URBBAANNIISSTTIIČČKKOOGG PPLLAANNAA ...juzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/c-KNJIGA-2...područje obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU). Oznaka za obradu, skladištenje

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA PODUZETNIČKE ZONE PALIŠTE

OBVEZNI PRILOZI

KNJIGA 2. - OBVEZNI PRILOZI

OPĆINA CRNAC

UURRBBAANNIISSTTIIČČKKOOGG PPLLAANNAA UURREEĐĐEENNJJAA

PPOODDUUZZEETTNNIIČČKKEE ZZOONNEE „„PPAALLIIŠŠTTEE““

IZRADIO:

d.o.o. Bjelovar

- studeni, 2012.-


OBVEZNI PRILOZI

PROSTOR d.o.o. Bjelovar 1

Županija: VIROVITIČKO – PODRAVSKA ŽUPANIJA

Općina: OPĆINA CRNAC

Naziv prostornog plana:


Odluka o izradi Urbanističkog plana

uređenja poduzetničke zone „Palište“

„Službeni glasnik“ Općine Crnac,

broj: 09/11

Odluka o donošenju Urbanističkog plana

uređenja poduzetničke zone „Palište“

„Službeni glasnik“ Općine Crnac

broj: 07/12

Javna rasprava je objavljena u

Glasu Slavonije: od.23.07.2012.godine

Javna rasprava je održana

od: 30.07. 2012. godine

do: 30.08.2012. godine

Pečat tijela odgovornog za provođenje

javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne

rasprave:

Mato Damjan

Pravna osoba koja je izradila plan:

“ PROSTOR” d.o.o. za inženjering, trgovinu i usluge BJELOVAR, B. Papandopula 16

Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Direktor::

Marijan Carek, dipl.ing.građ

Voditelj plana:

Dragica Carek, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

1. Dragica Carek, dipl.ing. arh. 4. Mladen Jakopović ing.stroj

2. Maja Carek, dipl.ing arh. 5. Ivana Medač dipl.ing el.

3. Zdravko Ljubić, dipl.ing. arh. 6. Marina Demšić ing. građ.

Pečat predstavničkog tijela:

Predsjednik predstavničkog tijela:

Zdenko Čapo

Istovjetnost ovog prostornog plana s

izvornikom ovjerava:

Mato Damjan

Pečat nadležnog tijela:


OBVEZNI PRILOZI


SADRŽAJ K NJ I G A 2.

I. OBVEZNI PRILOZI

1. OBRAZLOŽENJE

1.1. Polazišta

1.2. Ciljevi prostornog uređenja

1.3. Plan prostornog uređenja

2. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJE OPĆINE CRNAC

3. STRUČNE PODLOGE

4. SEKTORSKI DOKUMENTI I PROPISI

5. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

6. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

7. EVIDENCIJA POSTUPKA

8. SAŽETAK ZA JAVNOST


OBVEZNI PRILOZI


1. OBRAZLOŽENJE


OBVEZNI PRILOZI


I - OBRAZLOŽENJE 1.1. POLAZIŠTA

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Područje obuhvaćeno Urbanističkim planom uređenja poduzetničke zone Palište ( dalje u testu

Plan) nalazi se u Općini Crnac, Virovitičko –podravskoj županiji , a čiji se prostor uređuje na

osnovi Prostornim planom uređenja Općine Crnac (Službeni glasnik Općine Crnac br. 7/07 ) – dalje

u tekstu PPUO Crnac

Prema Korištenju i namjeni površina (karta br.1.) iz PPUO Crnac predmetno područje se nalazi u

građevinskom području naselja kao neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Crnac.

Prema Uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (karta br.3.) iz PPUO Crnac za predmetno

područje obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU).

Oznaka za obradu, skladištenje i odlaganje otpada – planirano OK na karti br. 3. ne pripada ovom

području, a što je provjereno u prostornom Planu Virovitičko-podravske županije (Sl.gl.

7a/00,1/04,5/07 i 1/10) budući se radi o objektu od važnosti za županiju

Predmetno područje prema karti broj 4.1. Građevinsko područje naselja Crnac iz PPUO Crnac ima

gospodarsku namjenu pod nazivom poduzetnička zona „Palište“ , a koja se nastavlja na mješovitu

namjenu na spoju sa županijskom cestom Ž-4030

Područje obuhvaćeno Planom nalazi se istočno od županijske ceste Ž-4030.

Područje plana omeđeno je: sa sjeverne strane kanalom Jelas- Skakavac, a koji se nalazi u statusu

javnog dobra kojim upravljaju Hrvatske vode, sa istočne strane kanalom Palež, sa južne strane

granicom građevinskog područja i grobljem i sa zapadne županijskom cestom i građevinskim

područjem namijenjenom mješovitoj namjeni.

Područje obuhvata Plana je sada poljoprivredno, neobrađeno zemljište, a koje se u zemljišnim

knjigama vodi kao pašnjak.


OBVEZNI PRILOZI


Kartogram: Prostorni obuhvat

Površina obuhvata Plana je 132.789,23 m2, a što čini nešto veću površinu od planirane gospodarske

zone iz PPUO Crnac, koja iznosi 121.490m2, budući je za novu gospodarsku zonu potrebno riješit i

spoj nove prometne površine sa postojećom .

Naselje Crnac iako općinsko središte nema uređenih gospodarskih zona, stoga je nužno pristupiti

uređenju planirane zone kako bi budući investitori mogli što prije pristupiti gradnji svojih

gospodarskih objekata i realizirati svoje investicije u predmetnoj Općini, a što je za jednu manju

općinu kakova je Crnac od velike važnosti.

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE ZNAČAJKE

Područje obuhvaćeno Planom nalazi se u građevinskoj zoni- neizgrađeni dio naselja Crnac.

Sadašnja namjena predmetnog prostora mogla bi se svrstati u ostala poljoprivredna zemljišta koje je

zapušteno i obraslo svakojakim raslinjem.

Blizina postojeće izgrađene građevinske zone mješovite izgradnje, županijske ceste Ž-4030

i blizina postojeće komunalne infrastrukture polazišta su za daljnju organizaciju prostora, jer je dio

zemljišta već prometno i komunalno opremljen.


OBVEZNI PRILOZI


1.1.2.1. Zemljopisna obilježja

a) Geološka obilježja

Područje Općine predstavlja jednu reljefnu cjelinu i to ravničarski dio (Dravska potolina).

U geološkom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih usporednih rasjeda kojima je uvjetovan

današnji smjer toka rijeke Drave. Taložine u Dravskoj potolini kvartarne su starosti. Sastoje se u

najvećoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske gline, pijesci,

treset).

Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i

aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS

skale.

b) Pedološka obilježja

Slika 3. Namjenska pedološka karta

Legenda:

12 – hidromeliorirano tlo

26 - pseudoglej na zaravni

45 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo

46 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo

47 - pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirano tlo

65 – močvarno glejno vertično


OBVEZNI PRILOZI


Red i klasa pogodnosti:

P2 (12) - umjereno ograničeno obradivo tlo

P3 (26) - ograničeno obradivo tlo

N1 (45,46 i 47) - privremeno nepogodna tla za obradu

N2 (65) – trajno nepogodna tla za obradu

c) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Crnac je tipično nizinskog područje.

U geotekstonskom smislu općinski prostor dio je Dravskog rova, koji je u tom dijelu obilježen

izrazito diferenciranim mlađim pokretima spuštanja (tonjenja).

Dravska potolina ispunjena je više od 3000 metara debelim naslagama neogenskog mora (Panonsko

more) i fluvijalnim i eolskim taložinama kvartarne starosti. Upravo stoga reljef ima akumulacijsko-

tektonska strukturno geomorfološka obilježja.

Slika 4. Reljefno obilježje Općine


OBVEZNI PRILOZI


d) Hidrografska obilježja

Relativno obilje voda bitna je prirodna značajka prostora općine. Zbog izuzetno malog nagiba

vodotoci usporavaju svoj tok, a pojedini zastaju i gube se.

Sa sjeverne strane nalazi se kanal Jelas- Skakavac u statusu javnog dobra kojim upravljaju Hrvatske

vode a koji graniči sa zonom u dužini cca 937m.

, a sa istočne strane kanal Palež u dužini 257m

Melioracijska odvodnja

U sklopu rješavanja odvodnje poljoprivrednih površina izgrađena je odvodnja podzemnom

drenažom. Predmetna zona sa istočne strane graniči kanalom Palež u dužini 257m.

Melioracijska odvodnja rješavana je u okviru provođenja postupka komasacije na katastarskoj

općini Crnac i Suha Mlaka 1986 -1987. godine.

U skladu s člankom 103. Zakona o vodama (NN 107/95) radove tehničkog i gospodarskog

održavanja melioracijskog sustava obavlja lokalna uprava i samouprava uz stručnu pomoć

Hrvatskih voda, a u narednom razdoblju je potrebno melioracijski sustav dovesti u stanje normalne

funkcionalnosti te nadalje redovito provoditi tehničko i gospodarsko održavanje sustava.

e) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Crnac mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa.

Na području općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci najbližih okolnih i

daju relativno dobar uvid u osobine klime na području općine.

Temperatura zraka

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 100 do 11 C. Prema tome

srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22ºC do 23ºC, što govori u prilog kontinentskim

značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom prevladava

anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže temperature. Ljeta mogu

biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo koncentrira u hladno doba godine.

Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno djeluje na rast mnogih poljodjelskih kultura.

Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe da vjetrovi na području općine Crnac pušu pretežito iz

sjevernog kvadranta. Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI smjera. Izraženo je osim toga i

strujanje zraka iz JZ smjera.


OBVEZNI PRILOZI


1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST

Mogućnost opremanja nove poslovne zone infrastrukturom je dosta povoljna jer se nalazi uz

postojeću građevinsku zonu koja je komunalno opremljena sa svom komunalnom infratsrukturom.

Područje poslovnog parka opremljeno je slijedećom infrastruktrom:

1.1.3.1. Prometna infrastruktura

Nova poslovna zona nalazi se tik uz županijsku cestu Ž-4030 sa već postojećim putem koji izlazi

na istu, a koji će se koristiti kod izgradnje nove prometnice u predmetnoj zoni.

1.1.3.2. Vodoobskrba

U pojasu postojeće županijske ceste, položena je javna vodoopskrbna mreža DN200 na koju će se

nadovezati planirana mreža poduzetničke zone.

U Radićevoj ulici (odvojak prema Poduzetničkoj zoni) položen je distributivni vodovod nazivnog

tlaka PN10 izrađen od PE-HD cijevi d110 mm u dužini cca 130,0 m. Navedeni cjevovod ne

zadovoljava buduće potrebe sanitarne i hidrantske potrošnje projektiranih bioplinskih postrojenja, te

je potrebno izvesti novi cjevovod sa priključenjem na glavni mjesni cjevovod profila d200 u

Radićevoj ulici istog profila.

1.1.3.3. Odvodnja otpadnih voda

Za Općinu Crnac izrađena je Studija o zaštiti voda Virovitičko-podravske županije,

te je predviđena lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda odmah uz predmetnu poslovnu

zonu, sjeverno od vodotoka Skakavac.

Do danas nema izgrađene kanalizacije niti uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se oborinske vode odvode uglavnom

otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Najveći broj septičkih jama je

procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemne i u vodonosne slojeve.


OBVEZNI PRILOZI


1.1.3.4. Plinska instalacija

U pojasu postojeće županijske ceste Ž-4030, unutar naselja Crnac, a prema izlazu u smjeru naselja

Milanovac, izvedena je plinska distributivna mreža i to obostrano, sa obadvije strane ulice završno

sa posljednjim stambenim objektima. Zapadnom stranom ulice je izveden srednjetlačna plinska

mreža radnog tlaka p = 3 bara, profila cjevovoda d110x10 mm, materijal cjevovoda je polietilen

visoke gustoće PEHD, kvalitete materijala PE80.

Plinska distributivna mreža poduzetničke zone Palište može se priključiti na postojeću plinsku

mrežu naselja Crnac izvedbom priključnog mjesta (čvorišta) sukladno uvjetima distributera.

1.1.3.5. Telekomunikacije

Na području nove poduzetničke zone položen je svjetlovodni kabel (SVK), koji se proteže dijelom

paralelno s Radićevom ulicom te presijeca prometnicu nove zone.

Podzemna distribucijska EK infrastruktura izgrađena je u Radićevoj ulici, u cestovnom pojasu,

paralelno s prometnicom. Na ovu podzemnu EK mrežu spaja se novoizgrađena EK infrastruktura u

poduzetničkoj zoni.

U zoni zahvata nema izgrađene EK infrastrukture pokretnih komunikacija (postojeće građevine –

antenski prihvat i samostojeći antenski stupovi).

1.1.3.6. Elektroinstalacije

Opći uvjeti napajanja električnom energijom

Elektroenergetska mreža na području općine Crnac u nadležnosti je HEP-ODS d.o.o. Zagreb,

Elektroslavonija Osijek, a sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama.

Prijenosni i distributivni elektroenergetski sustav u općini je razgranat. Visokonaponski sustav

uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju i

uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. Elektroenergetski sustav

dimenzioniran je tako da svako kućanstvo mora imati mogućnost priključka na niskonaponsku

mrežu.

Glavna napojna točka za opskrbu električnom energijom potrošača u općini Crnac je TS 35/10 kV

Čačinci. Iz te TS izgrađen je daljnji srednjenaponski razvod dalekovodima 10 kV po pojedinim

naseljima. Iz pojedine TS 10/0,4 kV niskonaponskom mrežom napajaju se krajnji korisnici –

potrošači.


OBVEZNI PRILOZI


Razdjel električne energije unutar područja zone:

Trafostanica 10(20)/0,4 kV

U području obuhvata Poduzetničke zone Palište nema izgrađenih trafostanica 10(20)/0.4 kV.

Postojeća niskonaponska mreža u ovom dijelu Radićeve ulice napaja se iz TS 10(20)/0.4 kV Crnac

2 koja je izgrađena izvan zone.

Srednjenaponski razdjel

U području obuhvata Poduzetničke zone Palište nema izgrađenog zračnog ili podzemnog

srednjenaponskog razdjela 10(20) kV.

Niskonaponski razdjel

Niskonaponska mreža na stupovima izgrađena je u dijelu Poduzetničke zone Palište koje obuhvaća

dio Radićeve ulice, a služi za opskrbu električnom energijom kućanstva. Ova mreža služi za

napajanje isključivo postojećih potrošača te se neće implementirati niti koristiti za napajanje

budućih potrošača unutar zone.

Javna rasvjeta

Kao i niskonaponska mreža, javna rasvjeta je izvedena u predmetnom dijelu Radićeve ulice na

postojećim stupovima niskonaponske mreže. Ovaj dio razdjela javne rasvjete neće se koristiti u

novoformiranom dijelu poduzetničke zone.

1.1.3.7. Zbrinjavanje krutog otpada

Zbrinjavanje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada rješava se na nivou općine i županije .

Na razini županije planira se otvaranje centra za gospodarenje otpadom, čija lokacija nije

predviđena na ovom području.

Na području Plana oznaka za obradu, skladištenje i odlaganje otpada – planirano OK na karti br. 3.

ne pripada ovom području, a što je provjereno u prostornom Planu Virovitičko-podravske županije

(Sl.gl. 7a/00,1/04,5/07 i 1/10) budući se radi o objektu od važnosti za županiju

Na predmetnom području nema niti se planiraju objekti za zbrinjavanje otpada.

Zbrinjavanje opasnog otpada nalazi se u nadležnosti Republike Hrvatske. Vlada RH osigurava

provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša.


OBVEZNI PRILOZI


1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO POVIJESNE CJELINE I AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

U području obuhvata UPU nema zaštićenih, prirodnih, kulturno –povijesnih cjelina niti

ambijentalnih vrijednosti.

1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

Prostornim planom uređenja Općine Crnac (Službeni glasnik Općine Crnac br. 7/07 ) definirana je

namjena prostora, režimi uređenja prostora, infrastrukturni koridori, te opće smjernice u okviru

odredbi za provođenje.



Prema Uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (karta br.3.) iz PPUO Crnac za predmetno

područje obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU).

U provedbenim odredbama PPUO Crnac ( točka 9.1.) utvrđena je potreba izrade dokumenata

prostornog uređenja užih područja općine Crnac : Urbanistički plan uređenja (UPU)

UPU PODUZETNIČKA ZONA „PALIŠTE“

Područje obuhvata UPU određeno je na kartografskom prikazu 4.1. Građevinsko područje naselja

Crnac te na kartogramu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora ovog Plana.

Do donošenja planova uređenja užeg područja dozvole za gradnju izdaju se temeljem ovog Plana.

1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i društvenih

zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.

Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina, ekonomske

emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema gospodarskim

središtima – gradovima, te kao posljedica iseljavanja tijekom domovinskog rata.


OBVEZNI PRILOZI


CRNAC

POVRŠINA

STANOVNICI

GU

ST

OĆ

A

NA

SE

LJE

NO

ST

I

POPIS 1991 POPIS 2001 POPIS 2011

km2 % BROJ %

BR

OJ % BR. %

BROJ

st/km2

Općina

Ukupno:

79,13

100

2.141

100

1.77

2

100

1.467

100

18

Naselja

Crnac 22,51

28,45

777 36,29 668 37,70 494 33,67 22

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku

Tablica 28. Kretanje ukupnog stanovništva općine Crnac

Popisne

godine

Broj

stanovnika

Apsolutno

smanjenje/povećanje

1981. 2433

1991. 2141 -292

2001. 1772 -369

2011. 1467 -305

Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i

Popisi stanovništva 1981., 1991. 2001. i 2011.god.

Tablica 28. Kretanje ukupnog stanovništva naselja Crnac

Popisne

godine

Broj

stanovnika

Apsolutno

smanjenje/povećanje

1991. 777 -292

2001. 668 -369

2011. 494 -174

Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i

Popisi stanovništva 1991. 2001. i 2011.god.

U općinskom središtu Crnac postoji tradicionalna vezanost za zemlju i stočarstvo, ali ekonomska

ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i

napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.

Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne

vrijednosti, moraju se izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju:

- poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje,

- reguliranje eksploatacije prirodnih resursa,


OBVEZNI PRILOZI


Gospodarska kretanja na ovom području kao i cijeloj RH u proteklih desetak godina doprinijela su

ekonomskoj stagnaciji i gubitku više tisuća radnih mjesta. Nasuprot tome stočarstvo i poljoprivreda

budućnost su ovog kraja i potrebno ih je što prije oporavit, modernizirat i vratit ekonomsku

računicu pa i kroz iskorištavanje dosad neiskorištenih izvora u energetske svrhe, te otvoriti

ulaganjima domaćeg i stranog kapitala i znanja.

Budući se radi o općinskom središtu nema ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.

Obzirom da se u slijedećem razdoblju na području Općine može očekivati smirivanje migracijskih

procesa, na buduća demografska kretanja može utjecati i pozitivan gospodarski razvoj općine koji

Općina Crnac ovom zonom nastoji ostvariti.

Pojavom industrije u gospodarskoj zoni koja se nalazi u blizini stambenog naselja moglo bi biti

ugroženo postojeće građevinsko područje stambene zone, stoga je Općina Crnac izvršila pažljiv

odabir budućih investitora gospodarske zone i vrste proizvodnje za koju se može reći sa sigurnošću

da je pretežno poljoprivredna te da je vezana za stočarstvu i poljoprivredu cijelog područja općine

Crnac, te da nije zagađivač prostora.

Uređenje i izgradnja odgovarajućih sadržaja za gospodarsku namjenu provodi se tako da se

maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući

gradnju danog područja, tj. lokalnog ambijenta.

Radi zaštite stambenih zona potrebno je između poduzetničke i stambene zone planirati i zaštitne

zeleno površine.

Zgrade za bučne djelatnosti sa izvorima zagađenja i potencijalno opasne djelatnosti radi blizine

stambenih zona neće se planirati na ovom području.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih

dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora djelatnost koja se u njima obavlja, način

organizacije rada i tehnološko rješenje te potrebe prometa, ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu

života na susjednim građevinskim česticama i u naselju.

Najmanje 20% građevinske čestice mora se urediti kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo, a

rubovi građevinske čestice prema susjednim česticama moraju se realizirati kao vegetacijski pojas u

skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Pri planiranju, projektiranju i odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u skladu s ovim

člankom osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.


OBVEZNI PRILOZI


1. 2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

1.2. 1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

Razvoj poduzetničke zone „PALIŠTE“ u naselju Crnac kao općinskom središtu od strateškog je

značaja za razvoj gospodarstva Općine Crnac i Virovitićko-podravske županije.

Nova poslovno gospodarska zona izgradila bi se s ciljem što bržeg zapošljavanja većeg broja ljudi s

područja Općine u samoj zoni kao i na ostalim poljoprivrednim gospodarstvima na kojima se

proizvodi sirovina za bioplinska postrojenja ( biomasa, gnojnica i sl.). Cilj je dovođenja suvremenih

tehnologija u ovu regiju, a tijekom izgradnje zone povećat će se poslovi građevinske operative kod

izgradnje infrastrukture zone i novih proizvodnih objekata u zoni.

Također će se pojaviti novi poslovi za prijevoznike, a postojat će i mogućnost nove kooperativne

suradnje s dobavljačima repromaterijala. Osim toga korisnici zone koristit će sve komunalne i

energetske usluge, te usluge mnogih manjih poljoprivrednika iz okoline. Iskustvo iz drugih područja

govori da se vezano za zonu otvori još barem toliko radnih mjesta izvan zone kao neposredan efekt

poslovanja u zoni.

Efekti realizacije poduzetničke zone, a posebno bioplinskog postrojenja koje čini veći dio zone:

Smanjenje stope nezaposlenosti

Modernizacija u poljoprivredi

Veća proizvodnja biplinske mase

Zbrinjavanje gnoja gnojnice na farmama

Povećanje direktnih ulaganja

Uvođenje novih tehnologija i poslovnih sistema

Unapređenje poslovanja obrtništva i malog poduzetništva razvojem kooperantskih odnosa

Povećanje obnovljivih izvora energije i jeftinije komunalne usluge na tržištu.

Dobiveni bioplin se može koristiti za zagrijavanje prostorija i za proizvodnju [električna energija|

električne energije] . Najekonomičnije je proizvoditi električnu energiju, sagorijevanjem u plinskim

turbinama , a otpadnu toplinu koja nastaje pri tom koristiti za zagrijavanje. Višak el. energije se

može prodavati u el. mrežu. Kod proizvodnje električne struje u bioplinskim postrojenjima, koja su

razmještena u raznim mjestima, smanjuju se gubici električne energije u mreži, jer se proizvedena

struja koristi u blizini proizvodnje. Korist nije samo u proizvedenoj struji, već i u smanjenju

opterećenja okoliša mirisom i sačuvanom dušiku u gnojnici. Plin je moguće pretvarati u električnu

energiju i u [gorive ćelije| gorivim ćelijama], ali za sada na tržištu, još nema takvih uređaja.

Proizvodnja bioplina iz tekućeg stajskog gnojiva - gnojnice po dosadašnjim zapadnoeuropskim

tehnologijama, ekonomična je samo za postrojenja koja prerađuju gnojnicu od najmanje 80 do 100

UVG (Uvjetno grlo je preračunata jedinica od 500 kg težine životinja). Za prehranu 70 uvjetnih grla

potrebna je silaža sa 25 hektara. Po jednom UVG sačuvano godišnje oko 50 kg dušika za gnojidbu

zelenih ili ostalih površina. Prerađena gnojnica se može koristiti i kao folijarno gnojivo, to znači da

nema mirisa i može se prskati na zelenu biljnu masu ili lišće. Ako se fermentiranoj gnojnici doda

10% svježeg gnojiva tom smjesom se mogu hraniti kalifornijske gliste. Gliste mikrobiološki

obogaćuju gnojnicu tako da se dodatno poboljšava kvaliteta dobivenog humusa a smanjuje

volumen. Postoje i kontejnerski fermentatori koji se dovezu i postave na lokaciju s manjom

količinom otpada. U njima se sve odvija automatski, a moguće ih je više postaviti u seriju.

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plinske_turbine&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plinske_turbine&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stajsko_gnojivo

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Folijarno_gnojivo&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kalifornijske_gliste&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Humus


OBVEZNI PRILOZI


Bioplin iz komunalnog otpada

Osim iz čistog biootpada bioplin se može proizvoditi i iz različitih krutih otpadaka kao što su drveni

otpad, a također i komunalnog otpada koji sadrži više od desetak posto biootpada. Problem je što se

ovakav otpad ne može usitniti i pretvoriti u tekuću masu koja se može prepumpavati muljnim

pumpama. Zbog tog se u doponije komunalnog otpada postavljaju [drenažne cijevi] koje prikupljaju

nastali bioplin. Kad se gomila otpada naslaže do 3 metra otpad se pokriva zemljom tako da zrak ne

može prodrijeti unutra, a i da nastali plinovi ne mogu otići nekontrolirano van, a onda se dodaje

novi sloj otpada. Fermentacija u ovakvim deponijama traje i do 30 godina. Nakon završene

fermentacije hrpa otpada se mora konzervirati, te ponovno izgraditi na drugom mjestu.

Koristi od investicije u bioplinska postrojenja

Osnovni razlog vrlo visoke zastupljenosti proizvodnje bioplina u razvijenim zapadnim državama

koje nemaju vlastite nafte je korist koja se ostvaruje u ovoj djelatnosti. Zbog toga mnoge države

sufinanciraju ovakve projekte i do 50% u izgradnji, a subvencioniraju i kasniji otkup proizvoda.

Porez na korist koju država ostvaruje u toku izgradnje često je veća od iznosa subvencije, pod

uvjetom da su izvođači i isporučioci opreme domaća poduzeća. Izvođač plaća poreze državi, a i

zaposlenici. Domaći dobavljači također plaćaju porez, a i njihovi zaposlenici također. Kad se sve to

skupa zbroji porezna korist koja se vraća državi često je i veća od iznosa subvencije . Dodatna

korist za državu je smanjenje stavke za pomoć nezaposlenima, pošto svi koji rade na izgradnji

postrojenja i isporuci opreme ne traže socijalnu pomoć od države. Suprotan izračun porezne

korisnosti je kad radove vrše strana poduzeća, te kad opremu i materijal isporučuju strani

dobavljači. Postrojenja za proizvodnju plina najčešće se nalaze u ruralnim predjelima te na taj način

država potiče proizvodnju u malim mjestima i stimulira ostanak stanovnika. Time se potiče

ravnomjernija naseljenost teritorija i veći natalitet, pošto je natalitet u malim mjestima uvijek veći

nego u velikim gradovima. Postrojenja koja u selima proizvode električnu energiju priključena su

na električnu mrežu na kraju niskonaponske mreže gdje su gubitci energije najveći a napon najniži.

Ubacivanjem male količine energije u mrežu, na ovakvim mjestima, potiče se stabilnost sustava i

smanjuju gubitci na el. mreži.

Unutar buduće poduzetniče zone planira se izgradnja bioplonskog postrojenja, te se s obzirom na tu

činjenicu planira iskoristiti toplinska energija koja nastaje u procesu proizvodnje bioplina. Toplina

se dobiva u kogeneratorskim jedinicama, te se preko izmjenjivača topline dio toplinske energije

koristi u procesu fermentora, a ostali dio topline se može koristiti za dodatne potrebe unutar

poduzetničke zone za potrebe grijanja ili industrijskog hlađenja ili za potrebe zagrijavanja

domačistava. Predviđena energija koja se može dobiti iz procesa proizvodnje iznosi od 0,8 MW po

jednom postrojenju, odnosno 2,4 MW za cijelo postrojenje. Energija koja nastaje kao višak može se

koristiti kroz toplovodni sustav grijanja temperaturnog režima 90/70 °C.

U južnom dijelu zone planira se gradnja sušare koja će potaknuti veću proizvodnju voća i povrća na

poljoprivrednim površinama.

Razvoj poslovanja u zoni ovisit će i o ostalim poticajima, te o sposobnosti poduzetnika koji će

iskoristiti prednosti zone, te uložiti znanje i odgovorno nositi proces razvoja kapaciteta zone.

Ukoliko bi razvoj zone to zahtijevao postoji mogućnost teritorijalnog širenja zone prema jugu, a što

će se uključiti u novu izmjenu i dopunu PPUO Crnac koja je u izradi.

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Komunalni_otpad&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muljne_pumpe&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muljne_pumpe&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nafta

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Porez_na_korist&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Subvencije

http://hr.wikipedia.org/wiki/Natalitet


OBVEZNI PRILOZI


2. 2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA

Prostor se nalazi unutar građevinskih zona naselja Crnac, koji je općinsko središte te dijelom

opremljen prometnom i komunalnom infrastrukturom. Osnovni cilj je opremanje cijele zone

prometnom i komunalnom infrastrukturom kako bi sada već poznati investitori što prije počeli sa

izgradnjom svojih poduzetničkih građevina i zapošljavati nove radnike .

Obnovljivi izvori energije doprinjet će bržem razvoju naselja, poboljšat opskrbu električnom

energijom, osigurat poljoprivrednicima tržište , te iskorištavanje dosad neiskorištenog otpada na

farmama i zbrinjavanje u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.

Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, vrijednosti

i posebnosti krajobraza, uzevši u obzir gospodarski razvoj cijelog naselja, prioritet je za planiranje

ove gospodarske zone koja je određena prvenstveno kao cilj razvoja poljoprivrede, pa je i namjena

određena kao gospodarska –pretežno poljoprivredna.

Toplovodno grijanje predviđeno je za potrebe grijanja naselja i za potrebe nove poduzetničke

zone. Toplovod će se ugraditi podzemno u zelenom pojasu uz cestu poduzetničke zone.

Materijal izrade toplovoda su tvornički predizolirane cijevi izrađene po standardu EN 253, čelična

cijev za protok medija P235 ST 37 prema standardu EN 10217-2, termička izolacija je

poliuretanska tvrda pjena, zaštitni plašt iz PEHD cijevi, standardna dužina cijevi 6 ili 12 m.


OBVEZNI PRILOZI


1. 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

1.3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJE PROSTORA

1.3.1.1. Gospodarska namjena

Cijela zona namijenjena je za gospodarsku namjenu –pretežito poljoprivrednu. U predmetnoj zoni

planirano je formiranje 3 građevne čestice za bioplinska postrojenja, dva za preradu

poljoprivrednih proizvoda i jedno za uslužnu djelatnost, a čije su površine od cca 2.387,57 m 2 do

27.194,58 m2.

Osim gospodarske namjene u zoni se planira i uređenje prostora oko jezera za sport i rekreaciju.

Ukupna površina ove čestice je 31.456,36 m2.

Ostalo po rubnim dijelovima zone ostaje kao zaštitno zelenilo namijenjeno za održavanje vodotoka

i kanala, te kao tampon zona prema ostalim namjenama.

Ukupna površina građevnih čestica u zoni za gospodarsku namjenu iznosi cca:

GOSPODARSKA NAMJENA

– PRETEŽNO POLJOPRIVREDNA

P1 13.698,90 m2

P2 11.006,97 m2

P3 10.907,81 m2

P4 27.194,58 m2

P5 2.387,57 m2

P6 5.943,07 m2

UKUPNO: 71.138,90 m2

od toga svaka građevna čestica može biti izgrađena 40 % izgrađenosti ili 28.455,60 m2.

Na svakoj planiranoj građevinskoj čestici može graditi više proizvodnih, uslužnih, poslovnih i

pomoćnih zgrada u funkciji upravljanja i praćenja proizvodnje, te prodaje pretežito proizvoda koji

su u cijelosti ili pretežito proizvedeni na parceli ili na drugim parcelama istog vlasnika.

1.3.1.2. Sport i rekreacija

U zoni se planira jedna građevna čestica za sport i rekreaciju površine 31.456,36 m2.

Na njoj se mogu graditi objekti samo u funkciji sporta i rekreacije koristeći pri tom prirodne

pogodnosti.

Smještaj građevina na parceli i njihovo oblikovanje, izvesti u sladu sa važećim zakonskim

propisima te ovim Odredbama.

Građevine u funkciji športa i rekreacije u svom sastavu moraju imati prostore namijenjene za

osnovnu djelatnost ovisno o tipu i vrsti športa i rekreacije koji se planira


OBVEZNI PRILOZI


Građevine u funkciji športa i rekreacije u svom sastavu mogu imati prostore za smještaj uz

mogućnost pružanja ugostiteljskih usluga unutar građevina i na otvorenom prostoru

1.3.1.3. Zaštitne zelene površine

U zoni se nalazi više zaštitnih zelenih površina ukupne površine 14.299,33 m2.

Zaštitna zelena površina izvodi se uz vodotok Skakavac radi održavanja u širini 5,00m, na sjevernoj

i istočnoj strani.

Uz novu prometnicu na zapadnoj strani te između gospodarske zone i groblja na južnoj strani

planira se nešto veća zaštitna zelena površina .

Predmetne zaštitne zelene površine ostat će prirodni teren koji se održava kao poljoprivredna

površina.

1.3.1.4. Prometne površine

U poduzetničkoj zoni planira se gradnja nove prometne površine po sredini zone na mjestu

sadašnjeg poljskog puta. Buduća prometnica vodi do kraja zone i završava kao slijepa sa

okretištem i mogućnosti nastavka na istu prema istoku.

Spoj na županijsku cestu Ž-4030 izvest će se kao rekonstrukcija postojećeg izlaza poljskog puta na

županijsku cestu sa posebnim skretanjem u svim smjerovima.

Površina nove prometnice je 13.145,13 m2, a čini ju kolnik širine 5,50m , zeleni pojas sa mogućim

parkiralištem u širini 4,00m do 5,00 m sa sjeverne strane i 2,50m do 3,00 m na južnoj strani sa

pješakom stazom na sjevernoj strani širine 1,00m, ukupne širine od 10,83 m do 14,00 m

1.3.1.5. Površine infrastrukturnih sustava

U cijelom poduzetničkoj zoni predviđa se izvedba kompletne komunalne infrastrukture: vodovod,

kanalizacija, plinovod, toplovod, telefon i električna mreža.

Jedino je županijska cesta izgrađena uz samu zonu komunalno opremljena nužnom komunalnom

infrastrukturom ( sve osim kanalizacije koja se privremeno može zamijeniti sabirnim jamama koje

investitor mora izgraditi na vlastitoj građevnoj čestici do izgradnje javne kanalizacije) .

Sve instalacije planiraju se unutar nove prometne površine s time da se : toplovod, plinovod

vodovod i kanalizacija grade sa sjeverne strane kolnika, a elektroenergetika i telekomunikacije sa

južne strane kolnika, a kako je to prikazano na karti br. 2. Infrastruktura (poprečni presjeci).

Za potrebe elektroinstalacija planira se nova trafostanicu uz novu središnju prometnicu na zasebnoj

građevinskoj čestici, površine 15m x 15 m , na mjestu označenom u grafičkom dijelu

dokumentacije.

Za ostalu komunalnu infrastrukturu nije potrebno formiranje zasebne građevne parcele.


OBVEZNI PRILOZI


1.3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

U okviru obuhvata UPU –a utvrđuju se slijedeće namjene prostora:

gospodarska namjena – pretežito poljoprivredna :

I1– bioplinko postrojenje

I2 – prerada i skladištenje poljoprivrednih proizvoda

I3 – uslužna djelatnost

sport i rekreacija - R

zaštitne zelene površine -Z

prometne površine – kolnik, zeleni pojas ili parkiralište sa nogostupom ( sa jedne strane) i

zeleni pojas sa sa druge strane kolnika

površina infrastrukturnih sustava – za novu TS

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA





P ukupno = 71.138,90 m2

Izgrađenost parcele max 40 %, a što iznosi 28.455,56 m2.

sport i rekreacija – R

P ukupno = 31.456,36 m2

Izgrađenost parcele max 10 %, a što iznosi 3.145,64 m2.

zaštitne zelene površine

P ukupno = 14.299,33 m2

prometne površine

P ukupno = 15.669,64 m2

Prometnu površinu u zoni čini nova prometna površina površine 13.145,13 m2 i dio postojeće

županijske ceste na koju se spaja nova prometnica površine 2.524,51 m2

Nova prometnica gradi se u širini od 10,83 m do 14,50 m , a sastoji se od : kolnika širine 5,50m ,

zelenog pojasa sa mogućim parkiralištem i nogostupom širine od 2,33 m do 6,00 m sa sjeverne

strane i 3,00 m na južnoj strani kolnika.

Sve instalacije nalaze se unutar prometne površine točnije u zelenoj površini i u nogostupu.


OBVEZNI PRILOZI


površine infrastrukturnih sustava

U ovu površinu ulazi planirana građevinska čestica za izgradnju trafostanice TS

P = 225,00 m2

Rekapitulacija površina

NAMJENA Površina %

gospodarska namjena

-pretežno poljoprivredna 71.138,90 m2 54

Sport i rekreacija 31.456,36 m2 24

Zaštitne zelene površine 14.299,33 m2 10

Prometne površine 15.669,64 m2 11

Površine infrastrukture 225,00m2 1

UKUPNO:

132.789,23 100

1.3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Jedan od osnovnih zadataka pri izradi UPU je ostvarenje funkcionalne i prometne povezanosti nove

poduzetničke zone Palište sa ostalim naseljima.

Nova poslovna zona nalazi se uz županijsku cestu Ž-4030 .

Unutar zone urediti će se nova prometnica sa koje će imati pristup sve novoformirane građevne

parcele namijenjene za izgradnju poslovnih i gospodarskih građevina.

Nova prometnica gradi se po sredini zone, po cijeloj njezinoj dužini od postojeće županijske ceste

do kraja zone, u dužini cca 896 m sa raskrižjem na spoju sa postojećom županijskom cestom.

Novu prometnicu čini: kolnik širine 5,50m , zeleni pojas sa mogućim parkiralištem i nogostupom

širine od 2,33 m do 6,00 m sa sjeverne strane i 3,00 m na južnoj strani kolnika, ukupne širine od

10,83 m do 14,50 m (vidi poprečni presjek prometnice na karti br. 2 ).

Kolnik se mora izvesti od završnog sloja asfalta sa pravilnom odvodnjom oborinskih voda između

kolnika, zelenog pojasa i pješačke površine.

Pješačko staze mogu se izvesti sa završnim slojem od asfalta, betonskih kocki i sl.

Unutar zelenog pojasa ne smiju se saditi stabla ili pak visoki grmovi sa dubokim korijenjem.

Ovu zelenu površinu namijenjenu za infrastrukturu potrebno je ozeleniti sa travnatom površinom.

Zelena površina uz kolnik mora se ozeleniti travnatom površinom i održavati košnjom.

Javne prometne površine moraju se izvesti bez arhitektonskih barijera.


OBVEZNI PRILOZI


1.3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

1.3.5.1. Opći uvjeti

Kod projektiranja novih i rekonstrukciju postojećih komunalnih instalacija potrebno je voditi računa

o međusobnom usklađenju komunalnih infrastrukturnih instalacija.

Za podzemne instalacije planira se zeleni pojas sa nogostupom sa sjeverne strane prometnice u

ukupnoj širini 5,00 i 6,00 m i 3,00 m na južnoj strani , a u koji se nastoje smjestiti sve potrebne

ulične instalacije sa rasporedom i udaljenostima koji odgovaraju svim distributerima.

Kod gradnje infrastrukture sa jedne strane mora se voditi računa o priključcima na drugoj strani

stoga je poželjno da se oni odmah predvide i izgrade prije završnog sloja kolnika i pješačkih

površina.

1.3.5.2. Telekomunikacijska mreža

Pokretne komunikacije

Pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja

vodova, određeno je planiranjem postave samostojećeg antenskog stupa. Ova bazna stanica se ne

pozicionira detaljno (točkasto označavanje), nego je bitno da se prilikom lociranja vodi računa o

mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom, uz načelo zajedničkog korištenja od strane

svih operatera.

Fiksne komunikacije

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema u novoj poduzetničkoj zoni izvodi

se izgradnjom kabelske kanalizacije. U grafičkom prilogu prikazana je trasa kabelske kanalizacije

za postavljanje nepokretne zemaljske mreže. Trasa se vodi pored novoizgrađene prometnice, u

zajedničkom koridoru s elektroenergetskom infrastrukturom. Prilikom građenja kanalizacije i

ugradnje zdenaca potrebno je zadovoljiti propisane sigurnosne udaljenosti (1.0 m).

Mjesto konekcije nove kabelske kanalizacije na postojeću EK mrežu izvedeno je ugradnjom TK

zdenca na postojećoj EK mreži u Radićevoj ulici.

Prikazani smještaj kabelske kanalizacije u grafičkom dijelu je usmjeravajućeg značenja te su

dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja..

Također, konačan broj i smještaj površinskih infrastrukturnih EK građevina utvrdit će se sukladno

tehničkim i sigurnosnim zahtjevima te potrebama potrošača.

1.3.5.3. Elektroenergetski razvod

Trafostanice 10(20)/0,4 kV

Temeljem procjene iznosa i raspodjele vršne snage unutar zone, a u skladu s uvjetima nadležnog

HEP-ODS-a, planirana je izgradnje jedne distribucijske trafostanice - rasklopišta R 10(20)/0,4 kV.

Lokacija trafostanice – rasklopišta određena je u skladu s iskazanim potrebama budućih potrošača

te uvjetima HEP – ODS-a.


OBVEZNI PRILOZI


Trafostanica – rasklopište se izvodi u betonskom kućištu te je dimenzionirana za prihvat i daljnji

razdjel ukupne snage 3.0 MW. Locirana je na posebno formiranoj parceli, s direktnim pristupom na

prometnicu.

Ova trafostanica – rasklopište ima funkciju prihvata proizvedene električne energije iz elektrana na

bioplin, ukupno 3.0 MW (na naponskoj razini 20 kV), te opskrbe budućih potrošača u zoni, npr.

javne rasvjete, sušare i sl. ( na naponskoj razini 0.4 kV).

Srednjenaponski 10(20) kV razvod

SN kabeli povezuju trafostanicu – rasklopište s postojećom srednjenaponskom mrežom, odnosno

prenose električnu energiju proizvedenu u elektranama na bioplin do rasklopišta te dalje do

postojeće srednjenaponske mreže.

SN kabeli će biti položeni u za to predviđenom koridoru prema prikazu, u zelenoj površini

cestovnog pojasa uz glavnu prometnicu, u rovove dubine 0,80 m u zelenoj površini, 1,0 m u

parkiralištu, a 1,50 m ispod ceste.

SN kabeli koji prenose proizvedenu električnu energiju iz elektrana na bioplin do rasklopišta polažu

se prema projektnoj dokumentaciji elektrana.

Pri paralelnom vođenju sa drugim instalacijama potrebno je održavati razmak od 1,0 m, dok je pri

križanju potrebno održati sigurnosni razmak 0,50 m. Sigurnosni razmak je udaljenost od najbližih

točaka instalacija (cjevovoda, plinovoda, kanalizacije ….) i elektroenergetskog kabela.

Prikazana trasa SN razdjela u grafičkom dijelu je usmjeravajućeg značenja te su dozvoljene

odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja..

Niskonaponski razvod

Niskonaponski elektroenergetski razvod će omogućiti svakom poslovnom subjektu, u novoj

poduzetničkoj zoni sigurno, stabilno i stalno napajanje električnom energijom.

Glavni niskonaponski razvod iz trafostanice se izvodi podzemno, polaganjem dva niskonaponska

kabela XP00-A 4*240 mm2. Niskonaponski kabeli će biti polagani u za to predviđenom koridoru u

zelenom pojasu prometnica unutar zone uz održavanje tehničkim propisima određenog razmaka. Pri

paralelnom vođenju sa drugim instalacijama potrebno je održavati razmak od 1,0 m, dok je pri

križanju potrebno održati sigurnosni razmak 0,50 m.

Razvodni ormarići SSO koji služe za priključak pojedinih potrošača izvode se kao samostojeći, po

principu ''ulaz-izlaz'', na pripadajućem tipskom temelju i s tipskim kućištem. U SSO su smješteni

glavni osigurači za priključak.

Niskonaponski priključak pojedinog potrošača iz pripadajućeg razvodnog ormara SSO se izvodi

podzemno, položenim niskonaponskim kabelima kao što je XP00A 4*150 mm2. Ukoliko vršna


OBVEZNI PRILOZI


snaga pojedinog potrošača prelazi dopušteno opterećenje kabela moguće je paralelno položiti više

kabelskih vodova za jednog potrošača.

Ovi priključno – mjerni ormarići SPMO izvode se kao samostojeći, na pripadajućem tipskom

temelju i s tipskim kućištem

Konačni smještaj i broj razvodnih samostojećih ormarića te priključnih ormarića za buduće

potrošače utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te

potrebama potrošača, tako da njihov broj i smještaj u grafičkom dijelu Plana nije obvezatan.

Javna rasvjeta

Rasvjeta prometnica mora zadovoljiti minimum jačine rasvjete koji prema svjetlotehničkim

preporukama iznosi 15 lx (kolnik). Za ovaj učinak predviđa se postavljanje čeličnih stupova s

betonskim temeljima visine 6 m, s visokotlačnim natrijevim žaruljama u svjetiljkama sa zaštitnim

staklom. Raspored stupova treba postaviti s međusobnim razmakom 30-35 m. Trasa podzemnog

kabelskog voda vodi se u zajedničkom koridoru s ostalim elektroenergetskim i EK instalacijama, u

zelenom pojasu pored prometnice.

Napajanje, upravljanje rasvjetom i mjerenje potrošnje električne energije će biti izvedeno u

samostojećem ormariću postavljenom uz trafostanicu - rasklopište. Vodovi za napajanje rasvjete će

biti tipa PP00-A, položeni u zelenoj površini, na dubini 0,80 m. Stupovi javne rasvjete će biti

postavljeni u zelenoj površini uz prometnicu .



Proizvodnja i potrošnja električne energije

U poduzetničkoj zoni grade se tri elektrane na bioplin, svaka pojedinačne instalirane snage 1.0 MW,

ukupno 3.0 MW. Proizvedena električna energija isporučuje se u elektroenergetsku mrežu te tako

indirektno napaja i ostale buduće potrošače u zoni (sušare, sportsko-rekreativne sadržaje, javnu

rasvjetu).

Proizvodnja električne energije na lokaciji višestruko nadmašuje potrošnju, što uz pravilno

dimenzionirani srednjenaponski i niskonaponski razvod garantira kvalitetnu i sigurnu opskrbu

električnom energijom.

Zaštita od indirektnog dodira bit će provedena TN-C/S sustavom. To znači da su sve metalne mase,

koje u normalnom pogonu nisu pod naponom, međusobno povezane pomoću zaštitnog vodiča, a

zaštitni vodič i neutralni su međusobno spojeni u glavnom razvodnom ormaru. Karakteristike zaštitnog

uređaja i impedancije strujnog kruga moraju se tako izabrati, da u slučaju nastanka kvara zanemarive

impedancije između faznog i zaštitnog vodiča ili mase, bilo gdje u instalaciji, nastupi automatsko

isklapanje napajanja u utvrđenom vremenu.


OBVEZNI PRILOZI


1.3.5.4. Odvodnja

Odvodnja otpadnih voda

Sustav odvodnje u Crncu nije izgrađen, isti je predviđen prostorno-planskom dokumentacijom

PPUO CRNAC. Za poslovnu zonu planira se izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije.

Razdjelni sustav kanalizacije sačinjavat će dvije kanalizacijske mreže: jedna koja služi za

odvođenje oborinskih voda i druga koja je namijenjena za sanitarno fekalne otpadne vode.

Eventualne zagađene tehnološke vode nastale na parceli budućih investitora će se predtretmanom

obraditi na zakonom dopušteni nivo zagađenja te odvoditi putem sanitarno fekalne kanalizacije na

budući uređaj za pročiščavanje ili suklado zakonu i vodopravnim uvjetima u prirodni recipijent.

Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije ovisi o njihovim količinama, a kapacitet će se definirati

projeknom dokumentacijom u postupku ishođenja dozvola za gradnju. Sustav odvodnje sanitarno

fekalne otpadne vode spaja se na planirani glavni odvodni kolektor, te se odvodi do planiranog

pročistača otpadnih voda smještenim sjeverno od poslovne zone (vidi PPU Općine Crnac, karta 2.

Infrastrukturni sustavi). Obrađene otpadne vode sa uređaja se upuštaju u kanal Jelas-Skakavac.

Svaki korisnik zone, bio bi obavezan izraditi uređaj za predtretman svojih otpadnih voda, u skladu s

postojećim propisima odnosno prema uvjetima nadležnih službi.

Svaka parcela mora imati u pravilu jedan priključak na kanalizaciju sa kontrolnim mjernim oknom

na parceli. Obzirom na veličinu građevine mogu biti i dva priključka, ili jedan priključak za dva

korisnika, ovisno o tehničkim mogućnostima. Svaki priključak mora imati kontrolno okno, a sve u

skladu s uvjetima distributera.

Mjesto priključka građevina na komunalnu infrastrukturu izvodi se na najpovoljnijem mjestu prema

tehničkim mogućnostima, važećim propisima, pravilima i odlukama.

Dimenzioniranje kanalizacije oborinskih voda izradit će se na bazi proračunskog intenziteta oborina

od 139 lit/sek./ha, te koeficijenta otjecanja /C/ koji je u skladu s tipom izgrađenosti slivnog

područja, a za industrijska područja iznosi: 0,3-0,7 ( područje rjeđe izgradnje ), odnosno 0,6-0,9 (

područje guste izgradnje ). Svaki korisnik zone bio bi obvezan izgraditi separator taloga, ulja i

masti. Iznimno postoji mogućnost dvaju korisnika da oborinske vode pročiste preko zajedničkog

separatora, što će ovisiti o kapacitetu separatora, izvedivosti tehničkog rješenja, a ujedno i

financijskoj isplativosti, te uvjetima distributera.

Nagib i dubina polaganja kanalizacije ovisi o terenu i recipijentu, u ovom slučaju kanalu.

Trasa sanitarno fekalne kanalizacije položit će se uz rub parcela, paralelno sa oborinskom

kanalizacijom.

Predviđeni profil sanitarno-fekalne kanalizacije je Ø 300 mm, a oborinske kanalizacije od

Ø 500 mm. Navedeni profili su orijentacioni, te ovise o hidrauličkom proračunu.

Odvodnja prometnica

Oborinske vode sa novoprojektirane prometnice će se prikupljati slivnicima, sustavom cjevovoda i

revizionih okana i dovesti do uličnog kanala sa zapadne strane zone, gdje bi dalje otjecale

gravitacijski u otvorenom kanalu do postojećeg kanala za slivne vode na sjevernom dijelu zone.


OBVEZNI PRILOZI


1.3.5.5. Vodovodna mreža

Prema zahtjevima poslovne zone, potrebno je osigurati dovoljne količine pitke i tehnološke vode

budućim korisnicima ovog prostora i potreban pritisak vode potrebne za gašenje požara. Priključak

mreže poslovne zone izvest će se na javnu vodoopskrbnu mrežu, koja je položena u pojasu

županijske ceste Radićeve ulice. Na mjestu spoja na javni vodovod potrebno je izgraditi zasunsko

okno sa zasunima.

Javni vod je profila DN 200 mm, polietilen visoke gustoće (PEHD) cijevi, a min. osigurani tlak je

3,5 bara. Mreža je opskrbljena hidrantima za gašenje požara i zapornim tijelima u svakom čvoru, za

zatvaranje dotoka u svim smjerovima što omogućuje napajanje ostalih potrošača u slučaju kvara na

nekom dijelu dionice.

Svaka građevina unutar zone imat će jedan priključak na glavni vodoopskrbni sustav zone, a za

svakog korisnika mora biti omogućeno mjerenje potrošnje vode u vodomjernom oknu koje se u

pravilu izvodi na parceli investitora cca 1 m od regulacione linije. Priključak se izvodi preko zasuna

za podzemnu ugradnju sa vretenom i uličnom kapom.

Vodoopskrbna mreža dimenzionirana je na kriterij zaštite od požara.

Glavni vodoopskrbni vod poslovne zone bit će prema tome izveden od cijevi promjera DN 200

mm. Materijal izvedbe je polietilen visoke gustoće (PEHD).

Cjevovod će biti položen u zelenom pojasu sa lijeve strane, gledajući od ulaza u zonu. Dubina

polaganja vodovoda je cca 1,2 m od razine glavne prometnice i na udaljenosti min. 1,0 m od svih

ostalih podzemnih vodova.

1.3.5.6. Plinska distributivna mreža

U pojasu postojeće županijske ceste, unutar naselja Crnac, a prema izlazu u smjeru naselja

Milanovac, izvedena je plinska distributivna mreža i to obostrano, sa obadvije strane ulice završno

sa posljednjim stambenim objektima. Zapadnom stranom ulice je izveden srednjetlačna plinska

mreža radnog tlaka p = 3 bara, profila cjevovoda d110x10 mm, materijal cjevovoda je polietilen

visoke gustoće PEHD, kvalitete materijala PE80. Plinska distributivna mreža poduzetničke zone

Palište može se priključiti na postojeću plinsku mrežu naselja Crnac izvedbom priključnog mjesta

(čvorišta) sukladno uvjetima distributera.

Glavni plinoopskrbni vod poduzetničke zone bit će izveden od PEHD cijevi, PE 100, PN10, SDR11

namjene za plinovod profila 110x10 mm koji se polože u zelenoj površini, a kako je vidljivo u

grafičkom prilogu. Plinovod je potrebno postaviti na dubini min. 1,2 m od razine glavne prometnice

i na udaljenosti min. 1,0 m od svih ostalih podzemnih vodova. Daljnje priključivanje pojedinih

građevinskih parcela zone izvodit će se na ovaj glavni plinski vod prema potrebi.

Spoj će se izvesti okomito na postojeći plinovod d110x10 s druge strane Radićeve ulice. Prijelaz

ulice izvesti bušenjem u zaštitnoj koloni.

Sam spoj na postojeći plinovod izvesti:

- uvarivanjem T-komada iz PEHD materijala s odvojkom d110

- ugradnja podzemne plinska kuglaste slavine sa nastavcima za ugradnju na PE plinovod, sa

vretenom i priborom za podzemnu ugradnju, a koja služi kao interventni zaporni organ

čitave zone u slučaju redovitog održavanja ili havarija.


OBVEZNI PRILOZI


Plinska distributivna mreža poduzetničke zone bit će izvedena sa tlakom 3 bar, što će omogućiti

dobavu dovoljnih količina toplinske energije za grijanje i za tehnološke potrebe proizvodnih

kapaciteta. Radni tlak od 3 bar koristit će se za tehnološke potrebe industrije u svrhu ugradnje

racionalnijih cjevovoda i stabilnije opskrbe većim količinama zemnog plina industrijskih potrošača.

Za opskrbu manjih poslovnih građevina za grijanje, koristit će se manji radni tlakovi 20-100 mbar,

optimalni sa tehničko-funkcionalnog i sigurnosnog aspekta. Konačnu odluku o radnim tlakovima

potrebno je uskladiti sa koncepcijom razvoja, opskrbe i održavanja ukupnog plinoopskrbnog

sustava na razini odgovornog distributera plina.

Svaka građevina unutar zone imat će jedan priključak na glavni plinoopskrbni plinovod zone, dok je

iznimno kod većih zgrada i fazne gradnje moguće postaviti više priključaka, uz suglasnost

distributera i ako time nije narušena izvedba drugih instalacija i priključaka. Za svakog korisnika

mora biti omogućeno mjerenje potrošnje plina.

Sve radove na iskopu rova oko postojećeg plinovoda izvoditi isključivo ručno.

1.3.5.7. Toplovodno daljinsko grijanje


činjenicu planira iskoristiti toplinska energija koja nastaje u procesu proizvodnje bioplina. Toplina

se dobiva u kogeneratorskim jedinicama, te se preko izmjenjivača topline dio toplinske energije

koristi u procesu fermentora, a ostali dio topline se može koristiti za dodatne potrebe. Predviđena

energija koja se može dobiti iz procesa proizvodnje iznosi od 0,8 MW po jednom postrojenju,

odnosno 2,4 MW za cijelo postrojenje. Energija koja nastaje kao višak koristit će se kao toplovodni

sustav grijanja režima 90/70 °C.

Toplovodno grijanje predviđeno je za potrebe grijanja naselja i za potrebe nove poduzetničke zone,

a ugradit će se podzemno uz cestu u zelenoj površini na dubini min. 1,2 m od razine glavne

prometnice i na udaljenosti min. 1,0 m od svih ostalih podzemnih vodova, a kako je vidljivo u

grafičkom dijelu.


cijev za protok medija P235 ST 37 prema standardu EN 10217-2, termička izolacija je

poliuretanska tvrda pjena gustoće 60 kg/m3, λ= 0,028 W/mK, zaštitni plašt iz PEHD cijevi,

standardna dužina cijevi 6 ili 12 m.

Dimenzija cjevovoda je DN200 kojim će se osigurati transport energije od 2,5 MW u

temperaturnom režimu 90/70 C°, minimalna debljina izolacije iznosi 40 mm, a vanjska zaštita

PEHD cijev je d315.

Spajanje čelične cijevi vrši se elektro zavarivanjem, a PEHD zaštitne cijevi elektrofuzijskim

spojnicama.

U glavnom projektu potrebno je predvidjeti izradu lira za kompenzaciju toplinskih dilatacija

toplovoda, šahte za ispust i odzračivanje. Priključivanje potrošaća na toplovodnu mrežu je moguće

preko standardiziranih toplovodnih podstanica a što je potrebno definirati zasebno za svakog

pojedinog korisnika.


OBVEZNI PRILOZI


1.3.6. UVJETI KORIŠTENJA , UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

1.3.6.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Prometna i komunalna opremljenost uvjet su za početak gradnje gospodarskih i poslovnih

građevina u zoni obuhvata UPU-a, osim za građevne čestice na kojima se gradi biplinsko

postrojenje.

Uvjeti i način gradnje gospodarskih građevina

Zbog blizine naselja i stambenih zona , za sve gospodarske građevine uvjetuju se djelatnosti kojima

se mogu osigurati sve propisane mjere zaštite okoliša : zaštita od buke , neugodnog mirisa , prašine,

zaštita tla , vode, zraka , zaštita od požara , eksplozije i sve druge

zaštitne mjere .

Građevne čestice za izgradnju građevina moraju imati neposredan pristup sa javno prometne

površine.

Svaka građevna čestica ima jedan do dva kolna ulaza na građevnu česticu, a koji su ucrtani u

grafičkom dijelu kao neobvezni, širine max 6,00 m. Za svaki novi kolni ulaz ili rekonstrukciju

(proširenje postojećeg) potrebno je ishoditi posebne uvjete ili suglasnost nadležne službe za

predmetnu javnu površinu

Građevinske čestice moraju se formirati na način kako je to prikazano na kartografskom prikazu

br. 4 (Način i uvjeti gradnje).

Osnovne zgrade mogu se graditi samo unutar ugradivog dijela građevne čestice označenog na karti

broj 4. Način i uvjeti gradnje.

Na građevnim česticama predviđena je gradnja slobodnostojećih građevina osnovne manjene s

obzirom na susjedne.

Uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i pomoćne.

Van površine za izgradnju mogu se graditi samo parkirališta , platoi , javne govornice,

infrastruktura i sl., te kiosci površine do 12 m2 i objekt porte koji se mogu graditi i na regulacionom

pravcu, ali tako da ne ometaju preglednost i promet na javnoj površini.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice ne može biti veći od 0,4

Etažnost zgrada osnovne namjene može biti P ili P+1 sa mogućnosti gradnje podruma i

potkrovlja.

Visine građevina i broj etaža određuju se ovisno o tehnologiji i namjeni građevine.

Visina vijenca može iznositi najviše 10,00 m, iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki proces.

Etažnost pomoćnih zgrada je : prizemlje sa mogućnosti gradnje podruma i potkrovlja .


OBVEZNI PRILOZI


Kiosci , portirnice i trafostanice su isključivo prizemne građevine.

Oblikovanje građevina mora biti kvalitetno i primjereno karakteru zone.

Neizgrađene dijelove parcele potrebno je na odgovarajući način urediti formiranjem pješačkih

staza, parkirališta, manipulacijskih površina i sl. te ozelenjivanjem preostalih slobodnih dijelova

parcele.

Najmanji prirodni teren je 20 % površine građevne čestice.

Prirodni teren je neizgrađena površina građevne čestice uređena kao zelena površina obavezno sa

visokim i niskim zelenilom ( bez parkirališta, nadstrešnica , podzemne gradnje i sl.)

Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Parkirališta

ne mogu imati direktan izlaz sa parkirališne površine na ulicu, već parkiralište treba riješiti sa

zajedničkim izlazom za sva parkirališna mjesta .

Minimalni broj parkirališnih mjesta na jednoj građevnoj parceli mora biti ostvaren za zaposleno

osoblje i za teretna vozila ukoliko ih proizvodnja treba, a kod poslovnih (servisnih, uslužnih i

trgovačkih ) mora se dodati i parkirališne za kupce odnosno posjetitelje.

Minimalni broj parkirališnih mjesta za gospodarske građevine je: za zaposleno osoblje na svakog

zaposlenog po jedno parkirališno mjesto + na 1000 m2 BRP-a 6 PM za ostala osobna vozila ( kupce

, dobavljače itd ).

Ograda se gradi na međi ili regulacionom pravcu na način da se širina ograde gradi na vlastitom

zemljištu , a sa licem okrenutim prema ulici ili susjedu.

Ograde se grade kao prozračne, tipske, industrijske ograde visine maximalno 2,00 m od kote terena.

Ulične ograde uz prometna raskrižja moraju se izvesti na način da ne smanjuju prometnu

preglednost.

Vrata na kolnom ulazu moraju se graditi na vlastitoj građevnoj čestici, na udaljenosti minimalno

5,00 m od kolnika, sa otvaranjem prema unutra ili posmična.

MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO POVJESNIH I

AMBIJENTALNIH CJELINA

U zoni obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih, kulturno povijesnih i ambijentalnih vrijednosti.

Zemljište se koristi kao poljoprivredno .

Između naselja i gospodarske zone nalazi se zelena poljoprivredna tampon zona.

Kod planiranja buduće industrije na tom području, a što je obveza iz planova šireg područja,

potrebno je primjenjivati mjere zaštite i smjernice iz usvojenih prostornih planova i posebna

opreznost kod odabira budućih investitora kojima se mora onemogućiti širenje i bilo kakvo

negativno utjecanje na susjedni krajolik .

Uz vodotok na sjevernoj strani po rubu zone predviđen je zaštitni pojas širine 5,00 m.


OBVEZNI PRILOZI


Uz sve javne površine i komunikacije važan element je urbana oprema, zelene površine i sl., tj.

stvaranje mikroambijenta i zona prepoznatljivosti da se izbjegne monotonija nizanja uz relativno

duge ulične poteze.

Osobito se ističe ostavljanja zelene površine kao tampon zone između postojećeg naselja i nove

gospodarske zone.

Zeleni pojas u kojoj je infrastruktura planira se sa obje strane kolnika , a na kojoj se prema potrebi

mogu graditi parkirališta.

1.3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Promet uvijek znači negativan utjecaj; zagađenje zraka, buka, problem sigurnosti i dr, ali činjenica

da naseljem Crnac ne prolazi velik broj vozila, ovo područje ne mora strahovati od zagađenja

prometom.

Sa svih strana obuhvata Plana nalaze se poljoprivredne površine i čine zeleni tampon kao prsten

okolo nove gospodarske zone.

Uz vodotok, po sjevernom i zapadnom rubu zone predviđen je zaštitni pojas širine 5,00 m.

Obavezno je formiranje zaštitnih zelenih zona za svaku parcelu (min. 20 % površine parcele).

Za sprečavanje mogućeg nepovoljna utjecaja na okoliš uvjet je izvedba cjelovitog sustava za

odvodnju otpadnih voda sa odvođenjem fekalnih voda na uređaj za pročišćavanje . Po potrebi se za

pojedine djelatnosti može uvjetovati predtretman otpadnih voda u okviru samog pogona..

Zaštita od buke mora se provoditi u skladu sa Pravilnikom o najvećoj dopuštenoj razini buke na tom

području.

Plinifikacija cijelog područja osigurava čisti energent za grijanje te manju emisiju štetnih plinova.

Postupanje s otpadom

S obzirom na osnovnu namjenu prostora očekuje se nastanak komunalnog i neopasnog tehnološkog

otpada.

S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne:

- opasnost za ljudsko zdravlje

- opasnost za biljni i životinjski svijet

- onečišćavanje okoliša, voda, tla, zraka iznad propisanih vrijednosti

- nekontrolirano odlaganje i spaljivanje

- nastajanje eksplozije ili požara

- stvaranje buke i neugodnih mirisa

- pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama

- narušavanje javnog reda i mira


OBVEZNI PRILOZI


Budući investitori dužni su prilikom gradnje , rekonstrukcije i korištenja građevina sakupljati otpad

na propisni način u skladu sa važećim Zakonima i ostalim propisima, te predati sakupljeni otpad

ovlaštenim sakupljačima na konačno zbrinjavanje.

Sve pravne i fizičke osobe koje u svom tehnološkom procesu koriste opasne ili štetne tvari dužne su

u svemu pridržavati se zakona i pravilnika te izraditi svoje Operativne planove investicija u zaštiti

okoliša i dostaviti ih nadležnoj službi, a sve prema važećim Zakonima, Pravilnicima i Odlukama.

Za zahvate u prostoru utvrđene posebnim propisima obavezno se izrađuje studija o utjecaju na

okoliš

Kontinuiranim nadzorom i kontrolom gospodarskih djelatnosti potrebno je pratiti provođenje mjera

zaštite okoliša i po potrebi poduzimati mjere dodatnih zaštita.

Kod gradnje bioplinskog postrojenja ne očekuju se nepovoljni utjecaji na okoliš, a od standardnih

mjera korištenja osigurane su:

- posebnog komunalnog smeća nema niti po količini niti po vrsti. Ono koje se javi sprema se u

kante za smeće koje se prazne i odvoze na javnu deponiju smeća, od strane nadležnog

komunalnog poduzeća.

- lokacija se nalazi van stambenog područja

- veličina parcele zadovoljava predviđeni zahvat

- Prilikom dopremanja sirovina za pripremu silaže i otpremanja digestata kao i kod redovite

manipulacije strojevima, potrebno je spriječiti lokalno onečišćenje tla eventulanim istjecanjem

mazivih

- motornih ulja i odbacivanjem nastalog otpada. Onečišćeno tla treba adekvatno sanirati, a sav

sakupljeni otpad potrebno je zbrinuti kod ovlaštenog obrađivača. Odvodnja sa manipulativno-

prometnih površina ide preko separatora ulja i masti.

- laboratorijski ispitati sastav ulazne kukuruzne i travnate silaže

- Tijek svih vrsta otpada evidentirati putem pratećih listova i sukladno Pravilniku o registru

onečiščavanja okoliša (NN br. 35/08)

- Kako bi se zagađenje zraka svelo na minimun fermentirani digestat otpremati do poljoprivrednih

površina u za to predviđenim zatvorenim cisternama

- Prije primjene fermentiranog digestata kao organskog gnojiva na poljoprivrednim površinama

potrebno je analizirati digestat i poljoprivredno tlo, kako bi se adekvatno odredile potrebne

količine i režim gnojenja

- Redovitim prekrivanjem silaže ceradnom folijom spriječiti širenje prašine i neugodnih mirisa.

Foliju je potrebno održavati cjelovitom i neoštećenom kako ne bi došlo do onečišćenja zraka.

Podna obloga silaže mora biti vodonepropusna sa odvodom otpadnih voda u spremnik.

- Vezano uz postojanje eventualnog rizika od eksplozija i izvarednih događanja potrebno je

poštivati mjere i odredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08)

- Prvo mjerenje onečišćujućih tvari mora se obaviti tijekom probnog rada stacioniranog izvora, a

prije dobivanja uporabne dozvole za taj stacionirani izvor, ali najkasnije dvanest mjeseci od dana


OBVEZNI PRILOZI


puštanja u probni rad. Učestalost mjerenja emisije za stacionirani izvor određuje se na temelju

rezultata tijekom probnog rada, a sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz stacioniranih izvora (NN 21/07, 150/08)

- Uređaje i opremu u postrojenju treba redovito održavati te se uređaji moraju kalibirati u

redovitim vremenskim razmacima kako bi se postigla maksimalna učinkovitost

- građevina (silaža) koja je označena sa negativnim utjecajem na stanovanje udaljeno je u

najbližem dijelu cca 66 m od groblja, a više od 120 m od granice građevinskog područja,

odnosno od prometnice

- sve oborinske vode se riješavaju odvodnim sustavom u kanal, bez narušavanja tokova vode sa

susjednih parcela

- vrše se redovna laboratorijska ispitivanja digestata, silaže i supstrata

- ekološkim zbrinjavanjem digestata ( zatvorenim sistemom se pumpa u ulazni spremnik pa u

fermentor te u spremnik za odlaganje, a iz njega u cisterne za odovoz na polja uz potrebna

laboratorijska ispitivanja) izbjegavaju se maksimalno neugodni mirisi

- prema cesti postavlja se zaštitno zelenilo kojim se vizuelno i akustički „zatvara” bioplinsko

postrojenje)

- oprema u kontenjeru u kojem se vrši pročiščavanje plina, te proizvodnja topline i el. energije

unutar kontenjera za kogeneraciju biti će atestirana u pogledu akustike, odnosno imati će

prigušivače zvuka

- u tehnološkom procesu pojavljuje se (prema potrebi) otvoreni plamen – spaljivanje viška plina,

te se treba obraditi u skladu s posebnim uvjetima koje definiraju propisi zaštite od požara i

zaštite kvalitete zraka

- sustavi grijanja i moguća klimatizacija će koristiti propisane energente i plinove

- građevina u onom dijelu gdje ljudi borave imati će propisanu toplinsku zaštitu radi uštede

energije

- prije tehničkog pregleda izvršiti će se mjerenje najveće razine buke

- trenč silosi se izvode kao arm. betonska, sa osiguranim odvodom ocjednih voda u spremnik

iz kojega se prepumpavaju u spremnik digestata

- fekalne vode iz kontejnera za zaposlenike odvode se u vodonepropusnu sabirnu jamu,

koja se prazni od strane za to ovlaštenih osoba specijalnim cisternama

- sve prometno- manipulativno-manevarske površine su završno obrađene sa asfaltom, sa

riješenom odvodnjom preko separatora ulja i masti, preko kontrolnog okna u odvodni kanal

- u kogeneracijskom kontenjeru se nalaze dva rezervoara ulja. Ulje se automatski pumpa prilikom

podmazivanja i zamjene ulja. Istrošeno ulje se prepumpava u drugu bačvu. Pod je uzdignut iznad


OBVEZNI PRILOZI


terena, a bačve imaju osiguranu tankvanu. Ulje zbrinjava za to ovlašteno poduzeće, a za prvu

intervenciju osiguran je pijeska.

- Na svim otvorima prema van u kogeneracijskom kontenjeru su predviđeni uređaji za prigušenje

zvuka (tvornički izvedeni sa važečim atestima).


OBVEZNI PRILOZI


2. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE CRNAC

( Službeni glasnik Općine Crnac br. 7/07)

2.1.TEKSTUALNI DIO – vezan za predmetnu zonu ( Odredbe od čl. 139. do čl.142. pod

točkom „3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ )

2.2. GRAFIČKI DIO

– Kartografski prikaz 1 - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25000

– Kartografski prikaz 2 – Infrastrukturni sustavi u mj. 1:25000

– Kartografski prikaz 3 – Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštita prostora u mj. 1:25000

– Kartografski prikaz 4. – Građevinsko područje naselja Crnac mj 1:5000


OBVEZNI PRILOZI


2.1. IZVOD IZ TEKSTUALNOG DIJELA PPUO CRNAC

( Službeni glasnik Općine Crnac br. 7/07)

– Odredbe za provođenje od čl. 139. do čl.142. pod točkom „3. Uvjeti smještaja

gospodarskih djelatnosti“ , a koje u originalu glase:

„ 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

3.1. Zone gospodarske namjene (poslovno-radne zone)

Članak 139.

Uređenje i izgradnja odgovarajućih sadržaja za gospodarsku namjenu provodi se tako da se

maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući

gradnju danog područja, tj. lokalnog ambijenta.

Zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti smještaju se u građevinska

područja.

Prvenstveno treba iskorištavati i popunjavati postojeće industrijske i druge zone namijenjene

ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima te spriječi

neopravdano zauzimanje novih površina.

Zona gospodarske namjene (poslovno-radna zona) sadrži poslovne građevine, industrijske

građevine (proizvodni pogoni industrije), skladišta, klaonice, servise, zanatsku proizvodnju,

odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem

i radom podržavaju razvitak naselja, a ne otežavaju i ne ugrožavaju ostale funkcije i čovjekovu

okolinu u naselju.

U sklopu gospodarskih (poslovno-radnih) zona gradnja treba biti tako koncipirana da:

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele iznosi do 70%

- najmanje 20% od ukupne površine parcele bude ozelenjeno

Građevinske parcele u gospodarskim (poslovno-radnim) zonama moraju biti odijeljene

zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom od građevinskih parcela stambenih i javnih

građevina u zonama mješovite gradnje.

Članak 140.

Gradnja u gospodarskim zonama (poslovno-radne zone) izvodi se na temelju urbanističkog

plana uređenja ili detaljnog plana uređenja.

Članak 141.

Poslovne građevine sa sadržajima neophodnim za svakodnevni život (obrada, dorada,

servisi, opskrba, skladišta i slično) mogu se graditi i unutar građevinskih područja za gradnju i

razvoj naselja u skladu s lokalnim uvjetima, ukoliko karakter naselja, tehnološko rješenje, veličina

građevinske čestice i njen položaj to omogućavaju.

Uz to trebaju biti zadovoljeni slijedeći uvjeti:

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje

neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora

- djelatnost koja se u njima obavlja, način organizacije rada i tehnološko rješenje te

potrebe prometa, ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim

građevinskim česticama i u naselju


OBVEZNI PRILOZI


- najmanje 20% građevinske čestice mora se urediti kao parkovno-pejzažno ili zaštitno

zelenilo, a rubovi građevinske čestice prema susjednim česticama moraju se realizirati

kao vegetacijski pojasi u skladu s uvjetima zaštite okoliša

- oblik i veličina građevinske čestice treba biti određen prema uvjetima iz članaka 30. -

35. ovih Odredbi

Iznimno, u skladu s lokalnim uvjetima, unutar građevinskih područja naselja mogu se za

građenje poslovnih građevina formirati građevinske čestice i veće od određenih uvjetima iz članaka

30. i 33. ovih Odredbi, ali ne veće od 3,0 ha ako zahtjeva tehnologija, način organiziranja

proizvodnje, tehnološki proces i potrebe prometa.

Poslovna građevina iz stavka 1. ovog članka može se sastojati od Po+P+1+T i mora

ispunjavati slijedeće uvjete:

- visina građevine od kote konačno zaravnatog terena do sljemena krova mora biti u

skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali ne smije iznositi više od 10,0 m

- ukupna tlocrtna zauzetost građevinske čestice građevinama može iznositi najviše 60%

- krovišta je potrebno u pravilu graditi kosa, nagiba 15 o

- 45o (može biti i manji, ako je

pokrov limom, što ovisi o vrsti objekta)

- vrsta pokrova, nagibi i broj streha moraju biti u skladu s namjenom i funkcijom

građevine

- najmanja udaljenost od međa susjednih građevinskih čestica iznosi jednu polovicu

zabatne visine građevine, ali ne manje od 3,0 m

U poslovnim građevinama iz stavka 1. ovog članka može se graditi jedan stambeni prostor

kao dio građevine osnovne namjene, ukupne bruto površine do 120 m2.

Pri planiranju, projektiranju i odabiru tehnologija za djelatnosti što se obavljaju u skladu s

ovim člankom osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.

Članak 142

Hidroenergetska postrojenja, postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i druga

postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa lociraju se izvan

građevinskog područja.


OBVEZNI PRILOZI


2.1. IZVOD IZ GRAFIČKOG DIJELA PPUO CRNAC

– Kartografski prikaz 1 - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25000


OBVEZNI PRILOZI


– Kartografski prikaz 2 – Infrastrukturni sustavi u mj. 1:25000


OBVEZNI PRILOZI


– Kartografski prikaz 3 – Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštita prostora u mj. 1:25000


OBVEZNI PRILOZI


– Kartografski prikaz 4. – Građevinsko područje naselja Crnac mj 1:5000


OBVEZNI PRILOZI


3. STRUČNE PODLOGE


OBVEZNI PRILOZI


3. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJE

1. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE CRNAC

( Službeni glasnik Općine Crnac br. 7/07) čiji se izvodi nalaze u prethodnoj točki 2.

2. HOK , Katastarske podloge Državne geodetske uprave

3. Posebna geodetska podloga izrađena po „Geosoft“ d.o.o. Orahovica, Darku Žužak dipl.ing geo.

od studenog 2011. godine


OBVEZNI PRILOZI




OBVEZNI PRILOZI


SEKTORSKI DOKUMENTI I PROPISI KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PROSTORNOG

PLANA

- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone „Palište“

„Službeni glasnik“ Općine Crnac, br. 9/11

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

-Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja NN 69/09

-Pravilnik o sadržaju , mjerilima kartografskih prikaza , obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova NN 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04

-Zakon o zaštiti prirode NN 70/05 i 139/08

-Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07

-Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Nn 69/99,151/03,157/03 i 87/09

-Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07

-Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš NN164/08 i 67/09

-Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš NN64/08

-Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti u pitanjima zaštite okoliša NN 64/08

-Zakon o komunalnom gospodarstvu NN 36/95,109/95 - uredba

70/97,128/99,57/00,129/00,59/01,26/03-pročišćeni tekst ,82/04,110/04

uredba 178/04,38/09 i 79/09

-Zakon o elektroničkim komunikacijama NN73/08

-Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja NN 105/99

-Zakon o vodama NN 153/09

-Uredba o klasifikaciji voda NN 77/98 i 137/08

-Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/08

-Zakon o zaštiti od buke NN 30/09

-Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04

-Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova NN 05/07

-Zakon o zaštiti zraka NN 178/04, 110/07 i 60/08

-Zakon o otpadu NN 178/04,111/06,110/07, 60/08 i 87/09

-Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/07 i 111/07

-Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i

uređivanju prostora Sl 29/83,36/85 i 42/86 koji se primjenjuje temeljem članka 349 Zakona o

prostornom uređenju i gradnju NN 76/07 i 38/09


OBVEZNI PRILOZI




OBVEZNI PRILOZI


5. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom planiranju i gradnji 5.1. DOSTAVLJENI ZAHTJEVI I MIŠLJENJE PO ČL. 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI:

1. HAKOM Klasa: 350-05/12-01/09, Ur.broj: 376-10/Sp-12-2 (JŠ) od 17.01.2012. god.

2. Hrvatski telekom d.d. Zagreb, od jop 14545414, od 20.01.2012. god,

3. OT-Optima Telekom d.d. Podružnica Osijek od 24.01.2012,

4. Metronet telekomunikacije Zagreb, Broj: UPIT 20120118008 od 19.01.2012 Osijek,

5. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i Donju Dravu, Osijek, Klasa: 350-02/12-

01/21, Urbroj: 374-22-1-12-2-od 08.02.2012,

6. MUP, Policijska uprava Virovitičko-Podravska, Odjel zajedničkih i upravnih poslova

Virovitica, Broj: 511-16-04-7/4-734/2-12, od 30.01.2012. godine,

NAPOMENA: Nalaze se skenirani u Izvješću sa javne rasprave

5.2. DOSTAVLJENI ZAHTJEVI I MIŠLJENJE PO ČL. 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI:

1. Županijska uprava za ceste Virovitičko-podravske županije, Virovitica Klasa: 350-02/12-

01/10, Ur broj: 2189-63-04/5-12-2 od 05.10.2012. godine.

2. HAKOM Zagreb pod oznakom Klasa: 350-05/12-01/09, Ur.broj: 376-10/Sp-12-5 (JŠ) od

24.rujna 2012. god.

3. MUP Policijska uprava Virovitičko-podravska, Odjel zajedničkih i upravnih poslova

Virovitica pod oznakom Klasa: 511-16-04-7/4-4285/2-12 od 02.10.2012.

4. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove ia zaštitu okoliša,

Virovitica pod oznakom Klasa: 350-02/12-01/14, Ur broj: 2189/1-12-3 od 19. listopada

2012. Godine.

5. Hrvaste vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu Osijek, Splavarska 2a pod

oznakom Klasa: 350-02/12-01/21, Ur broj: 374-22-1-12-6 od 23. listopada 2012

5.3. DOSTAVLJENI ZAHTJEVI I PRIMJEDBE IZVAN ODREĐENOG ROKA Izvan određenog roka za javnu raspravu pristigla je primjedba Udruga pokretnih komunikacija

Hrvatske od 14 rujna 2012. Godine.


OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI




OBVEZNI PRILOZI


NOSITELJ IZRADE PLANA:

REPUBLIKA HRVATSKA

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

OPĆINA CRNAC

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE

CRNAC

KLASA: 350-01/2012-01/08

URBROJ: 2189-13/2012-01/01

Crnac: 14.09.2012.

STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA:

d.o.o. BJELOVAR

Borisa Papandopula 16, 43000 Bjelovar

IZVJEŠĆE S JAVNE RASPRAVE O PRIJEDLOGU

UURRBBAANNIISSTTIIČČKKOOGG PPLLAANNAA UURREEĐĐEENNJJAA

PPOODDUUZZEETTNNIIČČKKEE ZZOONNEE „„PPAALLIIŠŠTTEE““

TRAJANJE JAVNE RASPRAVE : od 30. srpnja 2012.godine do 30. kolovoza 2012.godine.

S javnim izlaganjem 13. kolovoza 2012. godine

CRNAC, rujan 2012. godine


OBVEZNI PRILOZI


S A D R Ž A J :

I. OBJAVA JAVNE RASPRAVE

II. POPIS POZVANIH SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI

PREMA POSEBNOJ OBAVJESTI

III. OBAVIJEST O ZAVRŠETKU JAVNE RASPRAVE

IV. POPIS SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI ČIJA SU

OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG

PROSTORNOG PLANA PRIHVAĆENI

V. OBRAZLOŽENJE O OČITOVANJIMA, PRIJEDLOZIMA I

PRIMJEDBAMA SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI KOJI

NISU PRIHVAĆENI ILI SU DJELOMIČNO PRIHVAĆENI

VI. POPIS SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI ČIJA SU

OČITOVANJA , MIŠLJENJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE DANI

IZVAN ODREĐENOG ROKA.


OBVEZNI PRILOZI


I. OBJAVA JAVNE RASPRAVE Na osnovu članka 86. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine broj: 76/07, 38/09,

55/11, 90/11 i 50/12 ) nositelj izrade plana objavljuje javnu raspravu o Prijedlogu Urbanističkog

plana uređenja poduzetničke zone „Palište“ u Službenom glasniku Općine Crnec od 20. srpnja

2012, Glasu Slavonije od 23. Srpnja 2012, web stranicama Općine Crnac i web stranicama

Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.


OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI


II. POPIS POZVANIH SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI PREMA

POSEBNOJ OBAVJESTI

OPĆINA CRNAC

Zrinska 2 U Crncu 2.08.2012.

--------------------------------------

--------------------------------------

PREDMET: POSEBNA OBAVIJEST O JAVNOJ RASPRAVI PRIJEDLOGA

Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone „Palište“

Na osnovu čl. 86. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (N.N. broj. 76/07, 38/09 i 55/11,

90/11 I 50/12 ) , šaljemo vam posebnu obavijest da je objavljena javna rasprava o Prijedlogu

Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone „Palište“ u općini i naselju Crnac , a koja je

objavljena u „Službenom glasniku“ Općine Crnac, „Glasu Slavonije“, Oglasnim panoima na

području Općine Crnac, web stranicama Općine Crnac www.opcina-crnac.hr i Ministarstva

graditeljstva i prostornog uređenja.

Molimo Vas da se odazovete javnom izlaganju Prijedloga urbanističkog plana uređenja

poduzetničke zone „Palište“ Crnac koji će se održati :

- 13. kolovoza 2012. godine (ponedjeljak) s početkom u 10,00 sati u Vijećnici općine Crnac,

Zrinska 2.

Prijedlozi i primjedbe na izloženi Prijedlog plana mogu se davati cijelo vrijeme trajanja javne

rasprave do zaključno 30. kolovoza 2012. godine, na sljedeći način:

Tijela državne uprave, Upravna tijela Županije, susjednih Općina, te pravne osove s javnim

ovlastima dostavljaju pisana očitovanja , mišljenja, prijedloge i primjedbe.

Ako do 30. kolovoza 2012. godine ne dostavite pisano očitovanje smatrat će se da nemate primjedbi

.

Za Nositelja izrade plana Općine Crnac:

http://www.opcina-crnac.hr/


OBVEZNI PRILOZI


PRILOG:

1. Objava javne rasprave

DOSTAVITI:

1. Županijski zavod za prostorno uređenje,

2. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša,

Hrvatske vode Osijek,

3. Hrvatske vode VGI Karašica-Vučica Donji Miholjac,

4. Uprava za ceste u Virovitičko-podravskoj županiji, HT d.d. Zagreb,

5. Sektor za dokumentaciju i telekomunikacijsku infrastrukturu, HT dd Osijek,

6. HEP DP Elektroslavonija Osijek, pogon Orahovica,

7. Papuk d.o.o. za komunalne djelatnosti Orahovica,

8. Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske,

9. MUP, PU Virovitičko-podravska,

10. DUZS, Područni ured za zaštitu i spašavanje Virovitica,

11. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Zagreb,

12. BR BIOPLIN CRNAC 1, d.o.o., ZRINSKA 2, CRNAC


OBVEZNI PRILOZI


III. OBAVIJEST O ZAVRŠETKU JAVNE RASPRAVE


OBVEZNI PRILOZI


IV. POPIS SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI ČIJA

SU OČITOVANJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE NA

PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA PRIHVAĆENI

1. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE,

Trg Ljudevita Patačića 1, Virovitica

1.1. Očitovanje Zavoda za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije


OBVEZNI PRILOZI


1.2. OBRAZLOŽENJE

Oba prijedloga Zavoda za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije su

usvojena i uvrštena u konačni prijedlog Plana

2. PRIMJEDBE BIONADRA CRNAC D.O.O. Zrinska 2 , 33507 Crnac

2.1.


OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI


2.2. OBRAZLOŽENJE

Primjedba BIONADRA CRNAC D.O.O. Zrinska 2 , 33507 Crnac usvojena je i uvrštena u

konačni prijedlog Plana, bez ponovne javne rasprave budući se ne radi o povećanju

građevinskog područja kao ni o promjeni vlasničkih odnosa ( parcela za koju se traži podjela

nalazi se u građevinskom području i predložena je u Prijedlogu plana za izgradnju, a vlasnički

odnosi ostali su isti)

3. ZA VRIJEME JAVNOG UVIDA U KNJIGU PRIMJEDBI NIJE UPISANA NITI JEDNA

PRIMJEBA


OBVEZNI PRILOZI


V. OBRAZLOŽENJE O OČITOVANJIMA, PRIJEDLOZIMA I

PRIMJEDBAMA SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI KOJI NISU

PRIHVAĆENI ILI SU DJELOMIČNO PRIHVAĆENI Nema ne prihvaćenih niti djelomično prihvaćenih primjedbi i prijedloga

VI. POPIS SUDIONIKA U JAVNOJ RASPRAVI ČIJA SU OČITOVANJA ,

MIŠLJENJA, PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE DANI IZVAN ODREĐENOG

ROKA.

Nema mišljenja, prijedloga i primjedbi danih izvan određenog roka.

IZVJEŠĆE PRIPREMILI:

Voditelj izrade Plana: Dragica Carek, dipl.ing.arh


OBVEZNI PRILOZI




OBVEZNI PRILOZI


Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

Naziv Plana

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA PODUZETNIČKE ZONE „PALIŠTE“

Donositelj Plana OPINSKO VIJEĆE

Nositelj izrade OPĆINA CRNAC

Načelnik: Mato Damjan

Izrađivač Plana PROSTOR d.o.o. Bjelovar

Voditelj plana: Dragica Carek, dipl.ing.arh.

1. Osnova za izradu UPU-a poduzetničke zone Palište Odluka Gradskog vijeća: Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone „Palište“

( „Službeni glasnik“ Općine Crnac, br. 9/11).

2. Nacrt prijedloga UPU-a poduzetničke zone Palište

Zaključak o utvrđivanju Prijedloga UPU-a poduzetničke zone Palište za javnu raspravu:

Načelnik općine Crne Crnac 18. srpnja 2012. - zaključak - KLASA: 350-01/2012-01/04; URBROJ: 2189-13/2012-01/01

Objava oglasa o Javnoj raspravi :

Glasu Slavonije od.23.07.2012.godine,

Službenom glasniku Općine Crnec od 20.srpnja 2012. godine i

Web stranici Općine Crnac od 20.srpnja 2012.

Web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 19.07.2012

Vrijeme održavanja : 30. srpnja 2012. - 30. kolovoza 2012. godine

Javni uvid : - Vijećnica Općine Crnac , Zrinska 2, radnim danom od 7,00 -15,00 sati

Javno izlaganje : - 13. Kolovoza 2012. Godine (ponedjeljak) s početkom u 10,00 sati u Vijećnici općine Crnac,

Zrinska 2 - Zapisnik s Javne rasprave (javno izlaganje)


OBVEZNI PRILOZI


4. Nacrt konačnog prijedloga UPU poduzetničke zone Palište Izvješće o javnoj raspravi :

- Izvješće s javne j rasprave o Prijedlogu UPU poduzetničke zone Palište , Klasa: 350-01/2012-01/08, Ur.broj: 2189-13/2012-01/01 0d 14.09.2012.

5. Suglasnosti i mišljenja na Nacrt konačnog prijedloga UPU poduzetničke zone Palište

1. Suglasnost Županijske uprave za ceste Virovitičko-podravske županije,

Virovitica Klasa: 350-02/12-01/10, Ur broj: 2189-63-04/5-12-2 od 05.10.2012.

godine.

2. Suglasnost HAKOM-a Klasa: 350-05/12-01/09, Ur.broj: 376-10/Sp-12-5

(JŠ) od 24.rujna 2012. god.

3. Suglasnost MUP-a Policijska uprava Virovitičko-podravska, Odjel

zajedničkih i upravnih poslova Virovitica pod oznakom Klasa: 511-16-04-7/4-

4285/2-12 od 02.10.2012.

4. Suglasnost Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne

poslove ia zaštitu okoliša pod oznakom Klasa: 350-02/12-01/14, Ur broj:

2189/1-12-3 od 19. listopada 2012. godine.

5. Suglasnost Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju

Dravu Osijek, Splavarska 2a pod oznakom Klasa: 350-02/12-01/21, Ur broj:

374-22-1-12-6 od 23. listopada 2012. godine

6. Konačni prijedlog UPU-a poduzetničke zone Palište Izvješće o mišljenjima i očitovanjima iz članka 94. Zakona o prostornom uređenju

i gradnji Klasa: 350-01/2012-01/11, Ur.broj: 2189-13/2012-01/01 od 26.10.2012.

Zaključak o utvrđivanju Konačnog prijedloga plana : Načelnik OPĆINE CRNAC. - Zaključak - KLASA: 350-01/2012-01/12 URBROJ:2189-03/2012-01/01 od 29.10.2012.

6. Donošenje Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone Palište Općinsko vijeće Općine Crnac na 24. sjednici održanoj 20. studenog 2012. godine

donosi Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone Palište

KLASA: 350-01/2012-01/13, URBROJ: 2189-13/2012-01/01 od 20.studenog 2012.

godine

Odluka o donošenju donošenju Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone Palište

objavljena je u „Službenom glasniku“ Općine Crnac, br 07/2012

Odgovorna osoba za provođenje postupka izrade i donošenja Plana Upravni odjel za proračun i komunalno gospodarstvo

Načelnik Mato Damjan


OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI



OBVEZNI PRILOZI


Na temelju članka 100. St.7. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine

br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 32. Statuta Općine Crnac („Službeni glasnik“ Općine

Crnac, br. 06/09), Općinsko vijeće Općine Crnac na 24. sjednici održanoj 20. studenoga 2012.

godine, donijelo je

ODLUKU

O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

PODUZETNIČKE ZONE „PALIŠTE“

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja poduzetničke zone „Palište“ ( u nastavku teksta Plan).

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Urbanistički plan uređenja poduzetničke

zone „Palište“ koji sadrži tekstualni i grafički dio.

Elaborat je izrađen i ovjeren od stručnog izrađivača Prostor d.o.o. Bjelovar.

Članak 3.

Tekstualni i grafički dio elaborata sadržan je u dvije knjige, na način kako slijedi:

K NJ I G A 1.

II. OPĆI DIO:

1. Naslovna strana

2. Potpisni list

3. sadržaj

4. izvadak iz sudskog registra

5. rješenje ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

6. imenovanje odgovornog voditelja

7. rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata hrvatske komore arhitekata i inženjera

8. izjava odgovornog voditelja

III. TEKSTUALNI DIO – ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČENJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH

NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I

POVRŠINAMA


OBVEZNI PRILOZI


5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

5.1.1. Javna parkirališta

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

5.2.1. Pokretne komunikacije

5.2.2. Linijska i točkasta struktura fiksnih komunikacija

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. UVJETI GRADNJE ELEKTOENERGETSKE MREŽE

5.3.2. UVJETI GRADNJE PLINSKE MREŽE TE PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA

PLIN 5.3.3. UVJETI GRADNJE SUSTAVA TOPLOVODNOG DALJINSKOG

GRIJANJA

5.3.4. UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA VODOVODNU MREŽU

5.3.4. ODVODNJA- UVJETI GRADNJE

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNOG PLANA UREĐENJA

11. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

NAMJENI

IV. GRAFIČKI DIO :

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:2000

K NJ I G A 2.

V. OBVEZNI PRILOZI

9. OBRAZLOŽENJE

9.1. Polazišta

9.2. Ciljevi prostornog uređenja

9.3. Plan prostornog uređenja

10. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJE OPĆINE CRNAC

11. STRUČNE PODLOGE



OBVEZNI PRILOZI







OBVEZNI PRILOZI


ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČENJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

U zoni obuhvata Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone Palište u Općini Crnac (dalje u

tekstu Plan) predviđaju se slijedeće namjene:


I1– bioplinsko postrojenje



sport i rekreacija – R


prometna površina – kolnik, zeleni pojas ili parkiralište sa nogostupom ( sa jedne strane) i

zeleni pojas sa druge strane kolnika


Ovim planom utvrđene su površine ( građevne parcele) za sve namjene.

Članak 5.

Koridori za prometnice definirani su poprečnim presjecima, na karti br.1.Korištenje i namjena površina

i karti br.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura.

U koridor prometnica ulaze: kolnik, zeleni pojas ili parkiralište sa nogostupom sa sjeverne strane i

zeleni pojas sa južne strane kolnika.

Komunalna infrastruktura se uglavnom polaže u zelenoj površini ili nogostupu.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

Ovim Planom predviđa se gospodarska namjena: – pretežito poljoprivredna :

I1– bioplinsko postrojenje



Objekti gospodarske namjene – pretežito poljoprivredni I1– bioplinsko postrojenje smatraju se prije

svega sva podzemna i nadzemna postrojenja, silosi, lagune kolna vaga, kontejneri i sl. i uz njih

poslovni i upravljački dio sa pomoćnim prostorijama i svom potrebnom infrastrukturom

Objekti gospodarske namjene – pretežito poljoprivredni I2 – prerada i skladištenje poljoprivrednih

proizvoda smatraju se industrijski i poslovni objekti u funkciji poljoprivrede: sušare, razne prerade

voća i povrća, skladišta, servisi, upravni, pomoćni i uslužni objekti.


OBVEZNI PRILOZI


U ovoj namjeni može se graditi i sve ono što i na poljoprivrednoj površini izvan građevinskog

područja kao što su: staklenici, plastenici, spremišta alata i sl.

Objekti gospodarske namjene – pretežito poljoprivredni I3 – uslužna djelatnost

I2 smatraju se pretežito manje poslovne ili pomoćne zgrade u kojima se pruža usluga vezana za

poljoprivrednu djelatnost kao što se : kolne vage, servisi i sl.

U gospodarskoj namjeni I1 i I2 uz osnovne objekte moguće je unutar površine za izgradnju, na istoj

građevnoj parceli izgraditi i dio građevine ili cijelu za povremeni boravak (jedan stan) dežurnog

radnika.

Članak 7.

Građevna čestica za izgradnju gospodarskih građevina –pretežito poljoprivrednih moraju se formirati

na način kako je to prikazano na kartografskom prikazu br. 4 ( Način i uvjeti gradnje ).

Ukoliko investitor želi veću ili manju građevnu česticu može istu podijeliti ili spojiti uz uvjet da :

minimalna veličina obje građevne čestice bude 1000 m2, minimalna širina 20, a najveći omjer

širine i dužine 1:5

da svaka građevna čestica ima neposredan pristup na javno prometnu površinu (postojeću ili

izgrađenu novu prometnicu)

zgrade na njima moraju biti udaljene od jedne međe susjedne parcele najmanje jednu polovinu

visine (V/2), ali ne manje od 6,00 m

međusobna udaljenost zgrada na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od jedne

polovine visine (V/2), ali ne manje od 6,00 m


Ostali uvjeti za izgradnju građevina primjenjuju se iz ostalih članka

Građevne čestice za izgradnju građevina moraju imati neposredan pristup sa javno prometne površine.

Svaka građevna čestica ima jedan do dva kolna ulaza na građevnu česticu, a koji su ucrtani u

grafičkom dijelu kao neobvezni, širine max 6,00 m. Za svaki novi kolni ulaz ili rekonstrukciju

(proširenje postojećeg) potrebno je ishoditi posebne uvjete ili suglasnost nadležne službe za

predmetnu javnu površinu.

Članak 8.

Osnovne zgrade mogu se graditi samo unutar gradivog dijela građevne čestice označenog na karti broj

4. Način i uvjeti gradnje.

Obvezni građevinski pravac nije uvjetovan

Na građevnim česticama predviđena je gradnja samo slobodnostojećih građevina s obzirom na

susjedne.

Uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i pomoćne.

Van površine za izgradnju mogu se graditi samo parkirališta , platoi , javne govornice, infrastruktura i

sl., te kiosci površine do 12 m2 i objekt porte koji se mogu graditi i na regulacionom pravcu, ali tako da

ne ometaju preglednost i promet na javnoj površini.


OBVEZNI PRILOZI



Članak 9.

Etažnost zgrada osnovne namjene može biti P ili P+1 sa mogućnosti gradnje podruma i potkrovlja.

Visine građevina i broj etaža određuju se ovisno o tehnologiji i namjeni građevine.

Visina vijenca može iznositi najviše 10,00 m, iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki proces.

Etažnost pomoćnih zgrada je : prizemlje sa mogućnosti gradnje podruma i potkrovlja .

Kiosci , portirnice i trafostanice su isključivo prizemne građevine.

Oblikovanje građevina mora biti kvalitetno i primjereno karakteru zone.

Članak 10.

Neizgrađene dijelove parcele potrebno je na odgovarajući način urediti formiranjem pješačkih staza,

parkirališta, manipulacijskih površina i sl. te ozelenjivanjem preostalih slobodnih dijelova parcele.

Najmanji prirodni teren je 20 % površine građevne čestice.

Prirodni teren je neizgrađena površina građevne čestice uređena kao zelena površina obavezno sa

visokim i niskim zelenilom ( bez parkirališta, nadstrešnica , podzemne gradnje i sl.)

Smještaj vozila: osobnih za radnike i teretnih vezanih za proizvodnju mora se osigurati na vlastitim

parcelama.

Parkirališta ne mogu imati direktan izlaz sa parkirališne površine na ulicu, već parkiralište treba riješiti

sa zajedničkim izlazom za sva parkirališna mjesta .

Minimalni broj parkirališnih mjesta na jednoj građevnoj parceli mora biti ostvaren za zaposleno

osoblje i za teretna vozila ukoliko ih proizvodnja treba, a kod poslovnih (servisnih, uslužnih i

trgovačkih ) mora se dodati i parkirališne za kupce odnosno posjetitelje.

Minimalni broj parkirališnih mjesta za gospodarske građevine je: za zaposleno osoblje na svakog

zaposlenog po jedno parkirališno mjesto + na 1000 m2 BRP-a 6 PM za ostala osobna vozila ( kupce ,

dobavljače itd ).

Parkiralište i garaže investitori grade istovremeno ili nakon izgradnje unutar ili izvan gradivog dijela

čestice.

Garaže mogu biti u sklopu osnovne građevine (gospodarske i poslovne) ili kao slobodnostojeće.

Garaže mogu biti zatvorene ili otvorene.

Ukoliko se grade na udaljenosti manjoj od 3,00 m od susjedne čestice moraju od susjeda imati zid bez

otvora.

Pomoćne građevine (garaže i sl) koje se grade izvan gradivog dijela čestice mogu biti samo prizemne

sa visinom vijenca do 3,00m od kote naravnatog terena.


OBVEZNI PRILOZI


Članak 11.

Ograda se gradi na međi ili regulacionom pravcu na način da se širina ograde gradi na vlastitom

zemljištu , a sa licem okrenutim prema ulici ili susjedu.

Ograde se grade kao prozračne, tipske, industrijske ograde visine maximalno 2,00 m od kote terena.

Ulične ograde uz prometna raskrižja moraju se izvesti na način da ne smanjuju prometnu preglednost.

Vrata na kolnom ulazu moraju se graditi na vlastitoj građevnoj čestici, na udaljenosti minimalno 5,00

m od kolnika, sa otvaranjem prema unutra ili posmična.

Članak 12.

Svaku građevnu česticu potrebno je priključiti na najbliže odgovarajuće komunalne objekte sukladno

posebnim uvjetima nadležnih poduzeća.

Za pojedine djelatnosti nadležna poduzeća mogu uvjetovati predtretman otpadnih voda prije

priključenja na javnu kanalizacionu mrežu.

Do izgradnje javnog sustava odvodnje dozvoljava se gradnja nepropusnih sabirnih jama koje se moraju

redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.

Članak 13.

Javna parkirališta

Osim parkirališta na pojedinim građevinskim česticama investitor može uz suglasnost nadležne

ustanove za nerazvrstane ceste urediti parkiralište na dijelu zelenog pojasa javne prometne površine.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 14.

Na području poduzetničke zone Palište u Crncu nije predviđena gradnja objekata društvene djelatnosti

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 15.

Na području poduzetničke zone Palište u Crncu nije predviđena gradnja stambenih građevina, osim

jedne stambene jedinice u sklopu gospodarske zgrade koja je namijenjena čuvaru, domaru i sl.


OBVEZNI PRILOZI


5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I

OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE

S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 16.

Potrebno je voditi računa o međusobnom usklađenju novih infrastrukturnih instalacija.

Sva komunalna infrastruktura planirana je unutar nove javno prometne površina , po mogućnosti

unutar zelenog pojasa koji se planira sa obje strane kolnika, a kako je to prikazano na poprečnim

presjecima prometnice, na karti br.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura.

Načelni raspored i međusobne udaljenosti komunalne infrastrukture dati su u poprečnim presjecima

prometnice, a točno će odrediti pojedini distributeri svojim posebnim uvjetima kod gradnje istih.

U zelenom pojasu prometne površine u kojem su planirane instalacije zabranjena je sadnja visokog

raslinja koja može oštetiti instalacije.

Kod gradnje infrastrukture sa jedne strane mora se voditi računa o priključcima na drugoj strani stoga

je poželjno da se oni odmah predvide i izgrade prije završnog sloja kolnika i pješačkih površina.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 17.

Građevna čestica za novu prometnu površinu, buduću nerazvrstanu cestu koja prolazi cijelom zonom u

pravcu istok-zapad i spaja na postojeću županijsku cestu Ž-4030 ima se formirati prema karti br.1.

Korištenje i namjena površina i karti br.2. Prometna, ulična i komunalna infrastruktura.

Na predmetnu novu javnu površinu imaju pristup sve postojeće i buduće građevinske čestice u zoni.

Kod gradnje nove prometnice, a radi spajanja sa županijskom cestom Ž-4030 potrebno je istu

rekonstruirati na dijelu spajanja uz prethodne uvjete i suglasnost Županijske uprave za ceste

Virovitičko-Podravske županije.

Novu prometnicu čini: kolnik širine 5,50m , zeleni pojas sa mogućim parkiralištem i nogostupom

širine od 2,33 m do 6,00 m sa sjeverne strane i 3,00 m na južnoj strani kolnika, ukupne širine od 10,83

m do 14,50 m (vidi poprečni presjek prometnice na karti br. 2 ).

Kolnik se mora izvesti od završnog sloja asfalta sa pravilnom odvodnjom oborinskih voda između

kolnika, zelenog pojasa i pješačke površine.

Pješačko staze mogu se izvesti sa završnim slojem od asfalta, betonskih kocki i sl.

Kolnik se od zelenog pojasa i nogostupa mora odjelit rubnjacima.

Unutar zelenog pojasa ne smiju se saditi stabla ili pak visoki grmovi sa dubokim korijenjem, ali se na

istom može izgraditi javno parkiralište sa završnim slojem od asfalta ili opločnika .

Zelena površina uz kolnik mora se ozeleniti travnatom površinom i održavati košnjom.

Javne prometne površine moraju se izvesti bez arhitektonskih barijera.


OBVEZNI PRILOZI


5.1.1. Javna parkirališta

Članak 18.

Javna parkirališta se mogu graditi po potrebi na zelenom pojasu javne ceste ukoliko su osigurani uvjeti

za nesmetan prolaz vozila po kolniku, a uz suglasno nadležne ustanove za nerazvrstane ceste.

Javna parkirališta moraju imati određeni broj parkirališta za invalidne osobe.

Parkirališta se mogu se izvesti: betonskim ili kamenim kockama ili pak asfaltom, a sa pravilnom

odvodnjom oborinskih voda.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

5.2.1. Pokretne komunikacije

Članak 19.

Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema načinu postavljanja

dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim

građevinama (antenski prihvat), i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na

samostojećim antenskim stupovima.

Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova koristi se ''Zajednički plan razvoja pokretne

komunikacijske infrastrukture'' izrađen od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđen od

Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. U grafičkom prikazu određena su područja

planiranih zona elektroničke komunikacijske infrastrukture za smještaj samostojećih antenskih

stupova u radijusu od 500 do 2000 m, kao i položaji aktivnih lokacija, koje predstavljaju EKI zone

radijusa 100 m.

Dozvoljava se izgradnja samostojećih antenskih stupova samo u skladu s Prostornim planom

Virovitičko-podravske županije

Unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog

stupa takvih karakteristike da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je

potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve

karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.), dozvoljava se izgradnja

nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.

Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na

postojećim građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela ili/i osoba određenim posebnim

propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.


OBVEZNI PRILOZI


5.2.2. Linijska i točkasta struktura fiksnih komunikacija

Članak 20.

Radove na projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima, a naročito:

- Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture

- Zakon o elektroničkim komunikacijama

Kabelska kanalizacija i elektronička komunikacijska mreža – bakrena mreža u xDSL tehnologiji ili

svjetlovodna mreža u topologijama P2P i P2MP, su pouzdan medij za implementaciju naprednih

elektroničkih komunikacijskih usluga

Trasa podzemne EK infrastrukture u zoni se vodi u zelenom pojasu pored prometnice, u zajedničkom

koridoru s elektroenergetskom infrastrukturom. Izvodi se u kanalizaciji, a svaki razvod ili odvajanje

izvodi se u tipiziranim telekomunikacijskim zdencima. Cijevi se polažu u zemlju na dubinu 0.8m ili

dublje.

Svaki poslovni subjekt u zoni ima omogućenu konekciju na najbližu točku EKI (u najbližem

zdencu). Omogućeno je postavljanje svjetlovodnih razdjelnih ormara vanjskih za na stup ili s

postoljem, za smještaj pasivne opreme (svjetlovodna pristupna mreža topologije P2MP).

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1. UVJETI GRADNJE EKETROENERGETSKE MREŽE

5.3.1.1. Trafostanice 10(20)/0,4 kV

Članak 21.

Trafostanica – rasklopište 20 kV se izvodi u betonskom kućištu te je dimenzionirana za prihvat i

daljnji razdjel ukupne snage 3.0 MW. Locirana je na posebno formiranoj parceli, s direktnim

pristupom na prometnicu. Ovo rasklopište projektira i izvodi HEP-ODS d.o.o. Elektroslavonija

Osijek, kao preduvjet za preuzimanje električne energije proizvedene u elektranama na bioplin.

5.3.1.2. Srednjenaponski 10(20) kV razvod

Članak 22.

SN kabeli će biti položeni u za to predviđenom koridoru prema prikazu, u zelenoj površini cestovnog

pojasa uz glavnu prometnicu, u rovove dubine 0,80 m u zelenoj površini, 1,0 m u parkiralištu, a 1,50

m ispod ceste.

SN kabeli koji prenose proizvedenu električnu energiju iz elektrana na bioplin do rasklopišta polažu

se prema projektnoj dokumentaciji elektrana.


OBVEZNI PRILOZI



križanju potrebno održati sigurnosni razmak 0,50 m. Sigurnosni razmak je udaljenost od najbližih

točaka instalacija (cjevovoda, plinovoda, kanalizacije ….) i elektroenergetskog kabela.

Prikazana trasa SN razdjela u grafičkom dijelu je usmjeravajućeg značenja te su dozvoljene

odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.

5.3.1.3. Niskonaponski elektroenergetski razvod

Članak 23.

Glavni niskonaponski razvod iz trafostanice se izvodi podzemno, polaganjem dva niskonaponska

kabela XP00-A 4*240 mm2. Niskonaponski kabeli će biti polagani u za to predviđenom koridoru u

zelenom pojasu prometnica unutar zone uz održavanje tehničkim propisima određenog razmaka. Pri

paralelnom vođenju sa drugim instalacijama potrebno je održavati razmak od 1,0 m, dok je pri


Razvodni ormarići SSO koji služe za priključak pojedinih potrošača izvode se kao samostojeći, po

principu ''ulaz-izlaz'', na pripadajućem tipskom temelju i s tipskim kućištem. U SSO su smješteni

glavni osigurači za priključak.

Niskonaponski priključak pojedinog potrošača iz pripadajućeg razvodnog ormara SSO se izvodi

podzemno, položenim niskonaponskim kabelima kao što je XP00A 4*150 mm2. Ukoliko vršna snaga

pojedinog potrošača prelazi dopušteno opterećenje kabela moguće je paralelno položiti više

kabelskih vodova za jednog potrošača.

Ovi priključno – mjerni ormarići SPMO izvode se kao samostojeći, na pripadajućem tipskom temelju

i s tipskim kućištem

Konačni smještaj i broj razvodnih samostojećih ormarića te priključnih ormarića za buduće potrošače

utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama

potrošača, tako da njihov broj i smještaj u grafičkom dijelu Plana nije obvezatan.

Svi kabeli se polažu u zemlju na dubinu 0,6 -0,8m i označuju PVC folijom upozorenja crvene boje,

na kojoj piše upozorenje „OPREZ NISKONAPONSKI KABEL“i koja se polaže u isti rov na dubinu

40cm, ili otprilike 30cm iznad kabela.

Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom se provodi TN-C/S sustavom, a kao dodatna

zaštita u pojedinim slučajevima koristit će se zaštitni uređaj od diferencijalne struje (zaštitna strujna

sklopka).

Za projektiranje i izvođenje priključka na niskonaponsku mrežu mora se ishoditi prethodna

elektroenergenta suglasnost .

5.3.1.4. Javna rasvjeta


OBVEZNI PRILOZI


Članak 24.

U industrijskoj zoni je planirana javna rasvjeta na čeličnim stupovima visina 5 m, s krakom duljine

cca 1,5 m i rasvjetnim tijelom.

U rasvjetna tijela će biti ugrađeni izvori svjetla, visokotlačne živine žarulje 250 W, a razmak između

stupova će biti 25 m, što će osigurati prosječnu jačinu rasvijetljenosti iznad 15 lx, što je prema

svjetlotehničkim preporukama minimum jačine rasvjete, za ovakav tip cesta (ulica).

Razvod javne rasvjete će biti vođen u zelenom pojasu, i zauzet će 0,6 m širine uz pješački pločnik. U

tom pojasu će biti izvedeni i temelji rasvjetnih stupova, koji će biti dimenzija a=0.6 x b=0.6 x

H=0.8m. Prili

kabela u stup.

Svi metalni dijelovi stupova, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, će biti pravilno

uzemljeni.

Razvod javne rasvjete će biti riješen kabelom PPOO-A 4X25mm2

položenim u zemlju, na dubinu

0,6m. Kablovi će biti pravilno označeni PVC folijom upozorenja. Uz kablove će biti položena i

pocinčana traka Fe/Zn 25x4mm za uzemljenje stupova.

5.3.2. UVJETI GRADNJE PLINSKE MREŽE TE PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA PLIN

Članak 25.

Glavni plinoopskrbni vodovi poduzetničke zone bit će izvedeni od PEHD cijevi, PE 100, PN10,

SDR17 za radni tlak do 4 bar , namjene za plinovod profila 110x10 mm koji je položen uz

prometnicu poduzetničke zone sa sjeverne strane u koridoru sa ostalim instalacijama. Ulični plinovod

poduzetničke zone se polaže u zelenom pojasu na dubini minimalno 1,2 m od razine glavne

prometnice i na udaljenosti min 1,0 m od ostalih podzemnih vodova.

Spajanje na postojeću plinoopskrbnu mrežu naselja Crnac potrebno je izvršiti ugradnjom PEHD T-

komada dimenzije d100/d100, kvalitete materijala PE100 , SDR11 i ugradnjom podzemne plinske

kuglaste slavine sa nastavcima za ugradnju na PE plinovod, sa vretenom i priborom za podzemnu

ugradnju, koja služi kao interventni zaporni organ čitave zone u slučaju redovitog održavanja ili

havarija.

Trasa se nadalje vodi ispod postojeće prometnice u zaštitnoj koloni te se uvodi u poduzetničku zonu i

vodi se unutar pojasa ceste nastavno do završetka zone gdje je potrebno izvršiti ugradnju završne kape

i kondeznog lonca za potrebe redovitog održavanja.

Svaka građevina unutar zone imat će jedan priključak na ulični plinovod unutar zone, dok je iznimno

kod većih zgrada i fazne gradnje moguće postaviti više priključaka, uz suglasnost distributera i ako

time nije narušena izvedba drugih instalacija i priključaka. Za svakog korisnika mora biti omogućeno

spajanje na ulični plinovod i mjerenje potrošnje plina..

Spajanje korisnika u poduzetničkoj zoni na ulični plinovod izvodi se pomoću standardnog sedla za

uvarivanje pod tlakom dimenzije priključka prema proračunu iz projekta uz odobrenje nadležnog

distributera. Plinski priključak se izvodi s padom od 0,1 % prema uličnom plinovodu i na udaljenosti

min 1,0 m od ostalih podzemnih vodova.


OBVEZNI PRILOZI


5.3.3. UVJETI GRADNJE SUSTAVA TOPLOVODNOG DALJINSKOG GRIJANJA

Članak 26.


činjenicu planira iskoristiti toplinska energija koja nastaje u procesu proizvodnje bioplina. Toplina se

dobiva u kogeneratorskim jedinicama, te se preko izmjenjivača topline dio toplinske energije koristi u

procesu fermentora, a ostali dio topline se može koristiti za dodatne potrebe unutar i van zone.

Predviđena energija koja se može dobiti iz procesa proizvodnje iznosi od 0,8 MW po jednom

postrojenju, odnosno 2,4 MW za cijelo postrojenje. Energija koja nastaje kao višak koristit će se kao

toplovodni sustav grijanja režima 90/70 °C.

Toplovodno grijanje predviđeno je za potrebe grijanja naselja i za potrebe poduzetničke zone, a

ugradit će se podzemno uz cestu u zelenoj površini na dubini min. 1,2 m od razine glavne prometnice i

na udaljenosti min. 1,0 m od svih ostalih podzemnih vodova, a kako je vidljivo u grafičkom dijelu.


cijev za protok medija P235 ST 37 prema standardu EN 10217-2, termička izolacija je poliuretanska

tvrda pjena gustoće 60 kg/m3, λ= 0,028 W/mK, zaštitni plašt iz PEHD cijevi, standardna dužina cijevi

6 ili 12 m.

Dimenzija cjevovoda je DN200 kojim će se osigurati transport energije od 2,5 MW u temperaturnom

režimu 90/70 C°, minimalna debljina izolacije iznosi 40 mm, a vanjska zaštita PEHD cijev je d315.

Spajanje čelične cijevi vrši se elektro zavarivanjem, a PEHD zaštitne cijevi elektrofuzijskim

spojnicama.

U glavnom projektu potrebno je predvidjeti izradu lira za kompenzaciju toplinskih dilatacija toplovoda,

šahte za ispust i odzračivanje. Priključivanje potrošača na toplovodnu mrežu se izvodi preko

standardiziranih toplovodnih podstanica indirektnog tipa a što je potrebno definirati zasebno za svakog

pojedinog korisnika, sukladno potrebama i maksimalnom raspoloživom kapacitetu izvora topline.

5.3.4. UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVINE NA VODOVODNU MREŽU

Članak 27.

Prema zahtjevima poslovne zone, potrebno je osigurati dovoljne količine pitke i tehnološke vode

budućim korisnicima ovog prostora i potreban pritisak vode potrebne za gašenje požara. Priključak

mreže poslovne zone izvest će se na javnu vodoopskrbnu mrežu, koja je položena u pojasu županijske

ceste i nerazvrstane ceste u Radićevoj ulici. Na mjestu spoja na javni vodovod potrebno je izgraditi

zasunsko okno sa zasunima.

Javni vod je profila DN 200 mm, polietilen visoke gustoće (PEHD) cijevi, a min. osigurani tlak je 3,5

bara. Mreža je opskrbljena hidrantima za gašenje požara i zapornim tijelima u svakom čvoru, za

zatvaranje dotoka u svim smjerovima što omogućuje napajanje ostalih potrošača u slučaju kvara na

nekom dijelu dionice.

Glavni vodoopskrbni vod poslovne zone bit će prema tome izveden od cijevi promjera DN 200

mm. Materijal izvedbe je polietilen visoke gustoće (PEHD).


OBVEZNI PRILOZI


Cjevovod će biti položen u zelenom pojasu sa lijeve strane, gledajući od ulaza u zonu. Dubina

polaganja vodovoda je cca 1,2 m od razine glavne prometnice i na udaljenosti min. 1,0 m od svih

ostalih podzemnih vodova.

Svaka građevina unutar zone imat će jedan priključak na glavni vodoopskrbni sustav zone, a za svakog

korisnika mora biti omogućeno mjerenje potrošnje vode u vodomjernom oknu koje se u pravilu izvodi

na parceli investitora cca 1 m od regulacione linije. Priključak se izvodi preko zasuna za podzemnu

ugradnju sa vretenom i uličnom kapom.

Vodoopskrbna mreža dimenzionirana je na kriterij zaštite od požara.

5.3.5. ODVODNJA- UVJETI GRADNJE

Članak 28.

Sustav odvodnje u Crncu nije izgrađen, isti je predviđen prostorno-planskom dokumentacijom PPUO

CRNAC.

Do izgradnje javnog sustava odvodnje dozvoljava se gradnja nepropusnih sabirnih jama koje se moraju

redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.

Za poslovnu zonu planira se izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije.

Razdjelni sustav kanalizacije sačinjavat će dvije kanalizacijske mreže: jedna koja služi za odvođenje

oborinskih voda i druga koja je namijenjena za sanitarno fekalne otpadne vode.

Eventualne zagađene tehnološke vode nastale na parceli budućih investitora će se predtretmanom

obraditi na zakonom dopušteni nivo zagađenja te odvoditi putem sanitarno fekalne kanalizacije na

budući uređaj za pročiščavanje ili suklado zakonu i vodopravnim uvjetima u prirodni recipijent.

Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije ovisi o njihovim količinama, a kapacitet će se definirati

projeknom dokumentacijom u postupku ishođenja dozvola za gradnju. Sustav odvodnje sanitarno

fekalne otpadne vode spaja se na planirani glavni odvodni kolektor, te se odvodi do planiranog

pročistača otpadnih voda smještenim sjeverno od poslovne zone (vidi PPU Općine Crnac, karta 2.

Infrastrukturni sustavi). Obrađene otpadne vode sa uređaja se upuštaju u kanal Jelas-Skakavac. Svaki

korisnik zone, bio bi obavezan izraditi uređaj za predtretman svojih otpadnih voda, u skladu s

postojećim propisima odnosno prema uvjetima nadležnih službi.

Svaka parcela mora imati u pravilu jedan priključak na kanalizaciju sa kontrolnim mjernim oknom na

parceli. Obzirom na veličinu građevine mogu biti i dva priključka, ili jedan priključak za dva korisnika,

ovisno o tehničkim mogućnostima. Svaki priključak mora imati kontrolno okno, a sve u skladu s

uvjetima distributera.

Mjesto priključka građevina na komunalnu infrastrukturu izvodi se na najpovoljnijem mjestu prema

tehničkim mogućnostima, važećim propisima, pravilima i odlukama.

Dimenzioniranje kanalizacije oborinskih voda izradit će se na bazi proračunskog intenziteta oborina od

139 lit/sek./ha, te koeficijenta otjecanja /C/ koji je u skladu s tipom izgrađenosti slivnog područja, a za

industrijska područja iznosi: 0,3-0,7 ( područje rjeđe izgradnje ), odnosno 0,6-0,9 ( područje guste

izgradnje ). Svaki korisnik zone bio bi obvezan izgraditi separator taloga, ulja i masti. Iznimno postoji

mogućnost dvaju korisnika da oborinske vode pročiste preko zajedničkog separatora, što će ovisiti o

kapacitetu separatora, izvedivosti tehničkog rješenja, a ujedno i financijskoj isplativosti, te uvjetima

distributera.


OBVEZNI PRILOZI


Nagib i dubina polaganja kanalizacije ovisi o terenu i recipijentu, u ovom slučaju kanalu.

Trasa sanitarno fekalne kanalizacije položit će se uz rub parcela, paralelno sa oborinskom

kanalizacijom.

Predviđeni profil sanitarno-fekalne kanalizacije je Ø 300 mm, a oborinske kanalizacije od

Ø 500 mm. Navedeni profili su orijentacioni, te ovise o hidrauličkom proračunu.

Odvodnja prometnica

Članak 29.

Oborinske vode sa novoprojektirane prometnice će se prikupljati slivnicima, sustavom cjevovoda i

revizionih okana i dovesti do glavnog odvodnog kolektora, gdje bi dalje otjecale gravitacijski do

postojećeg kanala za slivne vode na sjevernom dijelu zone (kanal Jelas-Skakavac).

Ukoliko je potrebno, a prema zahtjevima distributera izgradit će se i zaseban separator taloga ulja i

masti za pročišćavanje zauljenih oborinskih voda za svaku česticu.

Ispust oborinskih voda izvest će se u postojeći kanal za slivne vode.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 30.

Zaštitna zelena površina izvodi se uz vodotok Skakavac radi održavanja u širini 5,00m, na sjevernoj i

istočnoj strani.

Uz novu prometnicu na zapadnoj strani te između gospodarske zone i groblja na južnoj strani planira se

nešto veća zaštitna zelena površina .

Predmetne zaštitne zelene površine ostat će prirodni teren koji se održava kao poljoprivredna površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 31.

U zoni obuhvata UPU-a nema zaštićenih prirodnih, kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 32.

S obzirom na osnovnu - gospodarsku namjenu prostora unutar obuhvata UPU-a očekuje se nastanak

tehnološkog i komunalnog otpada.

Proizvođač i korisnik opasnog otpada dužan je opasni otpad zbrinuti u skladu s zakonskim normama.

Općina osigurava provođenje mjera za postupanje sa komunalnim otpadom, a Županija provođenje

mjera za postupanje sa neopasnim tehnološkim otpadom.

Za sakupljanje komunalnog otpada svaki investitor na svojoj građevnoj parceli mora osigurati prostor

za smještaj kontejnera u koji će se sakupljati komunalni i tehnološki otpad i to svaki u zaseban


OBVEZNI PRILOZI


kontejner. Prostor za kontejner mora biti u blizini prometnice . Sakupljanje i odvoženje komunalnog i

tehnološkog otpada mora biti u skladu sa važećim Odlukama.

Proizvođač tehnološkog otpada dužan je na propisan način sakupljati tehnološki otpad koji nastaje

obavljanjem djelatnosti, te ga predati ovlaštenom sakupljaču na konačno zbrinjavanje.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mora se odvojeno sakupljati.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 33.

U ovoj gospodarskoj zoni posebno se ističe potreba maximalne zaštite okoliša od nepovoljnog utjecaja

industrijskih i radnih pogona.

Obavezno je formiranje zaštitnih zelenih zona za svaku parcelu (min. 20 % površine parcele)

Za sprečavanje mogućeg nepovoljna utjecaja na okoliš potrebno je što prije pristupiti izvedbi

cjelovitog sustava za odvodnju otpadnih voda sa odvođenjem fekalnih voda na uređaj za

pročišćavanje. Po potrebi se za pojedine djelatnosti može uvjetovati predtretman otpadnih voda u

okviru samog pogona..

Zaštita od buke mora se provoditi u skladu sa Pravilnikom o najvećoj dopuštenoj razini buke na tom

području.

Plinifikacija cijelog područja osigurava čisti energent za grijanje te manju emisiju štetnih plinova.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 34.

Na građevnoj čestici koja ima postojeći pristup sa javno prometne površine a na kojoj se gradi

bioplinsko postrojenje može se odmah pristupiti gradnji, dok je na ostalim građevnim česticama

preduvjet za realizaciju plana izvedba odgovarajuće prometne i komunalne infrastrukture.

Prije formiranja građevinskih čestica za građevine mora biti formirana građevna čestica javno

prometne površine na koju predmetna građevna čestica ima izlaz i predana u javno dobro.

Do privođenja namjeni zemljište se i dalje koristi u poljoprivredne svrhe.

Gradnju građevina mora pratiti gradnja komunalne infrastrukture.

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNOG PLANA UREĐENJA

Članak 35.

Ovim Planom ne predviđa se obveza izrade detaljnog plana uređenja za predmetnu zonu.


OBVEZNI PRILOZI


11. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA

PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 36.

Predmetno područje je neizgrađeno.

II. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Plan je izrađen u jednom izvorniku koji čuva Općinsko vijeće Općine Crnac.

Uvid u Plan se može izvršiti u prostorima Upravnog odjela za prostorno uređenje , graditeljstvo,

komunalne poslove i zaštitu okoliša Virovitičko – podravske županije.

Članak 38.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Općine

Crnac“.

KLASA:350-01/2012-01/13

URBROJ:2189-13/2012-01/01

Crnac, 20. studenoga 2012.


OBVEZNI PRILOZI




OBVEZNI PRILOZI


SADRŽAJ:

8.1. Uvod

8.2. Posebni ciljevi prostornog uređenja na području obuhvata prostornog plana

8.3. Sažeti prikaz buduće zone

8.4. Rekapitulacija površina

8.5. Kartografski prikaz br. 1 Korištenje i namjena površina

8.6.. Kartografski prikaz br. 2.1. Infrastruktura

8.7. Kartografski prikaz br. 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

8.8. Kartografski prikaz br. 4 Način i uvjeti gradnje


OBVEZNI PRILOZI


8.1. UVOD Potreba izrade Urbanističko plana uređenja poduzetničke zone Palište u naselju Crnac utvrđena je Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone

„Palište“ ( „Službeni glasnik“ Općine Crnac, br. 9/11). Prema Uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (karta br.3. i tektualni dio- točka 9.1.) iz

PPUO Crnac za predmetno područje obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU), a

kako se pojavio investitor gradnje na tom području isto je potrebno što prije urbanistički obraditi

detaljnije od donesenog PPUO Crnac.

Prostornim planom uređenja Općine Crnac (Službeni glasnik Općine Crnac br. 7/07 ) definirana je

namjena prostora, režimi uređenja prostora, infrastrukturni koridori, te opće smjernice u okviru

odredbi za provođenje.



Područje obuhvata UPU određeno je na kartografskom prikazu 4.1. Građevinsko područje naselja

Crnac te na kartogramu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora ovog Plana.

Do donošenja planova uređenja užeg područja dozvole za gradnju izdaju se temeljem ovog Plana.

8.2. POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NA PODRUČJU

OBUHVATA PROSTORNOG PLANA Cilj izrade UPU „Palište“ je odrediti uvjete i omogućiti izgradnju građevina gospodarske namjene.

Krajnji učinak je povećanje gospodarskih aktivnosti, dohotka, a time i razine životnog i društvenog

standarda što proizlazi iz očekivanih novih prihoda koji će se izraziti kao plaće novozaposlenih

osoba te kao prihodi općine za naknadu za komunalne usluge i zemljište.

Procjena je da će se na toj površini može organizirati više poduzetničkih parcela, što znači

potencijalno više proizvodnih pogona.

Razvoj poduzetničke zone Palište u Naselju Crnac od strateškog je značaja za razvoj gospodarstva

Općine Crnac.

Nova poslovno gospodarska zona izgradila bi se s ciljem jačanja gospodarstva, posebno

poljoprivrede i što bržeg zapošljavanja većeg broja ljudi s područja Općine. Isto tako cilj je

dovođenja suvremenih tehnologija u ovu regiju. Ostvarit će se povećanje ukupnog prihoda, izvoza,

prihoda proračuna, a tijekom izgradnje zone povećat će se poslovi građevinske operative kod

izgradnje infrastrukture zone i novih proizvodnih objekata u zoni. Također će se pojaviti novi

poslovi za prijevoznike, a postojat će i mogućnost nove kooperativne suradnje s dobavljačima

repromaterijala. Osim toga korisnici zone koristit će sve komunalne i energetske usluge, te usluge

mnogih manjih poduzeća i obrtnika iz grada i okoline. Iskustvo iz drugih područja govori da se

vezano za zonu otvori još barem toliko radnih mjesta izvan zone kao neposredan efekt poslovanja u

zoni.


OBVEZNI PRILOZI


Efekti realizacije poduzetničke zone

Smanjenje stope nezaposlenosti

Povećanje izvoza

Povećanje direktnih ulaganja

Uvođenje novih tehnologija i poslovnih sistema

Unapređenje poslovanja obrtništva i malog poduzetništva razvojem kooperantskih odnosa

Razvoj poslovanja u zoni ovisit će i o ostalim poticajima, te o sposobnosti poduzetnika koji će

iskoristiti prednosti zone, te uložiti znanje i odgovorno nositi proces razvoja kapaciteta zone.

Ukoliko bi razvoj zone to zahtijevao postoji mogućnost širenja zone prema jugu, a što je već

prioritet kod izrade Izmjena i dopuna PPUO Crnac.

Prostor se nalazi unutar građevinske zone naselja Crnac, te dijelom opremljen prometnom i

komunalnom infrastrukturom. Osnovni cilj je opremanje cijele zone prometnom i komunalnom

infrastrukturom kako bi se što prije privukli budući investitori i počeli gradit svoje poduzetničke

objekte i zapošljavati nove radnike .

8.3. SAŽETI PRIKAZ BUDUĆE ZONE

U okviru obuhvata UPU –a utvrđuju se slijedeće namjene prostora:





sport i rekreacija - R


prometne površine – kolnik, zeleni pojas ili parkiralište sa nogostupom ( sa jedne strane) i

zeleni pojas sa sa druge strane kolnika


8.4. REKAPITULACIJA POVRŠINA

NAMJENA Površina %

gospodarska namjena

-pretežno poljoprivredna 71.291,39 m2 54

Sport i rekreacija 31.467,29 m2 24

Zaštitne zelene površine 14.340,38 m2 10

Prometne površine 15.465,17 m2 11

Površine infrastrukture 225,00m2 1

UKUPNO:

132.789,23 100


OBVEZNI PRILOZI


8.5. Kartografski prikaz br. 1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA


OBVEZNI PRILOZI


8.6. Kartografski prikaz br. 2 INFRASTRUKTURA


OBVEZNI PRILOZI


8.7. Kartografski prikaz br. 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA


OBVEZNI PRILOZI


8.8. Kartografski prikaz br. 4 NAČIN I UVJETI GRADNJE

Documents

URBBAANNIISSTTIIČČKKOOGG PPLLAANNAA ...juzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/c-KNJIGA-2...područje obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU). Oznaka za obradu, skladištenje