SEMINARSKIRAD SIROMASTVO

(METODOLOGIJA IZRADE SEMINARSKOG RADA)

UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD

SIROMATVO-PROBLEM SAVREMENOG DRUTVA

Mentor: Student:

Prof. dr. Jugoslav Jovii Hatina Zekovi, 1155/11-VII

Kiseljak, decembar, 2013.

SADRAJ

1 UVOD.............................................................................................................3

2 SIROMATVO-PROBLEM SAVREMENOG DRUTVA........................4

2.1. DEFINICIJE I TEORIJE SIROMATVA................................................4

2.2. UZROCI SIROMATVA..........................................................................7

2.3 MJERENJE GRANICE SIROMATVA....................................................9

3 ZAKLJUAK................................................................................................16

4 LITERATURA...............................................................................................17

1.UVODSiromatvo je nezaobilazan fenomen modernog drutva. Svake godine je naalost sve vie siromanih, a ono to posebno zabrinjava jeste to je mnogo onih koji ive ak i ispod granice siromatva. Raslojavanje drutva je sve vie izraenije svake godine. Ono to je bitno jeste da se prepoznaju uzroci i izvori siromatva, da bi se mogla formirati adekvatna strategija i socijalni i politiki program kojim bi se rijeilo ili bar poelo rjeavati ovo pitanje, ili bolje reeno, problem.

irok je spektar oblasti koje se mogu baviti i koji se bave ovim problemom. To su prije svega politiki subjekti, potom ekonomski strunjaci, mediji, socijalni radnici, antropolozi, psiholozi... Sve to iz razloga to se posljedice javljaju u mnogim razliitim formama. Problem siromatva utie na sve sfere ivota osobe koja se nalazi u takvoj grupi. Utie na psihiko stanje, na zdravlje, socijalni ivot, dignitet, meuljudske odnose....Postoje odreeni aspekti na koje se mora obratiti panja kad se obrauje ova tema. Nije dovoljno istraiti samo jedan aspekt siromatva (samo izvor, samo tipologiju,samo program zatite i pomoi). Ve je potrebno da se panja obrati na sve djelove prvo pojedinano a potom i zajedno. Jer se samo na taj nain moe dobiti bolja i prihvatljivija slika koja prua vie odgovora.2.SIROMATVO-PROBLEM SAVREMENOG DRUTVA2.1.DEFINICIJE I TEORIJE SIROMATVAKako definirati siromatvo? esto se to definira kao lo materijalni status, loi uslovi stanovanja, loi zdravstveni uslovi...Glavni problem pri razumijevanju siromatva i ta to upravo znai lei pokuaju mjerenja siromatva. Mogu se zaokruiti statistiki podaci koji ukazuju na teinu problema, procenat itd. Ali, najvei problem lei u tome ko se prvi treba poeti baviti pitanjem siromatva. Da li su to sociolozi, ekonomisti, politiari? Ono na to se takoer treba obratiti panja jeste i to da uslovi u kojima ivi siromano stanovnitvo razlikuje od drave do drave. Jer se mora uzeti u bozir sveukupna ekonomska mo da bi se moglo izdefinirati koliko je koja drava objektivno u stanju da uopte popravi ili bar ublai stanje siromatva kroz svoju ekonomiju. Jedinstveno odreenje pojma siromatva ne moe postojati jer je pojava siromatva izuzetno sloena. Imamo s jedne strane definiranje kao to smo naveli na poetku, koje kae da je siromatvo nedostatak adekvatnih materijalnih sredstava koji bi dozvolio prihvatljiv standard ivota, a s druge strane se kae da je siromatvo viedimenzionalni fenomen. Kad se kae viedimenzionalni fenomen, onda to znai da su razni aspekti iz kojih se ovaj problem moe posmatrati: materijalni, socijalni, kulturni i psiholoki aspekt promatranja.

uur (2001.) kae da siromatvo podrazumijeva drutveno, a ne prirodno stanje. Prema tome tako svaka definicija siromatva podrazumijeva i vrijednosne sudove i svaka definicija siromatva je i socijalna definicija, jer se sve potrebe socijalno interpretiraju i kao resursi potrebni za njihovo zadovoljavanje. Ono u emu se viedimenzionalnost siromatva takoer ogleda jeste i kroz dugotrajnu i konstantnu uskraenost resursa, mogunosti izbora, sposobnosti, moi, ivotnog standarda koji omoguava dostojansven ivot ovjeka.

Jako je teko zapravo definirati sam pojam siromatva. Sociolozi imaju dva pristupa kojim uopteno definiraju siromatvo, tj. vie ono to zapravo to siromatvo predstavlja u sri.Jedan pristup je da ga promatraju kao apsolutno siromatvo ili uopte odravanje golog ivota, a drugi je relativno siromatvo. Kad je rije o apsolutnom siromatvu, onda se pod tim misli na nepostojanje osnovnih uvjeta koji bi omoguili fiziku egzistenciju (hrana, stan, higijena). Zadovoljavanje osnovnih potreba ovjeka ili omoguavanje ivotnog standarda u osnovnim uslovima koji bi omoguili ivot dostojan ovjeka se smatra I univerzalnim standardom.Kad je pak rije o pojmu relativnog siromatva onda pod tim mislimo na kulturno definiranje i mjerenje osnove univerzalnog standarda. To znai da se ne moe rei da su za sve ljude potrebe iste, kao ni uvjeti u kojima ive. Jer npr. Ono to je neophodno jednom drutvu ili obliku drutva moda je luksuz drugom itd....

Postoje osim definicija i odreene teorije koje se bave ovim pitanjem, ali nijedna nije dominantna.Postoje teorije na makro, mezo i mikro razinama i koje variraju od onih koje govore o eksploataciji do onih koje govore o fragmentiranju drutva.

Ove teorije u svakom sluaju govore o uzrocima koji su doveli do ovog fenomena u drutvu, potom govore i o posljedicama ovog fenomena.

Neke od interesantnih teorija koje se bave ovim fenomenom su: teorija nejednakosti, teorija raspodjele dohotka, teorija stratifikacije, klasna teorija, neomarksistika teorija, teorija marginalizacije, teorija relativne deprivacije, teorija devijacije, teorija uspjeha, teorija socijalne promjene, teorija razvoja, teorija modernizacije, teorija ekonomskog rasta, teorija kulture siromatva.... Ali meu najvie koritenim i najpoznatijim teroijama su tri i to: teorija deprivacijskog kruga, teorija kulture siromatva i teorija situacijske prisile.

a) Teorija deprivacijskog kruga osnovna teza je siromatvo raa siromatvo.

To znai da se problem siromatva prenosi s generacije na generaciju. Tako nastaje svojevrsni zaarani krug. Waxman (1983.) kae da je kljuni elemenat siromatva stigma ili obiljeje od strane ostalih lanova drutva.

b) Teorija kulture i subkulture siromatva jedna je od osnovnih sociolokih teorija

siromatva koju je razradio antropolog Oscar Lewis jo 50-tih godina 20. stoljea.

Sljedbenici ove teorije kao i njen osniva vjeruju da je siromatvo posljedica ili rezultat neprihvatljivih oblika ponaanja, devijantnih vrijednosti i morala, koje ih razlikuje od dominirajueg kulturnog i drutvenog okruenja c) Teorija situacijske prisile- to je trea teorija koja za razliku od prethodne dvije

objanjava ponaanje ljudi koji ive u siromatvu kao reakciju na okolnosti, tj.

kroz prisilu situacije. Specifina kultura nije toliko utjecajna kao ivotne

ivotne okolnosti, a upravo su ivotne okolnosti poput nezaposlenosti, bolesti,

niskih ili nikakvih primanja, imaju presudan utjecaj kao prisilna situacija.

Nijedna profesija se nije iskljuivo i kao jedinstvena kad je u pitanju fenomen siromatva, fokusirala na prouavanje i analizu problema siromatva. Ve je navedeno da mnoge discipline moraju da se ukljue u definiranje ovog fenomena: politika, psihologija, antropologija, sociologija, ekonomija....Da bi se jasnije objasnila pojava ali i da bi se bolje pribliio taj problem potrebna je i pomo medija.

Svi oni zajedno definiu, rasvjetljavaju i objanjavaju koji su sve aspekti, oblici, posljedice, uzroci... siromatva u drutvu.

Naslov ovog rada je Siromatvo-problem modernog drutva. To ne znai da siromatvo nije bilo problem u nekim drugim periodima, ili da postoji zemlja koja je imuna na ovu poast. Razlika jedina u tome jeste kakva je ekonomska i politika mo jedne drave u odnosu na drugu. Svjedoci smo npr. da u Bosni i Hercegovini sve vie ljudi ivi ak i ispod granice siromatva. To znai da su lieni apsolutno svih materijalnih sredstava i da praktino nemaju nikakvih uslova za dostojanstven ivot ili pristojan ivotni standard.Oblast koja je najblia u realizaciji odreenih programa pomoi i upoznavanju strukture siromatva u drutvu jeste socijalni rad. Socijalni radnici se mogu na neki nain definisati kao osobe koje u stvarnost ili djelo pretakaju sve one planove i programe pomoi zatite i to prvenstveno kroz novana sredstva, ali i kroz zdravstvo i hranu i odjeu.Negdje sredinom 19. stoljea socijalni rad se opredjelio za temeljnu problematiku djelovanja a to je siromatvo.

2.2 UZROCI SIROMATVA

Jako je bitna percepcija siromatva jer moramo shvatiti ta je siromatvo zaista kako bi mogli objektivno sagledati problem i stvoriti sloen stav.

Dosta dugo su bila dva oprena stava kad su uzroci siromatva u pitanju. Jedna strana je tvrdila da uzroke treba traiti u individualnim razlikama, dok je druga strana tvrdila da siromatvo dolazi od ekonomskih, politikih i kulturnih faktora koji se javljaju u drutvu.

Feagin (1972.) je prvi sistematino grupirao uzroke siromatva kroz tri razliite grupe ili dimenzije:

1.) individualni ili internalni uzroci- objanjava siromatvo u terminima ivotnog stila ljudi koji pripaddaju grupi siromanih (nedostatak sposobnosti, truda, ekonominosti, lijenost...)

2.) Druga skupina je skupina strukturalnih uzroka- koji atribuiraju siromatvo nepovoljnim socijalnim, politikim, kulturnim i ekonomskim faktorima, kao to su nejednaka raspodjela bogatstva, eksploatacija ljudi koji ive u siromatvu, neobrazovanost, niski prihodi te izostanak socijalnih prilika.

3.) Trea dimenzija ili skupina jeste jednostavno nazvana fatalizmom.Ovo je ve specifina grupa uzroka kao to su npr. nedostatak sree, sudbina, kob....

Kad se sumira sve dosad navedeno kroz ove dimenzije dolazi se do zakljuka da prva grupa podrazumijeva siromatvo gdje su ljudi sami odgovorni za svoj poloaj, a druga dva govore o tome da injenica da neko pripada grupi siromanih nije ovisila o ljudskoj volji ve da su uzrokom vanjski faktori.

Grupiranje i definiranje uzroka je iznimno bitno zbog onih koji se bave intenzivnije ovim problemom (socijalni radnici, kreatori socijalne politike, zakonodavci, korisnici), i radi opredjeljivanja istih kada je u pitanju dalje djelovanje u pravcu rjeenja ovog problema.

Dva su kljuna opredjeljenja koji takoer se bave objanjavanjem uzroka, a to je individualni sjedne i strukturalni pristup s druge strane. Takoer su tu i tri perspektive percepcije siromatva:

1.) Percepcija ljudi koji ive u siromatvu

2.) Percepcija socijalnih radnika i drugih strunjaka koji su u kontaktu s ljudima koji ive u siromatvu

3.) Percepcija vladajue (zakonodavne) strukture

Ono to je najvei problem jeste da radovi koji se piu na temu siromatva nisu dovoljno uvjerljivi iz prostog razloga jer oni koji piu te radove nisu iskusili siromatvo i teko im je siromatvo i stanovnitvo koje pripada toj grupi predstaviti podrobnije. Dakle, jako je bitna percepcija siromatva iz perspektive ljudi koji ive na taj nain.Bitno je vidjeti ta ljudi koji su dio te grupe misle da je uzrokom njihovog stanja. Obino se krivi politika i ekonomska situacija u dravi, pad privrede, loi socijalni programi, ...

Kda su u pitanju vladajue politike strukture i njihova percepcija siromatva u sdrutvu, to je jako bitno. Upravo iz razloga to oni konkretnim socijalnim programom mogu raditi na analizi i rjeavanju ovog problema.Politiki angaman vodi ka stvaranju adekvatne socijalne politike koja tretira pitanje ili problem siromatva. Za sve postojee nedoumice o javnoj politici mjerodavne su pretpostavke i vrijednosne ocjene o tiome ta je poteno i pravedno.

Navodi se takoer da se i ekonomisti razilaze kad je u pitanju poimanje uzroka siromatva. Postavlja se pitanje je li bolje u naturi ili novano u gotovini pomagati ljudima koji ive u siromatvu.

Natura bi predstavljala hranu, odjeu, smjetaj, zdravstvena skrb..., i to je nekako i popularnije u odnosu na plaanje gotovinom novano.

Sve ovo navedeno upuuje kako se percipira stanovnitvo koje ivi u siromatvo, to utie na pomo i stvaranje politike koja bi se bavila ovim pitanjem. Vano je naglasiti i da sagledavanje siromatva iz strukturalne perspektive te vanost ukljuivanja svih znaajnih dionika (korisnika, uesnika i kreatora socijalne politike) sa svim svojim specifinim znanjima, kompetencijama i odgovornou, a sve to u borbi protiv siromatva, djeluju u korist promicanja prava ljudi koji ive u siromatvu, i u korist zagovaranja dostojanstvenijeg pristupa u radu sa njima.

2.3 MJERENJE GRANICE SIROMATVA

Najjednostavniji nain odreivanja granice siromatva odreenog drutva je po tome kolika je cijena dobara koja su potrebna za ljudski opstanak. Ako neko domainsvo ili pojedinac ili grupa, ima prihode ispod granice siromatva onda je logino da je to domainstvo, pojedinac ili grupa svrstana u kategoriju siromanih.Meutim kako se jo moe adekvatno izmjeriti siromatvo jednog drutva ili grupe?

Mora se rei da i mjerenja siromatva, tj. odreivanje granice siromatva ili nivoa ispod granice siromatva ovisi uveliko od ekonomije, politike i ureenja neke drave. Bitno je takoer odrediti, a sve u svrhu to adekvatnijeg mjerenja siromatva, ta su to osnovne potrebe na osnovu kojih se rauna. Naravno tu je prvenstveno hrana u pitanju, ali i zdravstvo, higijena, krov nad glavom, obrazovanje, socijalna pomo, materijalna primanja

To je naravno priblino i generalno predstavljanje, a da bi se vidjela prava situacija potrebno bi bilo proniknuti u samu sra problema odreenog drutva, tj. istraiti i shvatiti uzroke.

Sad je pravo pitanje ko su zapravo siromani?

Siromani se ne mogu definirati kao neka konstanta koja se ne mijenja. Siromani mogu da s vremenom izau iz te grupe i stvore sebi bolje uslove za ivot, tako da ne pripadaju vie ovoj grupi. A s druge strane oni koji to nisu bili, dakle ili bogati ili ljudi koji su imali pristojan ivot, usljed odreenih socio-ekonomskih faktora mogu postati dio grupe siromanih. Bolest, starost, gubitak posla, bankrot, nesigurnost radnog mjesta, zaduivanje, , sve to moe biti uzrokom da s vremenom ljudi koji su imali normalan ivotni standard prestanu ivjeti normalnim ivotom i postanu potpuno ovisni o pomoi drugih. Tako da je jako teko definirati kosve moe biti dio grupe siromanih. Po prethodnim navodima moe svako biti ovisno opet kaem od socio-ekonomskih uvjeta.

U dananjem periodu, ono to se u globalu moe zakljuiti jeste, da grupu siromanih najvie ine stare i iznemogle osobe.

Ali, ono to su zapravo socio-ekonomski uvjeti ili faktori koji utiu sve vei porast nivoa siromatva su:

-visoka stopa nezaposlenosti

-porast broja loe plaenih poslova

-porast broja samohranih roditelja.

Postoje takoer odreeni uslovi koji pak i ne dozvoljavaju da stanovnitvo napreduje ili da izae iz grupe siromanih. Socijalna iskljuenost u smislu ivota u neuslovnim prostorima, predjelima gdje nema mogunosti za bolje obrazovanje ili bolji posao, svakako definira i odreuje dalji tok ivota stanovnitva takvih predjela.

Pored jedne takve socijalne ekskluzije, postoji i ona ekonomska. To znai nemogunost ravnopravnog uea na tritu rada (nemogunos pronalaska boljeg zaposlenja ili uopte nemogunost ikakvog zaposlenja).

Jedan od najboljih primjera koji ukazuje na posljedice socio-ekonomske iskljuenosti ili ekskluzije jeste beskunitvo. Jer takvi ljudi niti imaju stalno mjesto boravka, niti prihode ili osnovne uslove ivota i tako postaju najgori primjer i posljedica ekskluzije.

Kristofer Denks kae: Bez obzira na razloge iz kojih se ljudi nalaze na ulici, najvanije to se moe uiniti da se pobolja njihov ivot jested a im se prui mjesto za stanovanje, kao nain za sticanje privatnosti i postizanje stabilnosti.Za siromanog ovjeka sve je uasno-bolest, ponienje, sramota. Mi smo invalidi, mi od svega strahujemo, o svakom ovisimo. Nikom mi ne trebamo, mi smo kao smee kojeg se svi ele otarasiti. Slijepa ena iz Tiraspola u Moldaviji Kad je ena siromana, njen se glas ne uje, osjea se inferiornom. Nema hrane i u kui joj vlada glad, nema odjee i nema napretka njenoj familiji. Siromana ena iz Ugande Nemojte me pitati ta je siromatvo jer ste me zatekli pred kuom. Pogledajte samo moju kuu i izbrojte rupe na njoj. Pogledajte koje kuanske aparate imam i ta imam na sebi. Dobro sve pogledaje i pribiljeite ra vidite. To to vidite je siromatvo. Siromah iz Kenije.

Region$1 per day$1.25 per day

19902002200419812008

East Asia and Pacific15.40%12.33%9.07%77.2%14.3%

Europe and Central Asia3.60%1.28%0.95%1.9%0.5%

Latin America and the Caribbean9.62%9.08%8.64%11.9%6.5%

Middle East and North Africa2.08%1.69%1.47%9.6%2.7%

South Asia35.04%33.44%30.84%61.1%36%

Sub-Saharan Africa46.07%42.63%41.09%51.5%47.5%

World52.2%22.4%

Tabela1. Regionalna agregacija iz 2005. PPP i svjetska linija siromatva Najjednostavniji nain odreivanja granice siromatva odreenog drutva je po tome kolika je cijena dobara koja su potrebna za ljudski opstanak. Ako neko domainsvo ili pojedinac ili grupa, ima prihode ispod granice siromatva onda je logino da je to domainstvo, pojedinac ili grupa svrstana u kategoriju siromanih.

Meutim kako se jo moe adekvatno izmjeriti siromatvo jednog drutva ili grupe?

Mora se rei da i mjerenja siromatva, tj. odreivanje granice siromatva ili nivoa ispod granice siromatva ovisi uveliko od ekonomije, politike i ureenja neke drave. Bitno je takoer odrediti, a sve u svrhu to adekvatnijeg mjerenja siromatva, ta su to osnovne potrebe na osnovu kojih se rauna. Naravno tu je prvenstveno hrana u pitanju, ali i zdravstvo, higijena, krov nad glavom, obrazovanje, socijalna pomo, materijalna primanja

To je naravno priblino i generalno predstavljanje, a da bi se vidjela prava situacija potrebno bi bilo proniknuti u samu sra problema odreenog drutva, tj. istraiti i shvatiti uzroke.

Ekonomisti i statistiari organiziraju sve pojedince prema njihovim linim primanjima ili dohotcima i to od niih ka viim. Nakon toga djele ukupnu populaciju u razliite grupe i veliine. Zajednika metoda je u svakom sluaju da se populacija podijeli u nizove petina ili desetina u skladu sa nivoom zarade od najmanjeg ka najveem te se nakon toga utvruje koji je to omjer ukupnog nacionalnog prihoda ili dohotka koji prima svaka od ovih grupa.

Tabela 2: Lorenzova krivuljaLorenzova krivulja koristi da bi najjednostavnije definirali i prikazali neravnomjerne raspodjele dohotka i ona je zapravo jedan grafiki prikaz iste.

Gornji prikaz zapravo predstavlja Lorenzovu krivulju i ona objanjava da je broj onih koji primaju prihod nanesen na horizontalnu osu i to ne u apsolutnim kategorijama ve u kumulativnim postotcima. Npr. u taki 20stoji 20% najsiromanijeg stanovnitva a na taki 60 je donjih 60% i na kraju ose je ukupno 100% stanovnitva koje razmatramo. Vertikalna osa pak, prikazuje udio ukupnog prihoda koji prima svaki od ovih postotakla stanovnitva. I to je takoer izraeno kumulativno sve do 100%, a to pak sad znai da su obe ose iste duine. Na svakoj taki dijagonale postotak ili procenat je primljenog prihoda koji je upravo jednak procentu prihoda primaoca. Ono zbog ega je Lorenzova krivulja dobra kao efikasan grafiki prikaz jeste jer,pokazuje stvarni kvantitativni odnos izmeu procenta primalaca prihoda i procenta ukupnog prihoda koji su zapravo primili tokom recimo godine dana. to je Lorenzova krivulja dalja od dijagonale (koja se jo naziva savrena jednakost) to je vei predstavljeni stepen nejednakosti.

Ekstremni sluajevi savrene nejednakosti (tj. situacije u kojoj jedna osoba prima sav nacionalni prihod, dok ostali ne dobivaju nita), bio bi predstavljen slaganjem Lorenzove krivuljesa donjom horizontalnom i desnom vertikalnom osom. to je vei stepen nejednakosti, vea je zakrivljenost i Lorenzova krivulja bie blie donjoj horizontalnoj osi.

4 ZAKLJUAK

Na kraju ovog rada da se zakljuiti da je siromatvo socio-ekonomski, i politiki problemkoji vodi ka izuzetnom raslojavanju i nejednakostima u drutvu. S jedne strane su ljudi (individue i grupe) koje dre ogromne koliine novca u svojim rukama, a s duge strane su ljudi koji nemaju osnovnih elemenata za normalan ivotni standard. Zakljuak je takoer i da je siromatvo zaista jedan globalni problem i zemlje irom svijeta su suoene sa ovim problemonm. Ono to je vidljivo jeste da nijedna zemlja nema adekvatan socio-ekonomski program kojim bi bar poela rjeavati ovaj problem. Postoje mnoge organizacije i pokreti koji se bore protiv siromatva ali naalost porast proja siromanih je iz godine u godinu sve vei i vei.Potrebno je da dravni akteri, zajedno sa antropolozima, ekonomistima, psiholozima, medijima i drugim strunim licima sagledaju ovaj problem iz svih uglova i da se pone raditi na osmiljavanju adekvatnog socijalnog programa dok broj siromanih nije dostigao cifru koju e biti nemogue suizbiti.5 LITERATURA

Knjige:

1.) Babi, M. (2003.): Makroekonomija; trinaesto izdanje; Zagreb: Mate d.o.o.

2.) Fitzpatrick, T.; Kwon, H.; Manning, N.; Midgley, J. & Pascall, G. (2004.): International Encyclopedia of Social Policy; London and New York: Rotledge.

3.) Giddens, Anthony (1996.): Sociologija; Podgorica: CID.

4.) Mankiw, N.G. (2006.): Osnove ekonomije; Zagreb: Mate d.o.o.

5.) Murray, C. (1984.): Losing Ground: American Social Policy: 1950-1980; New York: Basic Books.

6.) Samuelson, P.A. & Nordhaus, W. D. (2007.): Ekonomija; Zagreb: Mate d.o.o.

7.) uur, Z. (2001.): Siromatvo: koncepti i pokazatelji; Zagreb: Pravni Fakultet.

8.) Todaro, P. M. & Smith, C. S. (2006.): Ekonomski razvoj; deveto izdanje; New York: New York University, Population Council and the G. Washington University.

lanci:1.) Engbersen, G. (1999.): Who Are You Calling Poor?; Le Monde Diplomatique. Preuzeto sa: http://mondediplo.com/1999/09/06/poverty2.) Hine, D.; Montiel, C. J.; Cooksly, R. W. & Lewko, J. H. (2005.): Mental Models of Poverty in Developing Nations: A Causal Mapping Analysis Using Canada-Philippines Contrast; Journal of Cross-Cultural Psychology, 36 (3), 1-21.3.) Krumer-Nevo, M., Monnickendam, M. & Weiss-Gal, I. (2009.): Poverty Aware Social Work Practice: A Conceptual Framework for Social Work Education; Journal of Social Work Education, 45 (2), 225-243.

4.) Lewis, O. (1966.): The Culture of Poverty; Scientific American, 215, 19-25.

McGee, R. & Noton, A. (2000.): Uee u strategiji smanjenja siromatva: sinteza iskustva u pristupu uestvovanja u politici, kreiranju, implementaciji i monitoringu; IDS radni dokument 109: str. 14.

5.) Palomar, Lever, I. (2005.): The Subjective Dimension of Poverty: A Psychological Perspective Internatoinal Conference : The Many Dimensions of Poverty; Conference Paper Brazil.

6.) Oyen, E. (1992.): Some Basic Issues in Comparative Poverty Research; International Social Science Journal, 44 (4), 615-626.

7.) Nasser, R. (2007.): Does Subjective Class Predict the Causal Attribution For poverty?; Journal of Social Sciences, 3 (4), 197-201.

Web stranice:

1.) UNDP on sustainable (http:// www.undp.org/sl/livehoods) (datum pristupa: 24.12.2013.)2.)http://web.efzg.hr/dok/ETE/1skuflic//osnove/Predavanja/P-6%20Trziste%20faktora%20proizvodnje.pdf (datum pristupa: 24.12.2013.)3.) http://www.ijf.hr/Eu2/Bejakovic.pdf (datum pristupa: 24.12.2013.) Palomar, Lever, I.:The Subjective Dimension of Poverty: A Psychological Perspective Internatoinal Conference : The Many Dimensions of Poverty; Conference Paper Brazil, (2005.)

Engbersen, G.:Who Are You Calling Poor?; Le Monde Diplomatique, (1999.)

Babi, M.:Makroekonomija; trinaesto izdanje; Zagreb: Mate d.o.o., (2003.)

Oyen, E.:Some Basic Issues in Comparative Poverty Research; International Social Science Journal, 44 (4), 615-626., (1992.)

Lewis, O.:The Culture of Poverty; Scientific American, 215, 19-25., (1966.)

Nasser, R.:Does Subjective Class Predict the Causal Attribution For poverty?; Journal of Social Sciences, 3 (4), 197-201., (2007.)

Samuelson, P.A. & Nordhaus, W. D.:Ekonomija; Zagreb: Mate d.o.o., (2007.)

Mankiw, N.G.: Osnove ekonomije; Zagreb: Mate d.o.o., (2006.)

Royce, E.: Poverty and Power: The Problem of Structural Inequality; New York: Rowman & Littlefield Publishers, Inc., (2009.):

http://www.ijf.hr/Eu2/Bejakovic.pdf

Todaro, P. M. & Smith, C. S.: Ekonomski razvoj; deveto izdanje; New York: New York University, Population Council and the G. Washington University, (2006.)

http://www.ijf.hr/Eu2/Bejakovic.pdf


http://web.efzg.hr/dok/ETE/1skuflic//osnove/Predavanja/P-6%20Trziste%20faktora%20proizvodnje.pdf


PAGE 2

Documents

SEMINARSKIRAD SIROMASTVO