»lanak 24Stan je nepovrediv.Zakonom se moûe propisati da sluûbena osoba na osnovi naloga suda moûe u„i ustan ili druge prostorije protiv volje njihovog drûatelja i izvröiti premetaËinu. PremetaËinase vröi u nazoËnosti dva svjedoka.Sluûbena osoba moûe, pod uvjetima utvrðenim zakonom, u„i u tuði stan ili drugeprostorije i bez odluke suda izvröiti premetaËinu ako je to nuûno radi hvatanja poËiniteljakaznenog djela ili radi spaöavanja ljudi i imovine.

http://skupstinabd.ba/ustavi/rs/ustav_hrvatski.pdf

U S T A VREPUBLIKE SRPSKEPreambula(zamijenjena je Amandmanom LXVI)"Poötuju„i volju svojih konstitutivnih naroda i graðana da formiraju ioËuvaju Republiku Srpsku i da ustavno ureðenje Republike utemelje na poötovanjuljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti,demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralistiËkomdruötvu, garantiranju i zaötiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskihgrupa sukladno meðunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uvaûavanjupravila trûiöne ekonomije;u ûelji da osigura mir, toleranciju i op„e blagostanje;u namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa meðu narodima idrûavama;izraûavaju„i opredijeljenost Republike Srpske za potpuno poötovanje idosljedno primjenjivanje Op„eg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu iHercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihva„a, potvrðuje i garantiraustavnopravni poloûaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavuBosne i Hercegovine;Narodna skupötina Republike Srpske donosi"USTAVREPUBLIKE SRPSKE*I. TEMELJNE ODREDBE»lanak 1»lanak 1, koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, zamjenjuje seAmandmanom LXVII, koji glasi:"Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet.Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne,izvröne i sudske funkcije.Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni iHercegovini.Srbi, Boönjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, ostali i graðani,ravnopravno i bez diskriminacije sudjeluju u vröenju vlasti u Republici Srpskoj."»lanak 2Stavak 1 Ëlanka 2 zamijenjen je Amandmanom XLV, koji glasi:"Teritorij Republike je jedinstven, nedjeljiv i neotuðiv."Stavak 2 Ëlanka 2 zamijenjen je Amandmanom LV, koji glasi:

"Sporazum o promjeni meðuentitetske linije razgraniËenja izmeðuRepublike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine moûe se iznijeti na potvrduputem referenduma u Republici."U stavku 2 Ëlanka 2 u toËki 1 Amandmana LV rijeË "granica" zamijenjena jerijeËima "meðuentitetska linija razgraniËenja" (Amandman LXVIII).--------------------------------* Na temelju zakljuËka Narodne skupötine Republike Srpske, od 14. rujna 1992. godine i Ëlanka 61 stavak1 alineja 9 Poslovnika Narodne skupötine Republike Srpske ("Sluûbeni glasnik Republike Srpske", broj3/92), Zakonodavno-pravno povjerenstvo Narodne skupötine, na sjednici odrûanoj 17. prosinca 1992.godine, utvrdilo je preËiö„eni tekst Ustava Republike Srpske ("Sluûbeni glasnik Republike Srpske" br. 3/92,6/92, 8/92, 15/92 i 19/92). U ovom izdanju u preËiö„eni tekst integrirani su Amandmani XXVI-XLIII,Amandmani XLIV-LI, Amandman LII, Amandman LIII, Amandmani LIV-LXV, Amandmani LXVIXCVIII, Amandmani XCIX-CIII, Amandmani CIV-CV i Amandmani CVI-CXIII.»lanak 3»lanak 3 zamijenjen je toËkom 1 Amandmana LVI, koja glasi:"Republici pripadaju sve drûavne duûnosti i ovlasti osim onih koje suUstavom Bosne i Hercegovine izriËito prenesene na njene institucije."»lanak 4»lanak 4 zamijenjen je toËkom 2 Amandmana LVI, koja glasi:"Republika moûe, primjereno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavljaspecijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenimrepublikama Ëlanicama."»lanak 5Ustavno ureðenje Republike temelji se na:á - garantiranju i zaötiti ljudskih sloboda i prava sukladno meðunarodnimstandardima;á- osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti i zaötiti vitalnih interesakonstitutivnih naroda;á- socijalnoj pravdi;á- vladavini prava;á- trûiönom gospodarstvu;á- viöestranaËkom sustavu;á- parlamentarnoj demokraciji i podjeli vlasti;á- slobodnim izborima;á- lokalnoj samoupravi;á- zaötiti prava etniËkih grupa i drugih manjina.U alineji 2 stavka 1 Ëlanka 5 iza rijeËi "osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti"dodane su rijeËi " i zaötiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda" (Amandman LXIX).»lanak 6Stavak 1 Ëlanka 6 zamijenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi:"Graðani Republike imaju drûavljanstvo Republike Srpske."Stavak 2 Ëlanka 6 zamijenjen je Amandmanom LXX, koji glasi:"Graðanin Republike Srpske ne moûe biti liöen drûavljanstva."»lanak 7

Stavak 1 Ëlanka 7 zamijenjen je Amandmanom LXXI, koji glasi:"Sluûbeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskoga naroda, jezikboönjaËkoga naroda i jezik hrvatskoga naroda. Sluûbena pisma su „irilica ilatinica."Na podruËjima gdje ûive druge jeziËne grupe u sluûbenoj uporabi su i njihovijezici i pisma, na naËin odreðen zakonom.»lanak 8Republika ima zastavu, grb i himnu.Izgled zastave i grba i tekst himne ureðuju se ustavnim zakonom.»lanak 9Glavni grad Republike je Sarajevo.II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE»lanak 10Graðani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i duûnostima, jednaki supred zakonom i uûivaju istu pravnu zaötitu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnupripadnost, vjeroispovijest, socijalno podrijetlo, roðenje, naobrazbu, imovno stanje,politiËko i drugo uvjerenje, druötveni poloûaj ili drugo osobno svojstvo.»lanak 11éivot Ëovjeka je neprijeporan.Smrtna kazna moûe se iznimno propisati i izre„i samo za najteûe oblike teökihkaznenih djela.»lanak 12Sloboda i osobna sigurnost Ëovjeka su nepovredive.Nikome se ne moûe oduzeti ili ograniËiti sloboda, osim u sluËajevima i popostupku koji su utvrðeni zakonom.»lanak 13Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, Ëovjekova privatnost, osobni iobiteljski ûivot su nepovredivi.»lanak 14Nitko ne smije biti podvrgnut muËenju, okrutnom, nehumanom ili poniûavaju„empostupanju ili kaûnjavanju.Zabranjeno je i kaûnjivo svako iznuðivanje priznanja i izjava.Zabranjeno je na bilo kojoj osobi, bez njenog pristanka, vröiti medicinske i drugeznanstvene pokuse.»lanak 15Nezakonito liöavanje slobode je kaûnjivo.Liöenje slobode moûe trajati samo dok postoje zakonski uvjeti za to.Osoba za koju postoji osnovana sumnja da je izvröila kazneno djelo moûe bitipritvorena i zadrûana u pritvoru samo kad je to nuûno radi voðenja kaznenog postupka iliradi sigurnosti ljudi.Pritvor se odreðuje odlukom suda, a samo iznimno, pod uvjetima odreðenimzakonom, odlukom drugog zakonom ovlaötenog organa - najdulje do tri dana.Osobi koja je pritvorena mora se uruËiti pismeno obrazloûeno rjeöenje u trenutkupritvaranja. Protiv ovog rjeöenja pritvorena osoba ima pravo ûalbe.»lanak 16Svatko ima pravo na jednaku zaötitu svojih prava u postupku pred sudom i drugimdrûavnim organom i organizacijom.Svakome je zajamËeno pravo na ûalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odlukekojom se rjeöava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.

»lanak 17Svatko ima pravo na naknadu ötete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radomnanose sluûbena osoba ili drûavni organ, odnosno organizacija koja vröi javne ovlasti.Osoba koja je neopravdano osuðena ili nezakonito i bez osnove liöena slobode,ima pravo na rehabilitaciju, naknadu ötete, javnu ispriku i druga zakonom utvrðena prava.»lanak 18Osobi optuûenoj za kazneno djelo jamËi se pravedno suðenje.Optuûena osoba mora biti u najkra„em zakonskom roku obavijeötena o razlozimaoptuûbe.Optuûenoj osobi ne moûe se suditi u njenoj nenazoËnosti.Optuûenom koji nije dostupan sudu moûe se suditi u nenazoËnosti samo uzakonom odreðenim sluËajevima.»lanak 19ZajamËeno je pravo na obranu.JamËi se pravo na slobodan izbor branitelja i nesmetano saobra„anje s njim.Branitelj ne moûe biti pozvan na odgovornost za radnje poduzete u postupkuobrane.»lanak 20Nitko ne moûe biti kaûnjen za djelo koje, prije nego öto je poËinjeno, nije bilozakonom predviðeno kao kaûnjivo djelo, niti mu se moûe izre„i kazna koja za to djelonije zakonom bila predviðena.Nitko ne moûe biti smatran krivim za kazneno djelo dok to ne bude utvrðenopravomo„nom sudskom odlukom.»lanak 21Graðani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriju Republike,slobodno napuötati taj teritorij i na njega se slobodno vra„ati.Zakonom se mogu uvesti ograniËenja kretanja samo ako je to nuûno radi voðenjakaznenog postupka ili radi zaötite sigurnosti i zdravlja ljudi.Nikakva ograniËenja iz politiËkih razloga ne mogu biti ustanovljena.»lanak 22U Ëlanku 22 brisane su rijeËi: "i Jugoslavije" (Amandman LVII toËka 4).Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika saobra„anja su nepovredivi.Zakonom se moûe propisati da se samo na osnovi odluke suda moûe odstupiti odnaËela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika op„enja, ako je tonuûno radi provoðenja kaznenog postupka ili radi sigurnosti Republike.»lanak 23ZajamËena je zaötita tajnosti podataka o osobnosti. Prikupljanje, obrada i svrhauporabe osobnih podataka, ureðuju se zakonom.Zabranjena je uporaba podataka o osobnosti koja je suprotna utvrðenoj svrsinjihovog prikupljanja.Graðani imaju pravo traûiti i dobivati sve podatke o sebi, sadrûane u aktimadrûavnih organa i u drugim sluûbenim evidencijama.»lanak 24Stan je nepovrediv.Zakonom se moûe propisati da sluûbena osoba na osnovi naloga suda moûe u„i ustan ili druge prostorije protiv volje njihovog drûatelja i izvröiti premetaËinu. PremetaËinase vröi u nazoËnosti dva svjedoka.Sluûbena osoba moûe, pod uvjetima utvrðenim zakonom, u„i u tuði stan ili druge

prostorije i bez odluke suda izvröiti premetaËinu ako je to nuûno radi hvatanja poËiniteljakaznenog djela ili radi spaöavanja ljudi i imovine.»lanak 25ZajamËena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnogizraûavanja miöljenja.»lanak 26ZajamËena je sloboda tiska i drugih sredstava javnog priop„avanja.U stavku 2 Ëlanka 26 rijeË "neovisnih" zamijenjena je rijeËju "novinskih"(Amandman XLIII toËka 1).Slobodno je osnivanje novinskih i izdavaËkih poduze„a, izdavanje novina i javnopriop„avanje drugim sredstvima sukladno zakonu.Cenzura tiska i drugih vidova javnog priop„avanja je zabranjena.Sredstva javnog priop„avanja duûna su da pravodobno, istinito i objektivnoobavjeö„uju javnost.JamËi se pravo na ispravak neistinitog obavjeö„ivanja kojim se povreðuje neËijepravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na naknadu ötete nastale po toj osnovi.»lanak 27Znanstveno, kulturno i umjetniËko stvaranje je slobodno.ZajamËena je zaötita moralnih i imovinskih prava po osnovi znanstvenog,kulturnog, umjetniËkog i drugog intelektualnog stvaralaötva.»lanak 28JamËi se sloboda vjeroispovijesti.Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne u vröenju vjerskih poslova ivjerskih obreda, mogu osnivati vjerske ökole i izvoditi vjersku nastavu u svim ökolamasvih stupnjeva naobrazbe, baviti se gospodarskim i drugim djelatnostima, primati darove,stvarati zaklade i njima upravljati, sukladno zakonu.Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavnevjere.Stavak 4 Ëlanka 28 brisan je Amandmanom LXXII.»lanak 29Graðanin koji je navröio 18 godina ûivota ima pravo birati i biti biran.BiraËko pravo je op„e i jednako, izbori su izravni, a glasovanje tajno.»lanak 29 dopunjen je toËkom 5 Amandmana LVII, koja glasi:"BiraËko pravo na osnovi Ëlanka 29 stjeËe se nakon prethodnog prebivaliötau odreðenom mjestu u trajanju koje se utvrðuje zakonom."»lanak 30Graðani imaju pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed.Sloboda okupljanja moûe se zakonom ograniËiti samo radi zaötite sigurnosti ljudii imovine.»lanak 31ZajamËena je sloboda politiËkog organiziranja i djelovanja sukladno zakonu.Zabranjeno je politiËko organiziranje i djelovanje usmjereno na ugroûavanjedemokracije, naruöavanje integriteta Republike, kröenje Ustavom zajamËenih sloboda iprava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mrûnje i nesnoöljivosti.»lanak 32

Graðani imaju pravo javno iznositi miöljenje o radu drûavnih i drugih organa iorganizacija, podnositi im predstavke, peticije i prijedloge i na njih dobivati odgovor.Nitko ne moûe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge ötetne posljedicezbog javno izraûenog miöljenja o radu drûavnih organa ili stavova iznesenih u predstavci,peticiji i prijedlogu, osim ako je time poËinio kazneno djelo.»lanak 33Graðani imaju pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova i da pod jednakimuvjetima budu primljeni u javnu sluûbu.»lanak 34Graðaninu se garantira sloboda izraûavanja nacionalne pripadnosti i kulture ipravo uporabe svog jezika i pisma.Nitko nije duûan da se oËituje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.Stavak 3 Ëlanka 34 brisan je na osnovi toËke 6 Amandmana LVII.»lanak 35»ovjek ima pravo na zdravu ûivotnu sredinu. Svatko je, sukladno zakonu, duûanda u okviru svojih mogu„nosti ötiti i unapreðuje ûivotnu sredinu.»lanak 36Obitelj, majka i dijete imaju posebnu zaötitu.Brak i odnosi u braku i obitelji ureðuju se zakonom.Pravo je Ëovjeka da slobodno odluËuje o raðanju djece.Roditelji imaju pravo i duûnost brinuti se o podizanju i odgoju djece.Djeca su duûna brinuti se o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo„.Djeca roðena izvan braka imaju jednaka prava i duûnosti kao i djeca roðena ubraku.Malodobnici o kojima se roditelji ne brinu, kao i osobe koje nisu u mogu„nosti dase same brinu o sebi i zaötiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zaötitu.»lanak 37Svatko ima pravo na zaötitu zdravlja.ZajamËeno je pravo na zdravstvenu zaötitu, sukladno zakonu.Djeca, trudnice i stare osobe imaju pravo na zdravstvenu zaötitu iz javnih prihoda,a druge osobe pod uvjetom utvrðenim zakonom.»lanak 38Svatko ima pravo na ökolovanje pod jednakim uvjetima.Osnovno ökolovanje je obvezno i besplatno.Svakome je pod jednakim uvjetima dostupna srednjoökolska i visokoökolskanaobrazba.U stavku 4 Ëlanka 38 rijeËi: "i uËiliöta" brisane su (Amandman XLIII toËka 2).Graðani mogu osnivati privatne ökole, sukladno zakonu.»lanak 39Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.Prisilni rad je zabranjen.Svatko je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uvjetima sumu dostupni djelatno mjesto i poloûaj.Zaposlenima moûe prestati djelatni odnos suprotno njihovoj volji na naËin i poduvjetima koji su utvrðeni zakonom i kolektivnim ugovorom.Svatko po osnovi rada ima pravo na zaradu, sukladno zakonu i kolektivnomugovoru.»lanak 40Zaposleni imaju pravo na ograniËeno djelatno vrijeme, dnevni i tjedni odmor, te

pla„eni godiönji odmor i dopuste, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru.Zaposleni imaju pravo na zaötitu na radu, sukladno zakonu.Mladeû, ûene i invalidi imaju posebnu zaötitu.»lanak 41ZajamËena je sloboda sindikalnog organiziranja i djelovanja.»lanak 42Zaposleni imaju pravo na ötrajk, pod uvjetima utvrðenim zakonom.»lanak 43Pravo zaposlenih i Ëlanova njihovih obitelj na socijalnu sigurnost i socijalnoosiguranje ureðuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.JamËi se, pod uvjetima utvrðenim zakonom, pravo na materijalno osiguranje zavrijeme privremene nezaposlenosti.Graðanima koji su djelomiËno sposobni za rad osiguravju se osposobljavanje zaodgovaraju„i posao i uvjeti za njihovo zapoöljavanje, sukladno zakonu.Republika osigurava pomo„ i socijalnu sigurnost graðanima koji su nesposobni zarad i nemaju sredstava za izdrûavanje.»lanak 44Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrðene ustavom i druga prava utvrðenazakonom i meðunarodnim ugovorima.Stavak 2 Ëlanka 44 brisan je Amandmanom LXXIII.»lanak 45Svatko je duûan pridrûavati se Ustava i zakona.Svatko je duûan savjesno i odgovorno vröiti povjerenu mu javnu duûnost.»lanak 46Svatko je duûan drugome pruûiti pomo„ u nevolji i sudjelovati u otklanjanju op„eopasnosti.»lanak 47»lanak 47 brisan je na osnovi toËke 7 Amandmana LVII.»lanak 48Prava i slobode zajamËeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograniËiti.Stavak 2 Ëlanka 48 brisan je na osnovi toËke 8 Amandmana LVII.Osigurava se sudska zaötita sloboda i prava zajamËenih ovim ustavom.Tko se ogrijeöio o ljudska prava i osnovne slobode zajamËene ovim ustavom,osobno je odgovoran za to i ne moûe se pravdati niËijim nareðenjem.»lanak 49Slobode i prava se ostvaruju, a duûnosti ispunjavaju izravno na osnovi Ustava,osim kada je Ustavom predviðeno da se uvjeti za ostvarivanje pojedinih od njih utvrðujuzakonom.Zakonom se moûe propisati naËin ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samokada je to nuûno za njihovo ostvarivanje.Stavak 3 Ëlanka 49 brisan je Amandmanom XXXV toËka 3.Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je toË. od 1 do 3Amandmana LVII, koje glase:"U sluËaju razliËitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeðu UstavaRepublike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe kojesu za pojedinca povoljnije.Odredbe Ëlanaka 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o pravima i slobodamagraðana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama iodnose se na sve, a ne samo na graðane.

Odredbe Ëlanaka 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o pravima i slobodamaostvarit „e se sukladno odgovaraju„im odredbama Ëlanaka od 8 do 11 Europskekonvencije o zaötiti ljudskih prava i osnovnih sloboda."III. EKONOMSKO I SOCIJALNO URE–ENJE»lanak 50Ekonomsko i socijalno ureðenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblikavlasniötva i slobodnom zaraðivanju, samostalnosti poduze„a i drugih oblika zaraðivanja ustjecanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kaojedinstvenom gospodarskom prostoru.»lanak 51Republika mjerama ekonomske i socijalne politike potiËe ekonomski razvoj ipove„anje socijalnog blagostanja graðana.»lanak 52Slobodno poduzetniötvo moûe se zakonom ograniËiti radi zaötite interesaRepublike, Ëovjekovog okoliöa, zdravlja i sigurnosti ljudi.Zabranjeni su monopoli.»lanak 53Republika osigurava zaötitu potroöaËa.»lanak 54Svi oblici vlasniötva imaju jednaku pravnu zaötitu.»lanak 55JamËi se pravo nasljeðivanja, sukladno zakonu.»lanak 56Zakonom se moûe ograniËiti ili oduzeti pravo vlasniötva, uz pravednu naknadu.»lanak 56 dopunjen je toËkom 1 Amandmana XXXI, koja glasi:"Za vrijeme ratnog stanja, izravne ratne opasnosti ili izvanrednog stanjazakonom se moûe ograniËiti raspolaganje ili utvrditi poseban naËin uporabe dijelasredstava pravnih i fiziËkih osoba."»lanak 57»lanak 57 zamijenjen je Amandmanom XLVIII, koji glasi:"Strane osobe mogu stjecati pravo vlasniötva i prava na osnovi ulaganjakapitala, sukladno zakonu.VlasniËka i druga prava stranog ulagaËa steËena na osnovi uloûenog kapitala,ne mogu se ograniËiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.JamËi se pravo stranoj osobi da obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost iprava po osnovi poslovanja, pod uvjetima koji se ne mogu mijenjati na njegovuötetu.Stranom ulagaËu jamËi se slobodno iznoöenje dobiti i uloûenog kapitala izRepublike.Zakonom se moûe, iznimno, kada to zahtijeva op„i druötveni interes, utvrditiu kojim djelatnostima, odnosno podruËjima, strana osoba ne moûe osnovati vlastitopoduze„e."»lanak 58VlasniËka prava i obveze nad sredstvima u druötvenom vlasniötvu i uvjeti podkojima se ta sredstva prenose u druge oblike vlasniötva ureðuju se zakonom.Stavak 2 Ëlanka 58 zamijenjen je toËkom 2 Amandmana XXXI, koja glasi:"Sredstva u druötvenom i drûavnom vlasniötvu mogu se otuðivati, popravilu, samo po trûiönim kriterijima."»lanak 59Stavci 1, 2 i 3 Ëlanka 59 brisani su Amandmanom LXXIV.

Uporaba i iskoriötavanje stvari od posebnog kulturnog, znanstvenog, umjetniËkogili povijesnog znaËaja ili od znaËaja za zaötitu prirode i Ëovjekovog okoliöa mogu se naosnovi zakona ograniËiti, uz punu naknadu vlasniku.Zakonom se ureðuje zaötita, uporaba, unapreðivanje i upravljanje dobrima odop„eg interesa, kao i pla„anje naknade za uporabu dobara od op„eg interesa i gradskoggraðevinskog zemljiöta.»lanak 60FiziËke i pravne osobe ostvaruju vlasniËka prava na nekretninama prema njihovojnaravi i namjeni, sukladno zakonu.JamËi se vlasniötvo na poljogospodarsko zemljiöte, a na öume i öumsko zemljiöteu zakonom utvrðenim granicama.»lanak 61Republika jamËi minimum socijalne sigurnosti graðana i osigurava funkcioniranjejavnih sluûbi, sukladno zakonu.Financiranje javnih sluûbi vröi se preko fondova i proraËuna, sukladno zakonu.»lanak 62Republika i op„ina proraËunom utvrðuju javne prihode i javne rashode.Sredstva proraËuna su porezi, pristojbe i drugi zakonom utvrðeni prihodi.»lanak 63Obveza pla„anja poreza i drugih da„a je op„a i utvrðuje se prema ekonomskojmo„i obveznika.»lanak 64Republika ötiti i potiËe:- racionalnu uporabu prirodnih bogatstava u cilju zaötite i poboljöanja kvaliteteûivota i zaötite i obnove sredine u op„em interesu;-á oËuvanje i oboga„ivanje povijesnog, kulturnog i umjetniËkog blaga;-á znanstvenoistraûivaËki rad;-á ötednju u svim njenim oblicima, a posebno ötednju koja je usmjerena nagospodarske aktivnosti i otkup stanova;-á zadruge i zadrugarstvo;-á obrtniötvo;-á tjelesnu kulturu i öport.»lanak 65Zaposleni imaju pravo udjela u upravljanju poduze„em, sukladno zakonu.U upravljanju fondovima i dobrima u drûavnom vlasniötvu zakonom se osiguravautjecaj graðana.IV. PRAVA I DUéNOSTI REPUBLIKE»lanak 66Prava i duûnosti Republike vröe Ustavom odreðeni republiËki organi.Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak poloûajpoduze„a i drugih organizacija, ustavni poloûaj i prava jedinica lokalne samoupraveosnova su i mjera ovlasti i odgovornosti republiËkih organa.»lanak 67RepubliËki organi, u okviru Ustavom utvrðenih prava i duûnosti Republike,utvrðuju politiku, donose i izvröavaju zakone, druge propise i op„e akte, vröe zaötituustavnosti i zakonitosti.Organima i organizacijama u op„inama moûe se povjeriti izvröavanje zakona i

ostalih propisa i op„ih akata iz okvira prava i duûnosti Republike.Zakonom se ureðuje odgovornost za izvröavanje zakona, drugih propisa i op„ihakata.»lanak 68»lanak 68 zamijenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi:"Republika ureðuje i osigurava:1) integritet, ustavni poredak i teritorijlnu cjelovitost Republike;U podtoËki 1) Amandmana XXXII rijeËi: "suverenost, neovisnost" zamijenjene surijeËima: "integritet, ustavni poredak" (toËka 1 Amandmana LVIII).2) obranu i sigurnost;ToËka 3 Ëlanka 68 zamijenjena je Amandmanom CVI, koji glasi:"mjere iz svoje ovlasti za sluËaj ratnog stanja i izvanrednog stanja kojeproglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za sluËaj izvanrednog stanjakoje proglase institucije Republike Srpske.Odredbe toËke 3 ovog Ëlanka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjereiz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine";4) ustavnost i zakonitost;5) ostvarivanje i zaötitu ljudskih prava i sloboda;6) vlasniËke i obligacijske odnose i zaötitu svih oblika vlasniötva, pravnipoloûaj poduze„a i drugih organizacija, njihovih udruga i komora, ekonomskeodnose s inozemstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, trûiötei planiranje;U podtoËki 6) Amandmana XXXII iza rijeËi: "ekonomske odnose s inozemstvom"dodane su rijeËi: " koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine" (toËka 2Amandmana LVIII).7) bankarski i porezni sustav;U podtoËki 7) Amandmana XXXII rijeËi: "monetarni", "devizni" i "carinski" sebriöu (toËka 3 Amandmana LVIII).8) osnovne ciljeve i smjerove gospodarskog, znanstvenog, tehnoloökog,demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljogospodarstva i sela, uporabaprostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne priËuve;9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih osoba i prikupljanjestatistiËkih i drugih podataka od op„eg interesa;10) organizaciju, ovlasti i rad drûavnih organa;11) sustav javnih sluûbi;12) radne odnose, zaötitu na radu, zapoöljavanje, socijalno osiguranje i drugeoblike socijalne skrbi, zdravstvo, boraËku i invalidsku zaötitu, brigu o djeci imladeûi, naobrazbu, kulturu i zaötitu kulturnih dobara, tjelesnu kulturu;13) zaötitu ûivotne sredine;14) sustav javnog informiranja;15) meðunarodnu suradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne iHercegovine.U podtoËki 15) Amandmana XXXII dodane su rijeËi: "osim one koja je prenesenainstitucijama Bosne i Hercegovine" (toËka 4 Amandmana LVIII).ToËka 16 Ëlanka 68 brisana je Amandmanom LXXV.17) financiranje ostvarivanja prava i duûnosti Republike;18) druge odnose od interesa za Republiku, sukladno Ustavu".V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE»lanak 69Drûavna vlast u Republici organizira se na naËelu podjele vlasti.

Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupötina.Stavak 2 Ëlanka 69 dopunjen je toËkom 1 Amandmana LXXVI, koja glasi:"Zakonodavnu vlast „e u Republici Srpskoj vröiti Narodna skupötina iVije„e naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasuje Narodna skupötina, a koji setiËu pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih narodastupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vije„u naroda."Stavak 3 Ëlanka 69 zamijenjen je Amandmanom XXXIII, koji glasi:"Republiku predstavlja i njeno drûavno jedinstvo izraûava predsjednikRepublike."Izvrönu vlast vröi Vlada.Sudbena vlast pripada sudovima.Zaötitu ustavnosti i zakonitosti osigurava Ustavni sud.»lanak 69 dopunjen je toËkom 2 Amandmana LXXVI, koja glasi:"Od niûe nevedenih duûnosti, najviöe dvije se mogu popuniti iz reda jednogkonstitutivnog naroda ili iz reda ostalih:1) predsjednik Vlade,2) predsjedavaju„i Narodne skupötine Republike Srpske,3) predsjedavaju„i Vije„a naroda,4) predsjednik Vrhovnoga suda,5) predsjednik Ustavnoga suda,6) republiËki javni tuûitelj."1. Narodna skupötina»lanak 70Narodna skupötina:1. odluËuje o promjeni Ustava;2. donosi zakone, druge propise i op„e akte;3. donosi plan razvoja, prostorni plan, proraËun i zavröni raËun;4. utvrðuje teritorijlnu organizaciju Republike;5. raspisuje republiËki referendum;6. raspisuje republiËki javni zajam i odluËuje o zaduûenju Republike;7. raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika Republike;8. bira, imenuje i razrjeöava duûnosnike, sukladno Ustavu i zakonu;9. vröi kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, sukladno Ustavui zakonu;10. daje amnestiju;11. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu i zakonu.»lanak 70 dopunjen je Amandmanom LIX, koji glasi:"Narodna skupötina:1. bira izaslanike iz Republike u Vije„e naroda Parlamentarne skupötineBosne i Hercegovine;2. ratificira sporazume koje Republika zakljuËi s drûavama i meðunarodnimorganizacijama uz pristanak Parlamentarne skupötine Bosne i Hercegovine."Stavak 3 Ëlanka 70 zamijenjen je Amandmanom CVII, koji glasi:"Narodna skupötina, sukladno Ustavu i zakonu, proglaöava:Izvanredno stanje za Republiku ili dio Republike u sluËaju ugroûavanjasigurnosti, usljed elemntarnih nepogoda (poplava, potresa i poûara), prirodnihkatastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcioniranjaustavnih organa Republike.Odredbe stavka 3 ovog Ëlanka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjereiz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine."»lanak 70 dopunjen je Amandmanom LXXVII, koji glasi:

"Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na sljede„inaËin:- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni uzakonodavnim, izvrönim i pravosudnim organima vlasti;- identitet jednog konstitutivnog naroda;- ustavni amandmani;- organizacija organa javne vlasti;- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donoöenja odluka;- naobrazba, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturnonasljeðe;- teritorijlna organizacija;- sustav javnog informiranja;- i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnoginteresa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnihnaroda u Vije„u naroda."»lanak 70 dopunjen je i Amandmanom LXXXII, koji glasi:"a) Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesima kako je definirano ulisti iz Amandmana LXXVII.Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasuje Narodna skupötina „e sedostaviti i razmatrat „e ih Vije„e naroda ako se isti odnosi na vitalni interesdefiniran u Amandmanu LXXVII.Ukoliko viöe od jednog predsjedavaju„eg ili dopredsjedavaju„eg Vije„anaroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, definirana uAmandmanu LXXVII zakon „e biti uvröten na dnevni red Vije„a naroda kaopitanje od vitalnog interesa.Ako samo jedan predsjedavaju„i ili dopredsjedavaju„i tvrdi da zakon spadau pitanja od vitalnog interesa dvotre„inska ve„ina odgovaraju„eg kluba moûeproglasiti da je rijeË o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom sluËaju „e se slijeditiprocedura opisana u stavku "b" u daljnjem tekstu.Predsjedavaju„i i dopredsjedavaju„i moraju donijeti odluku u roku odjednog tjedna.Ukoliko ve„ina svakog kluba koji ima izaslanike u Vije„u naroda glasuje zatakve zakone ili druge propise ili akte, smatrat „e se da su oni usvojeni.Ukoliko se u Vije„u naroda postigne suglasnost o amandmanima takavzakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skupötini na odobravanje.Ukoliko suglasnost nije mogu„a u Vije„u naroda ili ukoliko se na prijedlogamandmana ne dobije suglasnost formirat „e se zajedniËko povjerenstvo odpredstavnika Narodne skupötine i Vije„a naroda. ZajedniËko povjerenstvo jesastavljeno na paritetnoj osnovi i odluke donosi konsenzusom. ZajedniËkopovjerenstvo usuglaöava tekst zakona.Ukoliko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim.Ukoliko se ne postigne suglasnost, zakon ne„e biti usvojen, te se isti vra„apredlagaËu na novi postupak. U tom sluËaju predlagaË ne moûe ponovno podnijetiisti tekst zakona, propisa ili akta.b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko jeodluËeno 2/3 ve„inom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vije„u naroda.U sluËaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vije„u narodaodluËi da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon „e razmatratiVije„e naroda.Ukoliko ve„ina svakog kluba zastupljenog u Vije„u naroda glasuje za taj

zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.Ukoliko se Vije„e naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt seponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skupötini.Ukoliko zajedniËko povjerenstvo iz toËke a) ne postigne suglasnost, pitanje seprosljeðuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konaËnu odluku da li sepredmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.Vije„e za zaötitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike SrpskeodluËuje o prihvatljivosti takvih sluËajeva 2/3 ve„inom u roku od jednog tjedna, a uroku od mjesec dana odluËuje o meritumu sluËajeva koji se smatraju prihvatljivim.U sluËaju da proceduru prema stavku b) pokrene 2/3 ve„ina jednog odklubova, potreban je glas najmanje dvojice sudaca da bi Sud odluËio da se radi ovitalnom interesu.Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon sesmatra neusvojenim, te se dokument vra„a predlagaËu koji treba pokrenuti novuproceduru. U tom sluËaju predlagaË ne moûe ponovo dostaviti isti tekst zakona,propisa ili akta.U sluËaju da Sud odluËi da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes,smatra se da je zakon usvojen/bit „e usvojen prostom ve„inom."»lanak 71Stavak 1 Ëlanka 71 zamijenjen je Amandmanom LII, koji glasi:"Narodna skupötina ima 83 narodna zastupnika."Stavak 2 Ëlanka 71 zamijenjen je toËkom 2 Amandmana XXXVI, koja glasi:"Izbornim zakonima se utvrðuju izborne jedinice i sustav podjele mandatakojima se osigurava da sve op„ine budu na odgovaraju„i naËin zastupljene uNarodnoj skupötini."Narodni zastupnici se biraju izravno i tajnim glasovanjem.Izbor i prestanak mandata narodnih zastupnika i formiranje izbornih jedinicaureðuju se zakonom.»lanak 71 dopunjen je Amandmanom LXXVIII, koji glasi:"Najmanje Ëetiri Ëlana jednog konstitutivnog naroda „e biti zastupljena uNarodnoj skupötini.Nijedan zastupnik u Narodnoj skupötini/op„inskoj skupötini ne moûe vröitiduûnost izaslanika u Vije„u naroda.Sastav Vije„a naroda „e biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod imaisti broj zastupnika.Vije„e naroda ima po osam Ëlanova iz svakog konstitutivnog naroda i ËetiriËlana iz reda ostalih.Ostali imaju pravo da ravnopravno sudjeluju u postupku ve„inskogglasovanja.»lanove Vije„a naroda bira odgovaraju„i klub zastupnika u Narodnojskupötini.U sluËaju da broj Ëlanova jednog kluba izaslanika u Vije„u naroda bude ve„iod broja predstavnika u odgovaraju„em klubu Narodne skupötine, dodatni brojizaslanika „e birati klub koji „e se formirati u tu svrhu iz reda odbornika uskupötinama op„ina u Republici Srpskoj."»lanak 72Narodni zastupnici se biraju na Ëetiri godine.»lanak 72 dopunjen je Amandmanom XXXIX i Amandmanom LX, koji glase:"Na prijedlog najmanje 30 narodnih zastupnika, Narodna skupötina moûe,dvotre„inskom ve„inom glasova od ukupnog broja zastupnika, skratiti svoj mandat.

Za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti mandat Narodneskupötine se produûava dok to stanje traje.Narodna skupötina ne moûe skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja iizravne ratne opasnosti.U sluËaju da Narodna skupötina skrati svoj mandat ili bude raspuötena,izbori za novu Narodnu skupötinu moraju se odrûati u roku od 60 dana od danadonoöenja odluke o skra„ivanju mandata. Izbore raspisuje predsjednik Republike.Skra„ivanjem mandata Narodne skupötine prestaje i mandat Vlade.Predsjednik Republike moûe, poöto sasluöa miöljenje predsjednika Vlade ipredsjednika Narodne skupötine, odluËiti da Narodna skupötina bude raspuötena."U stavku 4 toËke 1 Amandmana XXXIX iza rijeËi: "skrati svoj mandat" dodanesu rijeËi: "ili bude raspuötena" (toËka 2 Amandmana LX).»lanak 72 dopunjen je Amandmanom LXXIX, koji glasi:"Mandat Ëlanova Vije„a naroda traje Ëetiri godine.Skra„ivanjem mandata Narodne skupötine i raspuötanjem Narodneskupötine prestaje i mandat Vije„a naroda."»lanak 73»lanak 73 (koji je dopunjen Amandmanom LXXX) zamijenjen je AmandmanomXCIX, koji glasi:"Zastupnici u Narodnoj skupötini i Ëlanovi Vije„a naroda ne„e biti kaznenoili graðanski odgovorni za bilo koji postupak izvröen u okviru njihovih duûnosti uNarodnoj skupötini, odnosno Vije„u naroda."»lanak 74Narodna skupötina radi u stalnom zasjedanju.Sjednice Narodne skupötine saziva i predsjedava im predsjednik Skupötine.Predsjednik je duûan sazvati sjednicu na zahtjev jedne tre„ine narodnihzastupnika, predsjednika Republike i Vlade.»lanak 75»lanak 75 zamijenjen je Amandmanom XXXVII, koji glasi:"Narodna skupötina odluËuje ve„inom glasova svih narodnih zastupnika, akoUstavom nije predviðena posebna ve„ina."»lanak 76»lanak 76 zamijenjen je Amandmanom XXXVIII, koji glasi:"Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i op„ih akata imaju predsjednikRepublike, Vlada, svaki narodni zastupnik ili najmanje 3.000 biraËa."Stavak 2 Ëlanka 76 brisan je Amandmanom LXXXI.»lanak 77Narodna skupötina moûe odluËiti da o pojedinim pitanjima iz svoje ovlasti odlukudonese nakon prethodnog oËitovanja graðana na referendumu.»lanak 78Narodna skupötina ureðuje svoj rad i organizaciju i naËin ostvarivanja prava iduûnosti zastupnika.»lanak 79Narodna skupötina ima predsjednika i dva dopredsjednika koje bira na razdobljeod Ëetiri godine.2. Predsjednik Republike»lanak 80Predsjednik Republike:1. predstavlja Republiku;2. predlaûe Narodnoj skupötini kandidata za predsjednika Vlade;ToËka 3 stavak 1 Ëlanka 80 zamijenjena je Amandmanom XCIII, koji glasi:

"3. predlaûe Narodnoj skupötini kandidate za predsjednika i suce Ustavnoga sudana prijedlog Visokog sudskog i tuûiteljskog vije„a."ToËka 4 stavka 1 Ëlanka 80 zamijenjena je toËkom 2 Amandmana XL, koja glasi:"4. Predsjednik Republike ukazom proglaöava zakon u roku od sedam danaod dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupötini. U tom roku predsjednikRepublike moûe zahtijevati od Narodne skupötine da ponovno odluËuje o zakonu.Predsjednik Republike je duûan proglasiti zakon koji je ponovno usvojen uNarodnoj skupötini";5. daje pomilovanja;6.dodjeljuje odliËja i priznanja utvrðena zakonom;7. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu.ToËka 1 stavka 2 Ëlanka 80 zamijenjena je Amandmanom CVIII, koji glasi:"Predsjednik Republike:1) obavlja, sukladno ovom Ustavu i Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonu,poslove iz oblasti obrane, sigurnosti i odnosa Republike s drugim drûavama imeðunarodnim organizacijama."U Ëlanku 80 stavak 2 iza toËke 1 dodana je Amandmanom CVIII toËka 2, kojaglasi:" 2) odobrava ograniËenu uporabu jedinica Vojske Republike Srpske kakobi se pruûila pomo„ civilnim vlastima u reagiranju na prirodne katastrofe i nesre„esukladno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine;"ToËka 3 ovog stavka zamijenjena je Amandmanom L, koji glasi:"3) predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opozivavoditelje predstavniötava Republike Srpske u inozemstvu i predlaûe veleposlanike idruge meðunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.4) formira savjetodavna tijela i struËne sluûbe za obavljanje poslova iz svojeovlasti."Dva dopredsjednika Republike pomaûu predsjedniku Republike u obavljanjuposlova koje im povjeri predsjednik Republike.Stavak 2 Ëlanka 80 dopunjen je toËkom 1 stavak 1 Amandmana LXXXIII, tako daje rijeË "dopredsjednici" zamijenjena rijeËima "dva dopredsjednika Republike"."Predsjednik ima dva dopredsjednika iz razliËitih konstitutivnih naroda"(toËka 1 stavak 2 Amandmana LXXXIII).Stavak 3 Ëlanka 80 zamijenjen je toËkom 3 Amandmana XL, koja glasi:"Predsjednik Republike odreðuje koji „e ga dopredsjednik Republikezamjenjivati u sluËaju privremene sprijeËenosti da obavlja svoje duûnosti."»lanak 81Stavci 1 i 2 ovog Ëlanka brisani su Amandmanom CIX, a stavak 3 izmijenjen jetako da glasi:"Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i izvanrednog stanja, kojegproglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skupötina ne moûe da sesatane, na prijedlog Vlade ili po vlastitoj inicijativi i nakon öto sasluöa miöljenjepredsjednika Narodne skupötine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjimaiz ovlasti Narodne skupötine i imenuje i razrjeöava duûnosnike, koje bira, odnosnoimenuje i razrjeöava Narodna skupötina."Stavak 2 ovog Ëlanka zamijenjen je toËkom 2 Amandmana XXXV, koja glasi:"Ove uredbe, odnosno odluke o imenovanju i razrjeöenju predsjednikRepublike podnosi na potvrdu Narodnoj skupötini Ëim ona bude u mogu„nosti da sesastane."Stavak 3 ovog Ëlanka izmijenjen je toËkom 3 Amandmana XXXV iAmandmanom CIX, tako da glasi:

"Aktima Narodne skupötine, odnosno aktima predsjednika Republike akoNarodna skupötina ne moûe da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglaseinstitucije Bosne i Hercegovine i izvanrednog stanja mogu se, iznimno, dok to stanjetraje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donoöenje zakona,drugih propisa i op„ih akata i poduzimanja mjera republiËkih organa i na pojedineljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz Ël. 10, 11, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 20,24 i 25 Ustava, mijenjati organizacija i ovlasti izvrönih, upravnih i pravosudnihorgana i njihov personalni sastav, kao i teritorijlna organizacija u Republici."»lanak 82Predsjednik Republike moûe traûiti od Vlade da izloûi stavove o pojedinimpitanjima od znaËaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanjeiz njene ovlasti.»lanak 83»lanak 83 zamijenjen je toË. 4 i 5 Amandmana XL, koje glase:"Na prvim izravnim izborima birat „e se samo jedan dopredsjednikRepublike.Predsjednika i dopredsjednike Republike biraju graðani izravnim i tajnimglasovanjem na vrijeme od Ëetiri godine.U stavku 2 Ëlanka 83, koji je izmijenjen i dopunjen toËkama 4 i 5 AmandmanaXL, rijeËi "vrijeme od pet godina" zamijenjene su rijeËima "vrijeme od Ëetiri godine"(Amandman XCII).Ista osoba moûe biti izabrana za predsjednika ili dopredsjednika Republikenajviöe dva puta uzastopce."U toËki 5 Amandmana XL rijeËi "i dopredsjednika" zamijenjene su rijeËima "idopredsjednike" (toËka 2 Amandmana LXXXIII).Stavak 2 toËke 5 Amandmana XL brisan je toËkom 3 Amandmana LXXXIII.ToËka 5 Amandmana XL dopunjena je toËkom 4 Amandmana LXXXIII, kojaglasi:"Predsjednik Republike i dopredsjednici Republike izravno se biraju s listekandidata za predsjednika Republike Srpske, tako öto je za predsjednika izabrankandidat koji ostvari najve„i broj glasova, a za dopredsjednike su izabranikandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najve„i broj glasova izaizabranog predsjednika Republike."»lanak 84Predsjednik Republike i dopredsjednici Republike prilikom stupanja na duûnostpolaûu prisegu pred Narodnom skupötinom.»lanak 85U sluËaju izravne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republikeproduûava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uvjeti za izborpredsjednika Republike.»lanak 85 dopunjen je toËkom 6 Amandmana XL, koja glasi:"Odredbe Ël. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i nadopredsjednika Republike."»lanak 86(Ovaj Ëlanak je brisan na osnovi Amandmana C).»lanak 87Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran usluËaju ostavke ili opoziva.»lanak 87 dopunjen je toËkom 6 Amandmana XL, koja glasi:

"Odredbe Ël. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i nadopredsjednika Republike."»lanak 88Predsjednik Republike je odgovoran graðanima i oni ga mogu opozvati istimpostupkom po kome su ga i izabrali.»lanak 88 dopunjen je toËkom 6 Amandmana XL, koja glasi:"Odredbe Ël. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i nadopredsjednika Republike."»lanak 89Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike ureðuje sezakonom.»lanak 89 dopunjen je toËkom 6 Amandmana XL, koja glasi:"Odredbe Ël. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i nadopredsjednika Republike."Odredbe Ustava o predsjedniku Republike dopunjene su Amandmanom LIII, kojiglasi:"Savjetodavno tijelo najviöih ustavnih institucija Republike Srpske je Senat.Senat razmatra pitanja od posebnog znaËaja za politiËki, nacionalni,ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najviöim ustavnim institucijamadaje miöljenje o pitanjima iz njihove ovlasti.Senat ima do 55 Ëlanova koje imenuje predsjednik Republike.Za Ëlanove Senata imenuju se istaknute osobe iz javnog, znanstvenog ikulturnog ûivota.(Stavak 5 Amandmana LIII brisan je Amandmanom CI).Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike.Organizacija i naËin funkcioniranja Senata ureðuju se zakonom."3. Vlada i republiËka uprava»lanak 90Vlada:1. predlaûe zakone, druge propise i op„e akte;2. predlaûe plan razvoja, prostorni plan, proraËun i zavröni raËun;3. osigurava provoðenje i izvröava zakone, druge propise i op„e akte;4. donosi uredbe, odluke i druge akte za izvröavanje zakona;5. daje miöljenje o prijedlozima zakona, drugih propisa i op„ih akata kojeNarodnoj skupötini podnosi drugi predlagaË;6. utvrðuje naËela za unutarnju organizaciju ministarstava i drugih republiËkihorgana uprave i upravnih organizacija, postavlja i razrjeöava duûnosnike uministarstvima, drugim republiËkim organima i upravnim organizacijama;7. usklaðuje i usmjerava rad ministarstava i drugih republiËkih organa i upravnihorganizacija;8. vröi nadzor nad radom ministarstava i drugih republiËkih organa i upravnihorganizacija i ukida ili poniötava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ilipropisom Vlade;9. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu i zakonu.»lanak 90 dopunjen je toËkom 1 Amandmana XLI i izmijenjen AmandmanomLXI, koji glase:"Vlada odluËuje o naobrazbi predstavniötava Republike u inozemstvu."»lanak 91Vlada se bira na razdoblje od Ëetiri godine.Poslije svakog konstituiranja novoizabrane Narodne skupötine bira se nova Vlada.

»lanak 92Vladu sastavljaju predsjednik, dopredsjednici i ministri.Stavak 2 Ëlanka 92 zamijenjen je toËkom 2 Amandmana XLI, koja glasi:"Narodni zastupnik koji je predloûen za predsjednika ili dopredsjednikaVlade ili ministra ne moûe sudjelovati u odluËivanju o izboru Vlade, a narodnizastupnik koji je izabran na te duûnosti ne moûe sudjelovati u izglasavanjunepovjerenja Vladi, u glasovanju o svom razrjeöenju i o izvjeö„u Vlade iliministarstva kojim rukovodi."»lanak 92 dopunjen je Amandmanom LXXXIV, koji glasi:"Predsjednik i dopredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istogkonstitutivnog naroda.Nakon potpunog provoðenja Aneksa 7 najmanje 15% Ëlanova Vlade morabiti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% Ëlanova Vlade mora biti izdva konstitutivna naroda. Jedan Ëlan Vlade mora biti iz reda Ostalih.U prijelaznom razdoblju do potpunog provoðenja Aneksa 7 Vlada RepublikeSrpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz redasrpskog, pet iz reda boönjaËkog i tri iz reda hrvatskoga naroda. Jednog ministra izreda Ostalih moûe imenovati predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnognaroda.Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz razliËitihkonstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara."»lanak 93Kandidat za predsjednika Vlade izlaûe Narodnoj skupötini program Vlade ipredlaûe njen sastav.Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasovala ve„ina od ukupnog brojanarodnih zastupnika.»lanak 94Vlada i Ëlanovi Vlade odgovaraju Narodnoj skupötini.Narodna skupötina moûe izglasovati nepovjerenje Vladi.Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi moûe podnijeti najmanje 20narodnih zastupnika.Vlada moûe postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skupötini.Predsjednik Vlade moûe predloûiti Narodnoj skupötini razrjeöenje Ëlana Vlade.Odluka o razrjeöenju Vlade ili Ëlana Vlade smatra se usvojenom ako je za njuglasovala ve„ina od ukupnog broja narodnih zastupnika.Vlada i Ëlan Vlade mogu Narodnoj skupötini podnijeti ostavku.Ostavka ili razrjeöenje predsjednika Vlade povlaËi ostavku Vlade.Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj jeprestao mandat zbog raspuötanja Narodne skupötine, ostaje na duûnosti do izbora noveVlade.»lanak 94 dopunjen je toË. 3, 4 i 5 Amandmana XLI, koji glase:"Predsjednik Republike predlaûe kandidata za predsjednika Vlade u rokuod 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestankamandata prethodnoj Vladi zbog raspuötanja ili skra„ivanja mandata Narodneskupötine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganjakandidata za predsjednika nove Vlade.Za vrijeme trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade moûe, na osnovimiöljenja predsjednika Republike i predsjednika Narodne skupötine, vröiti

promjene u sastavu Vlade, o Ëemu obavjeötava Narodnu skupötinu.Ako ocijeni da je doölo do krize u funkcioniranju Vlade, predsjednikRepublike moûe, na inicijativu najmanje 20 zastupnika i poöto sasluöa miöljenjepredsjednika Narodne skupötine i predsjednika Vlade, zatraûiti od predsjednikaVlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije podnijeti ostavku,predsjednik Republike ga moûe razrijeöiti.Narodna skupötina moûe za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnostiizglasati nepovjerenje Vladi ve„inom glasova na sjednici kojoj pribiva ve„inazastupnika."»lanak 95(»lanak 95 brisan je Amandmanom CII).»lanak 96Organizacija i naËin rada Vlade ureðuju se zakonom.»lanak 97Poslove drûavne uprave obavljaju ministarstva i drugi republiËki organi uprave.Ministarstva i drugi republiËki organi uprave provode zakone i druge propise iop„e akte Narodne skupötine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rjeöavaju uupravnim stvarima, vröe upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrðenezakonom.Ministarstva i drugi republiËki organi uprave su samostalni u vröenju Ustavom izakonom odreðenih ovlasti.Odreðene upravne ovlasti zakonom se mogu povjeriti poduze„ima i drugimorganizacijama.»lanak 97 dopunjen je Amandmanom LXXXV, koji glasi:"Konstitutivni narodi i grupa Ostalih „e biti proporcionalno zastupljeni ujavnim institucijama u Republici Srpskoj.Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost „e se bazirati napopisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, sukladno zakonu odrûavnoj sluûbi Bosne i Hercegovine. Ovaj op„i princip „e se precizirati entitetskimzakonima. Ti zakoni „e utvrditi konkretne rokove i regulirat „e gore pomenutiprincip sukladno regionalnj etniËkoj strukturi entiteta."Javne institucije", kao öto je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstvau Vladi Republike Srpske, op„inski organi vlasti, okruûni sudovi u RepubliciSrpskoj, kao i op„inski sudovi u Republici Srskoj."4. Narodna banka»lanak 98(»lanak 98 brisan je Amandmanom LXXXVI).5. Sluûba za platni promet i financijsku kontrolu»lanak 99(»lanak 99 brisan je Amandmanom LXXXVII).VI. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA»lanak 100Teritorijalna organizacija Republike ureðuje se zakonom.»lanak 101(»lanak 101 brisan je Amandmanom XXXII).»lanak 102Op„ina preko svojih organa sukladno zakonu:1. donosi program razvoja, urbanistiËki plan, proraËun i zavröni raËun,2. ureðuje i osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti,3. ureðuje i osigurava uporabu gradskog graðevinskog zemljiöta i poslovnogprostora,

4. brine se o izgradnji, odrûavanju i uporabi lokalnih cesta, ulica i drugih javnihobjekata od op„inskog znaËaja,5. brine se o zadovoljavanju potreba graðana u kulturi, naobrazbi, zdravstvenoj isocijalnoj skrbi, tjelesnoj kulturi, informiranju, obrtniötvu, turizmu i ugostiteljstvu, zaötitiûivotne sredine i drugim oblastima.6. izvröava zakone, druge propise i op„e akte Republike Ëije izvröavanje jepovjereno op„ini, osigurava izvröavanje propisa i op„ih akata op„ine,7. formira organe, organizacije i sluûbe za potrebe op„ine i ureðuje njihovuorganizaciju i poslovanje,8. obavlja i druge poslove utvrðene Ustavom, zakonom i statutom op„ine.Sustav lokalne uprave ureðuje se zakonom.Zakonom se moûe povjeriti vröenje poslova lokalne uprave u gradu.»lanak 103Gradu i op„ini pripadaju prihodi utvrðeni zakonom i sredstva za obavljanjepovjerenih poslova.VII. OBRANA»lanak 104»lanak 104 zamijenjen je Amandmanom CX, koji glasi:"Pravo je i duûnost svih graðana da brane i ötite teritorij i ustavni poredakBosne i Hercegovine i Republike Srpske.Prava i duûnosti u obrani ureðuju se posebnim zakonom."»lanak 105»lanak 105 zamijenjen je Amandmanom CXI, koji glasi:"Republika Srpska ima svoju vojsku, koja je dio oruûanih snaga Bosne iHercegovine i organizira se sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i zakonimaRepublike srpske.Vojsku Republike Srpske Ëine profesionalni i priËuvni sastav."»lanak 106Stavak 1 Ëlanka 106 zamijenjen je Amandmanom CXII, koji glasi:"Vojskom Republike Srpske, u miru i ratu, zapovjeda kolektivnoPredsjedniötvo Bosne i Hercegovine Republike, na osnovi Ustava Bosne iHercegovine i zakona."Stavak 2 Ëlanka 106 brisan je Amandmanom CXII.»lanak 107(»lanak 107 brisan je Amandmanom CXIII).VIII. USTAVNOST I ZAKONITOST»lanak 108Zakoni, statuti, drugi propisi i op„i akti moraju biti u suglasnosti s Ustavom.Propisi i drugi op„i akti moraju biti u suglasnosti sa zakonom.»lanak 109Zakoni, drugi propisi i op„i akti stupaju na snagu najranije osmog dana od danaobjavljivanja, osim ako iz osobito opravdanih razloga nije predviðeno da ranije stupe nasnagu.Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i op„i akti drûavnih organaobjavljuju se u odgovaraju„em sluûbenom glasilu.»lanak 110Zakoni, drugi propisi i op„i akti ne mogu imati povratni uËinak.Samo se zakonom moûe odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtijevaop„i interes utvrðen u postupku donoöenja zakona, imaju povratni uËinak.Kaûnjiva djela utvrðuju se i kazne za njih izriËu prema zakonu, odnosno prema

drugom propisu, koji je vrijedio u vrijeme izvröenja djela, osim ako je novi zakon,odnosno propis, blaûi za poËinitelja.»lanak 111Drûavni organi i organizacije koje vröe javne ovlasti mogu u pojedinaËnimstvarima rjeöavati o pravima i obvezama graðana ili primjenjivati mjere prisile iograniËenja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome dana mogu„nostda brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi ûalbu, odnosno uporabidrugo zakonom predviðeno pravno sredstvo.»lanak 112Svakome je zajamËeno pravo da u postupku pred sudom ili drugim drûavnimorganom ili organizacijom koja u vröenju javnih ovlasti rjeöava o njegovim pravima iduûnostima, rabi svoj jezik i da se upoznaje s Ëinjenicama na svom jeziku.»lanak 113Protiv pojedinaËnih akata sudova, upravnih i drugih drûavnih organa, kao iorganizacija koje vröe javne ovlasti, donesenih u prvom stupnju, moûe se izjaviti ûalbamjerodavnom organu.Zakonom se, iznimno, moûe iskljuËiti ûalba, ako je na drugi naËin osiguranazaötita prava i zakonitosti.O zakonitosti konaËnih pojedinaËnih akata, kojima drûavni organi i organizacijekoje vröe javne ovlasti rjeöavaju o pravima ili obvezama, odluËuje sud u upravnomsporu, ako za odreðenu stvar nije zakonom predviðena druga sudska zaötita.Samo zakonom se moûe, iznimno, u odreðenim vrstama upravnih stvari, iskljuËitiupravni spor.»lanak 114Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnoga suda obustavi od izvröenjapropis, op„i ili pojedinaËni akt, za koje smatra da su protuustavni ili protuzakoniti.Republika ima pravo i duûnost da putem republiËkih organa izravno osiguraizvröavanje zakona i drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne biizvröavali.IX. USTAVNI SUD»lanak 115Ustavni sud:1. odluËuje o suglasnosti zakona, drugih propisa i op„ih akata s Ustavom;2. odluËuje o suglasnosti propisa i op„ih akata sa zakonom;3. rjeöava sukob mjerodavnosti izmeðu organa zakonodavne, izvröne i sudbenevlasti.U Ëlanku 115 stavak 1 toËka 4 rijeË "oblasti" brisana je (Amandman XLIII toËka3).4. rjeöava sukob mjerodavnosti izmeðu organa Republike, grada i op„ine;5. odluËuje o suglasnosti programa, statuta i drugih op„ih akata politiËkihorganizacija s Ustavom i zakonom.»lanak 115 dopunjen je toË. 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase:"Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti,obavjeö„uje najviöe ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti idaje im miöljenja i prijedloge za donoöenje zakona i poduzimanje drugih mjera radiosiguranja ustavnosti i zakonitosti i zaötite sloboda i prava graðana, organizacija izajednica.Ustavni sud moûe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost

propisa i op„ih akata koji su prestali da vrijede, ako od prestanka valjanosti dopokretanja postupka nije proteklo viöe od jedne godine."»lanak 115 dopunjen je toËkom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:"1. Ustavni sud:1) odluËuje o suglasnosti zakona, drugih propisa i op„ih akata Narodneskupötine s odredbama Ustava o zaötiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda."»lanak 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi:"Ustavni sud odluËuje o pitanjima imuniteta, koja proistjeËu iz zakonakojima se ureðuje imunitet u Republici Srpskoj."»lanak 116Ustavni sud ima sedam sudaca.Suci Ustavnoga suda se biraju na osam godina i ne mogu biti opetovano birani.Ista osoba ne moûe biti dvaput birana na duûnost predsjednika Ustavnoga suda.»lanak 116 dopunjen je toËkom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:"Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet Ëlanova.Vije„e za zaötitu vitalnog interesa Ustavnoga suda Republike Srpske osnivase kako bi odluËivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj uAmandmanu LXXXII. Ovo vije„e razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.Vije„e za zaötitu vitalnog interesa sastoji se od sedam Ëlanova, dva iz svakogkonstitutivnog naroda i jedan Ëlan iz reda Ostalih. Suce bira Narodna skupötinaRepublike Srpske i Vije„e naroda."»lanak 117Sudac Ustavnoga suda ne moûe vröiti nikakvu drugu javnu duûnost.Stavak 2 Ëlanka 117 zamijenjen je toËkom 5 Amandmana XLII, koja glasi:"Predsjednik i suci Ustavnoga suda uûivaju imunitet kao i narodnizastupnici. O imunitetu odluËuje Ustavni sud."»lanak 118Sucu Ustavnoga suda prestaje duûnost kada to sam zatraûi.Stavak 2 Ëlanka 118 zamijenjen je toËkom 6 Amandmana ´XLII, koja glasi:"Sudac Ustavnoga suda se razrjeöava duûnosti kada bude osuðen zakazneno djelo koje ga Ëini nedostojnim za obavljanje duûnosti, kada trajno izgubisposobnost da obavlja duûnost, kao i iz drugih razloga utvrðenih Ustavom izakonom."»lanak 119Odluke Ustavnoga suda su op„eobvezne i izvröne na teritoriju Republike.U stavku 1 Ëlanka 119 iza rijeËi "izvröne" dodane su rijeËi: "na teritorijuRepublike" (Amandman LXIV).Izvröenje odluka Ustavnoga suda osigurava Vlada.»lanak 120Postupak pred Ustavnim sudom, pravni uËinak njegovih odluka i druga pitanjanjegove organizacije i rada ureðuju se zakonom.»lanak 120 dopunjen je toË. 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase:"Svatko moûe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanjeustavnosti i zakonitosti.Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ograniËenja, pokrenutipredsjednik Republike, Narodna skupötina i Vlada, a ostali organi, organizacije izajednice pod uvjetima utvrðenim zakonom.Ustavni sud moûe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti izakonitosti.Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u suglasnosti s Ustavom ili da drugipropis ili op„i akt nije u suglasnosti s Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi

ili op„i akt prestaje vrijediti danom objavljivanja odluke Ustavnoga suda."X. SUDOVI I JAVNA TUéITELJSTVA»lanak 121Sudbenu vlast vröe sudovi.Sudovi su samostalni i neovisni i sude na osnovi Ustava i zakona.Sudovi ötite ljudska prava i slobode, utvrðena prava i interese pravnih subjekata izakonitost.Na osnovi Amandmana XCIV, iza Ëlanka 121 dodaje se novi Ëlanak 121a, kojiglasi:"»lanak 121aSudstvo je samostalno i neovisno od izvröne i zakonodavne vlasti u RepubliciSrpskoj.Visoko sudsko i tuûiteljsko vije„e Republike Srpske osigurava samostalnost,neovisnost, nepristranost, struËnost i uËinkovitost sudstva i tuûiteljske duûnosti uRepublici Srpskoj. Ovlasti Visokog sudskog i tuûiteljskog vije„a, izmeðu ostalog,ukljuËuju imenovanje, provoðenje stegovnog postupka i razrjeöenje sudaca, osimsudaca Ustavnog suda Republike Srpske i obuhva„aju i javne tuûitelje i zamjenikejavnih tuûitelja u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne ovlasti Visokog sudskog ituûiteljskog vije„a utvrðuju se zakonom."»lanak 122Osnivanje, mjerodavnost, organizacija i postupak pred sudovima utvrðuju sezakonom.»lanak 123Vrhovni sud Republike, kao najviöi sud u Republici, osigurava jedinstvenuprimjenu zakona.»lanak 124Raspravljanje pred sudom je javno.Javnost se moûe iskljuËiti u sluËajevima predviðenim zakonom radi zaötiteposebnih interesa Republike Srpske, Ëuvanja tajne, zaötite morala, interesa malodobnika,privatnog ûivota sudionika u postupku i radi zaötite drugih op„ih interesa.»lanak 125Sud sudi u vije„u.Zakonom se ureðuje u kojim stvarima sudi sudac pojedinac.U suðenju sudjeluju i suci porotnici na naËin utvrðen zakonom.Zakonom se moûe propisati da u odreðenim sudovima i u odreðenim stvarima usuðenju sudjeluju samo suci.»lanak 126Nitko tko sudjeluje u suðenju ne moûe biti pozvan na odgovornost u kaznenomili graðanskom postupku za miöljenje izraûeno prilikom donoöenja sudske odluke, a upostupku pokrenutom zbog kaznenog djela poËinjenog u vröenju sudaËke duûnosti, nemoûe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tuûiteljskog vije„a.»lanak 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.»lanak 127»lanak 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi:"Suci, osim priËuvnih sudaca, imenuju se doûivotno, ukoliko ovim ustavomnije drugaËije utvrðeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne umirove ili nebudu razrijeöeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tuûiteljskog vije„asukladno zakonu. Sucima, isto tako, moûe iznimno prestati sudaËka duûnost kao

rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prijelaznograzdoblja, kako se utvrðuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuûiteljskovije„e Republike Srpske. Navröenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak umirovinu za suce utvrðuju se zakonom. Uvjeti obavljanja duûnosti za suce,ukljuËuju„i i imunitet, utvrðuju se zakonom. Pla„a i druge naknade sucu ne mogubiti umanjeni za vrijeme vröenja sudaËke duûnosti, osim kao posljedica stegovnogpostupka sukladno zakonu.Sudac ne moûe vröiti javnu duûnost niti bilo kakav posao koji donosi zaradua koji su zakonom utvrðeni kao nespojivi sa sudaËkom duûnoö„u."»lanak 128Javno tuûiteljstvo je samostalan drûavni organ koji goni poËinitelje kaznenih idrugih po zakonu kaûnjivih djela i ulaûe pravna sredstva radi zaötite zakonitosti.Osnivanje, organizacija i ovlasti javnog tuûiteljstva ureðuju se zakonom.Javno tuûiteljstvo vröi svoju duûnost na osnovi Ustava i zakona.»lanak 129»lanak 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII tako da glasi:"Javni tuûitelji i zamjenici javnih tuûitelja imenuju se na razdoblje utvrðenozakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne umirove ili ne budu razrijeöeni srazlogom od strane Visokog sudskog i tuûiteljskog vije„a sukladno zakonu. Javnimtuûiteljima i zamjenicima javnih tuûitelja moûe iznimno prestati duûnost kaorezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tuûiteljstava za vrijemeprijelaznog razdoblja, kako se utvrðuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko ituûiteljsko vije„e. Navröenje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinuza javne tuûitelje i zamjenike javnih tuûitelja utvrðuje se zakonom. Uvjetiobavljanja duûnosti za javne tuûitelje i zamjenike javnih tuûitelja, ukljuËuju„i iimunitet, utvrðuju se zakonom.Javni tuûitelj ili zamjenik javnog tuûitelja ne moûe obavljati sluûbu ili bilokakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvrðeni kao nespojivi snjegovom duûnoö„u."»lanak 130»lanak 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII tako da glasi:"Suce, ukljuËuju„i i predsjednike sudova, javne tuûitelje i zamjenike javnihtuûitelja odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i razrjeöava Visokosudsko i tuûiteljsko vije„e sukladno zakonu."»lanak 131Odvjetniötvo je samostalna i neovisna djelatnost i sluûba koja pruûa pravnupomo„.Organizacija i rad odvjetniötva ureðuju se zakonom.XI. PROMJENA USTAVA»lanak 132Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podneti predsjednikRepublike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skupötine.O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluËuje Narodna skupötina ve„inomglasova narodnih zastupnika.»lanak 133Nacrt akta o promjeni Ustava utvrðuje Narodna skupötina ve„inom glasova odukupnog broja narodnih zastupnika.Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.»lanak 134Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Povjerenstvo

za ustavna pitanja Narodne skupötine utvrðuje prijedlog akta o promjeni Ustava.»lanak 135Stavci 1 i 2 Ëlanka 135 zamijenjeni su Amandmanom LXXXIX, koji glase:"O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluËuju Narodna skupötina i Vije„enaroda.Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasuje najmanje dvije tre„ine odukupnog broja narodnih zastupnika i ve„ina Ëlanova Vije„a naroda iz svakogkonstitutivnog naroda i Ostalih."Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanjune moûe se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.»lanak 136Akt o promjeni Ustava proglaöava Narodna skupötina.»lanak 137Ustav Republike moûe se mijenjati ustavnim amandmanima.U sluËaju ratnog stanja ili izravne ratne opasnosti Narodna skupötina moûeutvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju(bez otvaranja javne rasprave).XII. ZAVRäNE ODREDBE»lanak 138(»lanak 138 brisan je Amandmanom XC).Iza Ëlanka 138 dodaje se Amandman XCI, koji glasi:"Od nadnevka usvajanja amandmana na ustave entiteta, Ustavnopovjerenstvo Republike Srpske (koje je formirao visoki predstavnik) „e sepridrûavati principa sadrûanih u ovom dokumentu.Nakon sljede„ih op„inskih izbora konaËan naËin biranja Ëlanova u Vije„unaroda ureðuje Narodna skupötina i Vije„e naroda."»lanak 139Ovaj ustav stupa na snagu danom njegovog proglaöenja.»lanak 140Za provoðenje ovog ustava donijet „e se ustavni zakon.