Ustav Republike Crne Gore

Ustav je objavljen u "Službenom listu Republike Crne Gore", br. 48/92.

PRVI DIO

OSNOVNE ODREDBE Država

�lan 1

Crna Gora je demokratska, socijalna i ekološka država.

Crna Gora je republika.

Crna Gora je �lanica Savezne Republike Jugoslavije.

Suverenost

�lan 2

Crna Gora je suverena u pitanjima koja nije prenijela u nadležnost Savezne Republike Jugoslavije.

Suverenost pripada gra�anima.

Gra�ani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.

O promjeni državnog statusa, oblika vladavine i promjeni granice ne može se odlu�ivati bez prethodno sprovedenog referenduma gra�ana.

Demokratija

�lan 3

Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proisti�e iz slobodno izražene volje gra�ana.

Vladavina prava

�lan 4

Država po�iva na vladavini prava.

Vlast je vezana Ustavom i zakonom.

Podjela vlasti

�lan 5

Vlast u Crnoj Gori ure�uje se po na�elu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Zakonodavnu vlast vrši Skupština, izvršnu vlast Vlada, a sudsku vlast sudovi.

Crnu Goru predstavlja predsjednik Republike.

Ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud.

Državni simboli

�lan 6

Crna Gora ima grb, zastavu i himnu.

Glavni grad

Prestonica

�lan 7

Glavni grad Crne Gore je Podgorica.

Prestonica Crne Gore je Cetinje.

Teritorija

�lan 8

Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotu�iva.

Crna Gora se teritorijalno organizuje u opštine.

Jezik i pismo

�lan 9

U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora.

Ravnopravno je �irili�ko i latini�ko pismo.

U opštinama u kojima ve�inu ili zna�ajan dio stanovništva �ine pripadnici nacionalnih i etni�kih grupa u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.

Državljanstvo

�lan 10

U Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo.

Niko ne može biti lišen crnogorskog državljanstva, niti prava da promijeni to državljanstvo.

Vjeroispovijesti

�lan 11

Pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica, Rimokatoli�ka crkva i druge vjeroispovijesti su odvojene od države.

Vjeroispovijesti su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Vjeroispovijesti samostalno ure�uju svoju unutrašnju organizaciju i vjerske poslove, u granicama pravnog poretka.

Država materijalno pomaže vjeroispovijesti.

Zakonodavstvo

�lan 12

Zakonom se, u skladu sa ustavom ure�uju:

1) na�in ostvarivanja sloboda i prava ako je to neophodno za njihovo ostvarivanje;

2) na�in osnivanja, organizacija i nadležnost organa vlasti i postupak pred tim organima ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;

3) sistem lokalne samouprave;

4) druga pitanja od interesa za Republiku.

Granice sloboda

�lan 13

U Crnoj Gori slobodno je sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno.

Svako je obavezan da se pridržava Ustava i zakona.

Javni funkcioner obavezan je da savjesno i �estito obavlja funkciju i odgovoran je za to.

DRUGI DIO

SLOBODE I PRAVA Osnov

�lan 14

Slobode i prava ostvaruju se na osnovu ustava.

Sloboda i jednakost

�lan 15

Gra�ani su slobodni i jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili li�no svojstvo.

Svi su pred zakonom jednaki.

Nepovredivost

�lan 16

Slobode i prava su nepovredivi.

Svako je obavezan da poštuje slobode i prava drugih.

Zloupotreba sloboda i prava protivustavna je i kažnjiva.

Zaštita

Pravo žalbe

�lan 17

Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih sloboda i prava u zakonom utvr�enom postupku.

Svakome se jam�i pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonu zasnovanom interesu.

Pravna pomo�

�lan 18

Svako ima pravo na pravnu pomo�.

Pravnu pomo� pružaju advokatura, kao samostalna i nezavisna služba i druge službe.

Životna sredina

�lan 19

Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavještavanje o njenom stanju.

Svako je obavezan da �uva i unapre�uje životnu sredinu.

1. Li�ne slobode i prava

Nepovredivost li�nosti

�lan 20

Jam�i se nepovredivost fizi�kog i psihi�kog integriteta �ovjeka, njegove privatnosti i li�nih prava.

Jam�i se dostojanstvo i sigurnost �ovjeka.

Smrtna kazna

�lan 21

Život �ovjeka je neprikosnoven.

Smrtna kazna može se propisati i izre�i samo za najteže oblike teških krivi�nih djela.

Lišenje slobode

�lan 22

Svako ima pravo na li�nu slobodu.

Lice lišeno slobode mora odmah biti obaviješteno, na svom jeziku ili na jeziku koji razumije, o razlozima lišenja slobode.

Lice lišeno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije dužno ništa da izjavi.

Na zahtjev lica lišenog slobode organ je dužan da o lišenju slobode odmah obavijesti njegove najbliže.

Lice lišeno slobode ima pravo da njegovom saslušavanju prisustvuje branilac koga izabere.

Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.

Pritvor

�lan 23

Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivi�no djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti pritvoreno i zadržano u pritvoru, samo ako je to neophodno radi vo�enja krivi�nog postupka.

Pritvorenom licu mora se uru�iti obrazloženo rješenje u �asu pritvaranja ili najdocnije u roku od 24 �asa od pritvaranja. Protiv ovog rješenja to lice ima pravo žalbe, o kojoj sud odlu�uje u roku od 48 �asova.

Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra�e vrijeme.

Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od dana pritvaranja. Ovaj rok se može odlukom višeg suda produžiti još za tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu.

Pritvor maloljetnika ne može trajati duže od 60 dana.

Poštovanje li�nosti

Zaštita fizi�kog integriteta

�lan 24

Jam�i se poštovanje ljudske li�nosti i dostojanstva u krivi�nom i svakom drugom postupku, u slu�aju lišenja, odnosno ograni�enja slobode i za vrijeme izvršavanja kazne.

Zabranjeno je i kažnjivo svako nasilje nad licem koje je lišeno slobode, odnosno kojem je sloboda ograni�ena, kao i svako iznu�ivanje priznanja i izjava.

Niko ne smije biti podvrgnut mu�enju, ponižavaju�em kažnjavanju i postupanju.

Zabranjeno je vršiti na �ovjeku, bez njegove dozvole, medicinske i druge oglede.

Na�elo zakonitosti

Naknada štete

Pravo na odbranu

�lan 25

Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je u�injeno, nije bilo predvi�eno zakonom ili propisom zasnovanom na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izre�i kazna koja za to djelo nije bila predvi�ena.

Krivi�na djela i krivi�ne sankcije odre�uju se zakonom.

Niko ne može biti smatran krivim za krivi�no djelo dok to ne bude utvr�eno pravosnažnom odlukom suda.

Lice koje je neosnovano lišeno slobode ili je neosnovano osu�eno ima pravo na naknadu štete od države.

Svakome se jam�i pravo na odbranu i pravo da uzme branioca pred sudom ili drugim organom nadležnim za vo�enje postupka.

Blaži zakon

�lan 26

Krivi�na i druga kažnjiva djela utvr�uju se i kazne za njih izri�u po zakonu ili propisu zasnovanom na zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako je novi zakon ili propis zasnovan na zakonu blaži za u�inioca.

Ne bis in idem

�lan 27

Niko ne može dva puta odgovarati za isto kažnjivo djelo.

Kretanje i nastanjivanje

�lan 28

Gra�aninu se jam�i sloboda kretanja i nastanjivanja.

Sloboda kretanja i nastanjivanja može se ograni�iti samo ako je to neophodno za vo�enje krivi�nog postupka, spre�avanje širenja zaraznih bolesti ili za odbranu Savezne Republike Jugoslavije.

Stan

�lan 29

Stan je nepovrediv.

Službeno lice smije u�i u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres na osnovu odluke suda.

Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.

Službeno lice smije u�i u tu�i stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vršiti pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi neposrednog hvatanja u�inioca krivi�nog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.

Tajna pisma

�lan 30

Tajna pisma i drugih sredstava opštenja je nepovrediva.

Od na�ela nepovredivosti tajne pisma i drugih sredstava opštenja može se odstupiti na osnovu odluke suda ako je to neophodno za vo�enje krivi�nog postupka ili za odbranu Savezne Republike Jugoslavije.

Podaci o li�nosti

�lan 31

Jam�i se zaštita podataka o li�nosti.

Zabranjena je upotreba podataka o li�nosti van namjene za koju su prikupljeni.

Svako ima pravo da bude upoznat sa prikupljenim podacima o li�nosti koji se na njega odnose, kao i pravo na sudsku zaštitu u slu�aju njihove zloupotrebe.

2. Politi�ke slobode i prava

Bira�ko pravo

�lan 32

Gra�anin Crne Gore koji je navršio 18 godina života ima pravo da bira i da bude biran.

Bira�ko pravo se ostvaruje na izborima.

Bira�ko pravo je opšte i jednako.

Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.

Inicijativa, predstavka i peticija

�lan 33

Svako ima pravo da pokrene inicijativu, podnese predstavku, peticiju ili predlog državnom organu i da dobije odgovor.

Niko ne može biti pozvan na odgovornost, niti trpjeti druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u inicijativi, predstavci, peticiji ili predlogu, osim ako je time u�inio krivi�no djelo.

Slobode �ovjeka

�lan 34

Jam�i se sloboda ubje�enja i savjesti.

Jam�i se sloboda misli i javnog izražavanja mišljenja, sloboda vjerovanja, javnog ili privatnog ispovijedanja vjere kao i sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, kulture i upotrebe svog jezika i pisma.

Niko nije obavezan da se izjašnjava o svom mišljenju, vjeri i nacionalnoj pripadnosti.

Sloboda štampe

�lan 35

Jam�i se sloboda štampe i drugih vidova javnog obavještavanja.

Gra�ani imaju pravo da u sredstvima javnog obavještavanja izražavaju i objavljuju svoja mišljenja.

Izdavanje novina i javno obavještavanje drugim sredstvima dostupno je svima, bez odobrenja, uz upis kod nadležnog organa.

Radio-difuzni sistem ure�uje se zakonom.

Odgovor, ispravka, naknada štete

�lan 36

Jam�i se pravo na odgovor i pravo na ispravku objavljenog neta�nog podatka ili obavještenja, kao i pravo na naknadu štete prouzrokovane objavljivanjem neta�nog podatka ili obavještenja.

Cenzura štampe

Rasturanje štampe

�lan 37

Zabranjena je cenzura štampe i drugih vidova javnog obavještavanja.

Niko ne može sprije�iti rasturanje štampe i širenje drugih obavještenja, osim ako se odlukom suda utvrdi da se njima poziva na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije, kršenje zajam�enih sloboda i prava, ili izaziva nacionalna, rasna ili vjerska mržnja i netrpeljivost.

Sloboda govora

�lan 38

Jam�i se sloboda govora i javnog istupanja.

Sloboda zbora

�lan 39

Gra�anima se jam�i sloboda zbora i drugog mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu.

Sloboda zbora i drugog mirnog okupljanja gra�ana može se privremeno ograni�iti odlukom nadležnog organa radi spre�avanja ugrožavanja zdravlja i morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine.

Sloboda udruživanja

�lan 40

Gra�anima se jam�i sloboda politi�kog, sindikalnog i drugog udruživanja i djelovanja, bez odobrenja, uz upis kod nadležnog organa.

Država pomaže politi�ka, sindikalna i druga udruženja, kad za to postoji javni interes.

Zabrana organizovanja

�lan 41

Zabranjeno je politi�ko organizovanje u državnim organima.

Profesionalni pripadnici policije ne mogu biti �lanovi politi�kih stranaka.

Sudije, sudije Ustavnog suda i državni tužilac ne mogu biti �lanovi organa politi�kih stranaka.

Tajne i paravojne organizacije

�lan 42

Zabranjeno je djelovanje politi�kih, sindikalnih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije, kršenje zajam�enih sloboda i prava �ovjeka i gra�anina ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti.

Zabranjeno je osnivanje tajnih organizacija i neregularnih vojski.

Neravnopravnost i netrpeljivost

�lan 43

Protivustavno je i kažnjivo svako izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne, vjerske i druge neravnopravnosti, kao i izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje ili netrpeljivosti.

Gra�ani i me�unarodne organizacije

�lan 44

Gra�ani imaju pravo u�eš�a u regionalnim i me�unarodnim nevladinim organizacijama.

Gra�ani imaju pravo obra�anja me�unarodnim institucijama radi zaštite svojih sloboda i prava zajam�enih Ustavom.

3. Ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava

Svojina

�lan 45

Jam�i se pravo svojine.

Niko ne može biti lišen prava svojine niti mu se pravo svojine može ograni�iti, osim kada to zahtijeva javni interes utvr�en zakonom ili na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.

Nasle�ivanje

�lan 46

Jam�i se pravo nasle�ivanja.

Privre�ivanje i preduzetništvo

�lan 47

Jam�i se sloboda privre�ivanja i sloboda preduzetništva.

Zabranjeni su svaki akt i radnja kojima se stvara ili podsti�e monopolski položaj i spre�ava tržišno privre�ivanje.

Ograni�avanje svojine i privre�ivanja

�lan 48

Pravo svojine i sloboda privre�ivanja mogu se ograni�iti zakonom, odnosno uredbom sa zakonskom snagom, za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja.

Porezi

�lan 49

Svako je obavezan da pla�a poreze i druge dažbine.

Autorska prava

�lan 50

Jam�i se sloboda stvaranja i objavljivanja nau�nih i umjetni�kih djela, nau�nih otkri�a i tehni�kih izuma a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.

Opšta opasnost

�lan 51

Svako je obavezan da u�estvuje u spre�avanju i otklanjanju opšte opasnosti.

Pravo na rad

�lan 52

Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravi�ne i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti.

Zabranjen je prinudni rad.

Prava zaposlenih

�lan 53

Zaposleni imaju pravo na odgovaraju�u zaradu.

Zaposleni imaju pravo na ograni�eno radno vrijeme i pla�eni odmor.

Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu.

Omladina, žene i invalidi uživaju posebnu zaštitu na radu.

Štrajk

�lan 54

Zaposleni imaju pravo na štrajk radi zaštite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa.

Zaposleni u državnim organima i profesionalni pripadnici policije nemaju pravo na štrajk.

Socijalno osiguranje

�lan 55

Obaveznim osiguranjem zaposleni obezbe�uju sebi i �lanovima porodice sve oblike socijalnog osiguranja.

Država obezbe�uje materijalnu sigurnost gra�aninu koji je nesposoban za rad i nema sredstava za život, kao i gra�aninu koji nema sredstava za život.

Zaštita invalida

�lan 56

Invalidima se jam�i posebna zaštita.

Zdravstvena zaštita

�lan 57

Svako ima pravo na zaštitu zdravlja.

Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.

Brak

�lan 58

Brak se može zaklju�iti samo uz slobodan pristanak žene i muškarca.

Porodica

�lan 59

Porodica uživa posebnu zaštitu.

Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i školuju.

Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo�.

Majka i dete

�lan 60

Majka i dijete uživaju posebnu zaštitu.

Djeca ro�ena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca ro�ena u braku.

Zloupotreba djece

�lan 61

Zabranjena je zloupotreba djece.

Zabranjeno je zapošljavanje djece i maloljetnika na poslovima štetnim za njihovo zdravlje i razvoj.

Školovanje

�lan 62

Svako ima pravo na školovanje pod jednakim uslovima.

Osnovno školovanje je obavezno i za njega se ne pla�a školarina.

Autonomija univerziteta

�lan 63

Jam�i se autonomija univerziteta, visokoškolskih i nau�nih ustanova.

Nauka, kultura i umjetnost

�lan 64

Država pomaže i podsti�e razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizi�ke i tehni�ke kulture.

Država štiti nau�ne, kulturne, umjetni�ke i istorijske vrijednosti.

Država i priroda

�lan 65

Država štiti životnu sredinu.

Sloboda privre�ivanja i sloboda preduzetništva ograni�ene su zaštitom životne sredine.

4. Lokalna samouprava

Lokalna samouprava

�lan 66

Jam�i se pravo na lokalnu samoupravu.

Lokalna samouprava ostvaruje se u opštini i glavnom gradu.

Gra�ani u lokalnoj samoupravi odlu�uju neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika o odre�enim javnim i drugim poslovima od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo.

Organi lokalne samouprave u opštini su skupština i predsjednik opštine.

Republika pomaže lokalnu samoupravu.

5. Posebna prava pripadnika nacionalnih i etni�kih grupa

Zaštita identiteta

�lan 67

Pripadnicima nacionalnih i etni�kih grupa jam�i se zaštita nacionalnog, etni�kog, kulturnog, jezi�kog i vjerskog identiteta.

Zaštita prava pripadnika nacionalnih i etni�kih grupa ostvaruje se u skladu sa me�unarodnom zaštitom ljudskih i gra�anskih prava.

Jezik, pismo, školovanje i informisanje

�lan 68

Pripadnici nacionalnih i etni�kih grupa imaju pravo na slobodnu upotrebu svog jezika i pisma, pravo na školovanje i pravo na informisanje na svom jeziku.

Simboli

�lan 69

Pripadnici nacionalnih i etni�kih grupa imaju pravo na upotrebu i isticanje nacionalnih simbola.

Udruživanje

�lan 70

Pripadnici nacionalnih i etni�kih grupa imaju pravo osnivanja prosvjetnih, kulturnih i vjerskih udruženja, uz materijalnu pomo� države.

Nastavni programi

�lan 71

Nastavni programi prosvjetnih ustanova obuhvataju i istoriju i kulturu nacionalnih i etni�kih grupa.

Jezik

�lan 72

Pripadnicima nacionalnih i etni�kih grupa jam�i se pravo na upotrebu svog jezika u postupku pred državnim organima.

Zastupljenost

�lan 73

Pripadnicima nacionalnih i etni�kih grupa jam�i se pravo srazmjerne zastupljenosti u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.

Kontakti

Pravo obra�anja

�lan 74

Pripadnici nacionalnih i etni�kih grupa imaju pravo da uspostavljaju i održavaju nesmetane kontakte sa gra�anima van Crne Gore sa kojima imaju zajedni�ko nacionalno i etni�ko porijeklo, kulturno i istorijsko nasle�e, kao i vjerska ubje�enja, bez štete za Crnu Goru.

Pripadnici nacionalnih i etni�kih grupa imaju pravo u�eš�a u regionalnim i me�unarodnim nevladinim organizacijama, kao i pravo obra�anja me�unarodnim institucijama radi zaštite svojih sloboda i prava zajam�enih Ustavom.

Ostvarivanje prava

�lan 75

Posebna prava pripadnika nacionalnih i etni�kih grupa ne mogu se ostvariti suprotno Ustavu, na�elima me�unarodnog prava i na�elu teritorijalne cjelovitosti Crne Gore.

Savjet za zaštitu

�lan 76

Radi o�uvanja i zaštite nacionalnog, etni�kog, kulturnog, jezi�kog i vjerskog identiteta pripadnika nacionalnih i etni�kih grupa i ostvarivanja njihovih prava utvr�enih Ustavom, u Crnoj Gori se obrazuje Republi�ki savjet za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etni�kih grupa.

Republi�kim savjetom za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etni�kih grupa rukovodi predsjednik Republike.

Sastav i nadležnosti Republi�kog savjeta utvr�uje Skupština.

TRE�I DIO

URE�ENJE VLASTI 1. Skupština

Sastav i izbor

Samostalnost poslanika

Profesionalnost

�lan 77

Skupštinu �ine poslanici koje biraju gra�ani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu opšteg i jednakog bira�kog prava.

Poslanik se bira na šest hiljada bira�a.

Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju i ne može biti opozvan.

Poslanik ima pravo da funkciju obavlja profesionalno.

Mandat

�lan 78

Mandat Skupštine traje �etiri godine.

Za vrijeme ratnog stanja, mandat Skupštine produžava se do uspostavljanja mira.

Na predlog najmanje 25 poslanika, Vlade ili predsjednika Republike, Skupština može skratiti mandat.

Imunitet

�lan 79

Poslanik uživa imunitet.

Poslanik ne može biti pozvan na odgovornost za govor i glas u Skupštini.

Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivi�ni postupak, niti odrediti pritvor bez prethodnog odobrenja Skupštine.

Poslanik može biti pritvoren bez odobrenja Skupštine ako je zate�en u vršenju krivi�nog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Imunitet kao i poslanik uživaju: predsjednik Republike, �lanovi Vlade, sudije, sudije Ustavnog suda i državni tužilac.

Predsjednik i potpredsjednik

�lan 80

Skupština ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika, koje bira iz svog sastava, na vrijeme od �etiri godine.

Predsjednik predstavlja Skupštinu, raspisuje izbore za predsjednika Republike i vrši druge poslove utvr�ene poslovnikom Skupštine.

Nadležnost

�lan 81

Skupština:

1) donosi Ustav;

2) donosi zakone, druge propise i opšte akte;

3) donosi prostorni plan Crne Gore, budžet i završni ra�un;

4) utvr�uje na�ela za organizaciju državne uprave;

5) potvr�uje me�unarodne ugovore iz nadležnosti Republike;

6) raspisuje republi�ki referendum;

7) raspisuje javne zajmove i odlu�uje o zaduživanju Crne Gore;

8) bira i razrješava predsjednika i �lanove Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda, predsjednike i sudije svih sudova;

9) imenuje i razrješava državnog tužioca i druge funkcionere;

10) daje amnestiju za krivi�na djela utvr�ena republi�kim zakonom;

11) vrši i druge poslove utvr�ene Ustavom.

Zasijedanja

�lan 82

Skupština radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima.

Redovno zasijedanje održava se dva puta godišnje, u skladu sa poslovnikom Skupštine.

Prvo redovno zasijedanje po�inje prvog radnog dana u martu, a drugo prvog radnog dana u oktobru.

Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev najmanje tre�ine ukupnog broja poslanika, predsjednika Republike i predsjednika Vlade.

Odlu�ivanje

�lan 83

Skupština odlu�uje ako sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja poslanika, a odluke donosi ve�inom glasova prisutnih poslanika, ako Ustavom nije druk�ije odre�eno.

Skupština odlu�uje ve�inom glasova ukupnog broja poslanika o zakonima kojima se ure�uje na�in ostvarivanja sloboda i prava, ure�uje izborni sistem, utvr�uju materijalne obaveze gra�ana, ure�uju državni simboli, o razrješenju predsjednika Republike, o izboru Vlade i povjerenju Vladi, o raspisivanju referenduma, o skra�ivanju mandata i o svom poslovniku.

Raspuštanje Skupštine

�lan 84

Skupština se raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 60 dana od dana kada predsjednik Republike predloži kandidata za predsjednika Vlade.

Skupština se ne može raspustiti za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja.

Ako Skupština duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvr�ene Ustavom, Vlada može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini, raspustiti Skupštinu.

Vlada ne može raspustiti Skupštinu ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi.

Raspuštanje Skupštine utvr�uje ukazom predsjednik Republike i odre�uje datum izbora za novu Skupštinu.

Predlaganje zakona

�lan 85

Pravo predlaganja zakona, drugog propisa ili opšteg akta imaju Vlada, poslanik i najmanje šest hiljada bira�a.

2. Predsjednik Republike

Izbor

�lan 86

Predsjednika Republike biraju gra�ani neposrednim i tajnim glasanjem, na osnovu opšteg i jednakog bira�kog prava, na vrijeme od pet godina.

Za vrijeme ratnog stanja mandat predsjednika Republike se produžava do uspostavljanja mira.

Isto lice može biti izabrano za predsjednika Republike najviše dva puta.

Prestanak mandata

�lan 87

Mandat predsjednika Republike prestaje istekom vremena na koje je biran, razrješenjem ili ostavkom.

Predsjednika Republike može razriješiti Skupština samo kad Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav.

Postupak za utvr�ivanje povrede Ustava pokre�e Skupština.

Nadležnost

�lan 88

Predsjednik Republike:

1) predstavlja Republiku u zemlji i inostranstvu;

2) proglašava ukazom zakone;

3) raspisuje izbore za Skupštinu;

4) predlaže Skupštini kandidata za predsjednika Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda;

5) predlaže Skupštini raspisivanje republi�kog referenduma;

6) daje pomilovanja za krivi�na djela propisana republi�kim zakonom;

7) daje odlikovanja i priznanja;

8) vrši i druge poslove utvr�ene Ustavom.

Predsjednik Republike je �lan Vrhovnog savjeta odbrane.

Proglašavanje zakona

�lan 89

Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja.

Predsjednik republike može, u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, zahtijevati da Skupština ponovo odlu�uje o zakonu.

Predsjednik Republike je dužan da proglasi ponovo usvojeni zakon.

Vršenje funkcije

�lan 90

U slu�aju prestanka mandata predsjednika Republike, do izbora novog predsjednika, kao i u slu�aju privremene sprije�enosti predsjednika da obavlja svoju funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine, odnosno predsjednik Vlade ako je Skupština raspuštena.

3. Vlada

Sastav

Predsjednik

�lan 91

Vladu �ine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.

Predsjednik Vlade rukovodi Vladom.

Izbor

�lan 92

Kandidat za predsjednika Vlade iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade.

Ako Skupština ne prihvati program, predsjednik Republike, u roku od 10 dana, predlaže novog kandidata za predsjednika Vlade.

Nespojivost funkcije

�lan 93

�lan Vlade ne može vršiti poslani�ku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

Nadležnost

�lan 94

Vlada:

1) utvr�uje i vodi unutrašnju i spoljnu politiku;

2) predlaže i izvršava zakone, druge propise i opšte akte;

3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvršavanje zakona;

4) zaklju�uje me�unarodne ugovore iz nadležnosti Republike;

5) predlaže prostorni plan, budžet i završni ra�un Republike;

6) utvr�uje organizaciju i na�in rada državne uprave;

7) vrši nadzor nad radom ministarstava i drugih organa uprave, poništava i ukida njihove akte;

8) donosi uredbe sa zakonskom snagom za vrijeme vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata, ako Skupština nije u mogu�nosti da se sastane, koje je dužna podnijeti na potvrdu Skupštini �im ona bude u mogu�nosti da se sastane;

9) vrši i druge poslove utvr�ene Ustavom i zakonom.

Ostavka

Razrješenje

�lan 95

Vlada i �lan Vlade mogu podnijeti ostavku.

Ostavka predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade.

Predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi �lana Vlade.

Pitanje povjerenja

�lan 96

Vlada može u Skupštini postaviti pitanje svog povjerenja.

Pitanje nepovjerenja

�lan 97

Skupština može izglasati nepovjerenje Vladi.

Predlog da se glasa o nepovjerenju može podnijeti najmanje deset poslanika.

O nepovjerenju Vladi glasa se najranije tri dana od podnošenja predloga.

Ako je Vlada dobila povjerenje, predlog za glasanje o nepovjerenju iz istih razloga ne može se podnijeti u roku kra�em od 90 dana od dana glasanja.

Prestanak mandata

�lan 98

Vladi prestaje mandat prestankom mandata Skupštine, raspuštanjem Skupštine, podnošenjem ostavke i kad izgubi povjerenje.

Vlada koja je izgubila povjerenje, koja je podnijela ostavku ili joj je prestao mandat zbog raspuštanja Skupštine, vrši funkciju do izbora nove Vlade.

Državna uprava

Prenošenje i povjeravanje

�lan 99

Poslove državne uprave vrše ministarstva i organi uprave.

Pojedini poslovi državne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu.

Pojedini poslovi državne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi, ustanovama i pravnim licima.

4. Sudstvo i državni tužilac

Samostalnost i nezavisnost

�lan 100

Sudstvo je samostalno i nezavisno.

Sud sudi na osnovu Ustava i zakona.

Sudsko vije�e

Sudije

�lan 101

Sud sudi u vije�u, osim kada je zakonom odre�eno da sudi sudija pojedinac.

Sudsku funkciju vrši sudija i sudija porotnik.

Javnost su�enja

�lan 102

Rasprava pred sudom je javna.

Izuzetno, sud može isklju�iti javnost sa rasprave ili njenog dijela.

Stalnost funkcije

�lan 103

Sudijska funkcija je stalna.

Sudiji prestaje funkcija ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osu�en na bezuslovnu kaznu zatvora.

Sudija se razrješava dužnosti ako je osu�en za djelo koje ga �ini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije, ako nestru�no ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vršenje sudijske funkcije.

Sudija ne može biti premješten protiv svoje volje.

Vrhovni sud

�lan 104

Vrhovni sud je najviši sud Republike.

Državni tužilac

Nadležnost

Mandat

�lan 105

Državni tužilac vrši poslove krivi�nog gonjenja, ulaže pravna sredstva radi zaštite ustavnosti i zakonitosti i zastupa Republiku u imovinsko-pravnim odnosima.

Državni tužilac vrši svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

Državni tužilac se imenuje na vrijeme od pet godina.

Nespojivost funkcije

�lan 106

Sudija i državni tužilac ne mogu vršiti poslani�ku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

�ETVRTI DIO

USTAVNOST I ZAKONITOST Ustavnost i zakonitost

�lan 107

Zakon mora biti saglasan sa Ustavom, a drugi propis i opšti akt sa Ustavom i zakonom.

Vacatio Legis

�lan 108

Zakon, drugi propis i opšti akt objavljuje se prije stupanja na snagu.

Zakon, drugi propis i opšti akt stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.

Izuzetno, kad za to postoje razlozi utvr�eni u postupku donošenja, može se predvidjeti da zakon, drugi propis ili opšti akt stupa na snagu najranije danom objavljivanja.

Povratno dejstvo

�lan 109

Zakon, drugi propis i opšti akt ne može imati povratno dejstvo.

Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes, utvr�en u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.

Zakonitost pojedina�nih akata

�lan 110

O zakonitosti pojedina�nih akata, kojima organi državne uprave i organi sa javnim ovlaš�enjima rješavaju o pravima ili obavezama, odlu�uje sud u upravnom sporu, ako za odre�enu stvar nije predvi�ena druga sudska zaštita.

Izuzetno, u odre�enim vrstama upravnih stvari, upravni spor se može isklju�iti zakonom.

Ustavni sud

Sastav suda

Izbor

Mandat

Nespojivost funkcije

�lan 111

Ustavni sud ima pet sudija.

Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina i ne može biti ponovo biran.

Sudija Ustavnog suda bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 15 godina rada u struci.

Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija Ustavnog suda, na vrijeme od tri godine.

Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslani�ku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

Prestanak funkcije

Razrješenje

Suspenzija

�lan 112

Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju i ako je osu�en na bezuslovnu kaznu zatvora.

Sudija Ustavnog suda razrješava se dužnosti ako je osu�en za djelo koje ga �ini nedostojnim za vršenje funkcije ili ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije sudije Ustavnog suda.

Ustavni sud može odlu�iti da sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivi�ni postupak ne vrši dužnost dok taj postupak traje.

Nadležnost

�lan 113

Ustavni sud:

1) odlu�uje o saglasnosti zakona sa Ustavom;

2) odlu�uje o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom;

3) utvr�uje da li je predsjednik Republike povrijedio Ustav;

4) odlu�uje o ustavnim žalbama zbog povrede, pojedina�nim aktom ili radnjom, sloboda i prava �ovjeka i gra�anina utvr�enih Ustavom, kad takva zaštita nije u nadležnosti Saveznog ustavnog suda i kada nije predvi�ena druga sudska zaštita;

5) rješava sukob nadležnosti izme�u upravnih i sudskih organa, sukob nadležnosti izme�u ovih organa i organa lokalne samouprave i sukob nadležnosti izme�u jedinica lokalne samouprave;

6) odlu�uje o saglasnosti akata politi�ke stranke i udruženja gra�ana;

7) odlu�uje o zabrani rada politi�kih stranaka i udruženja gra�ana;

8) odlu�uje o izbornim sporovima i sporovima u vezi s referendumom, koji nisu u nadležnosti redovnih sudova;

9) vrši druge poslove utvr�ene Ustavom.

Ustavni sud može odlu�ivati o ustavnosti i zakonitosti akata koji su prestali da važe, ako od prestanka važenja do pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine.

Pokretanje postupka

�lan 114

Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

Postupak pred Ustavnim sudom pokre�u državni organi i pravna lica kad ocijene da im je povrije�eno pravo ili interes aktom �ija se ustavnost i zakonitost osporava.

Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

Prestanak važenja

Privremena naredba

�lan 115

Kad Ustavni sud utvrdi da zakon, drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti s Ustavom, odnosno zakonom, taj zakon, drugi propis ili opšti akt prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.

U toku postupka, do donošenja odluke, Ustavni sud može narediti da se obustavi izvršavanje pojedina�nog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili opšteg akta �ija se ustavnost, odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.

Odluka

�lan 116

Ustavni sud odlu�uje ve�inom glasova sudija.

Odluka Ustavnog suda je opšteobavezna i izvršna.

Odluke Ustavnog suda objavljuju se zajedno sa mišljenjima sudija koji nijesu glasali za odluku.

Kad je to potrebno, izvršenje odluke Ustavnog suda obezbje�uje Vlada.

PETI DIO

PROMJENA USTAVA Predlog za promjenu

�lan 117

Predlog za promjenu Ustava može podnijeti najmanje deset hiljada bira�a, najmanje 25 poslanika, predsjednik Republike i Vlada.

Predlog za promjenu Ustava sadrži odredbe �ije se promjene traže i obrazloženje.

O predlogu za promjenu Ustava odlu�uje Skupština dvotre�inskom ve�inom svih poslanika.

Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne može se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.

Amandmani

Nacrt

�lan 118

Promjena Ustava vrši se amandmanima na Ustav.

Skupština utvr�uje nacrt amandmana na Ustav.

O promjeni Ustava Skupština odlu�uje dvotre�inskom ve�inom svih poslanika.

Bitne promjene i novi ustav

�lan 119

Ako se predlog za promjenu Ustava odnosi na odredbe o državnom statusu i obliku vladavine, ako se njima sužavaju slobode i prava ili ako se predlaže donošenje novog ustava, danom usvajanja predloga Skupština se raspušta, a nova Skupština saziva u roku od 90 dana od dana kad je predlog usvojen.

Nova Skupština odlu�uje dvotre�inskom ve�inom svih poslanika samo o onim promjenama Ustava koje sadrži usvojeni predlog, odnosno o usvojenom predlogu za donošenje novog ustava.

ŠESTI DIO

ZAVRŠNE ODREDBE Ustavni zakon

�lan 120

Za sprovo�enje Ustava Republike Crne Gore donije�e se ustavni zakon.

Ustavni zakon proglašava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom Republike Crne Gore.

Stupanje na snagu

�lan 121

Ovaj ustav stupa na snagu danom proglašenja.