SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

JASMINA DIZDAREVIĆ

USPOREDBA STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE U INDUSTRIJI PROIZVODNJE

STROJEVA I UREĐAJA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2015

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

USPOREDBA STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE U INDUSTRIJI PROIZVODNJE

STROJEVA I UREĐAJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: Doc.dr.sc. Lara Jelenc

Studentica: Jasmina Dizdarević

Smjer: Marketing

JMBAG: 0112029717

Rijeka, lipanj, 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................ 1

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA .................................................................................................................. 3

2.1. FAZE ISTRAŽIVAČKOG PROCESA ........................................................................................................... 5

2.2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA OVOG RADA KROZ NAVEDENE FAZE ........................................................................ 7

3. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE ........................................................................................................... 9

3.1. STRATEŠKO PLANIRANJE .................................................................................................................... 9

3.2. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE ............................................................................................................... 10

3.3. MOŽE LI SE NAUČITI STRATEŠKI PROMIŠLJATI? ...................................................................................... 12

4. PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA .................................................................................................... 14

4.1. PODUZETNIŠTVO I PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA ...................................................................... 14

4.2. PET DIMENZIJA .......................................................................................................................... 15

4.2.1. Inovativnost ...................................................................................................................... 16

4.2.2. Autonomnost ..................................................................................................................... 16

4.2.3. Preuzimanje rizika ........................................................................................................... 17

4.2.4. Proaktivnost ..................................................................................................................... 17

4.2.5. Intenzivno takmičenje ....................................................................................................... 17

5. HRVATSKA INDUSTRIJA PROIZVODNJE ........................................................................................ 20

5.1. INDUSTRIJA STROJEVA I UREĐAJA .............................................................................................. 21

5.2. VAŽNOST PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U KONKURENTNOSTI HRVATSKE ................................... 28

6. ISTRAŽIVANJE .............................................................................................................................. 30

6.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .......................................................................................................... 30

6.2. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................. 31

6.3. OGRANIČENJA ............................................................................................................................... 32

6.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ................................................................................................................. 32

6.4.1. Rezultati poduzetničke orijentacije .................................................................................. 33

6.4.2. Rezultati strateškog promišljanja ..................................................................................... 45

6.4.3. Rezultati osobnih karakteristika ispitanika ...................................................................... 51

6.4.4. Cronbach Allpha koeficijent, Crosstab i Korelacija ........................................................... 55

6.4.5. Razrada hipoteza .............................................................................................................. 58

7. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 62

LITERATURA ......................................................................................................................................... 64

TABLICE................................................................................................................................................ 70

GRAFIKONI ........................................................................................................................................... 71

SLIKE .................................................................................................................................................... 71

PRILOG...............................................................................................................................................72

1

1. UVOD

U današnje vrijeme potražnja za menadžerima, na svim razinama u organizaciji, sve

više ovisi o njegovoj mogućnosti da promišlja strateški, međutim postojeći problem već

kroz par desetljeća, a time i temeljni problem ovog istraživanja, predstavlja shvaćanje

značaja strateškog promišljanja i njegovog primjenjivanja. Jedan od problema je

razlikovanje strateškog promišljanja od strateškog planiranja, bitno je naznačiti da

strateško planiranje dolazi nakon strateškog promišljanja. Drugi je nemogućnost učenja

strateškog promišljanja, iz razloga što se ono ne može učiti iz pokušaja i promašaja

zbog potencijalno velikih gubitaka koje pogreška može izazvati. Potreba menadžera ili

poduzetnika za ostvarenjem je ono što ih tjera da riješe teške zadatke i postanu

uspiješni. Poduzetnička orijentacija je razina strateške orijentacija tvrtke koja obuhvaća

mogućnost organizacije da strateški donosi odluke, menadžerske filozofije i odlučno

ponašanje koje je u prirodi poduzetničko samo po sebi. Poduzetnička orijentacija je

postala jedan od najatraktivnijih i najistraživanijih predmeta u ekonomskoj literaturi, a

podrazumijeva sve aktivnosti kojima poduzeće odgovara na promjene u okolini.

Ključne pretpostavke poduzetničke orijentacije su organizacijska struktura i kultura,

dinamičnost okoline, organizacijski resursi i stupanj suparništva u okolini.

U nastavku rada će biti prikazana analiza i rezultati istraživanja na području industrije

strojeva i uređaja u Hrvatskoj uspoređujući individualnu poduzetničku orijentaciju i

strateško promišljanje, što se može smatrati predmetom istraživanja. Razdjeljujući

naslov na dijelove možemo odrediti i objekte istraživanja, a to su strateško promišljanje

poduzetnika i vrhovnog menadžmenta, poduzetnička orijentacija koja utječe na

postizanje uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća i prerađivačka industrija u

Republici Hrvatskoj.

Uočavajući dosadašnji uzorak može se uočiti i svrha i cilj istraživanja koja je

provođenje ankete u industriji strojeva i uređaja u Republici Hrvatskoj kako bi se

shvatio način na koji poduzetnici razmišljaju i donose odluke.

Ovim radom pokušat će se odgovoriti na nekoliko pitanja:

2

1. Kako se provodi istraživanje tržišta?

2. Što je strateško promišljanje?

3. Što je poduzetnička orijentacija?

4. Kakvo je stanje kompetitivne prednosti prerađivačke industrije, ili točnije

industrije strojeva i uređaja u Hrvatskoj?

Istraživanje, rezultati i razmišljanja u ovoj tematici podijeljena su u 6 međusobno

povezanih dijelova. U UVODU su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja,

svrha i cilj istraživanja, te obrazloženje same strukture rada. U drugom dijelu

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA razrađena je teorija istraživanja tržišta, te je obrazložena

kroz primjer ovoga rada. U trećem dijelu STRATEŠKO PROMIŠLJANJE, definiran je

pojam strateškog promišljanja i njegove sastavnice, zatim je definiran i pojam

strateškog planiranja i obrazloženo je da li je moguće naučiti strateški promišljati. U

četvrtom dijelu pod nazivom PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA definirano je

poduzetništvo i poduzetnička orijentacija i obrazložene su dimenzije poduzetničke

orijentacije. U petom dijelu HRVATSKA INDUSTRIJA PROIZVODNJE, izvađeni su

dostupni empirijski i najnoviji podatci o prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj, pobliže

industriji strojeva i uređaja, te o važnosti njezine konkurentnosti u Republici Hrvatskoj.

U šestom dijelu REZULTATI ISTRAŽIVANJA objašnjena je metodologija

istraživanja, navedene su hipoteze i ograničenja, te su obrazloženi, evidentirani i

analizirani rezultati istraživanja. Rad je završen sa ZAKLJUČKOM koji je sintetizirao

cjelokupni rad i spoznaju provedenog istraživanja.

3

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

Pošto se glavni dio ovoga rada temelji na istraživanju tržišta industrije strojeva i uređaja

bitno je razraditi teoriju istraživanja tržišta.

Najbolji način da se saznaju ključne informacije za pokretanje poduzetničkog poduhvata

je korištenje metoda dostupnih putem istraživanja tržišta, smatra se da poduzetnička

ideja nije dostatna za uspjeh poduzeća, već optimalnu situaciju predstavlja kada

poduzetnik ima dovoljno sredstava i vremena da u samom početku istraži ciljano tržište,

preferencije i želje potencijalnih potrošača, te tržišni potencijal (Kotler, 1988). Kotler

(1988) predlaže načine ispunjavanja zadovoljstva kupaca, smatra da treba pronaći želje

kupaca i ispuniti ih na način da se proizvodi ono što se može prodati, a ne ono što se

može proizvesti, a u slučaju da već postoji takva situacija, treba prestati proizvoditi

takve proizvode, pažnja treba biti usmjerena prema kupcu, a ne prema proizvodu,

smatra da su kupci trebaju biti glavni, da se njihove želje stavljaju na prvo mjesto, te da

dolar kupca mora imati punu vrijednost, kvalitetu i zadovoljstvo.

Rizik nije moguće eliminirati čak ni u idealnoj situaciji, pa se prikupljanjem primarnih

ili sekundarnih podataka tj. informacija smanjuje rizik prilikom donošenja poslovnih

odluka. Najčešća odluka poduzetnika pri započinjanju poduzetničkog poduhvata je

upotreba vlastitih podataka i prosudba, koje proizlaze sa subjektivnog gledišta, te se

mogu pokazati sasvim pogrešnima, međutim problem nastaje kada se takva situacija

uvidi prekasno, te poduzetnik svoje greške plaća gubitkom uloženog novca, stečajem i u

konačnici gubitkom imovine. Istraživanje tržišta predstavlja proučavanje tržišta sa nešto

objektivnije strane, a služi za smanjivanje poduzetnikove neizvjesnosti putem

prikupljanja podataka i informacija koje su neophodne za planiranje, organiziranje i

kontrolu procesa poslovanja. Naime, uočavajući ove razlike može se reći da je i

subjektivna poduzetnikova intuicija, iskustvo ili prosudba vrsta istraživanja koja se u

literaturi (Grbac i Meler, 2007) naziva pseudoistraživanje, dok se istraživanje

objektivnim putem naziva znanstveno istraživanje.

4

Za razliku od vremena prije razvitka informacijskih tehnologija, posljednjih tridesetak

godina učinjen je ogroman napredak u području računalne tehnologije, mobilne

tehnologije, interne televizije, interneta, strojeva za umnožavanje informacija, faksimila,

svjetlovodnih kabela.... Uz pomoć takvog napretka informacije su postale svugdje

dostupne i prisutne, a društvo ovisno o informacijama. Pod informacijom

podrazumijevamo obilježje neke pojave, vezu, odnos i proces, iskazano u obliku

određenog znaka, podatka, svojstva i slično, koji sadrže neke važne poruke i svrhe

(Ekonomski leksikon, 1995 str. 319). Podaci se mogu promatrati kao sirovina, a

informacije kao finalni proizvod u istraživačkom procesu (Grbac i Meler, 2007).

Pojam istraživanje tržišta javlja se 1911. godine, međutim s vremenom se javljaju i

promjene u okruženju i razvitku poduzetničkih subjekata. Zbog njegovog dugog

postojanja postoji više definicija, od kojih ćemo mi izdvojiti samo neke:

· Istraživanje tržišta je unaprijed osmišljeni proces prikupljanja i analiziranja

podataka, u svrhu pružanja informacija bitnih za donošenje marketinških odluka

o upravljanju marketingom (Previšić i Ozretić Došen, 2004, str. 81).

· Istraživanje tržišta je standardizirani postupak, zasnovan na načelima znanstvene

metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci u svrhu

dobivanja potrebnih informacija za donošenje odluka i rješavanje problema na

području tržišnog poslovanja (Marušić i Vranešević, 2001, str. 7).

· Istraživanje tržišta je sistematski rad zasnovan na znanstvenim metodama

skupljanja, registriranja i analize svih problema u vezi s prometom, prodajom i

potrošnjom dobara na relaciji proizvođač-potrošač (Rocco, 1971, str. 126)

Danas se istraživanje tržišta može razgraničiti prema organizaciji istraživanja, pa se tako

može obavljati samostalno od strane poduzetničkog subjekta, zajedničko istraživanje

tržišta od strane dvaju ili više subjekata ili pomoću specijaliziranih agencija za

istraživanje tržišta. U pravilu, interna istraživanja sekundarnih podatka poduzetničkog

subjekta, subjekt izvršava samostalno, dok bi se eksterna istraživanja vezana za

prikupljanje primarnih podataka trebala prepustiti specijaliziranim agencijama. Isto tako

se može raspodijeliti prema obuhvatu istraživanja tj. prema predmetu istraživanja,

prema ustanovljenom vremenskom horizontu istraživanja i prema prostornom obuhvatu

istraživanja. Podjela prema njegovim vidovima je na kvantitativno koje se odnosi na

5

prošlost i odgovara na pitanje kako? I kvalitativno koje se odnosi na budućnost i

postavlja se pitanje zašto?

Kada se govori o informacijama u ovom radu, primarno se misli na informacije do kojih

dolazimo istraživanjem tržišta koje se smatra neiscrpnim izvorom informacija.

Međutim, bitno je da informacije koje odabiremo budu pouzdane i istinite kako bi se

smanjila nesigurnost prilikom odlučivanja čime se dovodi do smanjenja rizika u

poslovanju.

2.1. Faze istraživačkog procesa

Ukoliko tržište istražujemo prolazeći postupno kroz sve faze procesa istraživanja,

možemo govoriti o znanstvenoj metodi istraživanja tržišta (Grbac i Meler, 2007).

Postoji 7 faza istraživanja tržišta:

1. Definiranje problema i ciljeva istraživanja je jedna od osnovnih zadaća

istraživačkog procesa, koja je ujedno i najvažnija etapa procesa istraživanja tržišta,

međutim postoji problem brkanja simptoma i problema. Istraživač mora imati odgovore

na pitanja „Koja je svrha ovog postupka?“ „Koji su ciljevi istraživanja?“ gdje se u

slučaju da ne postoji jasan odgovor na pitanja, može dogoditi da prikupljamo pogrešne

ili manje bitne podatke. Nakon određivanja problema i ciljeva istraživanja slijedi

postavljanje hipoteze istraživanja. Hipoteza je nedokazana tvrdnja koja govori o

činjenicama ili pojavama, to je pretpostavka koja se može empirijski dokazati. Tu

hipotezu je potrebno istraživanjem odbaciti ili prihvatiti.

2. Određivanje izvora podataka i vrste istraživanja, u prvom dijelu ove faze

određivanje izvora podataka moguće je izabrati 2 opcije, sekundarne podatke koji su

prikupljeni prije, za neku drugu svrhu i drugo istraživanje, a istraživač ih nalazi

kao gotove informacije, analizirane i objavljene i primarne podatke koji se prikupljaju u

istraživanju direktno od ispitanika. Vrste istraživanja pomoću kojih se prikupljaju

podatci:

6

· Izviđajna istraživanja su prva istraživanja koja se vrše, najčešće kada istraživač

nema gotovo nikakve podatke o problemu istraživanja. Ovo istraživanje ima zadaću

da analizira i definira prirodu problema.

· Zaključna istraživanja su namijenjena za ocjenu mogućih opcija djelovanja. Polaze

od hipoteza istraživanja i kreću se na uže definiranom području rada. Unutar

zaključnog istraživanja postoje opisna istraživanja – od kojih se očekuje opis i

uzročna istraživanja koja se primjenjuju u slučaju kada želimo dobiti objašnjenje

uzroka koji su djelovali na neki događaj.

· Postoje i kvantitativna, tj. ona istraživanja koja se sadrže od podataka koji se mogu

izraziti brojčano i kvalitativna istraživanja koja se sastoje od podatka koja se

izražavaju opisno.

3. Metode i obrasci za prikupljanje podataka gdje je prikupljanje podataka

glavni proces svakog istraživanja. Dvije su metode prikupljanja podataka: -

· ispitivanje (anketiranje,intervjuiranje) se sastoji u postavljanju pitanja

osobama od kojih prikupljamo podatke i njihove odgovore u usmenom ili

pismenom obliku, to je i najraširenija metoda za prikupljanje primarnih

podataka. Instrumenti za ovu metodu su anketni intervjui. Anketni upitnik je

formalni popis pitanja koja postavljamo ispitaniku. Intervju se vodi pomoću

podsjetnika za intervju.

· promatranje je proces uočavanja i bilježenja činjenica ili događaja, bez

postavljanja pitanja osobama čije se ponašanje prati. Svrha promatranja je da

se njime što točnije evidentira, snimi pojava koja se promatra. Kad se

promatranje provodi uz pomoć tehničkih uređaja, obično se koristi izraz

“snimanje”, dok promatranje koje provodi čovjek uz pomoć svojih osjetila

(vida i sluha) označava se izrazom “sustavno promatranje”.

4. Određivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka, u kojoj je uzorak

dio osnovnog skupa koji je podvrgnut istraživanju. Treba se definirati okvir izbora,

način biranja uzorka i veličina uzorka. Okvir izbora je u pravilu segment potencijalnih

potrošača. tj. ciljna skupina. Način biranja uzorka može biti slučajan ili namjeran. To

ovisi poznaje li se populacija prije uzorkovanja. Veličina uzorka mora biti takva da

odgovori na postavljena pitanja sa određenom točnosti i pouzdanosti. Kad je određena

7

veličina uzorka i način biranja, počinje se sa prikupljanjem podataka od strane anketara

i mreže suradnika.

5. Analiza podataka i interpretacija rezultata, razvojem informatike uvelike se

olakšao proces pripreme i analize podataka. Prikupljeni podaci se kontroliraju, kodiraju,

tabeliraju i analiziraju pomoću statističkih metoda. Interpretacija rezultata se provodi na

način koji će moći poslužiti u poslovnom odlučivanju gdje se podaci pretvaraju u

informacije koje nadalje upozoravaju na slabosti ili potvrđuju ispravnost dotadašnjih

saznanja.

6. Sastavljanje izvještaja, gdje je svrha izvještaja da sažeto i točno prikaže rezultate do

kojih se došlo istraživanjem te način na koji se došlo do podataka da bi se ispitala

njihova vjerodostojnost. Na temelju rezultata izvještaja istraživači mogu donositi odluke

koje će primjeniti u poslovnom odlučivanju.

2.2. Istraživanje tržišta ovog rada kroz navedene faze

Kako bi bolje objasnili faze istraživačkog procesa primjerom iz ovog rada ćemo

obrazložiti svaku fazu i način na koji smo ju izveli. Definiranje problema ili odgovor na

pitanje koja je svrha ovog istraživanja se nalazi u samom naslovu, koji kaže da je svrha

istraživanja usporedba strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije u industriji

proizvodnje strojeva i uređaja. Cilj istraživanja je provođenje ankete u industriji strojeva

i uređaja u Republici Hrvatskoj kako bi se shvatio način na koji poduzetnici razmišljaju

i donose odluke. U istraživanju su navedene četiri hipoteze koje smo ovim putem

pokušali opovrgnuti ili potvrditi.

Istraživanje je obavljeno putem podataka koji su dobiveni primarnim sakupljanjem, što

bi značilo da su podatci sakupljeni direktno od ispitanika. Pošto je metoda prikupljanja

podataka, korištena u istraživanju, anketa ili ispitivanje može se reći da je ovo

istraživanje zaključno istraživanje, tj. opisno istraživanje. Međutim, korištenjem

likertove skale rezultati se najlakše prikazuju brojčano tj. odgovarali su na pitanje

„Koliko?“, pa je tako ovo istraživanje i kvantitativno. Metoda istraživanja je bila putem

e-maila putem kojeg je dobivena odlična kontrola uzorka i brzina prikupljanja podataka,

8

trošak je nepostojeći u novcu, a minimalan u vremenu što bi značilo da je izvrstan za

razliku od ostalih metoda ispitivanja, dok je fleksibilnost, količina prikupljenih

podataka i postotak relativno dobar.

Ciljna skupina istraživanja su bili middle menadžeri ili poduzetnici u industriji

proizvodnje strojeva i uređaja, način biranja uzorka je namjeran, veličina uzorka je

određena s obzirom na broj dobivenih odgovora kojih je u ovom slučaju bilo 93 od 581-

nog poslanog e-maila.

Podatci su prikupljeni i analizirani putem više informatičkih softvera, pa je tako

prikupljanje obavljeno putem limesurveya, analiza je obavljena putem SPSS-a i Excela,

a informacije su obrađene i zabilježene u Wordu. Ovaj rad bi bio krajnji izvještaj,

sastavljen nakon prikupljanja podataka iz ankete.

9

3. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE

Kroz povijest se pojam strategija koristio za organizirano, svrhovito i zajedničko

djelovanja grupe, koja je okrenuta stvaranju društvenog i ekonomskog blagostanja. Od

osobe koja je zadužena za strateško promišljanje očekuje se svjesni izbor niza različitih

aktivnosti i njihova upotreba u točno određenom trenutku, i to sve u svrhu isporuke

jedinstvenog skupa vrijednosti ciljanim „korisnicima“.

3.1. Strateško planiranje

Zagovornici planiranja inzistiraju na tvrdnji da je izrada strategije jednostavno proces

planiranja, te nas može zanimati koja je zaista veza između planiranja i strategije.

Definicije planiranja:

· Planiranje određivanje željene budućnosti i traženje efektivnih načina kako da

se ona ostvari (Ackoff, 1970, str.1).

· Svrha planiranja je stvaranje kontrolirane promjene u okruženju (Ozbekhan,

1968, str 152.).

· Svrha planiranja je dizajniranje socijalnih sistema (Forrester, 1969b, str.237).

Međutim opće je vjerovanje da ne postoje ne planirane situacije, i da gotovo svi

planiraju, te je iz tog razloga ne moguće razlikovati planirane od neplaniranih akcija

(Wildavsky, 1973, str.130). Po drugim teoretičarima (Snyder i Glueck, 1980, str.75)

planiranje je dio svake menadžerske radnje kao što je disanje dio svakog živog bića.

Prema Minzbergu (1994.) glavni razlog za planiranje je da je ono superiorni oblik

menadžmenta: formalizirano donošenje odluka je bolje od neformaliziranog. Iako je za

mnoge strategija isto što i plan, u stvarnosti ona je uzorak koji spaja namijenjene

odgovore sa onim odgovorima koji se javljaju u promjenjivom okruženju. Strateško

planiranje ne dopušta održavanje i stvaranje kreativnoga procesa, inovacija i stvarnih

promjena u strateškom usmjerenju (Jelenc, 2005, str. 1064). Strategija je određivanje

osnovnih dugoročnih ciljeva poduzeća, prilagođivanje smjerova poslovnih aktivnosti,

10

odnosno određivanje koncepcija i izbor izvora potrebnih za postizanje zacrtanih ciljeva

(Chandler, 1962., str. 13, Jelenc, 2005, str. 1064).

Prema Vurgin i Forčić (2010.) elementi strateškog planiranja su:

· Usmjeren je na budućnost

· Usmjerava organizacije prema ispunjenju postavljenih ciljeva

· Usmjerava pozicioniranje organizacije i definiranje prioriteta sukladno

okruženju u kojem organizacija djeluje

· Radi se o procesu koji kao rezultat ima izrađeni plan djelovanja

Strateško planiranje predstavlja sustavan proces kroz koji ključni dionici iskazuju svoju

predanost i usuglašavaju prioritete neophodne za ispunjavanje misije. Ono predstavlja

set formalnih analitičkih procedura koje se koriste kako bi se razvio plan (Kelleher,

1995,str. 65). Strateško planiranje sa pojavilo u šezdesetim godinama kad se smatralo

jedinim i najboljim načinom da se osmisle i implementiraju strategije koje će poboljšati

kompetitivnost svake poslovne jedinice. U tom slučaju se razmišljanje odvojilo od rada,

te su se koristile „korak po korak“ instrukcije za izradu strategija, kako ih menadžeri ne

bi imali mogućnosti pogrešno izraditi. Međutim, ovakva razmišljanja i procedure nisu

uspjele u implementaciji, te je od tada strateško planiranje palo u lagani zaborav.

Vrijednost procesa strateškog planiranja s pojavom uzastopnih, rapidnih i opsežnih

promjena poslovnog okruženja, sve se više propituje jer praksa ukazuje kako

analiziranje manjkavih i često nepotpunih podataka ne dovodi do kvalitetnih strategija.

3.2. Strateško promišljanje

Jedni smatraju da je strateško planiranje evoluiralo u strateško promišljanje, da je i ono

analitičko, te se rijetko odvija spontano (Porter, 1987, str.17), u tom kontekstu se

poistovjećuje sa grubom definicijom strateškog planiranja. Dok drugi smatraju da je

strateško planiranje analiziranje, a strateško promišljajne sinteza (Mintzberg 1994,

grupa autora, 1994). Mintzberg (1994) predlaže da strateško promišljanje zahtijeva

intuiciju i kreativnost, te da se strateško planiranje iz krivog razloga (neshvaćanja

11

definicije i same biti strateškog planiranja) koristi više kao strateško programiranje koje

se koristi već postojećim objašnjenjima i vizijama tj. sekundarnim podatcima. Međutim,

kroz pojam strateško promišljanje, strateško planiranje se i dalje prakticira, jer i danas

malo ljudi zaista razumije da strateško planiranje nije strateško promišljanje.

Slika 1. Strateški menadžment – strateško planiranje i promišljanje

Izvor: Heracleous, 1998

Hercleous smatra da prevelika okupacija sa terminologijom može dovesti do

propuštanja esencijalne biti. Neizostavno je i strateško planiranje i strateško

promišljanje, iako se sačinjavaju od različitih modova razmišljanja postaju neadekvatne

sintetski

odvojen

kreativan

Strateško promišljanje

Strateško planiranje

Svrha strateškog promišljanja je

otkrivanje novih, maštovitih strategija

koja mogu promijeniti pravila

kompetativne igre; te predvidjeti

potencijalne budučnosti koje su

signifikantno različite od sadašnjosti

analitičan

konvergentan

konvencijonalan

Svrha strateškog planiranja je

operacionalizirati strategije razvijene

putem strateškog promišljanja, te da

podrži proces strateškog promišljanja.

12

kad su zasebne. Međutim, mnoga poduzeća odlično prakticiraju strateško planiranje, ali

se malo ili ni malo obaziru na strateško promišljanje (Benito-Ostolaza i Sanchis-Llopis,

2013).

Pojam strateško promišljanje osmislili su Phillip Selznick, Alfred Chandler i Igor

Ansoff u svojim znanstvenim radovima koji se sve do danas održao u organizacijama

širom svijeta.

Prema Jelenc (2008) strateško promišljanje je proces u kojem osoba percipira, reflektira,

osjeća, shvaćajući i prihvaćajući znakove koji utječu na budućnost tvrtke, davajući im

značenje i reagirajući na njih stvarajući impresije, perspektivu i ponašanje u skladu s

tim. Dok Stacy (1992, str. 104) smatra da se strateško promišljanje sastoji od

mogućnosti konstantnog razvitka novih mentalnih modela za nove situacije.

3.3. Može li se naučiti strateški promišljati?

Višestruke studije industrija u tri industrijaliziranih zemalja posebno identificiraju

nedostatak strateškog razmišljanja među rukovoditeljima kao glavi reducor njihove

ekonomske performanse ((Bonn, 2001, Essery, 2002, Jones, 1991, Mason, 1986, Thkur

and Hoffman, 1987, Zabriskie and Huellmantel, 1991., prema Jelenc, 2008). Prema

Jelenc (2008) u ovim studijama deficiti u strateškom promišljanju smatraju se

problematičnim bez obzira na organizacijinu upotrebu formalnog strateškog planiranja

ili specifičnih analitičkih alata. Utjecaj koji industrija ima na narušavanje okoliša isto

tako povećava potrebu za unaprjeđenjem strateškog promišljanja. Poznato je da je za

poduzetnički uspjeh potrebna inovativna ideja, te mogućnost da se ta ideja pretvori u

održivi rast. Na početku osnutka tvrtke vođa je poduzetnik, čime bi se dalo zaključiti da

se u toj fazi vođa bavi poduzetničkim razmišljanjem, međutim nakon određenog

vremena funkcioniranja tvrtke vođa postaje glavni strateg te mora svoje poduzetničko

promišljanje prebaciti na strateško promišljanje. Iako se većina strateškog promišljanja

obavlja u glavi individualca koristeći unutarnje dijaloge, ono se ne bazira na

razmišljanju, trudu i radu pojedinca, već bi trebalo biti na razini kognitivnog

13

promišljanja cijele organizacije, te se nakon razmišljanja unutar svoje svijesti ideje i

razmišljanja dijele sa timom ili grupom gdje se one dorađuju, odbijaju ili potvrđuju.

Jelenc (2008) je odredila mjere za mjerenje strateškog promišljanja putem 10 teoretski

generiranih konstrukcija bitnih za ispravnu mjeru sposobnosti strateškog promišljanja:

1. Sustavi pristupa teoriji

2. Generacija hipoteze i testiranje

3. Usmjerena namjera

4. Vrijeme

5. Profesionalne sposobnosti

6. Konceptualna fleksibilnost

7. Buduće vizije

8. Politički senzibilitet

9. Intuicija

10. Nesigurnost / Paradoks / neravnoteže

Benito-Ostolaza i Sanchis-Llopis (2013) proveli su eksperiment u kojem su istražili

mogućnost učenja tj. treniranja strateškog promišljanja. Eksperiment se vršio na dvije

različite skupine studenata koristeći teoriju igara kao sustav za procjenu (vidi Benito-

Ostolaza i Sanchis-Llopis 2013), prva skupina je probala više puta igru sa 4 igrača, prije

nego što je došla druga skupina studenta, te se na taj način u dvorani nalazilo dvije

skupine grupa, jedna sa pred znanjem a druga bez predznanja, međutim razlika je u

tome što se u ovome slučaju igralo sa 8 igrača, 4 sa predznanjem i 4 sa „ne znanjem“.

Zaključak istraživanja je bio da su igrači sa prijašnjim iskustvom tj trenirani igrači

napredniji u strateškom promišljanju od samog starta teorije igara sa 8 igrača, te se

smatra da se strateško promišljanje može naučiti.

14

4. PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA

Poduzetnička orijentacija kao takva ne predstavlja poduzetništvo, već su bitnji pojmovi

vezani za nju inovacija, okolina, rizik, stvaranje nečeg novog, te dinamičnost. Međutim

moglo bi se reći da poduzetnička orijentacija pomaže boljem shvaćanju poduzetništva.

4.1. Poduzetništvo i poduzetnička orijentacija

Kao što je već spomenuto, poduzetnička orijentacija nije poduzetništvo, te će se u ovom

dijelu rada pokušati objasniti svaka stavka zasebno. Pa se tako poduzetništvo smatra

starim koliko i ljudsko društvo, dok se poduzetnička orijentacija počela primjenjivati

tek poslije 50-ih godina prošlog stoljeća.

Zbog svoje „starosti“ poduzetništvo ima veliki broj različitog shvaćanja i definiranja.

Počevši od Richarda Cantillona (1680.-1734.) koji je prvi evidentirao naziv poduzetnik,

preko Adama Smitha (1713.-1790.) koji poduzetništvo poistovjećuje sa kapitalizmom,

Smith u poduzetništvu vidi najboljeg pokretača ekonomskog razvitka i blagostanja

društva, i eksplicira nužnost raspodjele profita i za poduzetnika kao naknadu za njegov

poduhvat (Smith, 1776.), te „otac teorije“ poduzetništva Schumpeter (1965.) koji

predstavlja poduzetnika kao inovatora, do modernije verzije Onuoha (2007.), prema

kojem poduzetništvo predstavlja vještinu osnivanja nove organizacije ili revitalizacije

već postojeće organizacije kao odgovor na identificirane prilike.

Kako bi održale svoju konkurentnost, u svijetu koji se neprestano mijenja, tvrtke moraju

konstantno inovirati i brzo reagirati na promjene, smatra se da tvrtke moraju pronalaziti

i stvarati nove prilike kako bi ostvarile prihode, a kako bi se procijenilo stanje

poduzetničke aktivnosti određene tvrtke koristi se poduzetnička orijentacija. Potrebno je

razlikovati poduzetničku orijentaciju od poduzetništva. Poduzetništvo je usko vezano uz

osnivanje novih poslovnih poduhvata te ono pruža odgovore na dvojbe poput izbora

gospodarskog sektora, izbora poslovnog modela te ostvarenja pozitivnih poslovnih

rezultata. S druge strane, poduzetnička orijentacija predstavlja proces koji je vezan uz

metode, praksu i stilove donošenja poslovnih odluka (Lumpkin i Dess, 1996.)

15

Poduzetnička orijentacija se često spominje u literaturi, međutim začetak njezina

istraživanja možemo uočiti kod Mintzberga (1973.). Poduzetnička orijentacija

predstavlja sklonost poduzeća da djeluje inovativno i samostalno, da poduzima

proaktivne inicijative prema potencijalnim tržišnim mogućnostima te poduzima rizik

(Lumpkin i Dess, 1996.).

Poduzetnička orijentacija promovira poduzetničke inicijative kroz sve razine

menadžmenta pri formulaciji i implementaciji poduzetničkih strategija (Burgelman,

1983.; Birkinshaw, 1997.). Ona predstavlja strateški stav svih razina menadžmenta, i

zbog toga nije neka kreacija ili nešto što top menadžment može narediti svojim

podređenima.

4.2. Pet dimenzija

Poduzetnička orijentacija se sastoji od tri do pet dimenzija, ovisno o autoru. Jedan od

njih smatra da je poduzetničko poduzeće ono koje je uključeno u inovativnost

proizvoda, koje poduzima donekle rizične pothvate, te je prvo koje razvija “proaktivne”

inovacije pomoću kojih je sposobno dotući protivnike. On smatra kako se poduzetnička

orijentacija sastoji od tri dimenzije: a) inovativnosti, b) proaktivnosti i c) sklonosti

riziku (Miller,1983.). Dok drugi povrh Millerovih dimenzija nadodaju nove dvije

dimenzije d) autonomije i f) kompetitivne agresivnosti (Lumpkin i Dess, 1996.), te

smatraju da je poduzetničko poduzeće bilo koje poduzeće koje stremi postizanju

učinkovitosti kombinacije sljedećih pet dimenzija: inovativnosti, proaktivnosti,

sklonosti riziku, autonomije i kompetitivne agresivnosti.

16

Slika 2. 5 dimenzija poduzetničke orijentacije

Izvor: izradila studentica

4.2.1. Inovativnost

Schumpeter (1934.) je jedan od prvih ekonomista koji je predstavio inovativnost kao

jednu od bitnijih osobnosti poduzetnika. Lumpkin i Dess (1996) definiraju inovativnost

kao tvrtkinu tendenciju da se bavi novim idejama, novim prilikama, eksperimentacijom,

i kreativnim procesom koji može rezultirati novim proizvodima, uslugama, ili

tehnološkim procesima. Röpke (1998) navodi da će upravo o inovativnosti ovisiti razvoj

i uspjeh gospodarstva svake države. Međutim novo znanje i ideje, sami za sebe, nemaju

nikakvu vrijednost, ukoliko se ne pretvore u inovaciju (Röpke 1998). Prema Lumpkinu i

Dessu (1996.) postoji dvije bitne vrste inovacija: inovacija tržišta proizvoda i

tehnološka inovacije.

4.2.2. Autonomnost

Prema Lumpkin i Dess (1996) autonomnost ima centralno mjesto u poduzetničkoj

orijentaciji organizacije. Poduzetnička organizacija, kao i poduzetni pojedinci imaju

vještinu sagledavanja cjeline i provođenje projekata od ideje do realizacije, uz

minimalnu ili nikakvu superviziju, što zahtijeva i visoki stupanj samopouzdanja.

Organizacije s poduzetničkom orijentacijom njeguju ovu osobinu i prenose je i na svoje

djelatnike, ohrabrujući individue i timove za izražavanjem svoje kreativnosti i

PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA

Autonomija

Inovativnost

Intezivno

takmičenje

Preuzimanje

rizika

Proaktivnost

17

provođenjem vlastitih ideja (Oberman i Peterka, 2008). U manjim poduzećima

znakovito je da je donositelj odluka ujedno i vlasnik što znači da autonomija ovisi o

strukturi vlasništva poduzeća, dok je primjerice u velikim poduzećima autonomija

zastupljena na svim razinama menadžmenta ( Milanović i Laktašić, 2013).

4.2.3. Preuzimanje rizika

Preuzimanje rizika je povijesno bila ključna karakteristika poduzetništva. To se izvorno

odnosilo na rizike koje pojedinci uzimaju radeći za sebe, ali se od tada široko

primjenjuje na tvrtkama. Danas se pod spremnosti za preuzimanjem rizika

podrazumijeva angažiranje velikog dijela imovine i resursa organizacije u novi projekt,

s mogućnošću gubitka resursa i negativnog rezultata projekta (Oberman Peterka,2008.),

dok se na razini pojedinca odnosi na osobni rizik u kojem društveni i psihološki utjecaji

proizlaze iz negativnih rezultata i propalih projekata. Postoje 3 vrste rizika s kojima se

suočava svaka organizacija i menadžeri, to su financijski rizici, poslovni rizici i osobni

rizici.

4.2.4. Proaktivnost

Na reagiranje tvrtke, male ili velike, koja prakticira s poduzetničkom orijentacijom ne

utječe samo pritisak iz okruženja. Ona oblikuje svoje okruženje uvođenjem novih

proizvoda, inovativnih procesa i sl. koristeći "a forward looking perspective" (Lumpkin

i Dess 1996: 146), a u svrhu probijanja na tržište prije konkurencije Poduzeća koja u

kontinuitetu vode na tržištu imaju prednost osvajati najznačajnije tržišne dijelove,

određivati više tržišne marže i pozicionirati svoje proizvode kao tržišne standarde

(Zahra i Covin, 1993).

4.2.5. Intenzivno takmičenje

Intenzivno takmičenje ili kompetitivna agresivnost promatra odnos poduzeća prema

njegovim suparnicima te načine na koje poduzeće nastoji zauzeti tržišni udio (Lumpkin

i Dess, 1996). Stalna potreba poduzetničke organizacije da bude ispred konkurencije

zahtijeva dobro poznavanje konkurencije, kreativno razmišljanje (za pronalaženje

inovativnih i nekonvencionalnih načina konkuriranja), te brzo reagiranje i predviđanje

događanja na tržištu (Hartshorn 2002-2003). Intenzivno takmičenje karakteristika je i

liderski kapacitiranih organizacija (Morris, Kuratko & Covin, 2008).

18

Tablica 1. Mjerenje komponenta poduzetničke orijentacije

Dimenzija Poduzetničke orijentacije Tipične stavke procjene

Poduzimanje rizika -uobičajeno je da menadžeri u mojoj tvrtki

imaju jaku sklonost prema visoko rizičnim

projektima (s mogućnosti za ostvarivanje

vrlo visokih prinosa).

-uobičajeno je da menadžeri u mojoj firmi

vjeruju da (...) zbog prirode okoliša,

smiona, opsežna djela su potrebna za

postizanje ciljeva poduzeća.

Proaktivnost -u odnosima s konkurentima, moja tvrtka

(...) obično inicira mjere na koje

konkurenti naknadno reagiraju tj.

odgovaraju.

-u odnosima s konkurentima, moja tvrtka

(...) je vrlo često prva na tržištu s novim

proizvodom/uslugom, upravnim

tehnikama, operativnim tehnologijama,...

Inovativnost -uobičajeno je da top menadžeri u mojoj

tvrtci favoriziraju (...) snažan naglasak na

R&D, tehnološko vodstvo i inovacije.

-koliko linija proizvoda ili usluga je vaša

firma izbacila na tržište u posljednjih 5

godina?

*veoma mnogo novih linija proizvoda ili

usluga.

*Promjene u liniji proizvoda ili usluga su

uobičajeno vrlo dramatične.

19

Tablica 1. Mjerenje komponenta poduzetničke orijentacije

Intenzivno takmičenje -kada je suočena situacijama u kojima

donosi odluke koje uključuju neizvjesnost,

moja tvrtka (...), obično zauzima hrabar,

agresivan stav kako bi se povećala

vjerojatnost iskorištavanja potencijalnih

mogućnosti.

-u odnosima s konkurentima, moja tvrtka

(...) obično donosi vrlo kompetitivan

„undo-the competitors“ stav.

Autonomija -moja tvrtka podupire napore pojedinaca

i/ili timova koji rade samostalno.

-u mojoj firmi, pojedinci i/ili timovi koji

potražuju poslovne prilike samostalno

donose odluke bez neprestanog obraćanja

svojim supervizorima.

Izvor: Schillo, 2011.

Ove komponente se uobičajeno mjere koristeći Likertovu skalu (ocjene od 1 do 5 ili od

1 do 7). Postoje neki dokazi ( Miller , 1983) koji sugeriraju da skala ostaje snažna čak i

uz manje varijacije u tekstu pitanja ili drugih manjih varijacija (Schillo, 2011). U

istraživanju poduzetništva skala je jedan od najčešće korištenih metoda, a može se

očekivati da će pouzdanost i valjanost drugih, manje popularnih skala pružiti

nedovoljno jak temelj za upravljačke intervencije. Međutim, trenutačna statistička

metoda pruža alate za uspostavu pouzdanosti i valjanosti, te su znanstvenici i urednici

dobro pozicionirani da iznesu publicirani rad koji zadovoljava potrebe aplikacija za

upravljanje.

20

5. HRVATSKA INDUSTRIJA PROIZVODNJE

„Industrijska strategija predstavlja svaki oblik intervencije ili državne politike

usmjerene ka unaprjeđenju poslovnog okruženja, odnosno promjene strukture

ekonomske aktivnosti prema sektorima, tehnologijama ili zadacima od kojih se očekuje

veći doprinos ekonomskom rastu ili društvenom blagostanju, nego što bi to bio slučaj

kad bi intervencija izostala.“ (Warwick, 2013)

Hrvatska načelno slijedi trend većine zemalja u tranziciji, onih kod kojih se slijedom

strukturnih prilagodbi dogodio proces deindustrijalizacije(Tedorovoić i Butorac, 2006.).

Struktura gospodarstva mijenja se u smjeru usluga. Značajno je smanjen udio

poljoprivrede i industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednost, dok postoji primjetan rast

sektora financijskoga posredovanja i javne uprave (uslužnog sektora).

U ožujku 2015. godine prema kalendarski prilagođenim indeksima obujam industrijske

proizvodnje u odnosu na siječanj 2014. godine smanjen je za 5 posto. Ova stopa pada

najveća je u zadnjih 20 mjeseci, tj. od svibnja 2013. godine. Na mjesečnoj razini prema

desezoniranim indeksima industrijska proizvodnja niža je za 4 posto

(www.poslovnipuls.com). Posebno se zanimljivim čini ukazati na značajan pad

proizvodnje kod proizvodnih sektora s većim sadržajem dodane vrijednosti (Tedorovoić

i Butorac, 2006.). To su: Proizvodnja uredskih strojeva i računala, Proizvodnja

radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata, Proizvodnja medicinskih, preciznih i

optičkih instrumenata. Proizvodnja strojeva i uređaja zabilježila je pad po godišnjoj

stopi od -8,9% dok je popravak i instaliranje strojeva i opreme pao po dvoznamenkastoj

stopi od -21,3%( www.poslovnipuls.com).

“Bez obzira na pozitivne stope rasta industrijske proizvodnje koje su ostvarene tijekom

posljednjih nekoliko mjeseci 2014. godine, snažan pad proizvodnje u siječnju još

jednom je podsjetio na nisku konkurentnost industrije te krhki oporavak koji je

dominantno uvjetovan inozemnom potražnjom i niskom bazom. Naime, očekivani

nastavak rasta industrijske proizvodnje po stopi od 1,5 posto u 2015. godini temeljimo

21

isključivo na inozemnoj potražnji naših vanjskotrgovinskih partnera budući da će

domaća potražnja i dalje ostati slaba”, objavili su RBA analitičari.

U veljači 2015. u usporedbi sa siječnjem 2015. proizvođačke cijene industrijskih

proizvoda na domaćem tržištu za ukupno industriju više su za 1,3%, a u odnosu na

veljaču 2014. niže su za 4,0%. Ako usporedimo proizvođačke cijene industrijskih

proizvoda na domaćem tržištu za ukupno industriju, isključujući Energiju, tada su u

veljači 2015. u usporedbi sa siječnjem 2015. niže za 0,1%, a u usporedbi s veljačom

2014. niže su za 1,0%(www.dzs.hr).

Slika 3. Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu od veljače 2010. do

veljače 2015.

Izvor: www.dzs.hr

5.1. Industrija strojeva i uređaja

Potreba za strojevima i opremom ovisi o ukupnoj industrijskoj aktivnosti kao i o stanju

poljoprivrede, graditeljstva, proizvodnje, istraživanja i eksploatacije nafte i plina, te o

proizvodnji električne energije. Profitabilnost pojedine tvrtke ovisi o stupnju

inženjerske stručnosti te o učinkovitosti proizvodnje. Manje tvrtke se na tržištima ističu

22

ili nameću isključivo specijalizacijom dok veće tvrtke postižu ekonomije obujma

proporcionalne zahtjevima tržišta.

Vrste industrije strojeva i uređaja:

· Proizvodnja strojeva za opće namjene

· Proizvodnja ostalih strojeva za opće namjene

· Proizvodnja strojeva za poljoprivredu i šumarstvo

· Proizvodnja strojeva za obradu metala i alatnih strojeva

· Proizvodnja ostalih strojeva za posebne namjene

Pošto je u Sjevernoj Americi industrija proizvodnje strojeva i uređaja najveći i

najkonkurentniji sektor industrije, ono je i najjače tržište za strojeve i 3. najveći svjetski

dobavljač kapitalne opreme, s vrijednošću izvoza preko 160 milijardi dolara u 2011

(Ministarstvo gospodarstva, 2014). Proizvođači iz Sjedinjenih Američkih Država drže

otprilike 60% udjela na Američkom tržištu, koje je ujedno i najveće tržište na svijetu,

takvom usmjerenošću na tehnološke inovacije postigli su nevjerojatan uspjeh, te su

zauzeli stalno mjesto na vrhu visoko konkurentnog globalnog tržišta. Presudna je

primjena informacijske tehnologije na strojeve, kako bi se postigla veća produktivnost,

učinkovitost i održivost. Uz to, mnoga američka sveučilišta bave se naprednim

istraživanjima u području povezanih inženjerskih i drugih znanstvenih disciplina koje

pridonose konkurentnoj industriji proizvodnje strojeva u SAD-u.

23

Tablica 2. Bruto dodana vrijednost proizvodnje strojeva i uređaja i bruto domaći

proizvod od 1995. Do 2012., tekuće cijene (ESA 2010)

Struktura BDP-a, %

GODINE Proizvodnja strojeva i uređaja

1995 0,9

1996 0,7

1997 0,8

1998 0,6

1999 0,6

2000 0,5

2001 0,7

2002 0,7

2003 0,6

2004 0,7

2005 0,6

2006 0,6

2007 0,6

2008 0,6

2009 0,5

2010 0,5

2011 0,5

2012 0,5

Izvor:www.dzs.hr

Promatrajući Tablicu 2. može se primijetiti opadanje proizvodnje strojeva i uređaja od

1995. do 2012. godine, te smanjenje njezinog udjela u postotku BDP-a.

24

Tablica 3. Apsolutne vrijednosti ukupnih prihoda i ukupnih rashoda djelatnosti

proizvodnje strojeva i uređaja 2010. – 2012.

Ukupni prihodi (HRK)

strojeva i uređaja

Ukupni rashodi (HRK)

strojeva i uređaja

2010.

2011.

2012.

2010.

2011.

2012.

4.574.347.128

5.542.118.686

5.761.966.575

4.497.132.084

5.317.949.996

5.541.778.330

Izvor: FINA

Prema Tablici 3. može se primijetiti da Industrija strojeva i uređaja u 2010. godini nije

uspjela uspješno pokriti svoje rashode, međutim kroz sljedeće dvije godine primjećuje

se značajan pomak na tom području, te je 2012. sa 5.761.966.575,00 HRK ukupnog

prihoda, te 5.541.778.330 HRK ukupnog rashoda uspjela ostvariti dobit od

220.188.245,00 HRK.

Prema istraživanju Ministarstva gospodarstva (2014.) najveće povećanje razlike dobiti i

gubitka nakon oporezivanja imaju djelatnosti C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

(481%) i C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (446%),

dok najveći pad te razlike imaju djelatnosti C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda (-

859%), C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (-274%) i C17 Proizvodnja

papira i proizvoda od papira (-147%). Ukupna industrija zabilježuje povećanje razlike

dobiti i gubitka od 751 %.

U ukupnom promatranom razdoblju Proizvodnja strojeva i uređaja, imala je isto tako i

najveći porast vrijednosti neto izvoza,te tako Proizvodnja strojeva i uređaja, (52,47%)

ostvaruje više od polovice svojih prihoda na inozemnim tržištima.

25

Tablica 4. Analiza dobiti i gubitka nakon oporezivanja po djelatnostima

prerađivačke industrije 2010. – 2012.

Šifra

Razlika dobiti i gubitka nakon

oporezivanja (HRK)

Apsolutna

promjena

razlike dobiti

i gubitka

nakon

oporezivanja

2012./2010.

(HRK)

Relativna

promjena

razlike dobiti

i gubitka

nakon

oporezivanja

2012./2010.

(%) 2010. 2011. 2012.

C28 28.751.544 166.687.100 167.058.729 138.307.185 481

Ukupno C 955.391.398 6.513.178.063 8.130.605.704 7.175.214.306 751

Izvor: Ministarstvo gospodarstva

Tehnološka intenzivnost pojedine djelatnosti određuje se prema klasifikaciji tehnološke

intenzivnosti OECD-a.

OECD svrstava djelatnosti u 4 skupine:

· visoka tehnološka intenzivnost (engl. High Technology)

· srednje visoka tehnološka intenzivnost (engl. Medium High Technology)

· srednje niska tehnološka intenzivnost (engl. Medium Low Technology)

· niska tehnološka intenzivnost (engl. Low Technology).

Proizvodnja strojeva i uređaja je jedna od djelatnosti koja spada u Srednje visoko

tehnološki intenzivne djelatnosti, a ostale su Proizvodnja kemikalija i kemijskih

proizvoda, Proizvodnja električne opreme, Proizvodnja motornih vozila, prikolica i

poluprikolica, i Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. Navedene djelatnosti u 2012.

ostvarile su 24,14% ukupne bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije i

zapošljavale ukupno 41.595 osoba odnosno 18,53% ukupnog broja zaposlenih u

prerađivačkoj industriji (Ministarstvo gospodarstva, 2014).

26

Tablicu 5. koja prikazuje sve bitne stavke Proizvodnje strojeva i uređaja možemo

raspodijeliti na bitnije značajke tablice:

· U 2012. Godini bilo je zaposleno 10.699 radnika u 589 poduzeća, a od toga je

najviše zaposlenih u Proizvodnji strojeva za opće namjene sa 3.926 djelatnika,

dok je najmanje zaposlenih u Proizvodnji strojeva za obradu metala i alatnih

strojeva, sa 897 zaposlenika, međutim najviše je poduzeća u Proizvodnji ostalih

strojeva za opće namjene i to 254 njih, dok je najmanje u Proizvodnji strojeva za

poljoprivredu i šumarstvo sa 40 poduzeća.

· Najveću imovinu imaju tvrtke koje se bave proizvodnjom strojeva opće namjene

sa 1.903.945.046 HRK, pa tako imaju i najveće ukupne prihode od

1.812.028.950 HRK, dok najmanju imovinu imaju tvrtke koje se bave

proizvodnjom strojeva za obradu metala i alatnih strojeva sa 465.925.942 HRK

aktive, što se slaže i sa njihovim ukupnim prihodima od 428.421.889 HRK koji

su najmanji od svih poddjelatnosti.

· ROA (akr. od engl. return on assets) predstavlja povrat od uložene imovine,

pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti imovine, dok ROE (akr. od engl.

return on equity) je povrat od uloženog vlastitog kapitala, pokazatelj

rentabilnosti odnosno profitabilnosti vlastitog kapitala (www.limun.hr). Te tako

najveći ROA od 9% povrata uložene imovine i ROE od 36,07% imaju tvrtke

koje se bave proizvodnjom ostalih strojeva za posebne namjene i čiji je dobitak

nakon oporezivanja U 2012. godini bio 113.065.219 HRK. Najmanji ROA od -

2,45% ROE od -9,56% ima proizvodnja strojeva za obradu metala i alatnih

strojeva koja je bila u gubitku nakon oporezivanja sa 11.402.719 HRK.

27

Tablica 5. Usporedba odabranih pokazatelja poslovanja industrije strojeva i uređaja i njezinih poddjelatnosti 2012. godine

Broj

poduzeća

Broj

zaposlenih

Neto

plaće

(HRK)

Aktiva

(HRK)

Ukupni

prihodi

(HRK)

Razlika

dobiti i

gubitka

nakon

oporezivanja

(HRK)

Bruto

dodana

vrijednost

(HRK)

ROA

(%)

ROE

(%)

Koeficijent

tekuće

likvidnosti

Koeficijent

zaduženosti

Odnos

izvoza

i

uvoza

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 589 10.699 60.909 6.051.933.939 5.761.966.575 167.058.729 1.743.157.518 2,76 11,73 1,083 0,715 2,641

28 1 Proizvodnja strojeva za opće namjene 135 3.926 67.300 1.903.945.046 1.812.028.950 20.471.862 596.606.158 1,08 11,59 0,804 0,822 1,820

28 2

Proizvodnja ostalih strojeva za opće

namjene 254 2.754 57.426 1.598.499.406 1.469.994.289 17.436.118 400.113.033 1,09 3,54 1,386 0,648 1,293

28 3

Proizvodnja strojeva za poljoprivredu i

šumarstvo 40 1.044 58.996 827.240.697 694.416.647 27.488.249 187.026.980 3,32 8,55 1,352 0,598 7,788

28 4

Proizvodnja strojeva za obradu metala i

alatnih strojeva 54 897 55.915 465.925.942 428.421.889 -11.402.719 130.021.507 -2,45 -9,56 0,888 0,663 2,595

28 9

Proizvodnja ostalih strojeva za posebne

namjene 106 2.078 56.568 1.256.322.848 1.357.104.800 113.065.219 429.389.840 9,00 36,07 1,219 0,734 5,242

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 2014

28

5.2. Važnost prerađivačke industrije u konkurentnosti Hrvatske

Do pojave recesije u Republici Hrvatskoj, sa vrhuncem u osamdesetim godinama

prošlog stoljeća, industrija je imala važnu ulogu ukupnoj proizvodnji ove države,

isticala se brodogradnja, petrokemijska industrija i prerađivačka industrija, u koju spada

proizvodnja strojeva i uređaja.

Prerađivačka je industrija, u trenutku pristupanja Hrvatske punopravnom članstvu u

Europskoj Uniji, bila intenzivno izložena brojnim strukturnim i složenim promjenama iz

domaćega makroekonomskoga i međunarodnoga okruženja. A to je zbog činjenice da su

proizvodi prerađivačke industrije praktično u cijelosti predmet međunarodne razmjene

pa su zato u otvorenoj privredi njihova tehnološka obilježja, kvaliteta i cijena predmet

stalnoga testiranja i na domaćem i na stranom tržištu (Teodorović, 2000.). Kod analize

pojedinih industrija visokog i srednje visokog tehnološkog intenziteta, primjećuje se da

su u Europskoj uniji sve industrije povećale svoj udio za proizvodnju dodane

vrijednosti. Međutim, u slučaju Hrvatske to se dogodilo samo u slučaju proizvodnje

strojeva i opreme. Jedan od razloga za uspjeh je činjenica da je ova industrija sastoji od

značajnog broja poduzeća u stranom vlasništvu koja se intenzivno bave izvozom

(Tkalec i Vizek, 2010.).

Konkurentnost je jedan od najmoćnijih koncepata modernoga ekonomskoga mišljenja

(Garelli, 2004.). Porter (1990.) tvrdi da je uspjeh industrija na međunarodnome tržištu

primarni pokazatelj konkurentske snage nacionalnih ekonomija. Rybakovas (2009.)

ističe da konkurentnost industrije ili sektora ovisi o kvaliteti proizvoda i usluga, o

zadovoljstvu potrošača, o proizvodnosti i djelotvornosti internih procesa, o inovacijama,

o zadovoljstvu zaposlenika itd. Bitno je spomenuti i da također većina istraživanja

konkurentnosti industrije ne čini razliku među domaćim i izvoznim tržištima; čak

štoviše, u potpunosti zanemaruje domaća, što je opravdano za mala otvorena

gospodarstva s ograničenim domaćim tržištima poput Hrvatske gdje je povećanje izvoza

jedan od indikatora i pretpostavki konkurentnosti (Basarac i Vučković, 2011.).

29

Kada je riječ o mjerenju konkurentnosti na razini industrije produktivnost i izvoz

najčešće su analizirane varijable. No, iako je proizvodnost važan pokazatelj

konkurentnosti za poduzeće, ili industriju, izvozna konkurentnost dokaz je njezine

međunarodne konkurentnosti (Siggel, 2006.). Europska komisija (2010.) naglašava da je

za ekonomski oporavak zemalja prijeko potrebno povećati proizvodnost prerađivačke

industrije, koja je istovremeno i središnje pitanje nove strategije Europa 2020.

U prerađivačkoj industriji Hrvatska je od 1990. godine izgubila više radnih mjesta nego

što ih danas uopće ima u tome dijelu proizvodnje (Gavranović, 2011.). Jurčić (2011.) to

objašnjava činjenicom da se Hrvatska, kao i većina tranzicijskih zemalja,

liberalizacijom izložila nepripremljena, mnogo snažnijoj konkurenciji razvijenih

zemalja. Takva kretanja je jednim dijelom moguće objasniti i lošim modelom

privatizacije, velikim brojem stečajeva, i neučinkovitošću novih upravljačkih struktura

(Denona Bogović i Peteh, 2007.; Basarac i Vučković, 2011.). Potreba za tehnološkom

obnovom i jačanjem konkurentnosti industrijskih grana i poduzeća toliko je žurna da je

moguće govoriti o nužnosti projekta nove industrijalizacije hrvatskog gospodarstva

(Družić, 2004, str.134).

30

6. ISTRAŽIVANJE

U ovom poglavlju će se istražiti tržište industrije strojeva i uređaja, objasnit će se

metodologija istraživanja, navesti hipoteze i ograničenja, te obrazložiti rezultati

istraživanja.

6.1. Metodologija istraživanja

Istraživanje je provedeno empirijski na 581 ispitanika, odnosno poduzetnika ili

menadžera industrija strojeva i uređaja na području Republike Hrvatske, ispitanici su

pronađeni u pretraživanju baze podataka AMADEUS. Izuzete su firme kod kojih nisu

bile dostupne e-mail adrese menadžera ili poduzetnika, te ona koja su bila u stečaju ili

predstečaju. Od 581 poduzeća u ukupnoj populaciji, upitnik je poslan na 312 e-mail

adresa, nakon što se ustanovilo da je 41 poduzeće u stečajnom ili predstečajnom stanju,

te da ostatak od 228 poduzeća nema dostupnu e-mail adresu. Odgovor na upitnik je

poslalo 93 ispitanika, stavljanjem u omjer poslanih 312 e-mailova i dobivenih 93

odgovora, daje se zaključiti da je rezultat povratnih odgovora 29,8%. Kako bi se

istražila usporedba strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije obavljeno je

online istraživanje putem dostupnih e-mail adresa menadžera ili poduzetnika. Kao

instrument istraživanja korišten je anketni upitnik kreiran u Limesurvey usluzi za izradu

anketa, putem opcije token. Token je opcija koja služi za pozivanje grupe ljudi koja

smije i jedina može odgovoriti na zatvorenu vrstu upitnika, putem te opcije moguće je

pratiti tko je i kada odgovorio na upitnik, te je moguće osigurati da je osoba odgovorila

samo jedanput. Anketa je kreirana 15.travnja.2015, te je zaključena sa datumom

30.svibnja. 2015. U tom razdoblju prikupljeno je 93 odgovorenih anketnih upitnika.

Navedeni anketni upitnik je podijeljen u 3 dijela Poduzetnička orijentacija, Strateško

promišljanje i Osobne karakteristike ispitanika. Prvi dio anketnog upitnika sastoji se od

21 tvrdnji kojima su se nastojali ispitati stavovi ispitanika o poduzetničkoj orijentaciji.

Ispitanicima se omogućila da pomoću Likertove skale odrede stupanj slaganja sa

ponuđenim tvrdnjama, počevši od ocijene 1 koja predlaže potpuno ne slaganje sa

31

tvrdnjom i završavajući sa ocjenom 5 koja predlaže potpuno slaganje sa navedenom

tvrdnjom.

Drugi dio upitnika se sastoji od 25 tvrdnji na koje su ispitanici, slično kao i u prvom

dijelu, odgovarali putem Likertove skale na tvrdnje koje predlažu njihovo stajalište o

strateškom promišljanju. U ovom slučaju ocjena 1 znači da gotovo nikad ne promišljaju

ili promišljaju strateški, dok ocjena 5 predstavlja da gotovo uvijek prakticiraju ili ne

prakticiraju strateško promišljanje ovisno o vrsti tvrdnju. U trećem dijelu upitnika se

većina pitanja sastoji od nekoliko ponuđenih odgovora koje ispitanici mogu odabrati, i

jednog pitanja na koje ispitanici mogu sami navesti odgovor. Anketni upitnik se nalazi u

prilogu 1.

6.2. Hipoteze istraživanja

Cilj istraživanja je naveden u samom naslovu rada, u kratko rečeno to je usporedba

strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije u industriji strojeva i uređaja.

Uočavajući važnost strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije svake

individualne osobe, pogotovo na višim razinama poduzeća, mogu se formirati sljedeće

hipoteze:

H1: Menadžeri, nesvjesno i redovito strateški promišljaju kako bi unaprijedili rad svoga

poduzeća, uz to daje se uočiti da su i simultano redovito poduzetnički orijentirani.

H2: Godine rada znače iskustvo i strpljenje, pretpostavljajući da je tvrdnja točna može

se zaključiti da su stariji menadžeri svjesniji bitnosti strateškog promišljanja, a samim

time uzimaju si više vremena za donošenje strateških odluka, te uklanjaju brzopletost u

poslu putem refleksije.

H3: Žene u menadžmentu, u odnosu na muškarce, se više oslanjaju na odnose sa

suradnicima.

32

6.3. Ograničenja

Jedno od ograničenja istraživanja je relativan broj poduzeća koja su sudjelovala u

istraživanju. Računajući da je stopa povrata anketnih upitnika bila 29,8% pokazuje da je

u uzorku zastupljen mali broj populacije hrvatskih poduzeća, međutim pošto je

apsolutni broj 581 poduzeće, koje predstavlja zaista veliki uzorak, ovo istraživanje

omogućilo nam je provođenje statičkih obrada i kvalitetno induktivno zaključivanje.

Postoji i činjenica da se koristio samopopunjavajući anketni upitnik i Likertova skala

može se pretpostaviti da je navođenje ispitanika jedan od očitih problema ovakvog

istraživanja, uz to ne može se odrediti niti da li su ispitanici sami odgovarali na upitnik

ili su to radili u skupini ljudi, a postoji i mogućnost da je neka druga osoba, lako

moguće i osoba nižeg ranga u poduzeću ispunjavala upitnik umjesto potrebne kategorije

ispitanika.

Na kraju se ne može zaobići i problem online anketiranja, koji je nadasve očit i poznat

marketinškim stručnjacima, a to je da iako je činjenično stanje da je ova vrsta

anketiranja najpristupačnija i cjenovno i brojčano relevantna postoji problem

autoselekcije ispitanika, te istraživačeva potpuna nemogućnost kontroliranja anketne

situacije.

No, bez obzira na navedena ograničenja, prikupljeni podaci su i više nego vrijedni i

koriste se za donošenje zaključaka o stanju upravljanja u poduzećima Republike

Hrvatske.

6.4. Rezultati istraživanja

Prikupljeni podaci putem anketnog upitnika obrađeni su i analizirani u programu

Microsoft Excel i u programu SPSS (program za statističku analizu rezultata). U SPSS-

u je korištena deskriptivna statistička metoda i korelacijska analiza.

Deskriptivna analiza obuhvaća grupiranja, tabeliranje i grafičko prikazivanje podataka

dobivenih istraživanjem

33

6.4.1. Rezultati poduzetničke orijentacije

Pošto se istražuje poduzetnik i njegova poduzetnička orijentacija kao individua, te se ne

istražuje tvrtkina poduzetnička orijentacija, neće se koristiti 5 dimenzija poduzetničke

orijentacije već će se za ovu namjenu iskoristiti Robinson-ova (et al. 1991) koji je naveo

postignuće, inovativnost, kontrolu i samopoštovanje kao karakteristike poduzetničkih

stavova (Entrepreneurial Attitude Orientation scale-EAO, te je tim putem lakše istražiti i

uočiti grupacije ljudi istomišljenika putem Likertove skale. Pa ćemo tako u ovom dijelu

odvojiti pitanja u 4 grupe, sa podgrupama, dok se u zagradi nalaze redni brojevi pitanja

koje smo upotrijebili:

1. INOVATIVNOST:

a. INOVATIVNO PONAŠANJE (1.,4.)

b. UTJECAJ INOVACIJE (2.,5.)

c. SPOZNAJA INOVACIJE (3.,6.,7.)

2. OSOBNA KONTROLA:

a. UTJECAJ OSOBNE KONTROLE (9.,11.)

b. PONAŠANJE OSOBNE KONTROLE (8.,10.)

3. POSTIGNUĆE:

a. UTJECAJ POSTIGNUĆA (12.,14.)

b. PONAŠANJE POSTIGNUĆA (15., 16., 20.)

c. SPOZNAJA POSTIGNUĆA (13.)

4. SAMOPOŠTOVANJE:

a. PONAŠANJE SAMOPOŠTOVANJE (19.)

b. UTJECAJ SAMOPOŠTOVANJA (17.,18.,21.)

Gledajući na ovu podjelu razaznaje se mogućnost podjele i na drugi način prema

ponašanju, utjecaju i spoznaji inovativnosti, osobne kontrole, postignuća i

samopoštovanja. Korištena je Likertova skala sa ocjenama od 1-5, gdje 1 predstavlja „U

potpunosti se ne slažem“, 2 „Ne slažem se“, 3 „Niti se slažem, niti se ne lažem“, 4

„Slažem se“ i 5 „U potpunosti se slažem“.

34

INOVATIVNOST

Riječ inovacija svoje porijeklo vuče iz latinskoga jezika, od riječi innovare, koja u

osnovi znači „obnova“. Inovacija je nešto što ljudi koriste u svakodnevnom radu i

životu, za razliku od izuma koji ima svojstvo teorijskoga promišljanja na nov način.

Inovacija je rezultat inovacijskoga procesa, no ne mora se nužno odnositi na opipljivu

stvar, to može biti nova usluga, novi način rada ili nova organizacija. Dakle, kada

koristimo postojeće alate, procese i proizvode na nov način možemo govoriti o

inovativnom pristupu.

Grafikon 1. Inovativno ponašanje (Innovation-behavior)

Izradila studentica

*Pitanje br. 1. Često prilazim poslovnim zadatcima na jedinstvene načine.

*Pitanje br. 4. Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama.

U oba slučaja se većina ispitanika složila sa izjavama, i to se sa pitanjem br. 1 složilo

36,6% ispitanika, dok se sa pitanjem br. 4 složilo 38,7% ispitanika. Sličan postotak

ispitanika je u oba slučaja i sa odgovorom niti se slažem, niti se ne slažem gdje je tu

opciju odabralo 31,2%, u pitanju pitanje br.1, a u br. 4 38,7% ispitanika.

2

9

29

34

19

4 7

36 36

10

U potpunosti se

ne slažemNe slažem se Niti se slažem,

niti se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Inovativno ponašanje

br.1. br.4.

35

Tablica 6. Odstupanja u inovativnom ponašanju

br.1 br.4

Aritmetička sredina 3,63 3,44

N 93 93

St. Devijacija ,987 ,938

Izradila studentica

Prema tablici 6. možemo primijetiti da ne postoje neka velika odstupanja standardne

devijacije od aritmetičke sredine, te da je u slučaju pitanja br. 1 aritmetička sredina 3,63,

a standardna devijacija 0,987, dok je u slučaju pitanja br. 4 aritmetička sredina na 3,44

sa standardnom devijacijom od 0,938, što ukazuje da su ispitanici naginjali ka

pozitivnijim odgovorima na pitanje njihovog inovativnog ponašanja.

Dalo bi se zaključiti da u najvećem broju ispitanici sebe vide kao osobe koje se

ponašaju inovativno.

Grafikon 2. Utjecaj inovacije (Innovation-affect)

Izradila studentica

*Pitanje br. 2. Uživam ubrzavati promjene u poslu.

*Pitanje br. 5. Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove načine.

0

8

25

38

22

1 4

27

42

19

U potpunosti se

ne slažemNe slažem se Niti se slažem,

niti se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Utjecaja inovacije

br.2 br.5

36

U grafikonu 2. možemo primijetiti da su u oba slučaja najviše ispitanika odabrali opciju

slažem se, i to u slučaju pitanja br. 2 40,9% njih, dok je u slučaju pitanja br. 5 45,2%

ispitanika odabralo tu opciju. Isto tako je vidljivo da je neznatan odabir pitanja br. 5

(1,1%) ili u slučaju pitanja br. 2 nikakav (0%) odabir pitanja u potpunosti se ne slažem.

U tablici 7. U kojoj su prikazana odstupanja utjecaja inovacije primjećuje se da je u oba

slučaja identična aritmetička sredina sa 3,80, dok je standardna devijacija nešto veća u

pitanju br. 2 sa 0,904, dok je u pitanju br 5. 0,854, odstupanje je relativno malo u oba

slučaja, te ima pozitivnu tendenciju.

Tablica 7. Odstupanja utjecaja inovacije

br.2 br.5

Aritmetička sredina 3,80 3,80

N 93 93

St. Devijacija ,904 ,854

Izradila studentica

Dalo bi se zaključiti da ispitanici sebe vide kao osobe na koje vlastita inovacija utječe

pozitivno.

Grafikon 3. Spoznaja inovacije (Innovation-cognition)

Izradila studentica

4

12

19

33

25

1 3

14

37 38

5

14

27 32

15

U potpunosti se ne

slažemNe slažem se Niti se slažem, niti

se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Spoznaja inovacije

br. 3 br. 6 br. 7

37

*Pitanje br. 3. Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko

važniji od prihvaćenih poslovnih procedura.

*Pitanje br. 6. Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova.

*Pitanje br. 7. Vjerujem kako za uspjeh moramo biti u skladu s prihvaćenim poslovnim

praksama.

U slučaju grafikona 3. predstavljena su tri pitanja vezana za spoznaju inovacije, i kao

što je bilo za očekivati (pošto se radi o 3 pitanja) odstupanja su najveća, a to se i vidi u

tablici 8. Međutim iščitavajući ovaj grafikon može se uočiti da se sa pitanjem br. 3 i

pitanjem br. 7 najviše ispitanika slaže i to 35,5% sa pitanjem 3. dok nešto manje 34,4%

njih sa pitanjem br. 7. U slučaju pitanja br. 6 40,9% se u potpunosti slaže sa ponuđenim,

dok se nešto manje (39,8%) njih slaže sa izjavom.

Tablica 8. Odstupanja spoznaje inovacije

br.3 br.6 br.7

Aritmetička sredina 3,68 4,16 3,41

N 93 93 93

St. Devijacija 1,134 ,876 1,096

Izradila studentica

U tablici 8.očito je da pitanja br. 3 (1,134) i br. 7 (1,096) imaju nešto veću standardnu

devijaciju od pitanja br. 6 (0,876), isto je tako aritmetička sredina u pitanju br. 6

zamjetno veća (4,16) od pitanja br. 3 (3,68) i br. 7 (3,41). Međutim unatoč svemu,

uočljiva je pozitivna tendencija u sva tri slučaja.

Dalo bi se zaključiti da su ispitanici svjesni važnosti inovativnog ponašanja, te se

takvima i prikazuju.

OSOBNA KONTROLA

Uvjerenja osobne kontrole, također se spominju kao lokus kontrole i osobno

majstorstvo uvjerenja, odražavaju vjerovanja pojedinaca koja pokazuju u kojoj mjeri su

oni u stanju kontrolirati ili utjecati na ishod. Veliki broj teoretičara je naglasio važnost

38

percepcije osobne kontrole, te su predložili da je želja za kontroliranjem svijet oko nas

temeljna karakteristika ljudskog bića ( Schultz i al , 1994).

Iz sljedećeg grafikona bi se dalo zaključiti da su ispitanici svjesni utjecaja osobne

kontrole, te se osjećaju zadovoljnijim kada je kontrola u njihovim rukama.

Grafikon 4. Utjecaj osobne kontrole (Personal control-affect)

Izradila studentica

*Pitanje br. 9. Osjećam se jako dobro, jer u konačnici, ja odgovaram za moj vlastiti

poslovni uspjeh.

*Pitanje br. 11. Postajem uzbuđen stvaranjem novih poslovnih prilika.

U grafikonu 4. vidljivo je da je 45,2% odgovorilo sa slažem se na pitanje br. 9, a na

pitanje br. 11 39,8%. U oba slučaja ispitanici su najčešće odabrali taj odgovor, dok je

neznatan broj u oba slučaja odgovorio sa u potpunosti se ne slažem (pitanje br 9.=3,2%,

br 11.=1,1%).

3 4

21

42

23

1 5

19

37

31

U potpunosti se

ne slažemNe slažem se Niti se slažem,

niti se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Utjecaj osobne kontrole

br. 9 br. 11

39

Tablica 9. Odnos utjecaja osobne kontrole

br.9 br.11

Aritmetička sredina 3,84 3,99

N 93 93

St. Devijacija ,959 ,927

Izradila studentica

U tablici 9. Vidljivo je da je standardna devijacija u oba slučaja malena te je ispod 1, a

aritmetička sredina je u pitanju br. 9 3,84, dok je u pitanju br. 11 3,99. Dalo bi se

zaključiti da su ispitanici u većini slučajeva odgovarali pozitivno i na ovo pitanje.

Grafikon 5. Ponašanje osobne kontrole (Personal control-behavior)

Izradila studentica

*Pitanje br. 8. Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednosti.

*Pitanje br. 10. Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslovne

prilike.

U grafikonu 5. vidljivo je da se sa pitanjem br. 10 ispitanici najviše slažu (52,7%), dok

se njih 24,7% niti ne slažu, niti slažu sa izjavom. Sa pitanjem br. 8 ispitanici se najviše

poistovjećuju sa tvrdnjom niti se slažem, niti se ne slažem i to 39,8% njih, dok se 35,5%

njih slažu sa izjavom.

1

12

37 33

10 2 3

23

49

16

U potpunosti se

ne slažemNe slažem se Niti se slažem,

niti se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Ponašanje osobne kontrole

br.8 br.10

40

Tablica 10. Odstupanje ponašanja osobne kontrole

br.8 br.10

Aritmetička sredina 3,42 3,80

N 93 93

St. Devijacija ,889 ,841

Izradila studentica

U tablici je primjetno da su u oba slučajeva standardne devijacije ispod 1, a aritmetička

sredina ima tendenciju pozitivnih odgovora.

U ovom slučaju ispitanici se prikazuju i nesvjesnima i svjesnima bitnosti ponašanja koje

dovodi do kontrole nad situacijom, pošto iako ne stvaraju vlastite poslovne prilike,

smatraju da im je njihova društvenost omogućila mnoge poslovne prilike.

POSTIGNUĆE

“Najveće postignuće je da budete ono što jeste u svijetu koji konstanto pokušava da od

vas napravi ono što niste“ (Ralph Waldo Emerson).

Grafikon 6. Utjecaj postignuća (Achievement-affect)

Izradila studentica

*Pitanje br.12. Osjećam postignuće tražeći poslovne prilike.

*Pitanje br.14. Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima.

U grafikonu 6. zanimljivo je primijetiti kako se ispitanici u primjetnoj većini (60,2%) u

potpunosti slažu sa izjavom br. 14, dok se sa pitanjem br. 12 slaže njih (37,6%).

1 6

28

35

23

2 0 5

30

56

U potpunosti se ne

slažemNe slažem se Niti se slažem, niti

se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Utjecaja postignuća

br.12 br.14

41

Tablica 11. Odstupanje utjecaja postignuća

br.12 br.14

Aritmetička sredina 3,78 4,48

N 93 93

St. Devijacija ,931 ,789

Izradila studentica

U tablici se može primijetiti da je standardna devijacija u oba slučaja manja od 1,

međutim standardna devijacija od izjave br.14 je manja sa odstupanjem 0,789, dok je

standardna devijacija izjave br.12 nešto veća sa 0,789. Aritmetička sredina ima

pozitivnu tendenciju u oba slučaja.

Dalo bi se zaključiti da su ispitanici u oba slučaja svjesni pozitivnog utjecaja vlastitog

postignuća.

Grafikon 7. Ponašanje postignuće (Achievement-behavior)

Izradila studentica

*Pitanje br. 15. Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor.

*Pitanje br. 16. Nikada ne odlažem bitne stavi za prikladnije vrijeme.

*Pitanje br. 20. Uvijek se nastojim sprijateljiti sa ljudima koji bi mogli biti korisni u

mom poslu.

1

15

28

33

16

7

13

21

32

20

2

15

32 33

11

U potpunosti se ne

slažemNe slažem se Niti se slažem, niti

se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Ponašanje postignuće

br.15 br.16 br.20

42

U grafikonu 7. Najviše se ispitanika slaže sa izjavama, i to njih 35,5% sa br.15, 34,4%

sa br.16 i 35,5% sa br.20.

Tablica 12. Odstupanje Ponašanje postignuće

br.15 br.16 br.20

Aritmetička sredina 3,52 3,48 3,39

N 93 93 93

St. Devijacija ,996 1,194 ,967

Izradila studentica

Najveću standardnu devijaciju ima pitanje br.16 sa 1,194 odstupanja, dok su ostala

ispod 1. Aritmetička sredina je u sva tri slučaja preko 3, što bi isto značilo da ima

pozitivnu tendenciju.

Dalo bi se zaključiti da su ispitanici svjesni bitnosti ponašanja koje dovodi do

postignuća, te ga iz tog razloga i prakticiraju.

Grafikon 8. Spoznaja postignuća (Achievement-cognition)

Izradila studentica

*Pitanje br. 13. Vjerujem da je bitnije razmišljati o budućim mogućnostima nego o

prošlim postignućima.

U grafikonu 8. Najviše se ispitanika slaže sa izjavom br.13 (40,9%), dok se približna

količina (39,8%) čak u potpunosti slaže s njom.

1 2

15

38 37

U potpunosti se ne

slažemNe slažem se Niti se slažem, niti

se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Spoznaja postignuća

br.13

43

Tablica 13. Odstupanje spoznaje postignuća

br.13

Aritmetička sredina

4,16

N 93

St. Devijacija ,851

Izradila studentica

Standardna devijacija je manja od 1 (0,851), a aritmetička sredina je 4,16, što bi značilo

da su ispitanici svjesni bitnosti budućih postignuća.

SAMOPOŠTOVANJE

Samopouzdanje uključuje stav koji omogućuje osobi da ima pozitivan, prvenstveno

realističan pogled na samog sebe i na situaciju u kojoj se nalazi. Samopouzdane osobe

vjeruju vlastitim sposobnostima, općenito imaju kontrolu nad vlastitim životom te su

uvjerene da će moći ostvariti ono što žele, planiraju i očekuju.

Grafikon 9. Samopoštovanje ponašanje (Self-esteem-behavior)

Izradila studentica

*Pitanje br. 19. Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi reći kako riješiti sve moje poslovne probleme.

Promatrajući grafikon 9. primjećujemo da se zamjetan broj ispitanika (44,1%) ne slaže

sa izjavom br.19.

19

41

19

13

1

U potpunosti se ne

slažemNe slažem se Niti se slažem, niti

se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Samopoštovanje ponašanje

br.19

44

Tablica 14. Odstupanje samopoštovanje ponašanje

br.19

Aritmetička sredina 2,31

N 93

St. Devijacija ,989

Izradila studentica

Standardna devijacija ima odstupanje od 0,989, dok je aritmetička sredina na 2,31,

pretpostavlja se da to znači da ispitanici samostalno rješavaju vlastite probleme, te se

ponašaju u skladu sa samopoštovanjem.

Grafikon 10. Utjecaj samopoštovanja (Self-esteem affect)

Izradila studentica

*Pitanje br. 17. Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude.

*Pitanje br. 18. Osjećam se nelagodno kada nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o meni.

*Pitanje br. 21. Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi.

1 3

26

50

13

4

17

35 33

4 3 8

39

30

13

U potpunosti se

ne slažemNe slažem se Niti se slažem,

niti se ne slažemSlažem se U potpunosti se

slažem

Učestalost Utjecaj samopoštovanja

br.17 br.18 br.21

45

U grafikonu 10. Sa izjavom br. 17 najviše se ispitanika slaže (53,8%), dok se sa

pitanjima br.18 i br.21 najviše njih niti slažu, niti ne slažu, i to 37,6% sa br.18 i 41,9%

sa br.21.

Standardna devijacija je u sva tri slučaja ispod 1, dok je aritmetička sredina je 3,76 u

pitanju br.17, zatim 3,17 u pitanju br.18 i 3,45 u pitanju br.21.

Dalo bi se zaključiti da većina ispitanika smatra da određene situacije utječu na njihovo

samopoštovanje, dok određene situacije mogu, a i ne moraju utjecati na njega.

Tablica 15. Odstupanje utjecaja samopoštovanja

br.17 br.18 br.21

Aritmetička

sredina

3,76 3,17 3,45

N 93 93 93

St. Devijacija ,772 ,928 ,950

Izradila studentica

Izračunavajući prosječnu aritmetičku sredinu svih odgovora Poduzetničke orijentacije

menadžera u industriji proizvodnje strojeva i uređaja, dobiven je rezultat od 3,64, što bi

značilo da je najviše ispitanika odgovorila sa odgovorom niti se slažem, niti se ne

slažem, međutim daje se naznaka da je veliki broj njih isto tako odgovorio slažem se ili

u potpunosti se slažem.

6.4.2. Rezultati strateškog promišljanja

Za uspješno vođenje u kompleksnom okuženju Pisapia (2009) je predložio 3 važna

kognitivna procesa, putem kojih će se podijeliti i razlučiti izjave o strateškom

promišljanju, iza dvotočki se nalaze redni brojevi pitanja u istraživanju koja spadaju u

tu grupaciju:

1. SUSTAVNO PROMIŠLJANJE-sposobnost koja menadžerima pruža mogućnost

shvaćanja povezanosti činjenica, te što je to što čini određeni proizvod

privlačnim, tj. Što uzrokuje potražnju za proizvodima/uslugama: 1-4

46

2. REFLEKSIJA-sposobnost menadžera da razluči koje su odluke dobar a koje loš

izbor, mogućnost razumijevanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti uočavanjem

zašto su prijašnje odluke bile uspješne ili neuspješne: 5-16

3. KONTINUIRANO REDEFINIRANJE POSLOVNE REALNOSTI:

menadžerova mogućnost oblikovanja i preoblikovanja sa jednog na više gledišta

određene perspektive: 17-25

Korištena je Likertova skala sa ocjena od 1-5, gdje 1 predstavlja „Gotovo nikad“, 2

„Rijetko“, 3 „Ponekad“, 4 „Često“ i 5 „Gotovo uvijek“.

Grafikon 11. Sustavno promišljanje

Izradila studentica

*Pitanje br. 1. Suzdržavam se donositi odluke dok ne prikupim sve informacije.

*Pitanje br. 2. Razmatram ishode mojih prijašnjih odluka.

*Pitanje br. 3. Pokušavam naći poveznicu u dostupnim informacijama.

*Pitanje br. 4. Najprije odlučim o načinu sagledavanja problema. Nakon toga tražim rješenje problema.

U grafikonu 11., može se primijetiti da je najčešći odgovor bio često, što bi značilo da ti

ispitanici često sustavno promišljaju, i to u slučaju izjave br.1 njih 48,4%, br.2 47,3%,

br.3 49,5% i br.4 49,5%.

3 2

20

45

23

5 2

19

44

23

1 2

12

46

32

1 5

17

46

24

Gotovo nikad Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek

Učestalost Sustavno promišljanje

br.1 br.2 br.3 br.4

47

Tablica 16. Odstupanje sustavnog promišljanja

br.1 br.2 br.3 br.4

Aritmetička sredina

3,89 3,84 4,14 3,94

N 93 93 93 93

St. Devijacija ,914 1,003 ,802 ,870

Izradila studentica

U pitanju br.1,br.3 i br.4 standardna devijacija je ispod jedinice, dok su nešto veća

odstupanja u pitanju br.2 di je standardna devijacija 1,003. Aritmetička sredina je u

pitanjima br.1, br.2 i br.4 blizu, no ispod 4, ali ima pozitivnu tendenciju, dok je u

slučaju pitanja br.4 preko 4, sa 4,14 što predstavlja da je definitivno da aritmetičku

sredinu predstavlja odgovor „često“.

Grafikon 12. Refleksija

Izradila studentica

*Pitanje br.5. U mislima rekonstruiram događaje.

*Pitanje br.6. Najprije definiram problem, a nakon toga ga raščlanim na segmente.

*Pitanje br.7. Odabirem prvo rješenje koje mi padne na pamet.

1 0

25

4 0 2 1 1 3 2

5 2

6 5

33

16 15

3 4 8

3 6

14

3

13

25 27 30

35

23 22 23

16 14

27 22

42 38

7

36

29

42

48

40 41

49

35

51

31

25

1

7

14

23 18

21

30

22

12 15

1

br.5 br.6 br.7 br.8 br.9 br.10 br.11 br.12 br.13 br.14 br.15 br.16

Učestalost Refleksije

Gotovo nikad Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek

48

*Pitanje br.8. Nakon rješavanja problema, razmišljam o tome kako sam pristupio rješavanju problema.

*Pitanje br.9. Tražim osnovne dugoročne korektivne mjere.

*Pitanje br.10. Sagledam cjelokupnu sliku prije razmatranja detalja.

*Pitanje br.11. Obično pronalazim više od jednog objašnjenja načina funkcioniranja stvari.

*Pitanje br.12. Proučavam uzrok problema prije poduzimanja aktivnosti.

*Pitanje br.13. Slušam suprotna stajališta suradnika.

*Pitanje br.14. Rekonstruiram događaj.

*Pitanje br.15. Osmišljavam plan rješavanja problema prije nego uzmem u obzir druga stajališta.

*Pitanje br.16. Pitam se, kako povezati točke u ovoj situaciji.

U grafikonu 12, primjećuje se da je najčešći odgovor među pitanjima „Često“ i u pitanju

br.5. njih 45,2% je odgovorilo na taj način, u pitanu br.6.njih 40,9%, u pitanju br.8. njih

38,7%, u pitanju br.10. njih 45,2%, u pitanju br.11 čak njih 51,6%, u pitanju br.12 njih

43%, u pitanju br.13 njih 44,1%, u pitanju br.14 čak njih 52,7%, u pitanju br.15 njih

37,6% i u pitanju br.16 ih je najviše sa 54,8% ispitanika. Odgovor na pitanje br.9 je

najčešće bio odgovor „Ponekad“i tako je odgovorilo 37,6% ispitanika, dok je na pitanje

br.7 najveći broj ispitanika (35,5%) odabrao odgovor „Rijetko“. Promatrajući odgovore

može se primijetiti da je najmanje ispitanika na ovu skupinu pitanja odgovaralo sa

„gotovo nikad“ pa je tako u pitanjima br.6 i br.9 0% ispitanika odabralo tu soluciju,

zatim u pitanjima br.5, br.11 i br.12 1,1% ili 1 ispitanik odabrao tu opciju, dok je u

ostalim odgovor taj odgovor nešto veći br.8 (4,3%), br.10 (2,2%), br.13 (3,2%), br.14

(2,2%), br.15 (5,4%) i br.16 (2,2%), međutim očito i vidljivo je da je u pitanju br.7 tu

soluciju odabralo dosta veći broj ispitanika (26,9%).

Tablica 17. Odstupanje refleksije

br.5 br.6 br.7 br.8 br.9 br.10 br.11 br.12 br.13 br.14 br.15 br.16

Aritmetička sredina 4,03 3,89 2,20 3,28 3,45 3,87 3,84 3,77 3,99 3,89 3,38 3,80

N 93 93 93 93 93 93 93 93 93 93 93 93

St. Devijacija ,914 ,866 ,962 ,982 ,939 ,900 ,825 ,934 ,961 ,914 1,062 ,828

Izradila studentica

49

Standardna devijacija je u većini slučajeva ispod 1, najmanje odstupanje je u pitanju

br.11 sa standardnom devijacijom 0,825, i aritmetičkom sredinom od 3,84, dok je

najveća standardna devijacija u pitanju br.15 sa 1,062 i aritmetičkom sredinom od 3,38.

Najveću aritmetičku sredinu ima pitanje br.5 i nalazi se na 4,03 i standardnom

devijacijom od 0,914, dok je najmanja aritmetička sredina u pitanju br.7 sa 2,20 i

standardnom devijacijom od 0,962.

Grafikon 13. Kontinuirano redefiniranje poslovne realnosti

Izradila studentica

*Pitanje br.17. Slušam ideje koje nisu prethodno uzete u obzir.

*Pitanje br.18. Pokušavam razumjeti kako i zašto nešto funkcionira nakon što je

razriješeno

*Pitanje br.19. Tražim temeljne promjene u organizacijskoj strukturi koje mogu dovesti do značajnih poboljšanja rada.

*Pitanje br.20. Povezujem sadašnji problem i osobno iskustvo.

*Pitanje br.21. Pokušavam razumjeti kako su ljudi međusobno povezani u određenoj situaciji.

*Pitanje br.22. Pokušavam shvatiti kako su povezane činjenice u određenoj situaciji.

3 1 ,0 0

2 1

9

1 0 4

9 9 5

1 5

21

9

4

22 19

28

19 21

13

38

33

16

41 44

39 37

43 46

22

38 40

23 20

17

32

26 28

3

12

33

br.17 br.18 br.19 br.20 br.21 br.22 br.23 br.24 br.25

Učestalost Kontinuirano redefiniranje poslovne realnosti

Gotovo nikad Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek

50

*Pitanje br.23. Inzistiram na mojem prvom dojmu, iako su prepoznate druge alternative.

*Pitanje br.24. Fokusiram se na ono što se predvidjelo i propustilo.

*Pitanje br.25. Razmišljam o razlozima postignutog uspjeha/neuspjeha.

U grafikonu 13 najčešći odgovor je „Često“, te je tako na pitanje br.17 odgovorilo njih

44,1%, na pitanje br.18 njih 47,3%, na pitanje br.19 njih 41,9%, na pitanje br.20 njih

39,8%, na pitanje br.21 njih 46,2%, na pitanje br.22 njih 49,5%, na pitanje br.24 njih

40,9%v i na pitanje br.25 je 43% ispitanika odabralo odgovor „Često“. Samo je u

pitanju br.23 najveći broj ispitanika (40,9%) odabralo odgovor „Ponekad“. Kroz pitanja

u ovoj skupini odgovor koji su ispitanici najrjeđe odabirali je „Gotovo nikad“, te se

može uočiti da je u pitanjima br.19, br.20 i br.25 tako odgovorilo čak 0% ispitanika,

zatim u pitanjima br.18, br.22 i br.24 tako odgovorilo 1,1% ispitanika ili točnije samo 1

ispitanik, dok je u ostalim pitanjima taj odgovor nešto viši br.17 ( 3.2%),br.21(2,2%) i

br.23 (9,7%).

Tablica 18. Odstupanje kontinuiranog redefiniranja poslovne realnosti

br.17 br.18 br.19 br.20 br.21 br.22 br.23 br.24 br.25

Aritmetička sredina 3,83 3,78 3,69 4,03 3,97 4,02 2,88 3,55 4,10

N 93 93 93 93 93 93 93 93 93

St. Devijacija ,963 ,931 ,884 ,878 ,865 ,872 ,987 ,879 ,835

Izradila studentica

Standardna devijacija odgovora je u svim slučajevima ispod 1, najveća je u pitanju br.23

gdje je 0,987 sa najmanjom aritmetičkom sredinom od 2,88, dok je najmanja standardna

devijacija u pitanju br.25 (0,835) sa najvećom aritmetičkom sredinom od 4,10.

Izračunavajući prosječnu aritmetičku sredinu Strateškog promišljanja menadžera došli

smo do rezultata od 3,72, što ukazuje da je većina odgovora bilo ponekad. Međutim,

odgovori imaju tendenciju rasta te su ispitanici češće odgovarali sa često i gotovo

uvijek, nego sa nikad ili gotovo nikad.

51

6.4.3. Rezultati osobnih karakteristika ispitanika

Grafikon 14. Spol ispitanika

Izradila studentica

Od ukupna 93 ispitanika koja su odgovorila na upitnik, 75 njih ili 81% ispitanika je

muškog spola, a samo je njih 18 ili 19% ženskog spola. Očito je da je u industriji

strojeva i uređaja zastupljeniji muški spol pogotovo na visokim položajima kao što su

menadžeri ili poduzetnici.

Grafikon 15. Dob ispitanika

Izradila studentica

Muški 81%

Ženski 19%

Spol

<30

11%

30-40

40% 40-50

17%

50-60

30%

>60

2% Dob

52

40% ispitanika je u dobi između 30-40, točnije u ovom istraživanju je 37 od 93

ispitanika spada u kategoriju 30-ih godina, nakon toga je 28 ispitanika ili 30% istih u

50-im godina svog života tj. srednjoj dobi. Dok ih je 17% ili 16 ispitanika u 40-im

godinama, a mladih poduzetnika ima 11% tj. u istraživanoj skupini njih 10 je mlađih od

30 godina. Najmanja skupina u ovom istraživanju nalazi se u dobi starijoj od 60 godina,

njih 2% ili 2 ispitanika, što je i logično pošto ta dobna skupina spada u razdoblje

mirovine svakog pojedinca.

Grafikon 16. Najviša dostignuta razina obrazovanja

Izradila studentica

U grafikonu 16 koji prikazuje dostignute razine obrazovanja ispitanika, najviše

ispitanika tj njih 59% ili 55 ispitanika je završilo fakultet, višu ili visoku školu, 26% ili

24 ispitanika je završilo studij sa magisterijem ili znanstvenim magisterijem, a 14

ispitanika je završilo srednju školu. Zanimljivo je primijetiti da iako je bila ponuđena

kategorija doktorata niti jedan od ispitanika nije završio studij s doktoratom.

15%

59%

26%

Obrazovanje

Srednja škola Fakultet, viša i visoka škola Magisterij, znanstveni magisterij

53

Grafikon 17. Obrazovanje u inozemstvu, život u inozemstvu i prijašnje

poduzetničko iskustvo ispitanika

Izradila studentica

U grafikonu 17, 7 ispitanika je završilo neku vrstu obrazovanja u inozemstvu, 20

ispitanika je u jednom periodu svog života živilo u inozemstvu, dok je 33 imalo neku

vrstu prijašnjeg poduzetničkog iskustva.

Grafikon 18. Broj godina menadžerskog/poduzetničkog iskustva ispitanika

Izradila studentica

7

20

33

86

73

60

Obrazovanje u inozemstvu Život u inozemstvu Prijašnje poduzetničko iskustvo

DA NE

7%

23%

48%

19%

3%

Godine iskustva

<1 1-5 6-19 20-29 >30

54

Najviše ispitanika, njih 45, ima iskustva od 6 do 19 godina, njih 21 je imalo 1-5 godina

iskustva, njih 6-ero ima manje od godine dana iskustva, dok samo 3 ispitanika ima više

od 30 godina radnog iskustva.

Grafikon 19. Broj zaposlenih u poduzeću ispitanika

Izradila studentica

U grafikonu 19 prikazan je broj zaposlenih u poduzeću ispitanika, 46% ispitanika

izjavilo je da u njihovom poduzeću ima između 51 i 250 zaposlenika, 19% ispitanika

izjavilo je da u njihovom poduzeću nema zaposlenika, u poduzeću 17% ispitanika ima

manje od 10 zaposlenika, 11% ispitanika ima od 11 do 50 zaposlenika, dok 7%

ispitanika ima više od 250 zaposlenika.

Grafikon 20. Procjena uspješnosti poduzeća ispitanika

Izradila studentica

19%

17%

11%

46%

7%

Broj zaposlenih

0 <10 11-50 51-250 >250

13%

61%

26%

Procjena uspiješnosti poduzeća

ispod prosjeka u prosjeku iznad prosjeka

55

U grafikonu 18 vidi se da 61% ispitanika smatra da je njihovo poduzeće u prosjeku

industrijske grane, njih 26% smatra da je iznad prosjeka, dok njih 13% smatra da je

njihovo poduzeće ispod prosjeka industrijske grane.

6.4.4. Cronbach Allpha koeficijent, Crosstab i Korelacija

Kako bi se predstavilo prosječnu korelaciju pitanja koja mjere Poduzetničku orijentaciju

i Strateško promišljanje najčešće se koristi, pa tako i u ovom slučaju, Cronbach alfa

metoda. Kline (1998) je predložio kriterije pouzdanosti mjernih ljestvica, da bi se

utvrdilo koliko je određena skupina izjava pouzdana, pa se tako smatra da sve oko 90%

ima izvrsnu pouzdanost, oko 80% ima vrlo dobru pouzdanost, oko 70% se smatra

prihvatljivom pouzdanošću, ukoliko je koeficijent pouzdanosti manji od 50% smatra se

da bi više od polovice opažane varijance posljedica slučajne pogreške, te se ne mogu

smatrati pouzdanima,

Cronbachov alfa koeficijent:

· Vi = varijance pojedinih dijelova

· Vu = varijanca cijelog testa

· k=broj dijelova

Tablica 19. Statistička pouzdanost Poduzetničke orijentacije i Strateškog

promišljanja

Cronbach Alpha N

PO 0,745 21

SP 0,891 25

Izradila studentica

Pošto se dio o poduzetničkoj orijentaciji sastoji od dvadeset i jedne izjave, N je 21, a

dobiveni rezultat od 74,5 pouzdanosti smatraju se prihvatljivima na osnovu referentnih

56

vrijednosti navedenih u literaturi, što bi značilo da je izračun poduzetničke orijentacije

dvadeset i jedne izjave statistički pouzdana. Drugi dio pod nazivom Strateškog

promišljanja se sastoji od dvadeset i pet izjava i izvrsne statističke pouzdanosti od 89,1 .

Pošto je trenutna pouzdanost Poduzetničke orijentacije prihvatljiva na 74,5, može se

učiti da bi njezina pouzdanost rasla ukoliko se izbrišu sljedeća pitanja:

· Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude.

· Osjećam se nelagodno kada nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o

meni.

· Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi.

Pošto je statistička pouzdanost strateškog promišljanja izvrsna sa svojih 89,1, čak bi se reklo da nije ni potrebno brisati ni jednu izjavu, ali ukoliko se to želi može se pobrisati sljedeće:

· Odabirem prvo rješenje koje mi padne na pamet.

· Nakon rješavanja problema, razmišljam o tome kako sam pristupio rješavanju problema.

· Osmišljavam plan rješavanja problema prije nego uzmem u obzir druga

stajališta.

· Inzistiram na mojem prvom dojmu, iako su prepoznate druge alternative.

Tablica 22. Odnos stvaranja poslovne prilike prema spolovima predstavljen u

postotcima.

Ženski Muški Total

br.8* U potpunosti se ne slažem 1,30% 0,00% 1,10%

Ne slažem se 13,30% 11,10% 12,90%

Niti se slažem, niti se ne slažem 40,00% 38,90% 39,80%

Slažem se 36,00% 33,30% 35,50%

U potpunosti se slažem 9,30% 16,70% 10,80%

Total Ukupno 18 75 93

Postotak 100,00% 100,00% 100,00%

Izradila studentica

Br.8* Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost.

57

U 40% ženske populacije ispitanika se niti slaže niti ne slaže sa izjavom, isto vrijedi i za

ispitanike muškog roda koji su sa tim pitanjem odgovorili na ovo pitanje sa 38,90%

ispitanika, međutim isto tako se da primijetiti da se više žena (36%) slaže sa tom

izjavom, nego muškaraca (33,30%). Za razliku od 9,3% žena, ipak se nakraju 16,7%

muškaraca u potpunosti slaže sa tom izjavom. Postotak žena koji pozitivno reagiraju na

ovu izjavu, ili bolje rečeno koje su odgovorile sa slažem se ili ne slažem se je 45,3%,

dok je postotak muškaraca veći od toga sa čak 50%.

Tablica 23. Odnos spolova prema sprijateljavanju s korisnim suradnicima

Ženski Muški Total

br.20* U potpunosti se ne slažem 1,30% 5,60% 2,20%

Ne slažem se 20,00% 0,00% 16,10%

Niti se slažem, niti se ne slažem 32,00% 44,40% 34,40%

Slažem se 36,00% 33,30% 35,50%

U potpunosti se slažem 10,70% 16,70% 11,80%

Total 18 75 93

100,00% 100,00% 100,00%

Izradila studentica

Br.20* Uvijek se nastojim sprijateljiti sa ljudima koji bi mogli biti korisni u mom poslu.

Najveći postotak muškaraca, njih 44,4% se niti ne slaže niti slaže sa ovom izjavom, dok

se najveći postotak žena (36%) slaže sa ovom izjavom, ipak se daje uočiti da je veći

postotak muškaraca (16,7%) koji se u potpunosti slaže sa ovom izjavom nego žena

(10,7%). Ukupan postotak žena koje su pozitivno reagirale na ovu izjavu je 46,7%, dok

je ukupan postotak muškaraca 50%.

Tablica 24. Statistička pouzdanost Refleksije

Cronbach's Alpha Broj stavki

,786 12

Izradila studentica

Iz tablice se može primijetiti da je istraživanje refleksije menadžera pouzdano jer je

preko 70% pouzdanosti, pa bi se moglo zaključiti da menadžeri redovito razmišljaju

refleksivno kako bi riješili svoje probleme.

58

Tablica 25. Godine iskustva u korelaciji sa načinom rješavanja problema

4. Najprije odlučim o načinu sagledavanja problema. Nakon toga tražim rješenje problema.

Source

Type III Sum of

Squares df Mean

Square F Sig.

Corrected Model 1,401a 2 ,701 ,924 ,400

Intercept 867,035 1 867,035 1143,986 ,000

Iskustvo 1-5 godina

1,399 1 1,399 1,846 ,178

Iskustvo 20-29 godina

,074 1 ,074 ,098 ,755

iskustvo 1-5*iskustvo 20-29 0,000 0

Error 68,212 90 ,758

Total 1510,000 93

Corrected Total 69,613 92

a. R Squared = ,020 (Adjusted R Squared = -,002)

Izradila studentica

Na ovaj način istražilo se strpljenje ili brzopletost menadžera u odnosu na godine

radnog iskustva., prikupljeni podatci prikazuju kako nepostoji međuovisna veza između

iskustva i refleksije, kako bi se bolje razaznale razlike između iskustva uzete su dvije

grupe ljudi: menadžeri sa iskustvom od 1 do 5 godina, koja predstavlja grupu sa manje

iskustva i menadžere sa iskustvom od 20-29 godina koji predstavljaju starije iskusne

menadžere. Signifikantnost iskustva 1-5 godina je 17,8%, a signifikantnost iskustva 20-

29 je 75,5%. Oba slučaja predstavljaju situacije signifikantnosti veće od 0,05 tj. od 5%,

što bi značilo da rezultati ovog dijela istraživanja nisu signifikantni.

6.4.5. Razrada hipoteza

U ovom dijelu ćemo potvrditi ili opovrgnuti sljedeće hipoteze:

H1: Menadžeri, nesvjesno i redovito strateški promišljaju kako bi unaprijedili rad

svoga poduzeća, uz to daje se uočiti da su i simultano redovito poduzetnički

orijentirani.

Istraživanje Strategic Thinking Instituta pokazalo je da su „Ljudi prestrašeni da uzmu

vremena kako bi se opustili i razmislili o svom poslu“, dok je zaključak bio da većina

59

menadžera ne razmišlja strateški, tj. da na svakih 10 menadžera samo njih troje

razmišlja strateški. Rezultati su razočaravajući, te je mišljenje glavnog istraživača da je

loša strategija glavni razlog stečaja tvrtki. Horwath isto tako smatra da ako se nastavi sa

takvim razmišljanjem, mogućnost je da u budućnosti možda i ne bude postojalo tvrtki

(www.businessnewsdaily.com).

Individualna poduzetnička orijentacija nije glavni fokus literature o poduzetničkoj

orijentaciji, ali su taj termin upotrijebili Bolton i Lane (2012). Studija o strateškom

promišljanju i individualnoj poduzetničkoj orijentaciji (Pisapia i Jelenc, 2012) tvrdi da

tvrtkina poduzetnička orijentiranost proizlazi iz individualne poduzetničke

orijentiranosti njezinih menadžera, tj. njihovih stavova i osobina koje jačaju ili slabe

njihovo sposobnost dijeljenja, sprovođenja i infiltriranja poduzetničke orijentacije u

cijeloj tvrtci.

Jelenc i Pisapia (2012) su provodeći istraživanje o strateškom promišljanju i

individualnoj poduzetničkom ponašanju u hrvatskim IT tvrtkama postavili hipotezu koja

predlaže da poduzetnici koji više koriste strateške vještine promišljanja pokazuju i više

individualnog poduzetničkog ponašanja od onih poduzetnika koji manje koriste

strateške vještine promišljanja. U njihovom radu navedena hipoteza je potvrđena.

Proučavajući aritmetičke sredine Poduzetničke orijentacije menadžera može se

primijetiti da je najmanja bila 2,31 dok je najveća bila u dva slučaja sa 4,16, međutim

opći prosjek aritmetičke sredine ukupnih odgovora je 3,64, i odgovorima koji su prema

većini slučajeva prevladavali s izjavom slažem se, dok je prosječna aritmetička sredina

Strateškog promišljanja menadžera bila 3,72, te je većinom odgovor gotovo uvijek. Bez

obzira odgovarali poduzetnici na pitanja o svojoj Poduzetničkoj orijentiranosti ili

Strateškoj promišljenosti može se potvrditi prva hipoteza koja predlaže da menadžeri,

nesvjesno i redovito strateški promišljaju kako bi unaprijedili rad svoga poduzeća, uz to

daje se uočiti da su i simultano redovito poduzetnički orijentirani. Što bi značilo, da se

ovo istraživanje slaže i podudara sa istraživanje Jelenc i Pisapie (2012), te potvrđuje

hipotezu ovog rada.

H2: Godine rada znače iskustvo i strpljenje, pretpostavljajući da je tvrdnja točna

može se zaključiti da su stariji menadžeri svjesniji bitnosti strateškog

60

promišljanja, a samim time uzimaju si više vremena za donošenje strateških

odluka, te uklanjaju brzopletost u poslu putem refleksije.

Refleksija je prenošenje pažnje sa objekta posmatranja na subjekt i razmatranje odnosa

u kome se nalazi subjekt prema objektu; znanje radi znanja; posmatranje, zapažanje,

opaska. Hatton i Smith (1995) identificirali su četiri osnovna problema koja se tiču

refleksije:

· Treba se naučiti oblikovati i preoblikovati složene i dvosmislene probleme,

isprobati naše različite interpretacije, a zatim im prilagodit naše akcije

· Naše misli trebaju biti sistematske i proširene gledajući i učeći iz naših prošlih

akcija.

· Određene aktivnosti koje su označene kao refleksija, kao što je korištenje

časopisa ili grupne diskusije o prošlim praktičkim iskustvima, često nisu

usmjerene prema rješavanju specifičnih problema.

· Potrebno je svjesno uzeti u obzir šire povijesne, kulturne i političke vrijednosti

ili vjerovanja kako bi se došlo do mogućeg rješenja.

Istraživanje Pisapie et al. (2009) pod nazivom Usporedba korištenja vještina strateškog

razmišljanja školskih čelnika u Hong Kong, Malezija, Šangaju i SAD: Istraživački

studij, istražilo je strateško promišljanje putem podjele koja je korištena i u ovom radu;

sustavno promišljanje, refleksija i kontinuirano redefiniranje poslovne realnosti. Gdje su

dobiveni rezultati prikazali da se sa godinama iskustva povećava refleksivno

razmišljanje ispitanika.

Proučavajući drugu hipotezu koja nalaže da godine rada znače iskustvo i strpljenje,

pretpostavljajući da je tvrdnja točna može se zaključiti da su stariji menadžeri svjesniji

bitnosti strateškog promišljanja, a samim time uzimaju si više vremena za donošenje

strateških odluka, te uklanjaju brzopletost u poslu, hipoteza je odbačena. Očekivanje da

menadžeri sa većim iskustvom shvaćaju bitnost dužeg procesa razmatranja odluka i

ideja, dok je brzopletost zastupljenija kod mladih i nadobudnih ljudi, nije potvrdila naša

očekivanja, a niti rezultate prijašnjih istraživanja (Pisapia et al, 2009), međutim može se

primijetiti da se refleksijom koriste svi ispitanici našeg istraživanja pošto je statistička

pouzdanost od 78,6 i više nego zadovoljavajuća.

61

H3: Žene u menadžmentu, u odnosu na muškarce, se više oslanjaju na odnose sa

suradnicima.

“Zbog njihove potrebe da budu poštene, žene su sklone primjenjivati suradnički stil

vođenja“ (Heim & Golant, 1993.). Hipoteza rada Nine Pološki (2003) polazi od toga da

je “ženski stil” vođenja, odnosno participativni, “prijateljski” stil vođenja, stil vođenja

koji jednako uspješno mogu primjenjivati pojedinci, bez obzira kojeg su spola. Iako se

takav tip vođenja naziva “ženskim“ jer ga karakteriziraju svojstva tradicionalno

smatrana ženskima, ne znači da ga primjenjuju samo žene. Konkretno, taj stil

karakterizira briga za dobre međuljudske odnose u organizaciji, briga za zaposlene,

poticanje participacije, timskoga rada, kooperacije i sl. što sve može karakterizirati i stil

vođenja muškaraca. Prema Pološki (2003) “Ženski stil” vođenja karakteriziraju i visoko

razvijene interpersonalne vještine, suprotno hipotezi istraživanje pod nazivom “Ženski

stil” vođenja - empirijsko istraživanje primarnih nositelja u hrvatskim poduzećima došlo

je do zaključka da se žene ipak više oslanjaju na međuljudske odnose od muškaraca, a s

time i više koriste „ženski stil“ vodstva.

U drugom istraživanju spolnih razlika među studentima kao budućim poduzetnicima,

zanimljivo je primijetiti kako su studentice, od ukupno 33 osobine koje su pripisale

uspješnim poduzetnicima, svega 4 prepoznale i u sebi, među kojima spadaju

društvenost, razumijevanje, inteligencija, pridavanje vrijednosti ugodnom okruženju

(Živoder i Kolega, 2014).

Iako su očekivanja ovoga rada bila da se žene u industriji proizvodnje strojeva i uređaja

više oslanjaju na odnose sa suradnicima, ispada da u ovom istraživanju prevladava

stanje u kojem se muški više oslanjaju na suradnike, pa se može reći da je treća hipoteza

opovrgnuta, a ona kaže da se žene, u odnosu na muškarce, u menadžmentu više

oslanjaju na odnose sa suradnicima.

62

7. ZAKLJUČAK

I strateško promišljanje i strateško planiranje su dvije bitne stavke svakog

menadžerskog pothvata, teoretičari su ovu temu razradili i obradili kroz mnoge radove,

te nema čistog zaključka koliko je menadžer kao osoba svjestan razlike promišljanja i

planiranja. Međutim, jedno je jasno da je za uspješnog menadžera bitno da nesvjesno ili

svjesno provodi ova dva pojma kroz svoj rad, definiranje ne predstavlja shvaćanje, već

samo djelo i provedba promišljanja budućnosti i planiranja promjene daje rezultate, koji

tek kroz nekoliko godina mogu prikazati koliko je neki menadžer, tj. organizacija

uspješna u strateškom promišljanju i planiranju. Iako tu spominjemo bitnost menadžera

kao pojedinca ili individue za organiziacijin uspjeh u strateškom promišljanju, važno je

naglasit, da iako je on na samom vrhu vodstva, uspjesi ili neuspjesi organizacije nisu

samo njegova zasluga, već zasluga strateškog promišljanja svih zaposlenika unutar neke

tvrtke, firme, organizacije...

Bitno je razlučiti razliku između poduzetništva i poduzetničke orijentacije,

poduzetništvo je usko vezano uz sve oblike ostvarivanja pozitivnih poslovnih rezultata,

dok je poduzetnička orijentacija vezana uz donošenje poslovnih odluka. Poduzetnička

orijentacija se može svesti na pet dimenzija, a koje bi predstavljale sklonost poduzeća

da funkcionira inovativno, da poduzima proaktivne inicijative, te poduzima određeni

rizik i kompetitivna agresivnost čiji će krajnji rezultat biti uspjeh poduzeća. Kako bi se

povezala sa strateškim promišljanjem, moglo bi se razjasniti da poduzetnička

orijentacija predstavlja strateški stav svih razina menadžmenta, međutim ona se ne

provodi kreativno, kao što se to radi kod strateškog promišljanja. Uspješna poduzeća

svoj razvoj ostvaruju pravilnom kombinacijom strateškog promišljanja i poduzetničke

orijentacije. Poduzetnička orijentacija usko je vezana uz strateški menadžment, premda

je vrhovni menadžment ne nameće, ona odražava strateško usmjerenje kroz ponašanje

različitih razina menadžmenta.

Industrija proizvodnje strojeva i uređaja u Republici Hrvatskoj jedna je od najunosnijih

prerađivačkih industrija, te je uočljiv veliki napredak u izvozu ove proizvodnje,

smatram da bi daljnje ulaganje u ovu industriju doprinijelo rastu prinosa i napretka

Hrvatske. Općeniti pad industrije u Hrvatskoj posljednjih godina, više je nego očit,

63

većina nekadašnjih giganta (npr. INA) danas je na „koljenima“, a samo je pitanje kada

će biti sravnata sa zemljom. Potrebno je pronaći i potaknuti nove vrste industrija da

rastu i uspiju kako bi se Hrvatska podigla na noge, pa zašto to ne bi bila Industrija

proizvodnje strojeva i uređaja?

Pošto je statistička pouzdanost i strateškog promišljanja (89,1) i poduzetničke

orijentacije (74,5) dovoljno visoka i zadovoljavajuća, smatram da je istraživanje vrlo

uspješno provedeno, te da su prikupljeni odgovori relevantni. Devedeset i tri ispitana

kandidata prikazalo je da većina uspješno strateški promišlja i da su poduzetnički

orijentirani, međutim ovo istraživanje nije prikazalo dali su svjesni ili nesvjesni ta dva

pojma ili jednostavno tako funkcioniraju kao što „piju vodu kad su žedni ili kao što dišu

kad im treba zraka“, uz to ne može se razlučiti povezanost između njihovog strateškog

promišljanja i poduzetnike orijentacije, tj da li su poduzetnici (menadžeri) koji uspješno

strateški promišljaju, uspješni i u poduzetničkoj orijentaciji, i obrnuto. Doneseni

zaključci se mogu definirati samo kao zasebne cjeline, jedna cjelina poduzetnička

orijentacija, druga strateško promišljanje.

Od tri postavljenje hipoteze, jedna je potvrđena,a dvije su opovrgnute. Obratila sam

pozornost na muško i žensko snalaženje u poslovnom okruženju, iako je opće poznata

ideja da se žene više snalaze kroz svoju komunikativnost i druželjubivost, te je bilo za

očekivat da će se više oslanjati na kolege na poslu kako bi riješile svoje problematične

poslovne zadatke, rezultati su prikazali da su muškarci pristraniji takvom rješavanju

problema u odnosu na žene. Da li to znači da su žene općenito indiferentnije i

nesnalažljivije u poslovnom radu, nismo mogli razjasniti pošto su pitanja bila

ograničavajuća.

64

LITERATURA

KNJIGE

1. Ackoff, Russel L. (1970) A concept of Corporate Planning, New York: Wiley-

interscience

2. Benito-Ostolaza, J.M. i Sanchis-Llopis, J.A. (2013) Training strategic thinking:

Experimental evidence, Spain: Journal of Business

3. Chandler Alfred, D. Jr.(1977) The Visible Hand:The Managerial Revolution in

American Business. Massachusetts: The Belknap of Harvard University Press.

4. De Bono, E. (1996). Serious creativity. London: Century Business.

5. Dixit, A., & Nalebuff, B. J. (1991). Thinking strategically: The competitive edge

in business, politics, and everyday life. New York: Norton and Company.

6. Družić, I. (2004) Resursi i tržišta hrvatskog gospodarstva. Zagreb: Politička

kultura.

7. Ekonomski leksikon (1995) Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

8. Europska komisija (2010) An Integrated Industrial Policy for the Globalisation

Era: Putting Competitiveness and Sustainability at Centre Stage. Brussels:

European Commission.

9. Gallimore, K. (2007). Future empirical research into strategic thinking: Does

past research provide a definitive foundation? Proceeding of: British Academy of

Management.

10. Grbac, B. i Meler, M. (2007) Prikupljanje i upotreba tržišnih informacija: kako

prepoznati mogućnosti na tržištu? Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva, ZT Zagraf, Zagreb.

11. Hartshorn C. (2002-2003) Combining creativity and technical skills: An

Entrepreneurial learning agenda for universities, Annual Review of Progress in

Entrepreneurship Research: Volume 2

12. Hatton, N., Smith, D. (1995). Reflection in Teacher Education: Towards

Definition and Implementation. The University of Sydney: School of Teaching

and Curriculum

13. Heim, P., Golant, S. K.(1993) Hardball for Women: Winning at the Game of

Business, A Plume Book, New York.

65

14. Jelenc, L. (2009) The impact of Strategic Management Schools and Strategic

Thinking on the Performance of Croatian Entrepreneurial Practice, Doktorska

disertacija, Ljubljana: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani.

15. Kaufman, R. (1991). Strategic planning plus: An organizational guide. Glenview,

IL: Scott Foresman.

16. Kelleher, F. (1995) Grabbing the tiger by the tail. NGO learning for

organizational change, Canadian Council for International Co-operation.

17. Kline, R.B., (1998) Principles and Practice of Structural Equation Modeling,

The Guilford Press, New York.

18. Kotler, P. (1988) Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb.

19. Marušić M. I Vranešević, T. (2001) Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb.

20. Mintzberg H. (1994) The Rise and Fall of Strategic Planning: Reconceiving

Roles for Planning, Plans, Planners, Toronto: The Free Press.

21. Morris, M., D.F. Kuratko & J.G. Covin (2008) Corporate Entrepreneurship &

Innovation, 2nd ed., USA: Thomson.

22. Pisepia J. 2009, The Strategic Leader, Informaton Age Publishing, Charlotte

23. Porter, M. (1990) The Competitive Advantages of Nations. London and

Basingstoke: Macmillan

24. Previšević, J. I Ozretić Došen, Đ. (2004) Marketing, Adverta, Zagreb.

25. Rocco, F. (1971) Teorija i primjena istraživanja marketinga, Školska knjiga.

Zagreb.

26. Ropke, J. (1998): The Entrepreneurial University: Innovation, Academic

Knowledge Creation and Regional Development in a Globalized Economy,

Working Papers, Department of Economics, Philipps-Universität Marburg,

Germany

27. Schumpeter, J. (1934) The Theory of Economic Development, Cambridge, MA:

Harvard University press.

28. Schuzl Vurgin Z. i Forčić G. (2010) Strateško planiranje: Put ka održivosti

neprofitnih organizacija. 1. Izd. Rijeka: Udruga za razvoj civilnog društva

SMART.

29. Senge, P. M. (1990). The fifth discipline. Sydney: Random House.

66

30. Smith, A.(1904) Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Djelo je prvi put

publicirano 1776. Citirano prema izdanju: Methuen and Co., Ltd., ed. Edwin

Cannan, London 1904, knjiga I., glava 6, članak I.6.5

31. Stacey, R. (1992). Managing Chaos: Dynamic Business Strategies in an

Unpredictable World. London: Kogan Page

32. Warwick, K. (2013) Beyond Industrial Policy, Emerging Issues and New Trends.

OECD Science, Technology and Industry Policy Papers, No. 2, OECD

Publishing.

33. Tkalec Z. (2011.) Učenje za poduzetništvo, Vol.1 No.1 Lipanj 2011.Visoka škola

za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Zagreb: „Nikola Šubić Zrinski“,

34. Weick, K. E. (1995). Sensemaking in organizations. Thousand Oaks, CA: Sage

ČLANCI

35. Basarac, M. i V. Vučković (2011) Analiza izvozne konkurentnosti hrvatske

prerađivačke industrije. Ekonomski pregled, Vol. 62, No. 12, str. 729-751.

36. Birkinshaw, J. (1997), Entrepreneurship in multinational corporations: Th e

characteristics of subsidiary initiatives, Strategic Management Journal, Vol. 18,

str. 207–229.

37. Bonn, I. (2005) Improving strategic thinking: A multilevel approach. Leadership

and

Organization Development Journal, Vol. 26, no. 5, str. 336–354.

38. Burgelman, R. A. (1983), Corporate entrepreneurship and strategic

management: Insights from a process study, Management Science, Vol. 29, str.

1349–1364.

39. Denona Bogović, N., Peteh, B. (2007.). Inovacijska politika u funkciji povećanja

konkurentnosti prerađivačke industrije Republike Hrvatske, Ekonomska

istraživanja, Vol. 20, str. 76-85.

40. Forrester, C.R. (1969) Results of English sole,Parophrys vetulus, tagging in

British Columbia waters. Pac. Mar. Fish. Comm. Bull. Vol. 7, str. 7-10

41. Garelli, S. (2004.) Competitiveness of Nations: The Fundamentals. U: IMD

World Competitiveness Yearbook, Lausanne, Switzerland, str. 730-742.

67

42. Gavranović, A. (2011.) Hrvatska i EU (II). Glasovima razuma protiv

manipulatora. Perspektive, Zagreb: Zagrebačka inicijativa, No. 2, str. 1-108.

43. Heracleous, L. (1998) Strategic thinking or strategic planning? Long range

planning, Great Britain vol. 31. No. 3., str. 481-487

44. Jelenc, L.(2005) Istraživanje karakteristika klasične škole strateškog

menadžmenta u poduzećima Primorsko-goranske županije. Ekonomski pregled,

Vol. 56, no. 11, str. 1051-1077.

45. Jelenc, L. I Pisepia, J. (2012) Individual Entrepreneurial Behavior in Croatian IT

Firms: The Contribution of Strategic Thinking Skills, str. 1-34

46. Jurčić, Lj. (2011.) Hrvatska industrijalizacija: Kad instrumenti postanu ciljevi.

Perspektive, Zagreb: Zagrebačka inicijativa. Vol 36, No 5, str.10-15

47. Lumpkin, G.T. i Dess, G.G. (1996) Clarifying the Entrepreneurial Orientation

Construct and Linking it to Preformance, The Academy of Management Review,

Vol. 21, no. 1, str. 135-172.

48. Miller, D. (1983), The correlaters of entrepreneurship in three types of firms.

Management Science, Vol. 29, No. 7, str. 770-791.

49. Morić Milanović, B. i Laktašić, M. (2013) Uloga resursa i poduzetničke

orijentacije kao preduvjeta uspješnog razvoja poduzeća. Zbornik Ekonomskog

fakulteta u Zagrebu, vol.1., str. 17-30.

50. Ozbekhan, H. (1968) Towards a general theory of planning. In Perspectives of

planning, U: E. Jantsch, str. 47-158

51. Pisapia, J. et al. (2009) A Comparison of the Use of Strategic Thinking Skills of

Aspiring School Leaders in Hong Kong, Malaysia, Shanghai, and the United

States: An Exploratory Study, International Education Studies, vol. 2, no. 2, str.

46-58.

52. Pološki, N. (2003.) “Ženski stil” vođenja - empirijsko istraživanje primarnih

nositelja u hrvatskim poduzećima ekonomski pregled, Vol.54, no 1-2, str. 38-54

53. Robinson, P.B., Stimpson, D.V Huefner, J.C. i Hunt, H.K. (1991) An attitude

approach to the prediction of entrepreneurship. Entrepreneurship Theory Pract.

Vol. 15, str. 13-30.

54. Rybakovas, E. (2009.) Competitiveness of Lithuanian manufacturing industry.

Economics and management, Vol. 14, No. 1, str. 912-918.

68

55. Schillo, S. 2011. Entrepreneurial Orientation and Company Performance: Can

the Academic Literature Guide Managers? Technology Innovation Management

Review. Str. 20-25.

56. Schultz R, Heckhausen J, O'Brian AT. (1994) Control and the disablement

process in the elderly. J Soc Beh and Pers, Vol. 9, str. 139-152.

57. Siggel, E. (2006.) International Competitiveness and Comparative

Advantage: A Survey and a Proposal for Measurement. Journal of Industry,

Competitition and Trade, Vol. 6, No. 2, str. 137-159.

58. Snyder, N. i Glueck W.F. (1980) How mangers plan – The analysis of managers

activities. Long Range Planning Vol. 13, str. 70-76.

59. Teodorović, I. (2000) Industrijska politika u nemirnim uvjetima.

Ekonomski pregled, Vol. 51, No. 1-2, str. 37-54.

60. Teodorović, I. i Buturac, G. (2006) Perspektive industrijske proizvodnje u

Hrvatskoj i intraindustrijska razmjena EKONOMSKI PREGLED, Vol. 57, no.

11, str. 705-729

61. Tkalec, Z. (2011) Učenje za poduzetništvo. Visoka škola za ekonomiju,

poduzetništvo i upravljanje „Nikola Šubić Zrinski“, Zagreb, Vol. 1, no. 1.

62. Tkalec, M. I Vizek, M. (2010.) Utjecaj makroekonomskih politika na

prerađivačku industriju u Hrvatskoj, Privredna kretanja i ekonomska politika,

Vol.19, No.121

63. Wildavsky, A. (1973) If planning is everything, maybe it's nothing. Elsevier

Scientific Publishing company, Vol. 4, no. 2, str. 127-153.

64. Živoder, V., Kolega, M (2014.) Razlike između studenata i studentica u

identifikaciji s osobinama uspješnih poduzetnika/ca, Ekon. Misao praksa dbk. no.

2. Str. 589-610.

OSTALI IZVORI

65. Grupa autora, Harvard Business Review (siječanj-veljača1994): The fall and rise

of strategic planning by Henry Minzberg

66. Minstarstvo gospodarstva (siječanj, 2014): Industrijska strategija Republike

Hrvatske 2014. – 2020.

69

INTERNET IZVORI

67. Poslovni plus, 2015: Kriza nije gotova: snažan pad industrijske proizvodnje u siječnju! Pogledano: 1.6.2015. http://www.poslovnipuls.com/2015/03/06/kriza-nije-gotova-snazan-pad-

industrijske-proizvodnje-u-sijecnju/

68. Pugar, J., Grabić, A. i Elezović, M., 2015: Indeks proizvođačkih cijena industrije u veljači 2015. Pogledano: 1.6.2015. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/02-01-01_02_2015.htm

69. Chad Brooks, Business News Daily Senior Writer, 2011: Are You a Strategic

Thinker? Most Managers Aren't: 6.7.2015.

http://www.businessnewsdaily.com/1051-strategic-thinking-managers.html

70

TABLICE

TABLICA 1. MJERENJE KOMPONENTA PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE .................................................. 18

TABLICA 2. BRUTO DODANA VRIJEDNOST PROIZVODNJE STROJEVA I UREĐAJA I BRUTO DOMAĆI

PROIZVOD OD 1995. DO 2012., TEKUĆE CIJENE (ESA 2010) .................................................................. 23

TABLICA 3. APSOLUTNE VRIJEDNOSTI UKUPNIH PRIHODA I UKUPNIH RASHODA DJELATNOSTI

PROIZVODNJE STROJEVA I UREĐAJA 2010. – 2012. .............................................................................. 24

TABLICA 4. ANALIZA DOBITI I GUBITKA NAKON OPOREZIVANJA PO DJELATNOSTIMA PRERAĐIVAČKE

INDUSTRIJE 2010. – 2012. .................................................................................................................... 25

TABLICA 5. USPOREDBA ODABRANIH POKAZATELJA POSLOVANJA INDUSTRIJE STROJEVA I UREĐAJA I

NJEZINIH PODDJELATNOSTI 2012. GODINE .......................................................................................... 27

TABLICA 6. ODSTUPANJA U INOVATIVNOM PONAŠANJU .................................................................... 35

TABLICA 7. ODSTUPANJA UTJECAJA INOVACIJE ................................................................................... 36

TABLICA 8. ODSTUPANJA SPOZNAJE INOVACIJE................................................................................... 37

TABLICA 9. ODNOS UTJECAJA OSOBNE KONTROLE .............................................................................. 39

TABLICA 10. ODSTUPANJE PONAŠANJA OSOBNE KONTROLE ............................................................... 40

TABLICA 11. ODSTUPANJE UTJECAJA POSTIGNUĆA .............................................................................. 41

TABLICA 12. ODSTUPANJE PONAŠANJE POSTIGNUĆE .......................................................................... 42

TABLICA 13. ODSTUPANJE SPOZNAJE POSTIGNUĆA ............................................................................. 43

TABLICA 14. ODSTUPANJE SAMOPOŠTOVANJE PONAŠANJE ................................................................ 44

TABLICA 15. ODSTUPANJE UTJECAJA SAMOPOŠTOVANJA ................................................................... 45

TABLICA 16. ODSTUPANJE SUSTAVNOG PROMIŠLJANJA ...................................................................... 47

TABLICA 17. ODSTUPANJE REFLEKSIJE.................................................................................................. 48

TABLICA 18. ODSTUPANJE KONTINUIRANOG REDEFINIRANJA POSLOVNE REALNOSTI......................... 50

TABLICA 19. STATISTIČKA POUZDANOST PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE I STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA

............................................................................................................................................................ 55

TABLICA 22. ODNOS STVARANJA POSLOVNE PRILIKE PREMA SPOLOVIMA PRESTAVLJEN U

POSTOTCIMA. ...................................................................................................................................... 56

TABLICA 23. ODNOS SPOLOVA PREMA SPRIJATELJAVANJU S KORISNIM SURADNICIMA ..................... 57

TABLICA 24. STATISTIČKA POUZDANOST REFLEKSIJE............................................................................ 57

TABLICA 25. GODINE ISKUSTVA U KORELACIJI SA NAČINOM RIJEŠAVANJA PROBLEMA ....................... 58

71

GRAFIKONI

GRAFIKON 1. INOVATIVNO PONAŠANJE (INNOVATION-BEHAVIOR) .................................................... 34

GRAFIKON 2. UTJECAJ INOVACIJE (INNOVATION-AFFECT) ................................................................... 35

GRAFIKON 3. SPOZNAJA INOVACIJE (INNOVATION-COGNITION) ......................................................... 36

GRAFIKON 4. UTJECAJ OSOBNE KONTROLE (PERSONAL CONTROL-AFFECT) ......................................... 38

GRAFIKON 5. PONAŠANJE OSOBNE KONTROLE (PERSONAL CONTROL-BEHAVIOR) .............................. 39

GRAFIKON 6. UTJECAJ POSTIGNUĆA (ACHIEVEMENT-AFFECT) ............................................................. 40

GRAFIKON 7. PONAŠANJE POSTIGNUĆE (ACHIEVEMENT-BEHAVIOR) .................................................. 41

GRAFIKON 8. SPOZNAJA POSTIGNUĆA (ACHIEVEMENT-COGNITION) ................................................... 42

GRAFIKON 9. SAMOPOŠTOVANJE PONAŠANJE (SELF-ESTEEM-BEHAVIOR)........................................... 43

GRAFIKON 10. UTJECAJ SAMOPOŠTOVANJA (SELF-ESTEEM AFFECT) .................................................... 44

GRAFIKON 13. KONTINUIRANO REDEFINIRANJE POSLOVNE REALNOSTI .............................................. 49

GRAFIKON 14. SPOL ISPITANIKA .......................................................................................................... 51

GRAFIKON 15. DOB ISPITANIKA ........................................................................................................... 51

GRAFIKON 16. NAJVIŠA DOSTIGNUTA RAZINA OBRAZOVANJA ............................................................ 52

GRAFIKON 17. OBRAZOVANJE U INOZEMSTVU, ŽIVOT U INOZEMSTVU I PRIJAŠNJE PODUZETNIČKO

ISKUSTVO ISPITANIKA .......................................................................................................................... 53

GRAFIKON 18. BROJ GODINA MENADŽERSKOG/PODUZETNIČKOG ISKUSTVA ISPITANIKA ................... 53

GRAFIKON 19. BROJ ZAPOSLENIH U PODUZEĆU ISPITANIKA ................................................................ 54

GRAFIKON 20. PROCJENA USPIJEŠNOSTI PODUZEĆA ISPITANIKA ......................................................... 54

SLIKE

SLIKA 1. STRATEŠKI MENADŽMENT – STRATEŠKO PLANIRANJE I PROMIŠLJANJE ................................. 11

SLIKA 2. 5 DIMENZIJA PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE ........................................................................... 16

SLIKA 3. INDEKSI PROIZVOĐAČKIH CIJENA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU OD VELJAČE 2010. DO VELJAČE

2015. .................................................................................................................................................... 21

72

Anketni upitnik

PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA I STRATEŠKO PROMIŠLJANJE

Vaši odgovori su dragocjeni! Budite iskreni i označite ponuđenu opciju koja odgovara vašoj

realnoj, a ne željenoj reakciji. Ne postoji točan ili pogrešan odgovor. Svi odgovori su

anonimni i koriste se samo u agregiranoj formi. Za ispunjavanje upitnika Vam treba približno

10 minuta! Unaprijed se zahvaljujemo na suradnji.

I. PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA

Ocijenite (1 – u potpunosti se ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 – niti se slažem niti se ne slažem,

4 – slažem se, 5 – u potpunosti se slažem) koliko često upotrebljavate vještinu kad se pojavi

složeni problem, dvojba ili odluka:

1. Često prilazim poslovnim zadatcima na jedinstvene načine. 2. Uživam ubrzavati promjene u poslu. 3. Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko važniji

od prihvaćenih poslovnih procedura. 4. Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama. 5. Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove načine. 6. Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova. 7. Vjerujem kako se za uspjeh moramo biti u skladu s prihvaćenim poslovnim

praksama.

8. Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost.

9. Osjećam se jako dobro, jer u konačnici, ja odgovoran za moj vlastiti poslovni uspjeh.

10. Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslovne prilike. 11. Postajem uzbuđen stvaranjem svojih poslovnih prilika. 12. Osjećam postignuće tražeći poslovne prilike.

13. Vjerujem da je bitnije razmišljati o budućim mogućnostima nego o prošlim postignućima.

14. Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima. 15. Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor. 16. Nikada ne odlažem bitne stvari za prikladnije vrijeme.

17. Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude. 18. Osjećam se nelagodno kada nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o

meni.

19. Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi reći kako riješiti sve moje poslovne probleme.

73

20. Uvijek se nastojim sprijateljiti sa ljudima koji bi mogli biti korisni u mom

poslu.

21. Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi.

II. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE

2. Sjetite se složenog problema, dvojbe ili odluke s kojom ste se bili susreli. (Može biti

poslovno ili privatno povezano, ili oboje.) Sada, pažljivo pročitajte svaku navedenu vještinu

promišljanja. Zatim ocijenite (1 – gotovo nikada, 2 – rijetko, 3 – ponekad, 4 – često, 5 –

gotovo uvijek) koliko često upotrebljavate vještinu kad se pojavi složeni problem, dvojba ili

odluka:

1. Suzdržavam se donositi odluke dok ne prikupim sve informacije.

2. Razmatram ishode mojih prijašnjih odluka.

3. Pokušavam naći poveznicu u dostupnim informacijama.

4. Najprije odlučim o načinu sagledavanja problema. Nakon toga tražim rješenje

problema.

5. U mislima rekonstruiram događaje.

6. Najprije definiram problem, a nakon toga ga raščlanim na segmente.

7. Odabirem prvo rješenje koje mi padne na pamet.

8. Nakon rješavanja problema, razmišljam o tome kako sam pristupio rješavanju

problema.

9. Tražim osnovne dugoročne korektivne mjere.

10. Sagledavam cjelokupnu sliku prije razmatranja detalja.

11. Obično pronalazim više od jednog objašnjenja načina funkcioniranja stvari.

12. Proučavam uzrok problema prije poduzimanja aktivnosti.

13. Slušam suprotna stajališta suradnika.

14. Rekonstruiram događaj.

15. Osmišljavam plan rješavanja problema prije nego uzmem u obzir druga stajališta.

16. Pitam se, kako povezati točke u ovoj situaciji.

17. Slušam ideje koje nisu prethodno uzete u obzir.

18. Pokušavam razumjeti kako i zašto nešto funkcionira nakon što je razriješeno.

19. Tražim temeljne promjene u organizacijskoj strukturi koje mogu dovesti do značajnih

poboljšanja rada.

74

20. Povezujem sadašnji problem i osobno iskustvo.

21. Pokušavam razumijeti kako su ljudi međusobno povezani u određenoj situaciji.

22. Pokušavam shvatiti kako su povezane činjenice u određenoj situaciji.

23. Inzistiram na mojem prvom dojmu, iako su prepoznate druge alternative.

24. Fokusiram se na ono što se predvidjelo i propustilo.

25. Razmišljam o razlozima postignutog uspjeha/neuspjeha

III. OPĆI PODACI

3. Spol

a) Ž

b) M

4. Dob

a) manje od 30

b) 30-40

c) 40-50

d) 50-60

e) više od 60

5. Najviše dostignuta razina obrazovanja:

a) srednja škola

b) fakultet (viša i visoka škola) c) magisterij (znanstveni magisterij)

d) doktorat

7. Jeste li stekli određenu razinu obrazovanja u inozemstvu?

a) da

b) ne

8. Imate li poduzetničkog iskustva prije pokretanja sadašnjeg posla/zaposlenja u poduzeću u kojem radite?

a) da

b) ne

9. Broj godina menadžerskog/poduzetničkog iskustva?

a) manje od 1 godine

b) 1-5

c) 6-19

d) 20-29

e) više od 30

10. Jeste li živjeli u inozemstvu?

a) da

b) ne

75

11. Broj zaposlenih u Vašem poduzeću:

a) nema zaposlenih

b) manje od 10

c) 11-50

d) 51-250

e) 251 i više

12. Procjena uspješnosti Vašeg poduzeća:

a) ispod prosjeka industrijske grane

b) u prosjeku industrijske grane

c) iznad prosjeka industrijske grane

Želio bi povratne informacije o istraživanju (e-mail):_____________________________

76

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom USPOREDBA STRATEŠKOG

PROMIŠLJANJA I PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE U INDUSTRIJI PROIZVODNJE

STROJEVA I UREĐAJA izradila samostalno pod vodstvom doc.dr.sc. Lare Jelenc. U radu

sam primjenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog

jezika.

Također, izjavjujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Jasmina Dizdarević