09 i 5/13, u daljnjem tekstu: PPUG Trogira). Plan se donosi za područje utvrđeno Odlukom kojom se u članku 3. definira: „Obuhvat plana odnosi se na istočni dio MO Travarice, istočno od ulice Dr. Franje Tuđmana te istočne granice građevinskog područja Travarice, sjeverno obuhvaća Jadransku magistralu, južno graniči s obalnim pojasom od autobusnog kolodvora. Veličina naprijed opisanog prostornog obuhvata Plana iznosi 111,54 ha. Ovaj Plan slijedi uvjete i smjernice važećeg PPUG Trogir, uključivo ciljeve i programska polazišta utvrđene Odlukom koji obuhvaćaju:

- „Urbanističkim planom uređenja potrebno je definirati urbana pravila koja predstavljaju sustav uvjeta za gradnju i uređenja područja i građevina određeno u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, stupnjem konsolidiranosti područja te korištenjem i namjenom prostora,

- Primarni ciljevi Plana su određivanje osnovne prometne mreže između osnovnog prometnog koridora D-8 sa sjevera do D-315, a sve kako bi se rasteretio promet oko raskrižja oko autobusnog kolodvora“.

Nositelj izrade Plana je Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i graditeljstvo, koji provodi koordinaciju izrade, rasprava i donošenja plana, uključivo aktivnosti vezano uz dostavu Zahtjeva u skladu s člankom 90 ZPUG (pribavljanje podataka, planskih smjernica i druge dokumentacije od javnopravnih tijela) za potrebe izrade ovog Plana. U okviru pripremnih radova ekipa stručnog izrađivača plana (Geoprojekt d.d. Opatija) provela je obilazak predmetnog područja s invertarizacijom zatečene izgrađenosti prostora, postojećih sadržaja javne namjene te utvrđivanja karakteristika prometnica i komunalne infrastrukture kao podloge za izradu planskog rješenja. Uvodno se može zaključiti da će se ovim Planom, a uvažavajući uvjete mjerodavnih zakona i planova više razine te zatečenog stanja u prostoru obuhvata, odrediti:

- namjenu prostora s organizacijom prometne mreže na način da se rasterete prometnice okocentralnog dijela Trogira – područja uz povijesnu jezgru,

- mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti područja, - uvjete gradnje stambenih i drugih građevina vodeći računa o prometnoj pristupačnosti

prostora, - prostore i koridore prometne i komunalne infrastruktures uvjetima njihovog smještaja u

prostoru. -

Kartografski prikazi Plana izrađuju se u mjerilu 1:2 000 na topografskoj-katastarskoj karti uz korištenje državne orto-foto karte.



1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA NASELJA U PROSTORU GRADA 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Predmetno područje obuhvaćeno Planom nalazi se na sjevero-istočnom dijelu naselja Trogir i obuhvaća površinu od 111,54 ha. Osnovne dimenzije prostora definirane su u rubnim prometnicama: sa južne strane državnom cestom D-315 (ulica Kneza Trpimira), sjevernim rubom državnom cestom D-8, zapadnim rubom do ulice Dr. Franje Tuđmana i istočnim rubom određenim granicom građevinskog područja naselja Trogir utvrđenom u okviru PPUG Trogir, pa orjentacijska veličina prostora u smjeru istok-zapad iznosi oko 1400 m, a u smjeru sjever-jug oko 1100 m (zapadni rub) i oko 500 m na istočnom rubu zone Travarica-istok. Najviša kota unutar razmatranog prostora iznosi oko 60 m.n.m. i nalazi se na sjevernom rubu, pri čemu je čitavo područje u blagom nagibu od oko 7,5% uz nešto veće padove terena na sjeveroistočnom dijelu. Unutar planskog područja prisutni su bujični vodotoci (Krban) smješteni na istočnom dijelu prostora, presjecajući isti u smjeru sjever-jug. Zatečena vegetacija koja predstavlja prirodnu i ambijentalnu vrijednost nalazi se oko i unutar prostora groblja, dok se određena atraktivnija vegetacija nalazi unutar zona višestambenih građevina te na pojedinim parcelama individualnih stambenih građevina. Izgrađenost područja karakterizira naglašena individualna stambena gradnja s uglavnom samostojećim građevinama visine p+1 i p+2. Temeljem provedene prostorne analize može se utvrditi okvirna izgrađenost predmetnog područja s oko 540 individualnih stambenih građevina kapaciteta oko 1620 stanovnika. Taj dio urbanog područja predstavlja prostor niskog urbanog standarda, kako u pogledu veličine parcela i organizacije prostora tako i u pogledu oblikovanja građevina te zastupljenosti zelenih i prometnih površina. Manju zastupljenost u namjenskoj organizaciji prostora vezano uz stanovanje imaju višestambene građevine koncentrirane na jugozapadnom i zapadnom dijelu područja, izgrađene bez jasno definiranog urbanog koncepta s otežanim prometnim pristupom i nedovoljnim parkirališnim površinama. Njihov broj iznosi oko 25 građevina s oko 550 stanova i procjenom od 1650 stanovnika. Visina ovih građevina kreće se u rasponu od p+2 do p+5, a na tim područjima prisutne su ograničene zelene površine. Temeljem naprijed iznesenog pregleda postojeće stambene izgradnje može se utvrditi orijentacijski ukupni broj korisnika stambenih građevina s oko 3270 stanovnika. Sadržaji javne namjene zastupljeni su kroz građevine društvene djelatnosti (škola, dječji vrtić, dom umirovljenika, kino, sportska dvorana, sakralne građevine, udruge i dr.) te uslužne i manje proizvodne (zanatske) i ugostiteljsko-turističke djelatnosti smještene u zasebnim građevinama i dijelom unutar individualnih i višestambenih građevina. Kao dio gospodarske djelatnosti prisutna je ugostiteljsko-turistička djelatnost u okviru individualnog stanovanja gdje se realiziraju kapaciteti turističkog smještaja u kućnoj radinosti.



Unutar razmatranog područja, na neizgrađenim dijelovima prostora između stambenih građevina te u rubnom pojasu uz državnu cestu D-8 prisutno je korištenje površina za potrebe poljoprivredne proizvodnje (staklenici, plastenici i vrtovi). Osnovnu prometnu mrežu za pristup sadržajima i građevinama u zoni Travarica-istok čine sljedeće glavne mjesne i sabirne ulice:

- državna cesta D-315 (ulica Kneza Trpimira), - ulica Dr. Franje Tuđmana (izvan obuhvata Plana, uz zapadnu granicu), - Rimski put, - Ulica Ante Starčevića.

Navedene ulice, osim državne ceste D-315, nemaju zadovoljavajući prometni profil te predstavljaju ograničenje za odvijanje prometa, odnosno utječu na veće preusmjeravanje prometa na ulicu Kneza Trpimira (D-315). Druge ulice (ostale, kolno-pješačke i dr.) imaju nedostatnu širinu (kolnik 3-4,5 m) bez pješačkog nogostupa i druge nezadovoljavajuće prometno-tehničke elemente, te predstavljaju značajno ograničenje za odvijanje prometa unutar razmatranog područja. 1.1.2. Prostorno-razvojne značajke Prostorni obuhvat ovog Plana iznosi 112, 27 ha u okviru kojeg neizgrađeni dio područja Travarica-istok obuhvaća površinu veličine oko 52,98 ha ili 47,19 % površine. Takav prostorni resurs evidentiran kao neizgrađeni dio prostora predstavlja posebnu prostorno-razvojnu značajku jer omogućava daljnje proširenje stanovanja i osnovnih funkcija naselja, kao što su sadržaji javne namjene i gospodarske djelatnosti. Navedeni pretežito neizgrađeni dijelovi područja s većim površinama pogodnim za novogradnju nalaze se uglavnom u pojasu između Rimskog puta i državne ceste D-8, te na istočnom dijelu zone Travarica – istok gdje obuhvaćaju i prostor između Rimskog puta i ul. A. Starčevića. Prostorno razvojni značaj neizgrađenog područja posebno je naglašen na istočnom dijelu prostora uz trasu buduće pristupne ceste za otok Čiovo. Naime, taj budući prometni pravac kao spojnica između D-8 i D-315, uz povezivanje s ulicama Rimski put i A. Starčevića, osigurava visoki standard prometnog pristupa u istočni dio Planom obuhvaćenog prostora, što će rezultirati većom koncentracijom sadržaja i stanovanja, čime se može postići prometno rasterećenje prometnicauz središnji dio grada. Preostali neizgrađeni dijelovi predstavljaju manje enklave između postojećih zona izgradnje te neće značajnije utjecati na razvoj užeg i/ili šireg područja. Izuzetak čini prostor postojećeg skladišta-veleprodaja u zoni Ribola, koji obzirom na veličinu i prostorni smještaj može imati određeni razvojni značaj kroz moguću lokaciju društvenih sadržaja. 1.1.3. Prometno-infrastrukturna opremljenost Prometna opremljenost Dio rubova zone Travarica-istok formiraju postojeće prometnice: državna cesta D-8 sa sjevera, državna cesta D-315 (gradska ulica Kneza Trpimira) na jugu i gradska ulica Dr. Franje Tuđmana (izvan obuhvata Plana) na zapadnom rubu.



Postojeći prometni sustav nije proizašao iz određene urbano-razvojne planske osnove već je dijelom rezultat povijesnog nasljeđa (Rimski put) te ranije provedene parcelacije i izgradnje. Posljedica takvog formiranja ulične mreže rezutira lošom pristupačnosti do unutarnjih dijelova zone s niskim prometnim standardom uz veći prometni „pritisak“ na glavni prometni pravac državnu cestu D-315 koja ostaje glavni distributor prometa za zonu Travarica-istok. Preko gradskih ulica na južnom i zapadnom rubu ostvaruje se prometni pristup na razmatrano područje, dok sa sjeverne strane (državna cesta D-8) nije dopušten pristup građevinama. Glavni dio interne prometne mreže čine ulice logitudinalnog karaktera koje prate izduženi „format“ prostora, a čine ga ulice Rimski put i A. Starčevića sa nezadovoljavajućim prometno-tehničkim karakteristikama (promjenjiva i nedovoljna širina kolnika). Obzirom na izduženost prostora poseban nedostatak postojećeg sustava proizlazi iz nedovoljnog broja kvalitetnih veza između ulica Rimski put, A. Starčevića i D-315. Naime, takve postojeće veze imaju neodgovarajući prometni profil, pa se time onemogućava bolja raspodjela prometa, veća prometna protočnost postojećih ulica i osiguranje transverzalne povezanosti u dubinu prostora. Predmetnim područjem odvijaju se linije javnogradskog i regionalnog autobusnog prometa. Autobusni promet odvija se na prometnicama D-8 i D-315 prema autobusnom terminalu smještenom izvan obuhvata Plana. Parkirališni prostor nije rješavan sustavno pa unutar područja postoji nekoliko parkirališnih površina od kojih su najznačajnije na području višestambenog bloka „Ribola“ i uz gradsko groblje. Drugi parkirališni prostori nalaze se prvenstveno uz i unutar višestambenih zona bez posebne prometne organizacije, pri čemu se manji dio parkirališnog prostora rješava i duž postojećih prometnica. Može se konstatirati da je razmatrano područje nedovoljno opremljeno parkirališnim površinama (bez obzira na veliku zastupljenost individualnog stanovanja), budući da i u zonama niže gustoće naseljenosti nisu podmirene parkirališne potrebe za sve korisnike prostora (turizam – kućna radinost). Infrastrukturna opremljenost Infrastrukturna opremljenost na razmatranom prostoru zadovoljava potrebe postojeće izgradnje. Izgrađeni infrastrukturni sustavi lokalne razine povezani su na sustave šireg gradskog i regionalnog značaja (magistralni telekomunikacijski vod, magistralni vodovod, glavni transportni kanalizacijski kolektor) koji prolaze predmetnim područjem ili su smješteni u neposrednoj blizini (TS 110/35 i 35/10 kV). Trase i vodovi infrastrukturnih sustava prate prometne površine a djelomice su izvedeni kao zračni telekomunikacijski odnosno elektoopskrbni vodovi. Unutar razmatranog područja postoji mogućnost priključka građevina na komunalnu infrastrukturu (vodovod, djelomice kanalizacija, telekomunikacije, elektroopskrba), dok su prometne površine opremljene javnom rasvjetom te djelomice i oborinskom kanalizacijom. Postojeća infrastrukturna opremljenost prostora je (osim u segmentu odvodnje) zadovoljavajuća te osigurava nužan urbani standardi potrebnu zaštitu okoliša. 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline/građevine i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Prirodne i krajobrazne vrijednosti



Unutar predmetnog područja nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti. Određenu prirodnu - krajobraznu vrijednost predstavljaju neizgrađeni rubni dijelovi prostora, uključivo pojedine prostore s kvalitetnijom visokom vegetacijom, koji obuhvaćaju područje gradskog groblja i zonu višestambene izgradnje na jugozapadnom dijelu obuhvata Plana. Osim navedenog unutar prostora je prisutan kultivirani krajolik kao poljoprivredne površine koje su radi poljoprivredne proizvodnje djelomično pokrivene građevinama staklenika i plastenika. Kulturno-povijesne cjeline/građevine Unutar područja obuhvata Plana utvrđeno je temeljem PPUG Trogir i Konzervatorske studije područje zone „B“ kao zaštićene kulturno-povijesne cjeline smještene dijelom na jugozapadnom rubu zone Travarica-istok. Osim navedene kulturno-povijesne cjeline unutar područja ovog Plana nalaze se registrirana i evidentirana kulturna dobra. Navedena kulturna dobra obuhvaćaju: - registrirana kulturna dobra:

- sakralne građevine: crkva Gospe od anđela, crkva Sv. Kuzme i Damjana, crkva Sv. Julijana - Gospe od zdravlja sa grobnom kapelom i grobljem,

- civilne građevine: vila Filipina, - evidentirana kulturna dobra:

- civilne građevine (vila Bjanca), - inženjerske građevine: Rimski put i ostaci rimske centurijacije - arheološko područje.

U cilju očuvanja i zaštite evidentiranih i registriranih kulturnih dobara primjenjuju se mjere zaštite definirane posebnim propisom, uz primjenu posebnih uvjeta nadležne konzervatorske službe. Ambijentalne vrijednosti i posebnosti Postojeća izgrađenost prostora provedena bez pravog urbanog koncepta sa heterogenom izgradnjom (tipologija, gabarit, visina) uz ograničenu zastupljenost izvorne mediteranske arhitekture ili općeg kvalitetnijeg oblikovanja urbanog prostora sa nedovoljnim zelenim površinama unutar urbanog područja nisu rezultirali ambijentalnim vrijednostima i posebnostima. Ipak, određena ambijentalna kvaliteta prisutna je na prostoru gradskog groblja, višestambenog kompleksa na Riboli te na potezu kino-vila Filipina-vila Bjanka, uključivo i ograničeni broj individualnih stambenih objekata sa „prihvatljivom“ arhitekturom te atraktivnijim oblikovanjem okoliša i zelenih površina uz građevinu. 1.1.5. Obveze iz planova šireg obuhvata Važeći i mjerodavni prostorno-planski dokument šireg obuhvata predstavlja PPUG Trogir s donesenim izmjenama i dopunama (SN Grada Trogira br. 03/06, 07/08, 09/09, 11/09 i 05/13). Predmetnim PPUG Trogir određeno je građevinsko područje naselja Trogir i date smjernice za prometno-infrastrukturno opremanje prostora uključivo definiranje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i uvjeta gradnje. Sukladno utvrđenom građevinskom području naselja na razini plana šireg obuhvata, ovim Planom definirati će se unutar granica građevinskog područja zone proširenja izgradnje i njihova namjena. Rješenjem PPUG Trogir određene su smjernice gradnje prometne infrastrukture, pri čemu je za obuhvat ovog Plana značajan prometni pravac za pristup otoku Čiovu koji ujedno predstavlja i



svojevrsni ulaz na prostor obuhvata Plana, ali i na područje naselja Trogir kroz povezivanje prometnih pravaca D-8 i D-315. Definiranjem infrastrukturnih sustava županijskog i gradskog značaja na razini PPUG Trogir utvrđene su glavne infrastrukturne trase i spojne točke na te sustave, čime se definira i omogućava priključivanje lokalnih sustava razmatranog područja. Zaštita prostora koja je u okvirima PPUG Trogir vezana uz predmetno područje odnosi se na prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti. U segmentu prirodnih vrijednosti utvrđeno je da na području Travarica-istok nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti, već se aktivnosti zaštite trebaju usmjeriti na očuvanje i unapređenje krajpbraznih vrijednosti. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti odnosi se na registrirana i evidentirana kulturna dobra što obuhvaća:

- dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline (zona „B“) - sakralne građevine - civilne građevine - infrastrukturne građevine - aeheološka područja.

PPUG Trogir utvrdio je uvjete gradnje za pojedine namjene i vrste građevina. Prilikom izrade plana užeg prostornog obuhvata (UPU Travarica-istok) primjenit će se uvjeti definirani na razini PPUG Trogir, uz mogućnost primjene strožih normativa s ciljem postizanja višeg urbanog standarda i unapređenja stanja u prostoru obuhvata ovog Plana. 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Mogućnosti razvoja predmetnog područja vezane su uz lokalne resurse u zoni Travarica-istok, uključujući i stimulativni učinak atraktivnosti ukupnog područja naselja Trogir kao gradskog središta s društvenim, gospodarskim i kulturno-povijesnim značajem. Jedan od značajnijih preduvjeta koji otvara mogućnosti budućeg razvitka čini raspoloživi neizgrađevi prostor pogodan za realizaciju nove gradnje u svim segmetima namjene (stanovanje, javno-društvene djelatnosti i gospodarstvo). Neizgrađene površine unutar zone Travarica-istok čine 47,19 % Planom obuhvaćenog prostora, što ukazuje na povoljnu mogućnost daljnjeg razvoja temeljenog na raspoloživom neizgrađenom prostoru. Obzirom da neizgrađeni dio razmatranog područja također čini oko 35% ukupnog neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Trogir, taj dio zone Travarica-istok ima i širi značaj vezan uz budući razvoj naselja Trogir. Radi toga se može očekivati da se raspoloživi prostor za novu gradnju koristi osim za potrebe razmatrane zone i za ukupne gradske potrebe u cilju unapređenja razvoja čitavog naselja. Demografski pokazatelji vezani uz naselje Trogir ukazuju da naselje kroz statistički period 2001./2011. godina ima stabilnu demografsku situaciju, tj. zadržava gotovo identičan broj stanovnika (10 907-10 818) bez porasta koji bi pratio značaj tog središnjeg naselja. Takav trend proizlazi iz realizirane stambene izgradnje na neposrednom okolnom području drugih naselja čije je stanovništvo radi njihove blizine gravitira prema Trogiru u pogledu korištenja javno-društvenih djelatnosti i drugih usluga razvijenih u tom središnjem naselju. Raspoloživi prostor u zoni Travarica-istok pruža mogućnost za realizaciju dodatnog stambenog prostora na oko 60-65% neizgrađene površine, čime se omogućava smještaj oko 4100 novih stanovnika u budućim zonama individualnih stambenih i višestambenih građevina.



Unutar 10-15% neizgrađene površine zone Travarica-istok osigurati će se smještaj određenih javnih i gospodarskih djelatnosti čime se otvaraju mogućnosti gradnje javno-društvenih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih građevina koje trebaju osigurati bolju funkcionalnost prostora, viši urbani standard i dodatnu zaposlenost stanovništva. Preostalih 20-25% površine otpada na razvoj prometno-komunalnih i zelenih površina. Ograničenja razvoja proizlaze iz nerazvijenosti prometne mreže i njezinog nedovoljnog prometno-tehnočkog standarda (velik broj prometnica je širine ispod 4,5 m bez pješačkog nogostupa) što ograničava pristup na pojedine izgrađene i neizgrađene dijelove razmatranog područja. Također, ograničena izgrađenost komunalne infrastrukture samo na jače izgrađenim dijelovima zone Travarica-istok uvjetuje opremanje neizgrađenih dijelova prije početka realizacije nove gradnje. Pozitivnu okolnost u rješavanju prometnog pristupa zoni Travarica-istok predstavlja buduća realizacija prometnog pristupa za otok Čiovo, čija trasa ujedno povezuje državnu cestu D-8 s glavnim prometnicama zone: Rimskim putem, Ul. A. Starčevića i državnom cestom D-315. Time se otvara mogućnost direktnog prometnog pristupa istočnom dijelu razmatranog područja, čime ti prostori dobivaju znatno povoljnije mogućnosti daljnjeg razvoja.



2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA 2.1.1. Demografski razvoj Zona Travarica-istok predstavlja jedno od gradskih područja na kojemu se prostorno uređenje provodi kao sastavni dio ukupnog razvoja naselja Trogir, pa se i demografski razvoj odvija u okvirima gradskog prostora kao prostorno-funkcionalne i urbane cjeline. Demografska kretanja na području naselja Trogir u prošlom statističkom desetgodišnjem razdoblju (2001.-2011.) ne pokazuju veće promjene pa se može zaključiti da se zadržava gotovo konstantan broj s oko 11000 stanovnika (2001.= 10 907, 2011.= 10 818). Unutar razmatranog područja analizom je utvrđen orjentacijski broj oko 3270 stanovnika što čini oko 30% ukupnog stanovništva naselja Trogir. Budući demografski razvoj s povećanjem broja stanovnika osigurati će se proširenjem zona stanovanja na dio danas neizgrađenog područja Travarica-istok, na kojemu se može osigurati smještaj oko 4100 novih stanovnika. 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Prostorna struktura Planom obuhvaćeno područje izgrađeno je na oko 53% svoje površine, što znači da buduće uređenje prostora neće značajnije promjeniti prostornu i namjensku strukturu. Međutim i unatoč ograničenom prostoru za buduće zahvate uređenja u zoni Travarica-istok isti mogu doprinjeti boljoj funkcionalnosti naselja i povećanju urbanog standarda razmatranog i šireg područja, pa se naglašavaju sljedeći ciljevi prostornog razvoja:

- planiranje sadržaja javne namjene gradskog značaja, - osiguranje dodatnih stambenih kapaciteta kao zadovoljenje gradskih potreba za

smještajem novog stanovištva, odnosno kao zamjenskog stambenog prostora ili radi povećanja stambenog standarda,

- povećanje urbanog standarda u pogledu javnih površina te prometne i komunalne infrastrukture,

- povećanje prostornog i oblikovnog standarda kod formiranja novih urbanih poteza ili cjelina,

- definiranje razvojnih područja lokalnih centara kao zona od posebnog gradskog interesa,

- smještaj zona s koncentracijom sadržaja i korisnika na način da se osigura prometno rasterećenje centralne zone oko povijesne jezgre i postojećeg pristupa otoku Čiovu kroz korištenje pogodnosti blizine novog spojnog prometnog pravca D-8/ D-315,

- ostvarenje zaštite prirodno i kulturno-povijesnih vrijednosti. Gospodarska struktura Dio ukupnog prostornog uređenja razmatrane zone čine i nova područja gospodarske namjene koja u okviru iskorištenja neizgrađenih površina učestvuju s oko 5%. Odabrana gospodarska struktura na prostoru Travarica-istok obuhvaća:

- građevine gospodarske djelatnosti na zasebnim građevinskim česticama,



- gospodarske djelatnosti smještene na stambenoj građevnoj čestici uz ili u sklopu stambene građevine.

Zone gospodarske namjene smještene na zasebnim česticama namjenski se usmjeravaju prema sadržajima sukladnim razvojnim potrebama naselja vezano uz poslovnu i ugostiteljsko-turističku djelatnost. Međutim, obzirom na interpolaciju gospodarskih djelatnosti unutar urbane strukture s naglašenim stanovanjem, gospodarske djelatnosti trebaju biti prihvatljive za okoliš te ne smiju svojim djelovanjem ugrožavati okolne prostore. 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura Prometna infrastruktura Postojeća prometna situacija je nezadovoljavajuća te ima svoj negativni odraz i na gradski prometni sustav preko državne ceste D-315 u funkciji glavne mjesne ulice (ul. Kneza Trpimira), posebno u dijelu oko povijesne jezgre. Ciljevi razvoja prometne infrastrukture postižu se kroz gradnju novih prometnica (posebno onih gradskog značaja-glavnih mjesnih i sabirnih ulica), rekonstrukciju (proširenje) postojećih gradskih ulica, izgradnju površina za promet u mirovanju te prometno povoljnijim smještajem novih namjena. Realizacija naprijed navedenih ciljeva postiže se putem:

- izgradnje novog cestovnog pristupa za otok Čiovo sa povezivanjem na gradske ulice: Rimski put, ul. Ante Starčevića i ul. Kneza Trpimira (D-315)

- rekonstrukciju glavnih longitudinalnih prometnica – sabirnih ulica (Rimski put i ul.Ante Starčevića) i izgradnja novih prometnica u rangu ostalih ulica koje povezuju glavne pravce (sabirne ulice) ili osiguravaju pristup do novih zona izgradnje

- smještaj višestambenih struktura i sadržaja javne namjene bliže novom ulazu na urbano područje (novi pristup za otok Ćiovo), odnosno uz rekonstruirane-proširene-planirane longitudinalne prometnice povezane s tim novim cestovnim pristupom, a u cilju prometnog rasterećenja centralne zone i ceste D-315

- izgradnja javnih parkirališnih prostora uz postojeće javne sadržaje (groblje), planirane sadržaje javne namjene i uz zone višestambene namjene

Komunalna infrastruktura Unutar predmetnog područja zadržavaju se trase komunalne infrastrukture gradskog značaja – magistralni telekomunikacijski kabel, magistralni vodovod (uz djelomično izmještanje) i glavni transportni cjevovod otpadnih voda kao dijelovi širih regionalnih sustava. Mreža elektroopskrbe (osim manjeg prolaza planiranog zračnog 110 kV dalekovoda) ima pretežito lokalni-zonski značaj s daljnjim razvojem u funkciji osiguranja dostatnih kapaciteta električne energije za potrebe korisnika zone. 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti razmatranog dijela naselja Postojeće prostorne posebnosti predmetnog područja obuhvaćaju prvenstveno kulturno-povijesne vrijednosti koje imaju širi gradski značaj, a sastoje se od:

- zaštićenog područja kulturno-povijesne cjeline, zone „B“ - registriranih i evidentiranih kulturnih dobara (sakralne, civilne i inženjerske građevine

te arheološko područje)



Zaštićene prirodne vrijednosti kao prostorne posebnosti ovog područja koje imaju širi značaj nisu zastupnjene unutar zone Travarica-istok. Na tom području postoje određene krajobrazno-ambijentalne kvalitete (visoka vegetacija uz groblje i unutar višestambenih zona na jugozapadnom dijelu obuhvata Plana), dok planskim rješenjem i propisanim urbanim standardima treba osigurati stvaranje novih zelenih površina smještenih unutar i uz sadržaje javne namjene i prometne pravce, te u sklopu zona stanovanja. Druge prostorne posebnosti ovog dijela naselja, osim naprijed navedenog, ali u negativnom smislu, obuhvaćaju zatečenu urbanu strukturu. Naime, postojeća urbana struktura predstavlja stihijski način korištenja prostora bez vidljivog urbanog koncepta, pa uz neadekvatno oblikovanje građevina te nedostatak potrebnog urbanog standarda postoji nužna potreba uspostavljanja nove prostorne i funkcionalne organizacije ove zone s drugim urbanim konceptom formiranja funkcionalnih i oblikovnih cjelina u prostoru s cjelovitim oblikovnim pristupom, čime će se u određenoj mjeri doprinjeti atraktivnosti pojedinih dijelova prostora i ostvarenju njihovih posebnosti unutar šireg područja naselja Trogir. 2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA RAZMATRANOG DIJELA NASELJA 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina Pretežiti dio zone Travarica-istok je izgrađen (59,29 ha-53%), pa je za daljnji razvoj i uređenje prostora preostalo oko 52,98 ha ili oko 47,19% površine obuhvaćene ovim Planom. Neizgrađeno područje smješteno je uz sjeverni rub prostora(iznad Rimskog puta) te na istočnom dijelu obuhvata Plana. Racionalno korištenje prostora ostvariti će se dijelom kroz dovršenje visokokonsolidiranih i konsolidiranih dijelova zone Travarica-istok interpolacijom nove gradnje unutar tih dijelova urbane strukture, kao i izgradnjom novih struktura na niskokonsolidiranim i neizgrađenim dijelovima prostora. Pokazatelji racionalnog korištenja prostora iskazuju se putem broja stanovnika i postignute gustoće naseljenosti, što ukazuje na ostvarenje potrebne racionalnosti i to:

- broj stanovnika Trogira (2011.) 10 818 - veličina izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Trogir 281,76 ha - gustoća naseljenosti u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Trogir 38,39 st/ha

- orijentacijski broj postojećih stanovnika zone Travarica-istok 3270 - veličina zone Travarica-istok 111,54 ha - prosječna postojeća gustoća naseljenosti unutar obuhvata Plana G=29,13 st/ha - prosječna gustoća naseljenosti u izgrađenom dijelu zone iznosi G=55 st/ha - planirano moguće povećanje broja stanovnika u obuhvatu Plana 4100 - ukupni broj stanovnika u obuhvatu Plana 7370 (cca 7400) - gustoća naseljenosti unutar obuhvata Plana (planirana) G=65,91 st/ha - postojeće neizgrađeno područje unutar obuhvata Plana 52,98 ha - gustoća naseljenosti u neizgrađenom dijelu obuhvata Plana G=77,39 st/ha

Naprijed prikazane uspordbe prosječnih gustoća naseljenosti na ukupnom području naselja Trogir i unutar zone Travarica-istok ukazuju na znatno veće gustoće u zoni Travarica-istok što ukazuje na strukturu izgradnje koja rezultira višom razinom racionalnosti korištenja prostora na tom dijelu naselja.



Postizanje iskazane racionalnosti korištenja prostora rezultira iz obilježja planirane strukture i odnosa u novim stambenim strukturama, gdje višestambene građevine, unatoč što zauzimaju samo oko 25% neizgrađene površine, svojim kapacitetom stanovanja odnosno brojem stanovnika učestvuju sa više od 70% (oko 3000 novih stanovnika). Kod obilježja izgrađenih struktura dominira individualna stambena gradnja koja obuhvaća oko 95% postojećih građevina. Kod novih zona stambene izgradnje procjenjuje se da će individualno stanovanje angažirati oko 75%, a višestambena gradnja samo oko 25% neizgrađenog dijela stambene namjene, pa se time i kod planskog rješenja i nadalje zadržava pretežitost individualnog stanovanja. Novi sadržaji javne namjene smještavaju se uz područja postojeće ili nove koncentracije stanovnika na prometno pristupačnim lokacijama. Postojeće krajobrazne kvalitete su vrlo ograničene i vežu se uz višestambene zone i prostor groblja. Planom će se osigurati novi prostori i potezi uređenog i zaštitnog zelenila što će značajno dopuniti postojeće krajobrazne vrijednosti. Unutar razmatranog područja nema zaštićenih prirodnih vrijednosti, pa se ciljevi unapređenja prirodnog okoliša odnose na povećanje postojećeg zelenog fonda i stvaranja funkcionalnih zelenih površina (javni parkovi) kao zasebne površine ili u sklopu drugih namjena, čime će se unaprediti krajobrazne karakteristike i funkcionalnost urbanog područja. Postojeće kulturno-povijesne vrijednosti štititi će se kroz adekvatnu namjenu površina i način korištenja prostora uz uvjet primjene posebnih konzervatorskih uvjeta kod svih zahvata u prostoru vezanih uz lokacije kulturno-povijesnih cjelina i građevina. Obzirom na zatečenu izgrađenost prostora na gotovo 53% površine zone Travarica-istok, te njegovu neadekvatnu prostorno-funkcionalnu organizaciju i vrlo heterogeno oblikovanje građevina, nužno je kroz novu gradnju i nove sadržaje javne namjene ostvariti pojedine prostorne cjeline (lokalne centre) u kojima će se kroz smještaj značajnijih sadržaja javne namjene i atraktivniju organizaciju urbanog prostora te primjenu viših prostornih standarda uz ujednačeno oblikovanje građevina postići određene nove ambijentalne kvalitete. 2.2.2. Unapređenje uređenja razmatranog dijela naselja i komunalne infrastrukture Unapređenje uređenja predmetnog dijela naselja Trogir obuhvaćenog ovim Planom provesti će se prvenstveno na neizgrađenim dijelovima predviđenim za novu gradnju, dok se samo djelomična poboljšanja mogu ostvariti u okviru izgrađenog dijela kroz ograničenu interpolaciju novih građevina (stanovanja i sadržaja javne namjene) te poboljšanje prometnog i komunalno infrastrukturnih sustava. Nova kvaliteta urbanog prostora postići će se na neizgrađenim dijelovima primjenom viših urbanih standarda kod izgradnje građevina, uređenja javnih površina i opremanja potrebnom prometnom i komunalnom infrastrukturnom mrežom. Viši urbani standard ostvaruje se prvenstveno planskom organizacijom urbanog prostora, formiranjem „žarišnih“ točaka u prostoru (zone lokalnih centara) te primjenu urbanih pravila za gradnju i uređenje prostora koja se odnose na:



- uvođenje višeg standarda kod određivanja uvjeta gradnje (veličina građevne čestice, intenzitet izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice, udaljenost od međa, osiguranje parkirališnog prostora i dr.)

- povećanje učešća zelenih površina kao javnih prostora i u okvirima građevnih čestica - osiguranje pristupa svim građevinama preko javne prometne površine primjerene širine - realizaciju prometnica (u novim zonama i kod pristupa lokalnim centrima) s

povoljnijim prometno-tehniočkim karakteristikama (prvenstveno širinom) Unapređenje u segmentu komunalne infrastrukture odnose se prvenstveno na njezinu dogradnju i proširenje na izgrađena i nova područja izgradnje, uključivo potrebe rekonstrukcije. Planom se ograničava gradnja na područjima bez izgrađene infrastrukture, što se posebno odnosi na višestambene građevine te sadržaje javne namjene (javno-društvene, rekreacijske, poslovne i ugostiteljsko-turističke građevine) te se za takva područja uvjetuje minimalna opremljenost prostora s komunalnom infrastrukturom koja obuhvaća mrežu vodoopskrbe, odvodnje otpadnih i oborinskih voda, elektroopskrbe s javnom rasvjetom te elektroničkih komunikacija, a sve građevine se obvezno priključuju na naprijed navedene sustave komunalne infrastrukture.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Program gradnje i uređenja prostora napravljen je na osnovu analize postojećeg stanja i razvojnih mogućnosti te obveza iz Prostornog plana uređenja Grada Trogira. Područje obuhvata Plana namijenjeno je uglavnom stambenoj (S) te mješovitoj – pretežito stambenoj (M1) namjeni, koje unutar predviđenog prostora preferiraju stambenu i ostale prateće funkcije. 3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Površine unutar obuhvata razgraničene su i označene bojom i planskim znakom kako je to prikazano u grafičkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj 1. - KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000 i to:

1. Stambena namjena S

2. Mješovita namjena - pretežito stambena M1

3. Javna i društvena namjena - socijalna D2 - predškolska D4 - školska D5 - kulturna D7 - vjerska D8

4. Gospodarska namjena – poslovna - pretežito trgovačka K2

5. Športsko-rekreacijska namjena R1

6. Javne zelene površine - javni park Z1 - igralište Z2

7. Zaštitne zelene površine Z

8. Groblje +

9. Površine infrastrukturnih sustava - prometnice IS - parking IS2

3.2.1. Stambena namjena Na površinama stambene namjene (S) dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati:

- stambene građevine, - parkove, sportska i dječja igrališta, - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje.



U dijelu obuhvata Plana sjeverno od ulice Rimski put, na površinama stambene namjene također je dopušteno gospodarske sadržaje vezane za poljoprivrednu proizvodnju i agro-turizam, kao što su vinski podrum, kušaonica vina i poljoprivrednih proizvoda i sl. Unutar površina stambene namjene (S) stambene građevine mogu se graditi kao individualne – jednoobiteljske i višeobiteljske. 3.2.2 Mješovita namjena - pretežno stambena Na površinama mješovite - pretežno stambene namjene (M1) dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati:

- stambene građevine, - stambeno-poslovne građevine, - športsko-rekreacijske građevine i igrališta, - parkove, sportska i dječja igrališta, - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje.

U sklopu stambeno-poslovnih građevina unutar zona mješovite namjene (M1) moguć je smještaj sadržaja koji prate stanovanje (javne i društvene djelatnosti) te poslovnih djelatnosti koji ne ometaju stanovanje na način da stvaraju buku i prašinu, zagađuju zrak i tlo iznad dopuštenih vrijednosti ili zahtijevaju teški transport:

- tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: različite kancelarije, uredi, biroi, ateljei i druge slične djelatnosti, pogoni sa čistim i tihim tehnološkim postupcima,

- obrtničke djelatnosti, - ugostiteljske djelatnosti (bez glazbe na otvorenom), - trgovačke djelatnosti (trgovački sadržaji do 400 m2 ukupne građevinske (bruto) površine), - zanatsko-servisne djelatnosti - uslužne i slične djelatnosti; - turističke usluge u sklopu stambenih jedinica koje građani pružaju u svojim

domaćinstvima (soba, apartman i sl.). Unutar površina mješovite namjene - pretežno stambene (M1) stambene i stambeno-poslovne građevine mogu se graditi kao individualne (jednoobiteljske, višeobiteljske) i višestambene. 3.2.3. Javna i društvena namjena Površine za javnu i društvenu namjenu (D) dijele se na:

- socijalne D2, - zdravstvene D3, - predškolske D4, - školske D5, - kulturne D7, - vjerske D8.

Na površinama javne i društvene namjene dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati građevine za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika grada i gravitacijskog područja te županijske i državne institucije. Također je moguće uređenje parkova i dječjih igrališta, kao i uređivanje prostora za prateće ugostiteljske, poslovne, trgovačke i uslužne namjene, koji mogu obuhvatiti do 30% GBP-a. 3.2.4. Gospodarska namjena – poslovna – pretežito trgovačka



Na površinama poslovne namjene – pretežito trgovačke (K2) dozvoljeno je graditi, rekonstruirati i održavati građevine za uslužne i trgovačke djelatnosti, kao što su:

- trgovački centri, - prodavaonice za svakodnevnu potrošnju i specijalizirane prodavaonice, - ugostiteljski sadržaji bez smještaja (restoran, kafić izložbeno-prodajni saloni, i sl.), - benzinske crpke.

3.2.5. Športsko rekreacijska namjena Na površinama športsko rekreacijske namjene (R1) grade se, rekonstruiraju i održavaju slijedeće građevine:

- otvorena i natkrivena igrališta za rekreaciju, - otvoreni i natkriveni bazeni i plivališta, - dvorane za rekreaciju.

3.2.6. Javne zelene površine Javne zelene površine u naselju razgraničavaju se na:

- javni park - Z1, - igralište - Z2.

Javni park je javni prostor oblikovan planski raspoređenom visokom i niskom vegetacijom namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju, koji se uređuje prema posebnom projektu. Dječja igrališta uređuju se na Planom utvrđenim lokacijama. Ove površine uređuju se prema posebnom projektu, te se osim pješačkih površina i uređenog prostora za igru djece preostali dio oblikuje kao javni park. 3.2.7. Zaštitne zelene površine Zaštitne zelene površine (Z) smještaju se između prometnih površina i drugih namjena ili se predviđaju radi zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka i dr.). Na njima se mogu graditi građevine i trase komunalne infrastrukture, te postavljati jednostavne građevine (kiosci, nadstrešnice, info-panoi i sl.). 3.2.8. Groblje Planom se određuje završenje uređenja postojećeg groblja (+) u skladu s potrebama naselja i uvjetima zaštite memorijalnog područja s postojećim građevinama u statusu kulturnog dobra, prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Na prostoru groblja u obuhvatu Plana mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine: kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) te potrebna prometna i komunalna infrastruktura. 3.2.9. Površine infrastrukturnih sustava Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine na kojima se mogu graditi prometnice, javna parkirališta, linijske i površinske građevine za promet, trafostanice, te komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture.



Manje infrastrukturne građevine mogu se graditi u zonama drugih namjena, u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja. 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 111,54 ha, a razdijeljena je na pojedine namjene sukladno donjoj tablici:

Namjena Površina (ha) Udio (%) stambena (S) 41,51 37,21 mješovita (M1) 35,51 31,84 javna i društvena (D) 4,04 3,62 gospodarska - poslovna (K) 1,47 1,32 športsko-rekreacijska (R1) 1,43 1,28 javne zelene površine (Z1, Z2) 3,25 2,91 zaštitne zelene površine (Z) 6,23 5,59 infrastrukturni sustavi - javne prometne površine IS - javna parkirališta IS2

14,12

1,67

12,66

1,50 groblje 2,31 2,07 UKUPNO 111,54 100 3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PROMET u mjerilu 1:2 000. 3.4.1. Ulična mreža Prometna mreža u većoj mjeri poštuje trase postojećih puteva, koje treba privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija. Prioritet imaju prometnice koje će u kratkom razdoblju doprinijeti funkcioniranju dijelova naselja, kao što su Ulica dr. Ante Starčevića i Rimski put. Izgradnjom nove pristupne ceste s Jadranske magistrale (D-8) do Ulice kneza Trpimira otvara se mogućnost rasterećivanja postojećih prometnica i stvaranje zaokruženog prometnog prstena glavnih mjesnih ulica na širem području Travarice. Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase planiranih i postojećih dionica glavnih mjesnih, sabirnih i ostalih ulica prema slijedećim kategorijama:

Državna cesta D-8: Jadranska magistrala, prolazi uz sjevernu granicu obuhvata Plana i zadržava se u postojećem profilu, uz mogućnost rekonstrukcije prema posebnom projektu. Državna cesta odvojena je zaštitnim zelenim pojasom od ostatka obuhvata, a pristup na istu ima jedino postojeća bezinska crpka. Glavne mjesne ulice: Ulica kneza Trpimira (D-315), planirana spojna cestu D-8/D-315 i Rimski put zapadno od navedene spojne ceste. Načelne širine 12,0 m (2,5+3,5+3,5+2,5),



minimalno 9,0 m (1,5+30,+3,0+1,5), s obostranim nogostupom i, gdje god ga je moguće urediti, zaštitnim zelenim pojasom. Sabirne ulice: Ulica dr. Ante Starčevića, Ulica dr. Franje Tuđmana i Rimski put istočno od spojne ceste D-8/D-315. Minimalne širine 9,0 m (1,5+3,0,+3,0+1,5) sa obostranim nogostupom, a iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja, uz područja određena za urbanu sanaciju, mogu biti i užeg profila sa jednostranim nogostupom, ali ne manje od 7,5 m. Ostale ulice: glavnina ostalih prometnih površina unutar obuhvata. U neizgrađenim dijelovima naselja širine 9,0 m (1,5+3,0,+3,0+1,5), dvosmjerne s obostranim nogostupom. U izgrađenim dijelovima naselja profil za dvosmjerni promet sa jednosmjerni nogostupom iznosi minimalno 7,5 m (2,0+2,75+2,75), a za jednosmjerni promet s jednostranim nogostupom 5,0 m (1,5+3,5). Kolno-pješačke površine: postojeće prometne površine koje se ne mogu rekonstruirati unutar zadovoljavajućeg profila, ili s nogostupima za odvajanje pješačkog prometa od kolnika. Planom su prikazane samo najznačajnije kolno-pješačke ulice koje se rekonstruiraju ili zadovoljavaju standard minimalne širine od 3,0 m. Pješačke površine: sve postojeće površine širine manje od 3,0 m. Gradnja građevina uz pješačke ulice, odnosno na dijelovima gdje je širina prometnice manja od 3,0 m nije dozvoljena, već se postojeće građevine samo mogu rekonstruirati u okviru postojećeg gabarita bez promjene namjene ili povećanja broja funkcionalnih cjelina.

Prometna (ulična) mreža postavljena je tako da sve građevne čestice budu dostupne opskrbnim i servisnim vozilima, osobnim vozilima, biciklistima i pješacima. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije svih javnih prometnih površina uvjetuje se izvedba bez urbanističko - arhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju. 3.4.2. Promet u mirovanju Potreban broj parkirališnih mjesta u javnom korištenju iznosi 10% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na pojedinačnim česticama za stambenu gradnju (u zonama S i M1). Prema odredbama ovog Plana na pojedinačnim česticama potrebno je osigurati 1-2 parkirališna mjesta po stambenoj jedinici, ovisno o veličini iste. Očekivani broj stambenih jedinica i potreban broj parkirališnih mjesta dan je u sljedećoj tablici: NAMJENA STAMBENA

NAMJENA (S) MJEŠOVITA

NAMJENA (M1) POVRŠINA (ha) 41,51 35,51 OČEKIVANI BROJ STAMBENIH JEDINICA 2100 2000 POTREBAN BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA (prosjek 2,0 PM)

4200 4000

MINIMALAN BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA U JAVNOM KORIŠTENJU (10%)

420 400

Iz izračuna slijedi da je Planom potrebno osigurati ukupno 820 parkirališnih mjesta u javnom korištenju. Međutim, u slučajevima izgradnje građevine unutar zaštićene povijesne cjeline ili u njezinom kontaktnom području, odnosno prilikom izgradnje u izgrađenim dijelovima naselja kada se ne može osigurati uvjetovani broj parkirališnih mjesta na čestici, potrebna privatna parking mjesta može se delegirati na javne parkirne površine. Za ta dodatna mjesta treba osigurati 20%



parkirnih/garažnih mjesta u javnom korištenju. Prema aproksimativnom izračunu, koji se bazira na gradnji u dijelovima obuhvata pod urbanističkom sanacijom, ukupan broj ovih dodatnih mjesta iznosi: Površina dijela obuhvata pod sanacijom (ha) 11,19 ha Očekivani broj novih stambenih jedinica 300 Potreban broj parkirališnih mjesta (prosjek 1 PM) 300 Procjenjeni broj PM koji će se izvesti na javnim površinama

60

Dodatnih 20% u javnom korištenju 15 Iz prikazanih izračuna slijedi da planirani ukupni broj javnih parking mjesta na parkirališnim površinama treba iznositi 835 mjesta. Ukupna površina postojećih i planiranih javnih parkirališta unutar obuhvata Plana iznosi cca 16 700 m2, što uzimajući kao normativ površinu od 20 m2 po jednom parkirnom mjestu, zadovoljava potreban broj od 835 parkirnih mjesta. 3.5. KOMUNALNA I OSTALA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.5.1. Pošta i elektroničke komunikacije Sustav elektroničkih komunikacija prikazan je na kartografskom prikazu broj 2B PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE u mjerilu 1 : 2.000. Za priključenje korisnika unutar obuhvata Plana na javnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u profilu prometnica, prema izvedbenim projektima koje treba izraditi u procesu projektiranja planiranih prometnica. Nadležna pravna osoba s javnim ovlastima će u izgrađenu distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele i završiti ih u distribucijskim točkama – kabelskim ormarima na svakoj građevini. Trasa DTK je, u pravilu, planirana u pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu, unutar koridora prometnica, redovito na suprotnoj strani u odnosu na elektroenergetske instalacije. Mjesto i način priključivanja površina na telekomunikacijsku mrežu odredit će se izvedbenim projektom telekomunikacijske mreže ili uvjetima koje daje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, potrebno je odrediti ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima, bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće. Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne baštine uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture određivati moguće lokacije za postavljanje mikro baznih stanica i pripadajućih malih antena (obojenih bojom kao podloga na koju se učvršćuje tako da bude što manje uočljiva) u cilju pokrivanja takovih područja signalom mobilnih komunikacija. Za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika.



3.5.2. Elektroenergetska mreža Eletrkoenergetska visokonaponska i srednjenaponska mreža prikazana je na kartografskom prikazu broj 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROENERGETSKI SUSTAV u mjerilu 1 : 2.000. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba poštivati uvjete za zaštitne pojaseve, kako su propisani u donjoj tablici: Podzemni kabeli Postojeći Planirani KB 110 kV 5 m 10 m KB 35 kV 2 m 5 m KB 10 kV 2 m 5 m Nadzemni (zračni) dalekovod Postojeći Planirani DV 110 kV 40 m 50 m DV 35 kV 30 m 30 m DV 10 kV 15 m 15 m U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 10 (20) kV planirano je:

- zamjena postojećih vodova i rekonstrukcija postojećih trafostanica, - izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV i izgradnja podzemne

niskonaponske mreže prema razvodnim ormarima sukladno potrebama potrošača, - povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranja

mogućnosti dvostranog napajanja - izgradnja razvodnih ormara za priključak više građevina na elektroenergetsku

(niskonaponsku) mrežu. Trase priključnih dalekovoda 10 (20) kV određuju se projektnom dokumentacijom i posebnim uvjetima nadležnih insitucija nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, priključni dalekovodi 10 (20) kV vode se ispod javnih površina. Transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine (samostojeće) ili ugrađene u sklopu objekta, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja, a naročito u zonama zaštite kulturnih dobara prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Lokacije planiranih trafostanica i trase priključnih dalekovoda orijentacijske su naravi i mogu se izmijeniti, a biti će točno utvrđene lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa, a takve izmjene ne smatraju se odstupanjem od ovog Plana. Javna rasvjeta izvodi se u sklopu podzemne niskonaponske mreže na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće mreže. Niskonaponska mreža javne rasvjete u planiranim zonama će se izvoditi podzemnim kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se dozvoljava nadzemno izvođenje na betonskim ili čeličnim stupovima sa izoliranim kabelskim vodičima. 3.5.3. Plinoopskrba PPUG-om Grada Trogira određen je razvitak plinskog sustava i smještaj mjernoredukcijske stanice MRS Trogir, iz koje je predviđena opskrba plinom preko srednjetlačne plinske mreže radnog tlaka max 40 bar. Ovaj Plan ne predviđa direktno izgradnju i razvod plinske mreže unutar obuhvata, ali



omogućava polaganje plinovoda unutar javnih prometnih površina, temeljem temeljem studija i projekta kojima će se definirati trase vodova i građevine (redukcijske i mjerno-redukcijske stanice) unutar plinske mreže. 3.5.4. Vodoopskrba Trase cjevovoda i lokacije vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2D - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA u mjerilu 1 : 2.000. Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenja vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata. Za potrebe opskrbe vodom predmetnog područja lokalna mreža povezuje se na magistralni vodovod Solin-Kaštela-Trogir-Seget i vodospremu „Pantama“. Opskrbu novih zona pitkom vodom potrebno je osigurati iz dva smjera prstenastim sustavom radi ujednačenja tlaka u mreži. Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima gradskih ulica. Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode. Lokalna vodovodna mreža, kod radova rekonstrukcije ili kod polaganja novog dijela mreže, ukapa se najmanje 80 cm ispod površine tla i izvodi sa minimalnim profilom Ø 100 – 160 mm, a prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća. Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata uz javne prometnice prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Najveća međuudaljenost protupožarnih hidranata iznosi 80 metara, a najmanji presjek dovodne priključne cijevi iznosi 100(80) mm. 3.5.5. Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu br. 2E - PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ODVODNJA OTPADNIH VODA I UREĐENJE VODOTOKA u mjerilu 1 : 2.000. Planom je predviđen razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode. Sustav odvodnje otpadnih voda sastoji se od gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te crpnih stanica dok se odvodnja oborinskih voda rješava samo putem gravitacijskih cjevovoda. Do realizacije sustava javne odvodnje sa uređajima za pročišćavanje moguća je realizacija pojedinačnih objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda. Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine se moraju spojiti na kanalizacijsku mrežu. Građevine javno-društvene (D) ili gospodarske-poslovne (K) namjene trebaju se priključiti na



postojeću kanalizacijsku mrežu ili izgraditi vlastitu kanalizaciju i uređaj za zbrinjavanje otpadnih voda (bio-disk ili sl.) sa ispustom u recipijent. Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda izvesti od poliesterskih, PVC ili sl. cijevi. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja Plana treba riješiti u smjeru priobalnog glavnog kolektora koji se nalazi izvan obuhvata. Otpadne vode iz objekata ispuštati će se u kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana. Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, sukladno svim važećim propisima. Oborinsku kanalizaciju potrebno je izvesti od poliesterskih, PVC i sl. cijevi prema hidrauličkom proračunu. Oborinske vode s krovova i terasa, parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u oborinsku kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki sa ugrađenim taložnikom, te gdje god je moguće, koristiti kao tehnološku vodu. Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja. Sve borinske vode treba odvesti oborinskom kanalizacijom te nakon obrade upustiti u morski akvatorij kao recipijent, ili u korita bujičnih vodotoka. Oborinske vode čestica i građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine već ih treba prihvatiti kanalizacijskom mrežom ili oborinskim kanalima. Do izgradnje mreže oborinske kanalizacije,oborinske vode sa građevne čestice treba putem upojnih bunara i zelenih površina prihvatiti na samoj čestici bez usmjeravanja na javne prometne površine. Minimalni dozvoljeni profil cijevi je DN 250 (iznimno DN 200, ali samo za sanitarne otpadne vode), minimalni pad 2 ‰, a maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u kanalu za pojedine cijevne materijale. Veće padove treba riješiti kaskadama. Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom. Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan. Sve građevine trebaju biti priključene na sustav javne odvodnje. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima i Zakonom o vodama. 3.5.6. Uređenje voda i zaštita vodnog režima Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas može smanjit do 3,0 m širine, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti



nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka. Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu "javno vodno dobro" iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno -planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora. ne isključuje se regulacija ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armirano betonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeli oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja "čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka. Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodoka (trapezno obloženo korito, betonska kineta i si.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3.0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo



određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje. Potrebno je i riješiti uljev bujica u more u obliku otvorenih ili natkrivenih armirano-betonskih kineta koje će omogućiti nesmetano propuštanje mjerodavno velikih voda u uvjetima nepovoljnog utjecaja mora i plime, nesmetano održavanje i čišćenje istih (natkrivanje a.b. platicama, izrada revizijskih okana, rešetki, itd.). a koje će ujedno biti zaštićene od utjecaja valovanja i nanošenja morskog šljunčanog nanosa sa plaža. Kao najpogodniji način za odgovarajuće rješenje ovog problema jest da se natkrivene kinete sa bočnim kamenim nabačajem iskoriste kao pera ili da se uljevi bujica preusmjere kroz predviđena pera u ovom obliku. Manje bujice i odvodni kanali koji proljeću relativno blizu jedan drugoga mogu se usmjeriti u zajedničku kinetu i lako smanjiti broj uljeva. Sve instalacije koje se planiraju položiti u novonastalom pojasu treba položiti dublje i obavezno ispod novonastalih uljeva bujica u more. Projekte regulacije bujica uskladiti sa postojećom projektnom dokumentacijom i projektom sanacije bujica Trogira. Potrebno je ušća bujica i svih propusta regulirati na način da ista nesmetano mogu propustiti mjerodavne protoke i sprovesti ih u more. Sve navedeno treba dokazati hidrološkim i hidrauličkim proračunom, te statičkim proračunom kao sastavnim djelovima projekta. Izradu projekta usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. U predmetnom obalnom pojasu, na trasi novoreguliranih korita bujica i vodotoka i njihovih uljeva u more potrebno je osigurati odgovarajući pojas min. širine 3.0 m do 5.0 m za novonastale čestice vodnog dobra i za njihovo održavanje. 3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA Na prostoru obuhvata plana na osnovu obaveza iz Prostornog plana uređenja Grada Trogira, te analizom postojećeg stanja određeni su slijedeći oblici korištenja:

Izgrađeni dio naselja: - potpuno izgrađeni dijelovi u kojima se planira održavanje, rekonstrukcija, zamjena građevina te pojedinačne interpolacije, - dijelom neizgrađene površine omeđene izgrađenim dijelovima na kojima se planira interpolacija novih građevina.

Zone urbane sanacije: - dijelovi naselja s neuvjetnom, legaliziranom gradnjom i neuvjetnim prometnim pristupima, koje je potrebno sanirati.

Neizgrađeni dio naselja: - veće neizgrađene i neuređene površine na kojima se planira nova gradnja koja uključuje i novoplanirani sustav prometnica i infrastrukturu.



Razgraničenje između zona pojedinih oblika korištenja prikazano je na kartografskom prikazu 4A NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI KORIŠTENJA, u mjerilu 1:2000. 3.6.1. Uvjeti i način gradnje Uvjeti i način gradnje prikazani su na kartografskom prikazu 4B NAČIN I UVJETI GRADNJE – NAČIN GRADNJE, u mjerilu 1:2000. Unutar površina stambene namjene (S) stambene građevine se mogu graditi kao individualne – jednoobiteljske i višeobiteljske. Prema načinu gradnje individualne – jednoobiteljske i višeobiteljske građevine mogu se izvesti kao samostojeće, dvojne i građevine u nizu. Unutar površina mješovite namjene –pretežno stambene (M1) stambene i stambeno-poslovne građevine mogu se graditi kao individualne – jednoobiteljske i višeobiteljske, te kao višestambene. Prema načinu gradnje individualne-jednoobiteljske i višeobiteljske građevine mogu se izvesti kao samostojeće, dvojne i građevine u nizu. Višestambene građevine se mogu izvesti kao slobodnostojeće. Unutar površina javne i društvena namjene – D planirana je gradnja građevina za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika, grada i gravitacijskog područja te županijske i državne institucije. Građevine se grade kao samostojeće. Na površinama poslovne namjene K planirana je rekonstrukcija postojećih, te gradnja novih samostojećih građevina. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene R planira se rekonstrukcija postojećih, te gradnja i uređivanje novih sportsko-rekreacijskih objekata i terena. Unutar kontaknte zone kulturno-povijesne cjeline grada Trogira uvjeti gradnje građevina određeni su konzervatorskim smjernicama. 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih ambijentalnih cjelina Unutar Planom obuhvaćenog područja nema Zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti, niti područja ekološke mreže. Zaštićena kulturna dobra, kao i ona Planom predviđena za zaštitu prikazana su na kartografskom prikazu br 3. - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u mjerilu 1:2000. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i važećim Zakonom o zaštiti prirode. Kulturno-povijesna cjelina grada Trogira Unutar obuhvata Plana nalazi se dio kulturno-povijesne cjeline grada Trogira, definiran kao zona zaštite B, te pojedinačno zaštićeni i evidentirani lokaliteti. Uvjeti zaštite za zonu „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) su slijedeći:



- Za sve zahvate unutar ove zone potrebno je prethodno mišljenje i ishođenje suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela. - Na postojećim građevinama može se provoditi konzervacija, restauracija i adaptacija. - Treba se provesti čišćenje bespravnih i neadekvatnih zahvata i alteracija, s ciljem da se umanji njihov štetan utjecaj na cjelinu zgrade. Zamjenska gradnja nije dopuštena, što znači da se mogu raditi samo one intervencije koje se odnose na sanaciju postojećeg stanja (građevinska i statička sanacija zgrade, rekonstrukcija dijelova zgrade, krova i pokrova, te adaptacija njenih dijelova uz upotrebu isključivo tradicionalnih konstrukcija, materijala i detalja, oblikovanih tradicionalnim tehnikama. Izuzetak se može dopustiti isključivo u slučaju restitucije u ratu, ili u elementarnoj nepogodi porušene građevine ili njenog dijela. - Interpolacija se može provesti samo u skladu konzervatorskim elaboratom ovjerenom od nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Povećanje katnosti postojećih građevina dozvoljava se samo kod pretvorbe nestambenog potkrovlja u stambeno u slučajevima gdje to slog zgrade omogućuje. Ne dopušta se objedinjavanje manjih građevnih jedinica u veće, izrade novih balkona i loža, te novih krovnih terasa na povijesnim građevinama. Ne dopušta se izmjena tlocrtne dispozicije objekata. Ne dopušta se postavljanje novih instalacijskih elemenata, vjetrenjača, solarnih kolektora, vanjskih klima uređaja, satelitskih antena, neprimjereno izvedenih prozorskih rešetki, reklamnih panoa, rasvjete i sl. Za navedene slučajeve treba naći alternativna rješenja. Ovisno o starosti i građevnom slogu objekta, obnova se mora provesti tako da obnovljeni dio u potpunosti nalikuje izvornom zidu kuće odabirom kamena, sljubnica tragova klesarskih alata dimenzija i vrste zidarskog veza. Zidati se može u vapnenom ili produženom vapnenom mortu u boji što sličnijoj boji kamena. Nova se gradnja može izvesti drugačijim tehnikama zidanja, ali isključivo u slučajevima izgradnje potpuno novih građevina, podzemnih garaža, obalnih i potpornih zidova. Podovi i međukatne konstrukcije trebaju se čuvati u izvornom stanju, a mogu se mijenjati isključivo temeljem konzervatorskog elaborata ovjerenog od nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. U slučaju da valorizacija dopušta obnovu, međukatne konstrukcije se mogu izvesti drvene ili spregnute od drvenih greda i ploče od laganog betona. Podne grede trebaju biti oslonjene na način kako su bile izvorno ovisno o stilskoj valorizaciji kuće. Krovovi se mogu obnoviti izmjenom dotrajala pokrova uz upotrebu stare konstrukcije temeljem konzervatorskih smjernica, uz ishođenje suglasnosti za tip i boju kupe kanalice. Krovne konstrukcije mogu se raditi isključivo od drveta, u skladu s rasponom krova nastojeći maksimalno sačuvati staru konstrukciju uz nužnu obnovu. Krov devastiranih kuća treba vratiti na izvornu strminu (cca 35-37˚), na način da se rogovi oslanjaju s unutrašnje strane zida na drvenu vjenčanicu položenu na horizontalne grede krova i nazidnicu. S vanjske strane zida postavlja se kamena ploča kao streha (grandal) manjeg nagiba oslonjena na rub zida i početak rogova. Ne dozvoljava se izvedba ravnih krovova, a na mjestima gdje su izvedeni ravni krovovi treba vratiti kosi drveni krov. Otvori na kući mogu se mijenjati u skladu s konzervatorskom valorizacijom kuće, to znači da se mogu otvoriti zazidani prozori ako to odgovara stilskom pročišćavanju kuće, ili ako naknadno otvoreni prozori negiraju funkcionalnost građevine. Isto tako mogu se otvoriti novi prozori ili vrata u skladu s valorizacijom kuće. Popravak klesanih dijelova kuće može se iznimno dozvoliti ako oštećenje ugrožava stabilnost kuće, a u svim drugim slučajevima manji popravci mogu se izvoditi restauratorskim tehnikama u skladu s valorizacijom klesarije. Isto vrijedi za čišćenje klesarskih elemenata koje se ne može izvesti bez odobrenja i naputka konzervatorske službe. Novi se prozori i vrata mogu izvoditi isključivo prema smjernicama konzervatora, tradicionalnim klesarskim tehnikama (na martelinu). Luminari se mogu obnoviti u skladu sa slogom kuće, a iznimno se mogu dozvoliti na krovnim plohama uvučeni od zidnog platna kuće ako to dozvoli nadležna konzervatorska služba u skladu s valorizacijom kuće. Prozori i vrata mogu se izvesti isključivo od drveta poštujući slog zgrade. Škure, grilje i ulazna vrata mogu se bojati isključivo bojati bijelosivom ili tamnozelenom bojom, a prozori bijelom. Izuzetak su stilski valorizirani dijelovi romaničke i gotičke arhitekture na kojim se upotrebljavaju tamni uljani premazi zasićeni firnisom. Vanjska se stolarija postavlja izravno na kameni okvir vješajući se na okov zaliven olovom ili sumporom u kamen. Osim klasičnih škura



mogu se izvesti i rebrenice („grilje“), ako to odobri nadležna konzervatorska služba u skladu s valorizacijom kuće. Jednako treba postupati s unutrašnjom stolarijom restaurirajući posebno vrijedne primjerke vrata i okvira u skladu sa slogom i starošću elementa. Vrijedni se okovi i željezni elementi, poput ograda i rešetaka na prozorima, trebaju sačuvati i popraviti, a popravci se mogu izvesti samo od kovanog željeza na način kao što je izveden postojeći element, odnosno u skladu sa slogom građevine. Novi kovački elementi trebaju biti usuglašeni sa smjernicama nadležne konzervatorske službe. Izvorno popločenje ulica i trgova treba čuvati od uništavanja, popravljati ih adekvatnim metodama, a nova popločenja na mjestima gdje su uništena izvorna treba obnoviti u skladu s valoriziranim primjerima uličnih popločenja. Parkovne površine treba održavati u skladu s valoriziranom koncepcijom, a dijelove uništenih zelenih površina i drvoreda treba obnoviti prema uvjetima nadležne konzervatorske službe. Sva se infrastruktura mora rješavati u podzemlju uz konzervatorske uvjete i prethodna arheološka istraživanja, a za popločavanje javnih površina treba izraditi konzervatorski elaborat ovjeren kod nadležnog Konzervatorskog odjela. Prije bilo kakvih radova, potrebno je ishoditi suglasnost konzervatorske službe Ministarstva kulture, uz mogućnost arheološkog istraživanja prizemlja. Prezentacija arheoloških nalaza ovisit će o njihovom značaju. Pojedinačno zaštićena kulturna dobra i objekti sa kulturno-povijesnim značajkama Unutar područja obuhvata ovog Plana, štite se sukladno posebnom propisu slijedeća kulturna dobra:

registrirana kulturna dobra: - sakralne građevine: crkva Gospe od anđela, crkva Sv. Kuzme i Damjana, crkva Sv.

Julijana - Gospe od zdravlja sa grobnom kapelom i grobljem, - civilne građevine: vila Filipina.

evidentirana kulturna dobra: - civilne građevine (vila Bjanca), - inženjerske građevine: Rimski put i ostaci rimske centurijacije, - arheološko područje.

Za sva pojedinačna kulturna dobra, te objekte i lokalitete sa kulturno-povijesnim značajkama potrebno je ishođenje prethodnog mišljenja i suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela. Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. 3.6.3. Postupanje s otpadom S obzirom da okoliš ugrožava neorganizirano i nekontrolirano odlaganje svih vrsta otpada, na području obuhvata Plana potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada. Potrebno je sve gospodarske građevine obuhvatiti organiziranim prikupljanjem otpada. Nužno je shvatiti da otpad mora proći određeni predtretman prije završnog zbrinjavanja, te da je velik dio otpada iskoristiv. Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju:

- izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada, - maksimalno korištenje vrijednih svojstava otpada kada njegov nastanak nije moguće izbjeći, - sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i

postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.



3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ U urbanističkom kao i u prostornom planiranju kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij planiranja, odnosno zaštita okoliša je sadržana u načelu integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora kao kontinuirana i u svim segmentima prisutna komponenta. Stoga je sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš sadržano u svim dijelovima Plana kroz utvrđivanje mogućnosti i ograničenja korištenja prostora i planiranjem razvoja putem izbora najpovoljnijih opcija. Glavni cilj zaštite okoliša je očuvanje prostora i dostizanje više razine kakvoće života. Zbog toga je potrebno ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine, zatečeno stanje prema potrebi sanirati i nove aktivnosti u prostoru usuglašavati s naprednim europskim i hrvatskim zakonodavstvom. Stoga treba težiti s jedne strane ostvarivanju održivog razvitka naselja i kvalitete življenja stanovnika u njima, a s druge strane treba sačuvati i prirodni krajolik, te prirodnu raznolikost pojedinih područja. Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji način koriste prostor kao resurs i svojom djelatnošću vrše utjecaj na okoliš, da se isti dosljedno pridržavaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša. Planska usmjerenja nastoje da se sektorski i detaljno jača svaka pojedina kategorija zaštite: 3.7.1. Zaštita tla Tlo se onečišćuje na više načina, a zbog zaštite i sprječavanja ovakvih nepovoljnih utjecaja na tlo potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:

- dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari

- opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio učinak erozije tla, - izgradnju objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla.

3.7.2. Zaštita zraka U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:

- osigurati protočnost prometnica - unaprijediti javni prijevoz - osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar građevinskih područja - koristiti tzv. čiste energente - uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo.

3.7.3. Zaštite od buke Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina. Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje i rekonstrukcije građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema jačim prometnicama. Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

- sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave,



- razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš, - razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata,

regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom.

3.7.4. Zaštita voda Zbog zaštite i sprječavanja nepovoljnih utjecaja na podzemne vode potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:

- planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša; - ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika; - usvojen zatvoreni sustav odvodne kanalizacije; - usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša,

ljudi i njihove imovine; - zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim

tvarima u vodama; - kontrolirano odlaganje otpada - povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima oborinske

odvodnje područja. 3.7.5. Zaštita od požara Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.35/94, 142/03) - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati

u slučaju požara (NN29/2013) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06)

Garaže projektirati prema 0IB-Smjernice 2.2 Protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011. Sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008. Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom TRVB N 138 Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjemicama NFPA 101 (izdanje 2012.). Sportske dvorane projektirati u skladu s američkim smjemicama NFPA 101 (izdanje 2009.) Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.). Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (2012.). U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br.108/95, 56/2010). Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu sa hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojem je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama.



U svrhu sprječavanja širenja požara na susjednu građevinu, građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m, ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskom zidu građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m, ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta. U slučaju da će se u građevini stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010). 3.7.6. Zaštita od potresa Do izrade odgovarajuće karte seizmičkog rizika projektiranje i građenje novih građevina mora se provoditi sukladno postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima, računajući na potres jačine do VI-VIII stupnja MCS ljestvice. Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. U nedostatku mikrorajonizacije cijelog područja, kod izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola za građevina od posebne važnosti, potrebno je zahtijevati izradu mikrorajonizacije uže lokacije same građevine. Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje lokacijskih dozvola i odobrenja za građenje sukladno Zakonu treba uvjetovati ojačavanje konstrukcije građevine sukladno propisima i normama. 3.7.7. Sklanjanje stanovništva Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje se temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za sklanjanje stanovništva (NN br. 2/91) kao i Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86). Unutar predmetnog područja nije predviđena gradnja skloništa za sklanjanje stanovništva, već će se za takve potrebe koristiti dvonamjenski prostori unutar podzemnih dijelova javnih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih,individualnih stambenih i višestambenih građevina kao potencijalna skloništa. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta koristi se prema potrebi kao dvonamjenski prostor za sklanjanje ljudi, ako u krugu od 250 metara isto nije osigurano na drugi način. Sklanjanje ljudi sa Planom obuhvaćenog područja osigurava se također putem privremenog izmještanja stanovništva, izgradnjom zaklona, te prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u skladu s Planom zaštite i spašavanja za slučaj neposredne ratne opasnosti.



Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija (benzinske postaje i sl.), u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima, odnosno ispod morske razine. Ovim Planom su dvonamjenski prostori koji se mogu koristiti kao skloništa osnovne i dopunske zaštite razmješteni u sljedećim zonama:

- građevine javne i društvene namjene, - podrumski prostori stambenih građevina, - turističke i poslovne zone.

3.7.8. Nesmetano kretanje invalidnih osoba Pristupne putove treba predvidjeti da je moguć pristup invalida do svih građevina preko skošenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju (važeći Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti).

Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TRAVARICA – ISTOK OBVEZNI … · iznosi oko 1400 m, a u smjeru sjever-jug oko 1100 m (zapadni rub) i oko 500 m na istočnom rubu zone Travarica-istok