Urbano i ruralno siromaštvo

u Republici Hrvatskoj

Siromaštvo i nejednakosti u društvu - izazov za održivi razvoj

Zagreb, 14. lipnja 2016.

Prof. dr. sc. Zoran Šućur

Pravni fakultet, Zagreb

Studijski centar socijalnog rada

HMPS

Urbano/ruralno stanovništvo i

siromaštvo u RH i EU

Udio (%) ruralnog stanovništva u RH prema

različitim definicijama urbanih i ruralnih područja:

Administrativni kriterij (općine se smatraju

ruralnim a gradovi urbanim područjima) ≈ 44%

ruralnog stanovništva

Eurostat ≈ 47% ruralnog stanovništva

OECD ≈ 48% ruralnog stanovništva

Problemi definiranja urbanih i ruralnih

područja

Udio urbanog i ruralnog stanovništva u zemljama EU (2014.)

Izvor: Eurostat.

Zemlje s izrazito urbanim stanovništvom (% ruralnog stanovništva ispod 20%): Malta, V. Britanija,

Nizozemska, Italija, Belgija

Zemlje s dominantno urbanim stanovništvom (% ruralnog stanovništva 20-35%): Njemačka,

Španjolska, Portugal, Cipar, Švedska, Finska, Bugarska, Francuska

Zemlje s pretežitim urbanim stanovništvom (% ruralnog stanovništva 36-49%): postsocijalističke

zemlje (Rumunjska, Poljska, Litva, Hrvatska, Latvija, Mađarska, Slovačka, Estonija...)

0,6

13,7

14,7

15,5

18,1 23,2 26,5

27,1

27,7

28,4

30,2 34,2

35 35,9

37,2

38,1

39,6

40,8

41,1

41,3

42,3

44,7

45,1

46,5

46,8

46,9

48,2

49,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Malta

United K

ingdom

Neth

erlands

Italy

Belg

ium

Germ

any

Spain

Port

ugal

Cypru

s

Sw

eden

Fin

land

Bulg

aria

Fra

nce

Irela

nd

Czech R

epublic

Gre

ece

Hungary

Austr

ia

Esto

nia

Slo

vakia

Pola

nd

Slo

venia

Denm

ark

Lithuania

Latv

ia

Cro

atia

Rom

ania

Luxem

bourg

Urbana stanovništvo Ruralnao stanovništvo Udio ruralnog stanovništva (prosjek EU28)

Stope relativnog siromaštva u EU prema stupnju urbaniziraosti (2014.)(60% medijana ekvivalentnog nacionalnog dohotka)

Izvor: Eurostat.

Zemlje u kojima su stope siromaštva u ruralnim područjima niže od onih u urbanim područjima:

Danska, V. Britanija, Austrija, Nizozemska, Francuska, Belgija, Njemačka, Luksemburg

Ostale zemlje imaju veće stope ruralnog siromaštva (uglavnom postsocijalističke i mediteranske)

Razlika stopa urbanog i ruralnog siromaštva u EU28 je 4 postotna boda (16% --- 20%); RH (9 bodova)

Rast ruralnog siromaštva nakon priključenja postsocijalističkih zemalja EU

9,5 10,5

10,7

11,5

11,6 13,4

14

14,2

14,6

15,3

16

16,1

16,2

16,7 18,7 21 2

3,3

23,8

24,1

24,4

24,8

25,2 27

27 27,9

33,7

38,6

44,3

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Denm

ark

Austr

ia

Czech R

epublic

Neth

erlands

Fra

nce

Fin

land

Luxem

bourg

Belg

ium

United K

ingdom

Germ

any

Slo

venia

Cypru

s

Slo

vakia

Sw

eden

Irela

nd

Hungary

Esto

nia

Port

ugal

Pola

nd

Cro

atia

Italy

Lithuania

Gre

ece

Latv

ia

Spain

Bulg

aria

Rom

ania

Malta

Urbana područja Ruralna područja Ruralna područja (prosjek EU28)

Struktura siromašnih u EU prema stupnju urbaniziraosti (2014.)(60% medijana ekvivalentnog nacionalnog dohotka)

Izvor: Eurostat.

Zemlje s dominantno urbanim siromaštvom: Malta, V. Britanija, Nizozemska, Belgija, Italija i

Njemačka

Zemlje s pretežito urbanim siromaštvom: Francuska, Austrija, Cipar, Švedska, Finska, Portugal,

Španjolska, Danska

Zemlje s pretežito ruralnim siromaštvom: Bugarska, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Latvija, Poljska,

Litva i Rumunjska

Zemlje s najmanjim razlikama u broju urbanih i ruralnih siromaha: Slovenija, Grčka, Estonija, Irska

4,3

11,9

14,6

16,6

19,8

30,1

30,5

30,9

31,5

31,5

33,2

33,2

35,5

40,9

42,2

43,2

43,9

46,6

49,5

52,9

53

55,6

59,1

60

60

61,3

73,5

32,421,3

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Malta

United K

ingdom

Neth

erlands

Belg

ium

Italy

Germ

any

Fra

nce

Austr

ia

Cypru

s

Sw

eden

Fin

land

Port

ugal

Spain

Denm

ark

Czech R

epublic

Luxem

bourg

Irela

nd

Esto

nia

Gre

ece

Slo

venia

Bulg

aria

Slo

vakia

Hungary

Cro

atia

Latv

ia

Pola

nd

Lithuania

Rom

ania

EU

28

Urbana područja Ruralna područja

Profili urbanog i ruralnog

siromaštva u RH

Dobna struktura siromašnih u RH prema stupnju urbaniziranosti

U ruralnim

područjima među

siromašnima

prevladavaju starije

osobe koje čine gotovo

1/3 svih siromašnih

Starija populacija

(65+) skupa sa

“starijim osobama na

tržištu rada” (50-64)

čine 54% svih ruralnih

siromašnih osoba

19,7 17

13,510,3

23,8

18,7

20,5

22,3

22,6

31,7

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Urbana područja Ruralna područja

65+

50-64

30-49

19-29

-18

Zaposlenička struktura siromašnih u RH prema stupnju urbaniziranosti

Među siromašnima

iz ruralnih područja

poljoprivrednici čine

oko 11%

Također je u

ruralnim područjima

veći udio među

siromašnima radno

neaktivnih i radno

nesposobnih osoba

(sukladno razlikama

u dobnoj strukturi)

16,5 14,5

1,810,9

25,115,9

33,8 35,1

12,78,1

8,810,7

1,14,8

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Urbana

područja

Ruralna

područja

Radnonesposoban

Radno neaktivan

Učenik/student

Umirovljenik

Nezaposlen

Zaposlen u polj.

Zaposlen izvanpolj.

Stambeni statusi siromašnih u RH prema stupnju

urbaniziranosti

U ruralnim

područjima

siromašni rjeđe

žive kao

podstanari bez

obzira na tip

podstanarstva

(7% u odnosu na

22,7% u

urbanim

područjima) 1,9 1,5

75,5

89,9

4,1

1

3,2

15,47,6

0

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Urbana područja Ruralna područja

Podstanar(ne plaćanajamninu)

Podstanar(privatni stan)

Podstanar(socijalni,gradski stan)

Vlasnik (neotplaćujekredit)

Vlasnik(otplaćujekredit)

Materijalna deprivacija siromašnih u RH prema

stupnju urbaniziranosti

Ruralni

siromasi češće

se suočavaju s

različitim

vidovima

materijalne i

stambene

deprivacije

6,5

5,1

6,5

55,2

57,4

4,9

17,5

14,9

10

13,4

53,4

70

8,6

12,6

0 20 40 60 80

Nema kupaonica

Nema wc u

zatvorenom

Nema perilice rublja

Nema automobil

Nema računalo

Neadekvatno

grijanje

Manjak stambenog

prostora

Ruralna područja

Urbana područja

SPECIFIČNOSTI URBANOG SIROMAŠTVA

izraženiji ekološki i zdravstveni rizici

veća uloga tržišta i monetarnog dohotka

kompleksnije strategije preživljanja zbog heterogenosti urbanih područja

veća uloga javnih i državnih institucija/usluga

SPECIFIČNOSTI RURALNOG SIROMAŠTVA

nepovoljnija socio-demografska struktura (dobna, spolna, obrazovna...)

udaljenost ruralnih područja od institucija i usluga (zdravstvene, obrazovne, usluge za stare i nemoćne, djecu, škole, bolnice, vrtići, banke...)

stambeni uvjeti gori nego u urbanim područjima (uz izuzetak veličine stambenog prostora)

posebnosti ruralnog tržišta rada (važnost poljoprivrede kao izvora dohotka i zaposlenja, sezonski karakter rada, mali posjedi i fragmentiranost poljoprivrede)

problemi infrastrukture (transport, prometnice ...)

Mjere prevecije i ublažavanja

urbanog i ruralnog siromaštva

aktivnim mjerama politike tržišta rada poticati zapošljavanje onih skupina koje imaju nepovoljan položaj na tržištu rada: starije osobe, osobe s invaliditetom, žene, dugotrajno nezaposleni...

novčani transferi (pomoći) najranjivijim skupinama: nezaposleni, starije osobe i umirovljenici, obitelji s uzdržavanom djecom, osobe s invaliditetom

širenje usluga za starije osobe, osobe s invaliditetom, djecu predškolske dobi

Određene mjere borbe protiv siromaštva iste su u urbanim ili ruralnim područjima

razvoj adekvatne stambene politike: problem podstanara i beskućnika

mjere protiv prostorne i socijalne segregacije (sirotinjske četvrti)

daljnje pobošljanje pristupa siromašnih infrastrukturnim uslugama

dostupan i priuštiv javni transport,

novčani transferi (pomoći) ranjivim skupinama

Mjere protiv urbanog siromaštva koje proizlaze iz specifičnih obilježja urbanih područja

uravnoteženi teritorijalni razvoj i davanje veće važnosti ruralnim područjima

uklanjanje barijera na ruralnim tržištima rada (neusklađenost vještina i radnih mjesta, udaljenost radnog mjesta i kuće, aktivne mjere zapošljavanja, obrazovanje i trening)

povećanje produktivnosti poljoprivrede (tehnologije, navodnjavanje...)

izgradnja infrastrukture, dostupnost i priuštivost usluga

Mjere protiv ruralnog siromaštva koje proizlaze iz specifičnih obilježja ruralnih područja