interview

Usomljenost biotehnologo koji jose so zmijomo

Cit; mog znanstvenog rada ntie imati Sto vise radova, nego saznati $to onemoje zmije misle kad se okrenu prema plijenu i kako ga dozivljavaju, kojaosjetila koriste i }(ako ih koriste.

Priredili: N. Nuber & M. Ljustina

Koda se Ivica Milos docepaPhotoshopa, ondo to izgledoovoko

Koje sve kolegiie predajete?Predajem Animalnu fiziologiju, profesorimobiologije i ekolozimo, Komporotivnu imunolcrgiju, Ponosonie iivotinja... Sta ios predajem?A predoiem sve do cego dodem, evomolekularni vieronauk, ako treba. Uskacemgdje treba a ovo sto som rekao su mi glavnipredmeti.

Sta mislite hoce Ii biti praktikuma izponasania iivotinja, tj. ie Ii to moguceostvariti no naiem faksu?

Moguce ce bit maido, ia sam to poceopolako usklodivoti, ali za to je potrebno viseiivotinio, ne moiete rodit soma so ovim slo joimam, zmijomo. Trebolo bi rod iii i so kukcima,sisovcimo... Proktikum iz Ponosonja je maloteis izvesli zbog logo sto bi to koStolo. Zo to bitrebao posegnuti u svoj diep, a ionako doslato radim zo opCi interes. Maida za dvijegodine, biti ce seminar. Zo sodo.

Zavrsili ste drugi fakultet. Zaito ste seprebacili na biologiiu?

E, to Ii je sine moj dugo prico! Mene jebiologija uvijek zonimolo, medutim lu su imoliutjecaja moii kod kuce, a i ia som bio drukCi\'i uto doba. Zavrsio sam vise srednjih sko a,polazio sam ·suvarice· koje su Ie pripremalenizoSta. Prvo sam upisoo Poljoprivredno ­Prehrombeni obrozovni centor, ~oji ie bio jakodobar, kao opca gimnaziio ondo, iako jetrojao dvije godine. Nokon togo som upisootehnicku skolu, Teslu. Moji su mi govorili do suelektrotehnika i elektronika' su buducnostcoviecanstva; kao gradit cemb mi kozmodrom

in 2 vivo

prije iii kasnije u Hrvatskoj. Toda je navola noelektrotehniku bilo ogromno, ali upon sam.Ondo sam otisao sluiiti svome narodu odVordoro do Triglovo. Oso ja u Pivku, jednomalo miesto pored Postojne u Sioveniji i to uprosinore. Za vrijeme sno jedne noCi dosoo mije mali potuljok i opolio me po glavi po samposton svieslon do ne mogu studiratielektrotehniku. To je sve mrtvo, ti tronzistori,somo nesto lemis, 0 10 se ne mice i lako... Kodsom dosoo domo odluCio sam pisoti prijemni,oli ne za biologiju, nego biotehnologiju, dobude borem nekokva tehnika ilili lehnologijo..Bio sam doslo dobar s obzirom no vecernjepripreme u vojsci. Dok su svi vee spovali iasam ucio za prijemni ispit i bio deseli no ronglisti. No cetvrloj godini su me mojl dobriprijalelji Krunoslav Breie-Kostie i Nenod PesicpOCeli odvlociti so biotehnologije. Imali smo"Iedna jako dosodno predovonjo iz predmetandustrijsko mikrobiologijo, a prim'\enjivali suSS-ovske metode tj. prozivo i su nopredavonju. Smjeli smo izostoli somo tri puloloko nom je no njimo mozok odumiroo i toprogreslvno, u slojevimo. A i skriplo je biloegzoticno, izvuceno no sopirografu, bezijedne slike. To nisam mogao izdrZat. Tada mije prijotelj rekao do ima tome super nesto, azove se imunologijo. Pomislio som odmah doto morom iei siusol. Toko sam poceo morkirotono predavonja i odlazit no imunologiju.Profesor Basic je stvorno dobro predovoo.Nokon nekog vremeno sam morao odusloli ipoloko pOCeo radili diplomski no biokemiji.Profesor Bosie imo pomeenje ko slon, pomtivaljdo sve fizionomi[e zodnjih pedesetgodina i piloo je studente: ·Gdje je onajkolego okrugle glove?-. Taka do ia i dandonas kaiem eva ovdje je vas docent okrugleglove. Profesor je hlio do jo kod niega rodimdiplomski, ali ia sam vee zavrSio diplomskitamo. Nakon diplome trebao je doei posao.U ono go I'e vrijeme bilo puno lakse naei negodanos, 0 i ipok lesko. Jednog dona sam

proCitao oglas u novinama do se traii asistenlno Zovodu za onimalnu fiziologiju. ProfesorBasic je¥ todo suraaivoo so gospodinomJoskom Zuvq,nicem koji je radio u Podravki.Gospodin Zuvanic je ujedno radio noBiokemiji no PBF·u po sam go zamolio do pitado Ii je loj notjecoj 100% iii 150% nomLesten,jer oko je 100% onda jo jos imam neke sanse,ali ako je 150% nomjesten ondo nemomQpsolulno nikakve. Zo par dana veli meniZuvonic do me se Basic sjeco i do mu se javim.Tado sam vee bio sest mjeseci bez poslo, aodlucio sam do necu ostali no Biokemiji noPBF-u i 10 mi je bio najbolji potez iivolo.

A imali ste sansu ostati tamo?Do imoo sam sansu, ali mislim da bi jos i dandonas tamo radio doktorot zbog spletonesrelnih okolnosti. Ne koiem da su tomo losiIjudi, ima tamo odlicnih Ijudi, oli mi se nekiuopce ne sviaaju. Ooduse ima ih i ovdje, aliovdje imam puno vise Ijudi 5 Kojima volimraditi. Mislim do ce ovo cilati maida noPrehrambeno biotehnoloskom, neki ce se inaslaaivati sto sam "oernio" biokemiju, alitoko je to: Ides euri koju vol is. Ali, znanjebiokemiie mi i dan donas pomaie u iivotu. Jonemam dlake no ieziku. Julros sam se obrijao.

Dobro, liudi su Yam se manie svidali, aito ie sa samim predmetom?

Oduvijek sam bio Iud i jOs sam uvijek Iud zagenetikom. Po svoiem obrazovanju samzapravo geneticar. Ooktorat sam naprovio noMax Planeku u MiJnehenu, a obranio sam gou Zagrebu. Tema je genetika virusa hepalitisaB i kako sam virus utjece no stvaranjehepotoeelularnog karcinoma. To me jakozanimolo. No postdoktorskom usavrsavanjusam bio u Americi i radio no molekularnojfiziologiji, ulieeaj atrijskog natrijuretskogpeplida no povisenje i sniien\'e krvnog Iloka.Danasnja molekularno bio ogija ie vrlofrustrirajuca znanost. Kako sam bio na Medi·cinskom fokultetu u SAD, razgovorao sam sjednim psihijotrom u njihovom pSiholoskomsovjetovalistu za studente (znate to oni imajuj.Govorio sam mu da dobivam rezultale, ali dosmo svi slalno pod slresom hocemo Ii ih dobiti.Onda je on meni rekao do je danasnia mole­kularna biologiia voaeno iskljucivo visokimprofilima. Nastala ie u bogatom prliavomkapitalizmu i oni [edini pravu molekularnubiologiju mogu radit. Sve je to ,povezano soizuzetnim stresom. Gledaile npr. tenis, koji jevrlo popularan. Svi hoce bil u prvih desel, .

interview

naialost u prvih deset ih moie bil samo deset,ne moie in bit iedanaest. Tako yam je i umolekularnoj biologiji, ona je takoaer vrlopopularna. Rjesavo probleme raka, iivola...Popularna ie i ja je 'Ioko volim, ali i uiasnofrustrirajuca, jer svi ie e postal prvi i nojbolji, ato ie ioko tesko. Mnogi Ijudi, koliko sam vidio uAmerici, prelaze preko mrtvih do bi uspjeli. Zauspjeh Yam, to morom re6 svim studentimamolekularne biologije kop misle nastavit nijedovoljno soma znanje. Bitno je izlaktarit se,slo nema nikakve veze sa znanoscu niti sofinim ponasanjem i to je sve zato jer se velikinovae i Ijudska sujela vrti unutra.

Koliko se ozbilino molekularnom biola­gijom moie baviti u Hrvatskoj?

Po, ja mislim do se tu ne vrti nikokav velikinovae, maida nesto malo od molekularnedijagnostike, a to nije znanost. Ima jednolijepa narodna koja kaie: "Koliko para, lolikomuzike". Malo para malo muzike, 5 lim u vezimeni je inace vrlo apstraktan pojam hrvatskoznanost. Mislim do je ana umrla, iako se sodamnogi nece slaiiti so mnom.

Bi Ii voljeli raditi vani, iii moida bolie,hoteteh?

Tesko je reci hocu Ii olici no dulje von. Mislimdo nitko ne moie re6 do odlazi i zatvorili zosobom vrata.lmam relolivno dobru suradnju 5

ljudima vani, pogotovo 5 Engleskom. Medu­lim stara dobra Europa je pljesnjiva po mozgui nemojte se tome smijati, jerto mislim ozbiljno.U Europi uvijek nesto u istraiivanjima ne slimo,uvijek nesto foli i puno vise mozete nopravilipreko bore. Tomo vlada realni kapilalizam i,ako si mlad sposoban i guras se, otvoreno ti jesve. Torno ce vas sef Iretirali sve koji se nolazeu laborotoriju jednako. U Europi se dogodi dosef ima preferencije premo nekome i ja sam toosobno iskusio. Amerika je doleko i tamo yamse ispod godine dona ne isploti ici. To oteiovasuradnju.

Koii su liudi s koiima suraduiete vani iito oni rade? .

Suraaujem sq londonskim zoologijskimdrustvom, so profesorom Rogerom Averyemkoji se bavi termalnom biologijom kodgmazova, slo nije direktno povezano 5 ovimsto ja radim. U Americi, 5 druge strone, imadesetak grupa koje to rode no nacin no koji joradim. Problem je u tome sto ja imam brdoiivih zmija, trenutno 98, a po mojem saznanju10 je iedina trajna kolonija iivih zmija u

in 3 vivo

interview ,Europi. U Amerid ih imo no iedno tri - eetirimjesta, a iedna je cak no webu. U Europi Ijudirode malo drugocije, ali imoiu interes za ovoslo io rodim. Drioo sam predovanje u Combri­dgeu i nocrtolo se 40 ljudi, a jos su svizakasnili 15 do 20 minute. Ne moies lamoodriali predavanje u iedan i pelnaest kada ieloda rucak. Onda su svi dosli u polo dva.Pitoo sam iednog od totico behaviouralecology-ja (Nick.o Oovies-al zoslo su dosH ulakvom broju, a on mi je odgovorio do je 10zato sto pricom a zmijama, a 10 ne cuju svakidan. Ptice i sisavd su puno popularniji, pa sviiele biti natko i nesto u podrucju ptica iiisisovoeo. Ostaju velika podr.ucja koja nitko neieli i gdje postaje agromne moguenosti zadalinii razvoi·

Moiete nam Vi o'nda reci zaito zmije?Zato Sta mene zmije zanimaiu kao zivotinie,vee sam u vrticu restezao bjelouSke no uzasleta i ostole diece, a ondo sam ih pokusovoodriat koo kuene Ijubimee. Ook sam bio uAmerid zakliucio sam do ie molekulornobiologija u Hrvatskoj no izumironju tj. noaparatu sree.pluea i do neee dugo Ie se trebaprebaciti no nesto drugo. Toda sam stupio ukontakt so ljudima u Americi koji rodeekologiju zmija, djelomicno cak i ponosanje, ipitoo sam ih mogu Ii rodili dobru znanost nozmijama, osobilo europskim. Oni su rekli do10 ovdie radi vrlo malo Ijudi. Zovukoo sam se ukniizniee i zokliucio do ie to buduenost.

Sta tocno radite?Ulogu osjelila u Iraienju hrane i evoluciiupredalorskog ponosonja, i aka jos dodustudenti so idejicama, rozne druge stvari.Glavni ie problem sto se Ie stvori rode dugo. ido dvije godine, a znaiu mi doei Ijudi nocetvrtoi godini i reCi do bi jedon diplomski nobrzaka. To bas i ne ide. Zalo dam [ednomstudentu mali komadicok necego do rodidrugome drugi, pa ee se 10 nokon jedno dvijegodine sloiili uneki rod.

Jeste Ii imali uzore u pocecima i imate Iiih moida joi sad?

Nisam nikod imao nikakvag speciialnoguzoro. Volim popricati so pamelnimbiolozima, ali i oslo lima i 10 osobilo kad odemvon. Pazite, i vani ima idiota! Uspio sam kralkopopricali so Richardom Oawkinsom, koji sevise ne bavi znanoscu i to vee dosta dugonego pise popularne knjige' a evoluciji i utome je, kaka i sami znale, vrla uspjesan. lake

in 4 vivo

pise 0 genima, on se u zivotu iskljucivo bavioponasonjem iivolinjo. To samo govori 0 tomekoliko ie genetika bilna za panosaniezivotinja. Uzora bas i nemom, Citom pa kodme neSto zonimo pronadem no webu ipoveiem se s ljudima. TeSko mi je ponekaddoti do literalure, jer ovdje nilko ne primanairelevantniie cosapise iz ekologije i nemadobre ekolaske kn/·iznice. Za molekulornu ihbiologiju ima neko iko po gradu, ali ekologijokao da ne postaji.

Zar ne bi to trebao biti faks?Nojte me nasmiiovoti, bi, ali tko ee fakulteludot novae? Da sada trazimo prelplatu zadeselak cosoplso no ministarstvu bi se popodu hilaIi od smijeha. Jo se iz svog diepopretplaeujem no neke casopise. Zo kolonijuzmija ie npr. 60% noveo dao prafesar Basic, aostotok sam jo uloiio u to. Neki kaiu: ·Lud si!n.Kaiem im do jesam, ali ja to volim. Bez mojeosobne iniciialive nece biti ni5l0. U Hrvatskojse nitko ne bovi ponosonjem zivotinjo. Postoiimala grupico Ijudi no velerini koii se baveprimjenjenim ponasoniem, ali 10 im niie pri­marno podrucje rodo.

Sada ste vee naceli jedan problem bi­ologa, nedostatak novca, ali postoii josiedan problem, a to I"e problem lobiia.Sto mlslite postoji i lobi biologa uHrvatskoj i je Ii dovoljno jak da neitonapravi?

Kada je prije nekoliko godina bio kongresbiologa u Opatiji bio 'Ie ok.rugli stol a stanjubiologije. Svi su poce i govorili: lIJoj kak' jenama leSko! Kok' mi nemamo novaealn. Do jesiluadia takvo kakva je to je tocno. Mi nokaliCinu novaca, nazalost, ne moiemouliecoli. Za to je krivo driovo, a zoslo se onatako odnosi premo znanosti 10 bi morali pilotivlodu. 50% ie krivo driava, 50% smo krivi mi.Mi nemomo lobijo. Pogledojle medieinore.Oni se medusabno ubijaju vise nego sto seubijaju biolozi, a premo von su tvrdi,monolitni. Biolazi se isto ubijaju, ali premo vanse to vidi i svi se smiju. Biologiio nema lobijo iIjudi rode jedon protiv drugogo. Rekli su mi doje u nekim drugim strukama jos gore, a menebas briga za druge struke, jo rodim u biologijii brinem se do bialogija ide dalje. Neki mojikolege koz:u do ih ie bas brigo 510 ee biti, amene stvor brine, iako ne hodam uokolo ukravoli i odjelcu kao sto bi maida neki htieli.Odiielo ne cini uvijek covieko. ljeti, kada visenema naslave, a vani je 30 0 C dodem no faks .

u krotkim hlocomo. Ovom prilikom ielimporucili onimo koji se bune proliv toga do idolje to mislim rcdili i ne mislim im uskrcCivotipogled no moje prekrosne nogice. Mislim doje puna voinije od toga imoli jedon provi lobi,borili se znonjem i imoti svoje liude nokljucnim mjeslimo. To je loko svugdje u svijetu.

Na kOI·oj se razini to treba rjesavati? Narazini akulteta?

Mislim do prvo morcmo somi znoti Slo ielimo,a ondo ce sve 051010 iCi lokse. Cinjenko je dosvok vuce u svome smjeru. Imole pricu 0 Irimogorco koji svok u svoju slronu vuce kola iono sloje no m·\eSlu. Cini mi se do se 10 donasdogodo s bio ogijom. Osim logo treba jemoaerniziroli, a osobilo Irebo modernizirotisludii koji jo mislim do je joko lose koncipircn.

To je bas nase iduce p,itanje, jeste Iizadovoljni sa sadasnlim studijem ipodjelom na smjerove?

S podie1om no smierove uopee nisom zodo­voHlon, jer smolrom do bi sludij Irebooizg edoli ovoko. Do bi prve dvije godine zosve Irebole biti isle so puno opce biologije,puno kemije, puno fizike i puno molemotike.Nokon logo bi se Ijudi llblogo· podijelili usmjerove. Molekulorni biolozi treboju znolizoologiju i obrnuto. Od vos se koo znan·slveniko troii mullidisciplinornost kOjo doloziod globolizociie. Od vas se troii do znotevise stvori, ne jednu, ne moiete u dobo opeeglobolizocije biti foh idiot.

Da Ii na naiem faksu postoji adekvatnasuradnia i s kim vi suracfujete?

Po, jo bas ne surodujem s nikim, nekodsjednem i popricam s profesorom Mrokov­cieem, on donese tu i lomo koju zmiju slerena.Mislim do bi se moglo 5 njim suradivoli. Nekevelike surodnje medu odsjecimo i nemo. NekiIjudi s noseg fokultela nisu nikad vidjeli kokomoje zmije izgledoju. Voljdo ce 10 u budu­enosli bili bol/'e. Neki moji surodnici rode 5

Veterinorskim akultelom.Kakva ie suradnja sa ProcelnikomBiolosko~ odsjeka? Koliko uspjevateprogurah neke svoje ideje vezane uzopseg, sadria'je i afirmiranost vaiihkolegija? Koliko Vi moiete raditi nasvom statusu i na onom ito mislite da jebitno?

Zo soda so svimo kaji se soda noloze u Uredupracelniko mogu surodivoli joko dobro.

interview

Profesor Krajacic je jako olvoreno osobo i cinimi se do imo dobrih zomisli. Mogu proguroli ineke svoje ideje, jer obicno pita i mlade Ijudesto misle. Doduse, koliko su neke slvariizvodljive to ie drugo slvor.

Kao vodite~ smjera 5 kojim se proble­mima najeesce susrecete?

Ne susreeem se 5 problemimo jo, sproblemime se susrecu sludenti, po ondododu. Cok mislim do nema nekih velikihproblema medu studenlimo molekulornebiologije jer oni su dosla ambiciozni. Mislimdo imam puno monie problema smolekulornim biolozima nego sto neki imoju sekolozimo, ne znam zbog cego ie to loko.

Vi kaiete da oni ne dolaze ier nemaiuproblema. Napisali su Clanak za In vivou kojem su opisali svoje nezadovoljstvostudliem. Jeste Ii Citali Clanak "Antecathedra"?

Ne, ali jo ih u polpunosli rozumijem, jer suocekivoli do ee to izgledoli malo arugocije imaida bi to zaisla Irebolo drugaCi"leizgledoti. Koliko ie meni poznolo die aorgonizacijo sveuCiliSio ee se morcH mijenjotibde iii sporije. Zo nodoti se je do ee se citavstudij biologi/'e promiieniti, do se neee viSemoroti uCiti to iko Cinjenico, do te se Ijude viseIjeroti do rozmisljoju. Ogromni kvontitotivnikorok nopriied bio bi BioloSki odsjek bezzavodo. Zovodi sluie do bi Ijudi njimo vlodoli.Provo slvor bilo bi 10 do smo svi jednoki i do sepovezujemo, oko zo 10 posloji pOlrebaistroiivockih skupino. Ne u zovode negoznanslveno! Ne voljo nosilno povezivotiIjude, oko se ne slaiu iii nemoju neke vetepolrebe zo suradnjom. Jo sam doslo ukontaktu so engleskim sludentimo. Njihovsludij biologije traje tri godine i oni nakonlogo imaju puno losije znanje nego nasisludenti, nasi znaju 5ve leoretski. Medutimbiologiia niie teoretska nego eksperimentolnoznonost i ked vi takvog covjeko slovite predneki problem on sam zno gdje se znonjenolozi, koko go iskoristili zo vlostitu dobrobilkreirojuCi nesto novo. Mojo sefko u Londonuje npr. iednog studento nokan slo je rekoo dose ieli boviH zmijoma uputilo no mene. Onogo je zomolilo do mi napise krotok sinopsis Stobi on ielio roditi so teoretskim uvodom zoStoon to ieli rod iii, koje melode misli koristiH, Stoocekuje i nekoliko referenci koje su zo 10 rele­vontne. Jo sam to dobio za 15 dana. Kodosam to Ciloo uhvoHo sam se zo glavu, jer

in 5 vivo

interview

Ovog temo krnVOS8sa lijepo pripremm na buzaru

veCina nasih studenata ne bi znala profilirativlostiti pokus. Ne zolo sto su oni glupi,dapace, ja mislim do su nasi studenti pome­tniji od mnogih, nego zato SlO ih nitko niie~eroo do misle. Nos mozok imo lendenciju dospavo i mora nos neStotjeroti do rodimo, a njih odpocetko studijo tieroju noto. Inoce dobijete bolestkO"IO se zove progresivnotru ienje mozgo. Jos boljestanje je u Americi, gdje seocjenjuje opsolutno sve.Kod nos je suslov lokov dose no ispit ide zolo do go seprode a ne do se neSlonauci, a poslije mi doduIjudi i kazu: -Dajte mi neSloza diplomski!" Ja bi im docslolicu. IIi mi je poje nekc­liko godino doslo jednostudentico i rekla do jojdam do rodi neslo korisno,onda sam joj jo skoro daostihacu do odstiha malooko faba, /'er to bi bilokorisno, a i ijepo bi izgle­dolo. Nije u pocetku bitnodo vi znole puno, ali bitnojeda znanje znate iskoristitiida znote gdje se nalazi.

Do Ii bi "molekulorci" treboli ici noterene?

To se odnosi no one .$to sam govorio prije.Mislim do bi molekulorci trebali iCi no lereneisto koo sto bi i ekolozi treboli nauCiti dostotogo 0 DNA i molekularnim tehnikamo donas.Danos ne maZes biti samo ekolog i brojatilistice isto kao sto ne maZes biti molekularnibiolog i zalvorili se u laboratorii.Na primler nitko od vas ne zno dovoljnomalematike do bi se bovlo ekolosk.im modeli­ronjem. Svaka cost Tarzanu legovieu koji sestrasno trudi do biolozi nauCe 0 motema­tickom modeliranju u ekologiii i 10m covjekubi se trebao podiei spomenik, jer nemamolove do mu podignemo citavo spomen pc­drucje i to ios za iivota. S Ie strane mi jedrogo do som zavrsio biolehnologiju jer samnauCio i dosla matemotike.

Kokov je po vosem mislieniu odnos stu­denoto i profesoro no foksu?

Znam cesto popiti kavu' sa studentimo' u

kantini, i imam malo drugociji odnos so studentimo od oslotka profesoro i ne znom odkudo to potice. Maida zbog toga sto samradio voni. Kado sam odrioo precovan/'e naOxfordu nilko me niSla niie puno pitao osim

Alexa Kacelnika kojiuvijek tijekom preda­vanja nesto zapitkuLe i toje joookooo dobro) i tomi nije bilo josno dok sepredsjedovojuei nije nokraju predavanja digao irekao do sve predavacamogu ~itali u pubu "TurfTavern Sio je jedan odnajstorijih pubova no svi­jetu koji se nalazi u Oxfc­rdu. Tu svi lijepo s\'ede,jedu kobosice, kise i ku­pus, pire krumpir, locujabukovocu i pivo i tu sevode nojvoinije disku­sije. Ljudi nisu optere­eeni. Kod nas su Ijudioptereeeni znanoseu.Znaju do ako nemajuradova neee napredc­voti i onda piSu svokc­jake radove, cilj im jeimali sto vise objovljenihradova.

Oli mog znanstvenog rado nije imati Sio viseradova, nego saznati Sio one moje zmije mislekod se okrenu premo plijenu i koko go daii­vljovoju, koja osjetilo korisle i koko ih koriste.Pisanje roda 'Ie sostavni dio znanstvenogproceso, a mis im da je u nas Hrvota glavnidio znanslvenog procesa postao iskljucivopisonje rada. Ostalo je manje bitno. Rodi rad,?od svaku cijenu. Volim i preaovoti, a to je veecisto geneticki problem, jer i mojo mama ibaka su uCiteljice. Treba se boviti znanoseu ibiti kreolivan, ali treba biti kreativan i unastavi. Ne znam kako ee bili u buduenosti,jer svi mi starimo i mijenjamo se, a ne mogu nisam ocijeniti, svoja predavanjo. Mislim da metrebaju ociieniti studenti i do moraju postojotineke prakticne posljedice od studentskeocjene. Naime, ne nakon jednog ocjenji­vanja, ali nakon pet, sest godino maie se viditije Ii nostovnik no vrhu liste, u sredini iii na dnu.

Poruka studentima? Sto mislite 0 Biusu,Invivu?

o Biusu mislim do je jako dobra slvar, jer su se

in 6 vivo

studenti konacno organizirali. Mogu ujednom trenutku raditi i losije, jer svi migrijesimo, ni ja ne rodim uvijek joko dobro i toje sasvim normalno. Najvise mrzim one kojinajvise vole sve to iskritizirati, a niStakonkretno ne poduzimaju. To je najgore. "Nevalia ti ovo, ne valjo ti ono... " a kado se iadignem i trazim alternativna rjesenja naslupisutnja. Siudenti se trude i mislim do im jevrijeme do polaZe svi GRE lestove i odu malo uAmeriku no doktorot. Voni mogu neslo naucitii so stecenim znanjem razvijati ovu driavu.Bilo bi lijepo do se vrate, ali trebaju iti vanmisle Ii raditi ekologiju, molekularnu biologiju,ponosonLe zivofinjo... Meni je tesko, jernemam easopisa, po pisem okolo Ijudimakoje znam do mi solju radove. Dosta vremenami oduzima i odriavonje zive zbirke zmija,sve uglavnom sam odriavam. Vrijeme mioduzima i nastava, jer se ia za svakopredavanje moram pripremiti. Ne mogu dotikao jazzer no predavanje i improvizirati,smatrom do vi niste budale nego odrasli Ijudi ido vrlo brzo vidite tko yam prodaje rog zasvijecu.

Do se ne bavite biologijom Cim bi sebavili?

Mislim do bi se baviofizikom iii kemijom. To susuper znanosti. Kemijo mi se uvijek jakosviaala, a mislim do je biolozima anatemeljno znanost. Kemija mi/'e uvijek bila jakozonimliiva i uvijek sam vo io nesto prckoti,recimo no studiju smo pokusali moji kolege i ianitrirati toluen i glicerin no vjeibama. Sodaoko to budu citali moii osistenti, vidjeti cekakvog su destruktivnog tipa imali uloboroloriiu koii je imoo lendenciju proiz­vodnje nitroglicerino, a srecom nije uspio.

ZnaCi Uslobodno vriieme proizvodili stenitroglicerin?

Ma, u slobodno vrijeme proizvodio sam idroge. Naime, sjecam se vjezbi izbiokemijskog in.zenierslva kod smo pokusaliproizvesti ergot alkaloide pomocu plijesniClaviceps paspali. Problem je bio u tome stoje za proizvodnju trebala tocno odreaenakriticna kolicina fosfato, oko ih je premalonemo proizvo~nje alkaloido, a oko ih jeprevise izraste samo gljiviea Ibiomasa). Zasedam dana smo dosti na vjeibe, Ijudi sudobivoli lijepe rezultate, a samo meni i momkolegi neki fidek leii u tikvi<;i. Kada smonapravili test na ergot alkaloid.e (mislim do setest zove Erich van Urk iii toko nekokol bilo ih

interview

je u nos vise nego u onih kolega kojih je totrebalo biti optimalno. Onda smo zakljucili doimomo smisla za proizvodnju droga i akopropadnemo no fakultetu buducnost nam je utajnim podzemnim loboratorijima, jer odergot alkaloida kemijskim modifikaeijamamaZe se dobiti LSD.

Gostovali ste U Ogresti, kako Vas jenasla i je Ii Vam ugodno bilo gostovati unjenoj emisiji?

Sa Zelikom se znom jos od osnovne skole, islaje u jedan razred ni.ze. Bilo je zanimljivo uemisiji, vidjeli ste do jo volim Citoti korikoturnestripove kao sto erta Dubravko Malakovic.Nazalost ne erto ih vise toliko puno, jer se unas ne maZe zivjeti od ertanjo stripovo. Osimtitanja stripova volim planinariti, cist zrakoporavlja moje moZdane staniee nakonboravka u mrocnim prostorijoma Zavodo zoanimolnu fiziologiju.

Bavite se najvise ponasanjem iivotinja,moiete Ii za kraj pOVUCI paralelu 50

ponasaniem Ijudi?To je prekrasno nesto i to bi se dolo raditi]NaroCito je zonimljivo ponosanje Ijudi nosjednicama 8ioloskog odsjeka to bi trebalosnimati komerom i puslati kasnije zo zabavu...Ima nekih slvori iz ponosanjo zivotinjo koie semogu aproksimirat na ponasanje Ijudi, npr.neke fobije mogu se objasniti onimuvjelovonim Povlovljevim refleksima.Ah, ponasanje Ijudi... Vidio sam do sodameau studenlima svasta, a i vi ste sigurnomeau profesorima vidjeli svasto. Svi smo mizapravo sarno liudi, ispod kaZe krvavi, kadnos poreiete ne eure van dolari. Volio bi dakrvarim dolore i sviearske franke, ali kad meporeiete, curi von nekakvo cudno crvenatekucina koju Ijudi zovu krv. Morali bi genskiminienierslvom poraditi no tome. Mogu curit ieuril

Rodila me momo i to 18. travnja Ijetagospodnjeg 1962. u 7.25 u jednoj od raaaonaKlinike zo ienske bolesti i porode u Petrovoj.Nakon nekoliko dana, dislociran sam Nod lipom21 gdje i donas odlazim svaki don nokonnaporno posla u poduzecu "PMF, d.d.". Nakon

in 7 vivo

ankete

Usp\'esno preboljenih svih djeejih bolesti u vrtieu,pos ase me u osnovnu Skolu "Nikolo Luketie ­Kozoreonin" (donas 0.5. "Medvedgrod") gdjesam se somoprijegorno zologoo u skupljonjupohvolnica, svironju melodike u kombinironomorkeslru i odlasku no notjeconja iz ke~mije 110.mjesto no republiekom natjeconju u Sibeniku).Nolcon togo, preselih se u PedagoSki obrazovnicentor "Bogdon Ogrizovie" (donas 5. gimanzijali toma proborovih godinu i po, a drugih pologodine u Poljoprivredna - prehrombenomobrozovnom centru. Zatim prijedoh u Obrazovnicentor zo automoliku, energetiku i procesnutehniku "Nikolo Teslo" (turbo rozrednico AnaAndelie, Veljko lomie, Eugen Demel, GasparBujak, Juroj lIie • svi ce mi ostoti u lijepomsjecanju, osim inz. Ante RajCieoj. Nokon togo,studirah 4 godine no Prehrambeno ­biotehnoloskom fokultelu (umalo upisahEleklrotehnieki fakultetll i nokon diplomskog izbiokemije posta~h (vjerovali iii nel)"DIPOMIRANI INZENJER PREHRAMBENETEHNOLOGUE" (A.D. 19B61. Bog mi je nokonlogo bio sklon te sam igrom slueaja (na 4. godinistudijoJ upoznao naiboljeg sefo na svijetu -IvanaBosica • kod kojeg i (janas rodim i snjinsuraduiem. Dalie je to isle ovako:Poslijediplomski na PMF-u, izroda doktorata nainstiMu "Max Planck", doktorot lapel) noPrenrambeno - biotehnoloSlc.om foku tetu (AD.19921 obronjen pred 5 velieanstvenih: ~arijoAloeevic, Biserka Nagy, Ivan Basic, ZeljKoTrgovcevic, Vlotko Silobrcie. Postdoktorskousovrsavanie na Krannert Institute of Cardiologyi Kronieno zoroza zmijomo dogodilo se u SAD.Nokon togo, u Zogrebu poloko stvorih zbirkuiivih zmija rodi proucavonLo ponasanja. To jezbirko (ne vierovoli iii dal) jos uviiek jedina stalnazbirka iivih zmija tokvog tipo u eitavoj Europi.Prije nekoliko godino postah docentom i uvolisemi drionie nekoliko kolegija od kojih studentinOj:'ole "Ponasonje iivotinjo". Do onda drioh ivjezbe, ali sada viSe uglavnom ne. I daliemarljivo rodim, samoprijegorno se zalaiem iuloiem say svoj trud u izgrodnju vlostite korijere,koraktero i poduzeco "PMF, d.d."

Intimni podaci: Neoienjen (Zene, novolite!Ovakvog jos vidjeli niste!). 98 kg, 186 cm, broj47, celav, izvoaio 4 zuba. Hobiji i sitne rodosti:Setnie u prirodi, ploninarenje, spavanjepopodne, razni oblici intelektualne gimnastike:Leleei cirkus MontYia Mono, svi slripovi,posebice oni Dubrovka Matokavica, ometanjeliudi kod neSla vaino rode {jer toda uglavnomniSla ne rode}. povremeni bjegovi u The

in 8 vivo

Zoological Society of London no 2 • 3 mjeseco.Osim toga, radim sve Slo vole i rode mladLNeispunjene ielje: Spalit sve knjige EriehoFromm·a, zabranit ·Guyfona" koo sluibeniudibenik ANIMALNE fiziologije, obrijat brkoveprof. Volfu no sorajevski nacin, napravit parbijesnih radova no zmijoma iz neurofiziologije,otic u Kalahari te Vijetnam Viii Tajlond/Burmu.ZaSlo u Aziju? Tamo ie, toko koiu, bio centorevolucije veCine zmija olrovnica.

Prosle godine ispunili ste onketu 0

kvoliteti studija no Bioloskom odsjeku.Ankelne listice stavili sle u kovertu, dvojesludenoto ju je zolijepilo i pred profesoromovjerilo svojim potpisima. Koverte su predaliu prostoriie BIUS-a gdje su ih preuzeliclanovi odbora za obradu ankete koji jebrojio 10 clanovo: 5 studenota i 5predstavniko Bioloskag odsjeka. Odbor ieosmislio "inovativon" noein obrade. Podocisu se rueno unosili u Excel obrozoe. Trebaloie toko unijeti oko 200 onketiranih kolegija,ilioko

3000 listiea. Preraeunolo u sote rado,vrijedni odbor za ankete uloiio je oko 200sati slobodnog vremena. Josno je do jezbog togo odDor za onkete bio prosiren nosvoku nevinu dusu koja se u trenutku obradenosla u blizini BIUS-o. Premda je ovokavnoein obrade bio prikladan za nosepotrebe, preporueamo do se zo potrebeobrade ankete stvori poseban kompjuterskiprogram.

Vee niz godina Bioloski odsjek provodionketu 0 kvaliteti studiio. Moiemo reCi dosmo u provodenju ankele doleko, dalekoispred drugih odsjeka PMF-o, a i opcenitono Sveucilistu.

Cemu sluie rezullati ankete?Poboljsanju naslove, dokako. Profesor

ee vidjeti. kOI'e su slobosti u izvodenjukolegijo i te s abosti brZe-bolje ispraviti nozodovoljstvo njegovo i niegovih studenotaIideolan slucajl. Rezultoti onkete su,noravno, /·ovni. ZaSto i ne bi bili? Sveueilisniprofesori inanciraju se cd novoco poreznihobveznika, te bi svatko no fakultetu treboodobiti podotak 0 kvoliteti obrozovonjo kojase pruia noma studenlima. .