Uređivanje teksta

doc. dr. sc. Karmen Fio Firikarmen.fio@geol.pmf.hr

Jezik i stil rada

• Rad treba pisati u pasivnim formama kako bi fokus bio na temi istraživanja, ne na samim istraživačima.

• Obavezno koristite Hrvatski pravopis i rječnike, te provjerite pisanje i gramatiku u Wordu (checkspelling and grammar) za hrvatski jezik!

• Ako u tekstu koristimo riječi iz nekog stranog jezika, one se obično označavaju navodnicima ili se označavaju kosim slovima (italic). Koristi se ili jedan ili drugi način označavanja, nikada ne oba zajedno.

Jezik i stil rada

• Za pisanje rodova i vrsta određenih organizama koristite pravila binarne nomenklature.

• Imena rodova i vrsta pišu se u kurzivu (italic), a pri prvom spominjanju određene vrste potrebno je navesti i autora, npr. Lituolipora polymorpha GUŠIĆ & VELIĆ 1978, Mizzia velebitana SCHUBERT 1909.

• Ukoliko se koriste kratice: sp. (species indeterminabilis), cf. (confer) i aff. (affinis), potrebno je paziti da se kratice ne stavljaju u kurziv, npr. Mizzia sp., Mizzia cf. velebitana

Jezik i stil rada

• Posebnu je pažnju potrebno posvetiti pisanju numeričkih podataka

• Numerički podaci koji se ne mogu izraziti jednom ili dvije riječi najčešće se pišu znamenkama, kao i brojevi u tablicama, postoci, decimalni brojevi, negativni brojevi, novčani iznosi uz naznaku valute, brojevi ilustracija, datumi (pri čemu se naziv kalendarskog mjeseca uvijek u tekstu piše slovima)

• U tekstu se jednoznamenkasti brojevi (0 do 9) pišu slovima (osim kad iza njih slijede standardne mjerne jedinice), a višeznamenkasti (>10) brojkama,

• Rečenica se ne započinje brojkom, već se preformulira da broj ne bude na prvom mjestu

• Jedinica mjere se piše punim nazivom kada ne označava brojčanu vrijednost, a uz brojeve kao kratica. Znakovi mjernih jedinica pišu se određenim uspravnim slovima (npr. metar – m, litra - l)

• Hrvatski: 1,5 – decimalni zarez Engleski: 1.5 – decimalna točka

Oblikovanje rada

• Osnovna jedinica pri pisanju nekog teksta jest odlomak

• Fizički se odlomak označava uvlačenjem: prvi odlomak svakog poglavlja se ne uvlači, dok ostali imaju uvlaku

• Struktura (kompozicija) rada i obilježavanje dijelova rada predstavlja logičko raščlanjivanje sadržaja rada

• Ne treba pretjerivati s raščlanjivanjem glavnih poglavlja na potpoglavlja

• Uobičajeno se radovi strukturiraju do tri ili najviše četiri razine podnaslova

1. Naslov poglavlja, 1.1. Podnaslov, 1.1.1. Naslov odjeljka, 1.1.1.1. Pododjeljak

• Uobičajeno je da svako novo poglavlje rada započinje na novoj stranici. To je moguće postići ubacivanjem prekida stranice (Section Break: Layout Breaks Next Page) na kraju glavnih poglavlja, što ujedno omogućava i kasnije definiranje različitih zaglavlja za svako poglavlje.

Veličina slova, prored i margine

• Tekst je poželjno pisati pismom (fontom) Times New Roman, veličine 12 točaka

• Za osnovno tijelo teksta koristi se prored 1,5 (kod pisanja članaka prored najčešće 2)

• Jednostrukim proredom piše se sažetak na Temeljnoj dokumentacijskoj kartici, a može se koristiti i za popis literature (reference)

• S obzirom da Vaš rad treba biti pripremljen za uvez, potrebno je namjestiti margine na 3 cm s lijeve strane te na 2,5 cm s gornje, donje i desne strane lista

Dijelovi rada, primjer

Naslovnica

Sadržaj

1. Uvod (Times New Roman, font 12, prored 1,5. Prvi odlomak svakog poglavlja se ne uvlači, dok ostali imaju uvlaku. )

2. Pregled dosadašnjih istraživanja

2.1. Teorijska osnova

2.2. Dosadašnja geološka istraživanja

3. Metode

4. Rezultati (Po potrebi podijeliti na potpoglavlja radi preglednosti. Koristiti slike i tablice za prikaz rezultata.)

5. Rasprava (Prema potrebi podijeliti na potpoglavlja.)

6. Zaključak (Sažimaju se najvažniji dijelovi rada.)

7. Citirana literatura

8. Popis slika u tekstu

9. Popis tablica u tekstu

10. Table

11. Prilozi Numeracija rimskim brojevima (nastavak na uvodni dio)

Numeracija arapskimbrojevima; Prva stranica Uvoda numerira se arapskim brojem 1.

Numeracija rimskim brojevima

**Moraju biti postavljeni prijelazi:Layout Breaks Next Page

Numeriranje stranica

• Prva stranica Priloga predstavlja tekst koji se tiska na korice. Druga stranica ustvari predstavlja prvu stranicu vašeg diplomskog rada

• Sve stranice prije Uvoda numeriraju se rimskim brojevima, no na korice, prvu stranicu i stranicu sa zahvalama (ako je imate) ne pišete broj stranice, već Temeljna dokumentacijska kartica ima numeraciju II odnosno III

Umetanje brojeva stranica:- Insert Page Number…

• Ukoliko će vaš rad sadržavati Table i Priloge, oni slijede na kraju rada i također se numeriraju rimskim brojevima, s time da se njihova numeracija nastavlja na zadnju stranicu sadržaja, koja je nosila rimski broj

• Iz tog razloga u Temeljnoj dokumentacijskoj kartici u retku „Rad sadrži:“ može pisati npr. 80 + XV stranica

• Postaviti Layout Breaks Next Page• Continue from previous section – paziti!

Uređivanje naslova poglavlja

• Naslove glavnih poglavlja ćete, primjerice, više istaknuti nego potpoglavlja

• Preporuka je unaprijed definirati stil različitih razina naslova, što se može učiniti automatski definiranim stilovima u Wordu (Home Headings)

Izrada sadržaja

• Po završetku rada treba automatski sastaviti Sadržaj (References Table of Content)

• Da biste automatski mogli sastaviti Sadržaj, prije početka pisanja potrebno je unaprijed definirati stil različitih razina naslova (Headings)

• Preporuka je na kraju svakog glavnog poglavlja ubaciti prekid stranice (Section Break; Insert Page Break)

Uređivanje zaglavlja i podnožja stranica

• Potrebno je urediti zaglavlja (i podnožja) stranica (Insert Header, Footer)

• Paziti na dodane Layout Breaks Next Page

• Ukoliko prelazite na sljedeće poglavlje i želite promjeniti dio naziva u Headeru: Header & FooterTools: Design Navigation Link to Previous (maknuti)

• Obično se u zaglavlje rada piše:

• Ime Prezime, Vrsta rada na lijevoj strani

• Naziv poglavlja na desnoj strani

Uređivanje slika

• Sve vrste slika (grafički prikazi, dijagrami, crteži, fotografije) u rad se uključuju samo ukoliko prikazuju građu relevantnu za sadržaj rada, ako ne opterećuju tekst i poboljšavaju jasnoću te sustavno prikazuju podatke koji se koriste u tekstu

• Pri dodavanju slika u rad, potrebno je voditi računa o njihovoj kvaliteti

• Slike je potrebno smjestiti što bliže mjestu njihovog referenciranja u tekstu (Slika 1), po mogućnosti neposredno nakon ulomka u kojem se spominju

• Svaka slika treba imati svoj broj, naslov, opis i legendu, te objašnjenje sadržaja i tekstu rada • Naslov i opis slike piše se ispod same slike

• Pri dodavanju slika potrebno je koristiti:References Insert Caption: Slika

• Poželjno je napraviti automatski popis slika:References Insert Table of Figures

Slika 1. Prikaz Zemlje…. (preuzeto iz…).

• Naslov slike treba odabrati tako da precizno odražava njen smisao, a slika s naslovom i objašnjenjem uvijek mora biti razumljiva kao zasebna cjelina, neovisno o tekstu, iako je s njime povezana

• Ako se slika preuzima iz literature, na kraju naziva potrebno je navesti referencu

• Ukoliko je slika modificirana (npr. sadržaj preveden na hrvatski iz engleskog originala), to se također navodi, npr. kao: modificirano prema Horvat (2010)

• Ukoliko slika prikazuje isječak geološke, topografske ili neke druge karte, potrebno je dodati grafičko mjerilo i oznaku sjevera na kartu. Ako je karta preuzeta iz određenog izvora, potrebno je navesti izvor, odnosno autore karte. Legenda uz kartu ukoliko sadržaj karte zahtijeva dodatne informacije.

Uređivanje slika

Uređivanje tablica

• Ovisno o vrsti rezultata, kada god je to moguće, koristite tablice – radi preglednosti• Tablice je potrebno smjestiti što bliže mjestu njihovog referenciranja u tekstu (navesti u tekstu gdje se

spominje kao npr. Tablica 2)• Izbjegavajte prelamanje tablice preko više stranica odnosno ukoliko imate toliku količinu numeričkih

podataka, tablice radije stavite kao priloge na kraju rada.• Naslov i opis tablice piše se iznad same tablice. Opis tablice treba odabrati tako da odražava smisao

podataka koje prikazuje.• Ako se tablica preuzima iz literature, originalni izvor podataka ili tablice treba upisati uz podatke

o tablici, ali može se staviti i ispod tablice• Ukoliko su u tablici korišteni specifični simboli ili kratice, potrebno ih je navesti ispod same

tablice. Isto vrijedi i za napomene koje se mogu odnositi pojašnjenje nekog pojma ili kriterija iztablice.

• Poželjno je koristiti opcije za umetanje tablica, kako biste mogli na kraju rada napravitiautomatski popis tablica.

• Pri dodavanju tablica potrebno je koristiti:

References Insert Caption: Tablica• Poželjno je na kraju napraviti automatski popis slika:

References Insert Table of Figures Cation label: Table

Uređivanje tablica

Primjer Ocjena Obrazloženje

Asistent i ja zaključili smo da su mjerenja dobra. Loše Pisano u prvom licu.

Iz navedenih mjerenja može se zaključiti da

povećanjem varijable X dolazi do brze promjene

promatrane izlazne veličine Y.

Dobro

Tablica 1. Primjeri dobrog i lošeg pisanja

Dodatni elementi – Formule

• Za unos formula u dokument koristite Insert Equation

• Oznake fizikalnih veličina, izmjereni iznos i mjerna jedinica pišu se u kurzivu, i u pravilu, u jedinicama SI sustava. To se odnosi na sve veličine, a ne samo one u formulama.

• Poželjno je ispod formule uvijek dati kratke opise oznaka koje se koriste u formulama. Ovo je osobito važno na mjestima gdje se oznake prvi puta uvode ili ako su korištene u nekom udaljenom dijelu teksta.

• Kratki opis oznake je također poželjno dati ukoliko se oznaka koristi u različite svrhe (npr. varijabla x).

• Korištenje brojeva u tekstu: brojeve od 1 do 9 pišemo slovima (npr. jedan uzorak), a veće od 10 brojevima (12 uzoraka)

Dodatni elementi – Podtekst (footnote)

• Ponekad je potrebno dodati kratke napomene vezane uz osnovni tekst, bilo da se radi o detaljnijem opisu izvora informacija ili dopunskim objašnjenjima koja se ne uklapaju u tekst kao cjelinu. U tu svrhu pogodno je koristiti podtekst (References Insert Footnote).

• Napomene u podtekstu ne treba često koristiti i treba ih obilježiti na odgovarajući način, najčešće brojkom koju stavljamo u eksponent

• Podtekst prikazuje dodatne informacije, a osnovnim informacijama je mjesto u samom tekstu

Literatura

• Popis literature navodi se na kraju rada

• Redoslijed navođenja literature je abecedni

• Ukoliko se citiraju radovi određenog autora iz više godina, uz abecedni slijed potrebno je paziti na redosljed i prema godinama izdanja radova tog autora, ili, ako se radi o istoj godini, potrebno je označiti uz godinu slovo a, b i slično, kako pri citiranju u tekstu ne bi bilo zabune o kojem se radu radi

• U popisu literature navode se svi autori na radu (ako ih je i više od tri)

• Postoje različiti izvori informacija, a kao literaturu je najbolje koristiti stručne knjige i časopise. One se u popisu literature navode na određeni način, pri čemu se najčešće koristi Harvardskisistem citiranja bibliografije (https://www.citethisforme.com/harvard-referencing).

Literatura

Primjer navođenja literature:

• Prezime1, Inicijal imena1, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov knjige. Izdavač, mjesto izdavanja, broj stranica.

• Prezime, Inicijal imena, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov članka. Ime časopisa, broj časopisa, broj stranica članka XX‒YY.

• Prezime1, Inicijal imena1, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov. Naziv skupa, mjesto održavanja, broj stranica korištenog članka/sažetka.

• Ako su podaci dobiveni s internetskih stranica, potrebno je navesti stranicu, ali i datum kada je informacijama pristupljeno (s obzirom da kasnije neki podaci mogu biti nedostupni na istim stranicama).

• http://adresa.xx, točan datum

Primjeri citirane literatureAljinović, D., Sremac, J., Ibrahimpašić, H. (2003): Permian and Lower Triassic facies of Velebit Mt. and Gorski Kotar region (NW part

of External Dinarides). U: Vlahović, I., Tišljar, J. (ur.): Evolution of Depositional Environments from the Palaeozoic to Quaternaryin the Karst Dinarides and the Pannonian Basin. Field Trip Guidebook, 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003, 185–206.

Balaž, E. (1981): Carboniferous gastropods of Lika and Velebit. Palaeontologia Yugoslavica, 26, 1–23.

Banner, J. L. (2004): Radiogenic isotopes: systematics and applications to earth surface processes and chemical stratigraphy. Earth-Science Reviews, 65, 141–149.

Barić, G. (2006): Naftna geokemija. INA Industrija nafte, Zagreb, 253 str.

Hutchins, D. A., Bruland, K. W. (1994): Grazer-mediated regeneration and assimilation of Fe, Zn and Mn from planktonic prey. Marine Ecology Progress Series, 110, 259–269.

Kiessling, W., Flügel, E., Golonka, J. (2003): Patterns of Phanerozoic carbonate platform sedimentation. Lethaia, 36, 195–226.

Schidlowski, M., (1993): The initiation of biological processes on Earth. Summary of empirical evidence. U: Engel, M. H., Macko, S. A. (ur.). Organic Geochemistry: principles and application. Plenum Press, New York, 639–655 str.

Sokač, B. (1973): Geologija Velebita. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 151 str.

Sokač, B., Nikler, L., Velić, I., Mamužić, P. (1974): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000. List Gospić L33–127. Institut za geološka istraživanja Zagreb (1967), Savezni geološki zavod, Beograd.

Sokač, B., Šćavničar, B., Velić, I. (1976a): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000 – Tumač za list Gospić L33-127. Institut za geološka istraživanja Zagreb, Savezni geološki zavod Beograd, 64 str.

Sokač, B., Šušnjar, M., Bukovac, J., Bahun, S. (1976b): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000 – Tumač za list Udbina L 33–128. Institut za geološka istraživanja Zagreb, Savezni geološki zavod, Beograd, 62 str.

Table i prilozi

• Kod pisanja Završnog rada i posebno Diplomskog rada, kada imate svoje vlastite rezultate, diorezultata po potrebi možete prikazati u Tablama i Prilozima

• Ovisno o temi diplomskog rada, ukoliko imate veći broj fotografija ili fotomikrografija, da se ne bipreviše opterećivao tekst rada (Rezultati) i isti zbog toga bio nepregledan, bolje je izdvojiti ih upoglavlje Table, a u tekstu se pozivati na njih, slično kao i na Slike ili Tablice

• Npr. U donjojurskim naslagama nađena je foraminiferska vrsta Lituolipora polymorpha (Tabla 1, sl. 2).

• Stranice tabli se numeriraju rimskim brojevima i njihova numeracija se nastavlja na rimsku numeracijus kojom završava zadnja stranica Sadržaja

• Npr., ukoliko vam zadnja stranica Sadržaja ima numeraciju VII, u podnožju prve stranice poglavlja Tablepodesite da numeracija počinje sa stranicom VIII.

• Preporuka je da poglavlje Table printate obostrano, tako da opis Table 1 bude na lijevoj strani, a slikeTable 1 na desnoj

pdf format (portable document format)

• Adobe, Acrobat Reader (free), za editiranje potrebne druge verzije

• zapis dvodimenzionalnih dokumenata neovisno o uređaju i rezoluciji ispisa

• hibrid tekstualnog i grafičkog formata, povoljan za prijenos dokumenata i isprint

• Danas svi tekst-procesori i vektorski grafički programi podržavaju pdf-format, ali ne omogućujunjegovo editiranje

Zadatak

• Uredite vlastiti tekst u Wordu (članak koji ste odabrali) na način kako smo prikazali

• Možete raditi u parovima

ZADAĆA – Excel tablice

Uključite Excel i pokrenite Welcome to Excel – Take a tour.

Proučite sve navedene stavke (1 do 10), izvježbajte one koje su vam korisnije.