Upload
mujcin1
View
186
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
1
12. UTJECAJ ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA
12.1. UTJECAJNI FAKTORI
U ovom dijelu navedeni su neki od najznaajnijih faktora koji su mjerodavni za ocjenu opasnosti od udara elektrine struje. To su:
jaina struje, vrijeme proticanja struje, frekvencija struje, put struje kroz ljudsko tijelo, impedansa ovjeijeg tijela itd.
12.1.1. Jaina struje U Tabelama 12.1. i 12.2. date su vrijednosti jaine struje kvara i njene manifestacije na ovjeka prema Weberu. U Tabeli 12.1. dat je nivo fiziolokog djelovanja u funkciji jaine izmjenine struje koja protie izmeu dvije ruke, a u Tabeli 12.2. nivo fiziolokog djelovanja u funkciji jaine izmjenine struje koja protie putanjom noga noga
Tabela 12. 1.Fizioloko djelovanje struje
Izmjenina struja 50 Hz
(mA)
Fizioloko djelovanje
do 1 Bezopasna struja, moe dugotrajno proticati kroz ovjeka uz lagano i malo stezanje miia.
2-4 Treperenje miia u prstima do podlaktice.
5-7 Neugodni lagani gr u laktu.
10-15
Granica kontrole miia i njihovog pokretanja, neprijatno za podnoenje. Maksimalna vrijednost struje kada se moe otpustiti vodi je 10 (mA) za ene i 15 (mA) za mukarce.
15-25 Kontrakcija miia je tako jaka da ovjek ne moe ispustiti vodi struje.
25-50 Nepodnoljiv bol, oteano dihanje i snana kontrakcija miia.
100 Pri proticanju kroz organizam due od 1-2 (s) javlja se treperenje srca, opasno po ivot.
500 Opasno po ivot, paraliza organa za dihanje, opekotine na mjestu dodira.
2
Tabela 11. 2. Fizioloko djelovanje struje
Izmjenina struja 50 Hz
(u mA)
Fizioloko djelovanje
3-4 Jedva osjetno trnjenje ispod zglobova.
4-5 Lagano koenje zglobova.
6 Stezanje zglobova.
9-10 Jako stezanje zglobova.
12-13 Poetni osjeaj grenja u Ahilovoj peti.
18 Gr u nogama.
25 Gr listova do koljena, ne osjea se sklonost padanju, koljena pokretljiva.
12.1.2. Vrijeme proticanja struje
U principu, vai pravilo da struje koje protiu krae vrijeme mogu biti i neto jaeg intenziteta, dok struje koje protiu due vrijeme moraju biti slabijeg intenziteta. U Tabeli 12.3. date su granine vrijednosti opasnih struja u funkciji duine vremena proticanja (prema HD 637 S1:1999).
Tabela 12.3. Opasne struje
Trajanje greke (s)
Opasne struje
(mA)
0,05 900
0,1 750
0,2 600
0,5 200
1 80
2 60
5 51
10 50
Na Slici 12.1. date su granine vrijednosti izmjerene struje koja protie kroz ovjeije tijelo, u funkciji vremena proticanja struje, prema TC IEC 64.
3
Na slici je L konvencionalna referentna kriva prema kojoj se uspostavljaju vremena iskljuenja u ovisnosti od oekivanog napona dodira za mjeru zatite automatskim iskljuenjem napajanja.
Slika. 12. 1. Zone vrijeme/struja za naizmjeninu struju (15 do 100 Hz) koja prolazi kroz ovjeije tijelo
U Tabeli 12.4. dat je odgovarajui opis zona.
Zona Fizioloko djelovanje
1 (do isprekidane prave a)
Obino bez ikakve reakcije.
2 (izmeu isprekidane prave a i krive b)
Obino bez tetnog fizikog djelovanja.
3 (izmeu isprekidane krive b i krive c1)
Obino bez organskog oteenja. Mogue grenje miia, tekoe sa disanjem i poremeaj sranog ritma, ukljuujui treperenje pretkomore i prolazne zastoje
rada srca bez treperenja komore, poveane sa jainom struje i trajanjem proticanja.
4 (iza krive c2)
Isto kao u zoni 3; vjerovatnoa pojave treperenja komore oko 5% na krivoj c2, oko
50% na krivoj c3 i vea iznad krive c3. Poveanjem jaine struje i trajanja proticanja moe se pojaviti patofizioloko djelovanje.
Na Slici 12.2. date su granine vrijednosti istosmjerne struje koja protie kroz ovjeije tijelo, u funkciji vremena proticanja struje, prema Tehnikom komitetu 64 IEC.
Struja koja prolazi kroz ovjeije tijelo (mA)
1 2 3 4
Vri
jem
e p
roti
canja
str
uje
(m
s)
0,1 0,5 1 10 100 1000 10000
10
100
1000
10 000
a b L c1 c2 c3
20
4
Slika 12.2. Zone vrijeme/struja za jednosmjernu struju koja prolazi kroz ovjeije tijelo
U Tabeli 12.5. dat je odgovarajui opis zona.
Tabela 12. 5.
Zona Fizioloko djelovanje
1 Obino bez ikakve reakcije.
2 Obino bez tetnog fizikog djelovanja.
3
Obino bez organskog oteenja. Poveanjem jaine struje i trajanja proticanja mogui su prolazni poremeaji u formiranju i provoenju sranih impulsa.
4
Vjerovatna pojava treperenja komore. Poveanjem jaine struje i trajanja proticanja oekuju se uz pojave iz zone 3. i druga patofizioloka djelovanja, kao to su naprimjer teke opekotine.
Vri
jem
e pro
tica
nja
str
uje
(ms)
0,1 1 10 20 50 100 500 1000 10000
10
100
1000
10 000
a b c
Struja koja prolazi kroz ovjeije tijelo (mA)
5
12.1.3. Frekvencija struje
Struje niskih frekvencija (50-60 Hz) predstavljaju najopasnije struje. Te struje su najee u upotrebi kako u industriji tako i u irokoj potronji. Struje visokih frekvencija manje su opasne po ivot, a u izvjesnim sluajevima su i korisne.
12.1.4. Put struje kroz ljudsko tijelo
Iz prethodnih tabela vidi se da je mnogo vea opasnost pri prolazu struja kroz mozak i srce nego pri prolazu kroz udove. Do toga dolazi kada struja prolazi putem rukaruka ili rukanoga. 90% smrtnih sluajeva nastupilo je pri dodiru dijelova pod naponom jednom rukom dok je druga ruka ili noga bila u kontaktu sa uzemljenjem.
Na Slici 12.3. dati su primjeri nastanka nesretnih sluajeva.
a)
b)
Slika 12. 3. Primjerni nastanka nesretnih sluajeva
L1
L2
L3
PEN
L1
L2
L3
PEN
6
12.1.5. Impedansa ovjeijeg tijela Impedansa ovjeijeg tijela ovisi o dva elementa:
najvjerovatnijeg puta prolaska struje kroz ovjeije tijelo i uvjeta okoline sa aspekta prisustva vode i kontakta ovjeka sa zemljom.
Impedanse ekvivalentnih strujnih krugova
Za sluaj zatvaranja strujnog kruga stopalotijelostopalo, ekvivalentna shema je data na Slici 12.4.
Zbog sigurnosti uvijek mora biti I IB. Otpor ovjekove noge (stopala) je:
b
R4
, ( 12.1.)
gdje je: specifini otpor homogenog tla (m), b ekvivalentni poluprenik stopala (m) cca 0,08.
Slika 12.4. Strujni krug napona koraka
I struja u strujnom krugu stopalotijelostopalo, RA ukupni efektivni otpor u krugu kvara, IB struja definirana u uvodu,
R otpor ovjeijeg tijela (uzima se 1000 ).
U proraunu treba uzeti u obzir i meusobni otpor izmeu stopala, RST, koji je jednak:
I
dKOR= 1 m
I
U
RS
RS
R STR
7
KOR
STd
R
2
, ( 12.2.)
gdje je: dKOR rastojanje izmeu stopala (m).
U ovom sluaju stopala su postavljena u seriju pa je ukupan otpor jednak:
)(224
2 STSKOR
RRdb
R
. ( 12.3.)
Za povrinu stopala 200 (cm2) i prosjenu duinu koraka od 1 (m), R = 6 (). Ukupan efektivan otpor u krugu je:
)(2 STSA RRRR . ( 12.4.)
Za sluaj zatvaranja strujnog kruga rukadva stopala, ekvivalentna shema je data na Slici 12.5.
Slika 12.5. Strujni krug napona dodira
U ovom sluaju stopala su postavljena paralelno pa je:
STS RRR 2
1 , ( 12.5.)
a ukupan ekvivalentan otpor kruga napona dodira jednak je:
STSA RRRR 2
1:
. ( 12.6.)
Za povrinu stopala 200 (cm2 ) i prosjenu duinu koraka od 1 (m) dobije se: R = 1,5 (). Naponi dodira i koraka manji su za padove napona na prijelaznoj otpornosti kontakta stopalotlo i meusobnog otpora izmeu stopala. Tako se dobije da je napon dodira jednak:
I
U R
RS
RS
} RST
I
8
STSSTS
STS
D
R
RR
URR
RRR
UUU
2
11
2
1
2
1. ( 12.7.)
Za b = 0,08 (m), R = 1000 () i dKOR = 0,5 (m) dobije se:
)(V10725,11 3
UUD .
Za napon koraka dobije se:
STSSTS
STS
K
R
RR
URR
RRR
UUU
21
22
. ( 12.8.)
Za b = 0,08 (m), R = 1000 () i dKOR = 1,0 (m) dobije se:
V1093,51 3
UU K .
Impedansa ovjeijeg tijela ovisno o uvjetima okoline
Vrijednosti ukupne impedanse ovjeijeg tijela, date u Tabeli 12.6., vae za put struje rukaruka ili rukastopalo, za velike povrine dodira (50 do 200 cm2) i suhe uslove (ANNEX C, HD 637 S1:1999).
Tabela 12. 6.
Napon
dodira
(V)
Vrijednosti ukupne impedanse ovjeijeg tijela () koje nisu prekoraene kod x (%) stanovnitva
5% 50% 95%
25 1750 3250 6100
50 1450 2625 4375
75 1250 2200 3500
100 1200 1875 3200
125 1125 1625 2875
220 1000 1350 2125
700 750 1100 1550
1000 700 1050 1500
Asimptotska
vrijednost 650 750 850
Uzimajui u obzir uvjete iz prakse, mogu se identificirati tri tipine situacije:
Situacija 1 Situacija 2 Situacija 3
Suhe ili vlane prostorije
Suha koa
Mokre prostorije
Mokra koa
Pod male
Uslovi potapanja
Bez elektrine otpornosti koe
9
Pod dovoljne elektrine otpornosti
elektrine otpornosti
Bez elektrine otpornosti okolnih
zidova.
Za situacije 1 i 2 moe se pisati da je impedansa:
Z1 = 1000 + 0,5 Z5% () i Z2 = 200 + 0,5 Z5% ().
Z5% je naznaena vrijednost impedanse ljudskog tijela od koje manju vrijednost ima, smatra se, samo 5% cjelokupnog stanovnitva (date u Tabeli 12.6.). U Tabeli 12.7. date su impedanse u ovisnosti o oekivanom naponu dodira, a na Slici 12.6. je dato najvee trajanje dozvoljenog napona dodira za situaciju 1 (kriva L1) i situaciju 2 (kriva L2
Tabela 12. 7.
Oekivani napon dodira
Ud (V)
Situacija 1 Situacija 2
Z1() I(mA) t (s) Z2() I(mA) t (s)
25 1075 23 5
50 1725 29 5 925 54 0,47
75 1625 46 0,60 825 91 0,30
90 1600 56 0,45 780 115 0,25
110 1535 72 0,36 730 151 0,18
150 1475 102 0,27 660 227 0,10
220 1375 160 0,17 575 383 0,035
280 1370 204 0,12 570 491 0,020
350 1365 256 0,08 565 620
500 1360 368 0,04 560 893
10
Slika 12.6.
Impedansa ovjeijeg tijela u funkciji napona dodira data je na Slici 12.7. Sa slike se lahko moe odrediti vrijednost Z5%.
Slika 12.7.
10000
1000
100
10
20 100 1000
20
200 10
Napon dodira
(V)
Tra
janje
nap
ona
dodir
a (m
s)
Ud(V
)
200 100 300 400 500
R(
3000
5000
2000
4000
1000 600 700 800 900
vlane prostorije
1000
suhe
prostorije
500
L1 L2
11
Vidi se da na vrijednost impedanse ima direktan uticaj vrijednost dodirnog napona. Tako npr., ako se radi o suhoj prostoriji odnosno suhoj koi (gornja kriva), sa dodirnim naponom od 220 (V), otpor ovjeka je cca 3000 (), a ako se radi o vlanoj prostoriji odnosno vlanoj koi, taj otpor, za isti naponski nivo, je 1300 (). Za suhe prostorije i dodirni napon od 380 (V) otpor ovjeka je 220 (). 12.2.DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA
12. 2.1. Djelovanje naizmjenine struje
Ve je ranije konstatirano da elektrina struja, vea od 50 (mA), u tijelu ovjeka najee izaziva nesvjesticu, a za veinu ljudi, u ovisnosti o duini vremena proticanja, je i smrtonosna.
Definiraju se sljedee karakteristine vrijednosti struje kroz ovjekovo tijelo:
prag opaanja, prag otputanja, prag treperenja srane komore.
to se tie granice mogunosti registriranja struje greke (prag opaanja), ona je u funkciji dodirne povrine, vlanosti, pritiska dodira kao i individualnih fiziolokih karakteristika osobe. Generalno, moe se uzeti da je ova vrijednost 0,5 (mA). Vrijednost praga otputanja ovisi o parametarima, kao to su dodirna povrina, oblik vodia, pad napona, i individualnih fiziolokih karakteristika osobe. Prag otputanja je razliit za ene i za mukarce. Uzima se da je 10,0 (mA) za ene, a 15 (mA) za mukarce. Kod jaih struja se, uglavnom, ne moe otpustiti vodi pod naponom. Prag treperenja srane komore ovisi o fiziolokim osobinama osobe kao to su npr. anatomija tijela, stanje sranog organa i sl. Osim toga, na prag treperenja direktno utiu duina vremena proticanja struje i njenog puta. Ako se radi o duini trajanja proticanja struje kvara veoj od jednog punog ciklusa srca, prag treperenja se znatno smanjuje. Za strujne udare koji traju krae od 0,1 (s), pojavljuje se treperenje srane komore kada je struja kvara vea od 500 (mA). Strujni udari jaine struje preko 500 (mA), koji traju due od jednog sranog ciklusa, mogu izazvati privremene zastoje rada srca. Ako se radi o vrijednostima struje greke, koje postaju opasne po ivot, srce prestaje raditi kao pumpa i tako srani miii poinju treperiti. Ovo treperenje ne prestaje ni poslije dueg vremena. Dolazi do odumiranja dijelova organizma i stvaranja ugruaka krvi, pa i u mozgu. to se tie manifestacija na nervni sistem, dogaaju se pojave kao npr. poslije prestanka djelovanja elektrine struje, oduzetost dijelova tijela, smanjenje refleksa, isprekidan i otean govor i slino. Smatra se da je treperenje srane komore glavni uzrok smrti od elektrinog udara. U sluaju udara elektrinom strujom reda 1 (A) i veom, oslobaa se velika toplotna energija. Elektrina struja kvara kroz ovjeije tijelo ide miiima, na kojima zbog R I2 stvara unutranje opekotine, esto vee i od povrinskih opekotina. Unesreeni, u momentu udara, pada u nesvijest, koja moe potrajati relativno kratko. Ovo obino i zavara unesreenog. Prilikom prolaska struje veeg intenziteta kroz miie ovjeka, oni dobiju izgled kuhanog mesa, izluuju miinu boju mioglobin, koji prenosi kisik. Ako mioglobin pone cirkulirati po krvi, i bubrezi ga poinju izluivati, to je za njih otrov. Tako unesreeni umire od posljedica trovanja. Kljuni organi, koje treba spaavati poslije udara, jesu bubrezi. Tek poslije toga dolaze na red opekotine, prijelomi i slino. 12.2.2. Djelovanje istosmjerne struje
Prag opaanja kod djelovanja istosmjerne struje, uglavnom, ovisi o istim parametrima kao kod izmjenine struje kvara. Za razliku od izmjenine struje, samo se moe osjetiti ukljuenje i prekidanje
12
struje i nema drugih osjeaja koji se mogu registrirati tokom proticanja struje kvara na nivou praga opaanja (cca 2 (mA)).
Za razliku od izmjenine struje, prag otputanja za istosmjernu struju nije mogue definirati za struje koje su ispod vrijednosti od priblino 300 (mA). Samo moment ukljuivanja i prekidanja struje izaziva bolove i kontrakciju miia.
Prag treperenja ovisi o fiziolokim i elektrinim parametrima.
Kod udara koji traje due od sranog ciklusa, prag treperenja za istosmjernu struju je nekoliko puta vii od praga treperenja za izmjeninu struju. Kod udara koji traje krae od 200 (ms), prag treperenja priblino je isti kao za efektivnu vrijednost izmjenine struje.
Struje vrijednosti ispod priblino 300 (mA), osjeaju se tokom proticanja u ekstremitetima kao toplota. Vrijednosti struja iznad 300 (mA) esto izazivaju nesvjesno stanje.
12.3. NAPON DODIRA I STRUJA KROZ OVJEKA
12.3.1. Odnosi izmedju dodirnog napona i struje kroz ovjeka Odnos izmeu struje kroz ovjeka i vremena trajanja struje greke dat je u Tabeli 12.3. S obzirom na to da je vrijednost struje kroz ovjeka u direktnoj vezi sa ukupnom njegovom impedansom, taj odnos je, takoer, ve dat (Tabele 12.6. i 12.7).
U Tabeli 12.8. date su proraunske vrijednosti dozvoljenih napona dodira UD kao funkcija trajanja struje kvara tF .
Tabela 12. 8.
Trajanje greke (s) Dozvoljeni napon dodira (V)
10 80
1,1 100
0,72 125
0,64 150
0,49 220
0,39 300
0,29 400
0,20 500
0,14 600
0,08 700
Tabela 12.8. prikazana dijagramom izgleda kao na Slici 12.8.
13
Slika 12.8. Dodirni napon UD u ovisnosti o vremenu trajanja struje kvara
Naprijed dati dijagram i tabela su prema vaeem evropskom standardu POWER INSTALLATIONS EXCEEDING 1 kV a.c., HD 637 S1. Ovaj standard CENELEC-a je, u ovom dijelu, usaglaen sa radnim prijedlogom TC 64 IEC, System enginering and erection of electrical power installations in systems with nominal voltage above 1 kV a.c.. Uporede li se doputene vrijednosti napona dodira prema TC 64 IEC sa vaeim tehnikim propisima, vidi se da su u podruju podeenja relejne zatite u srednjenaponskim mreama, doputeni znatno vii naponi dodira. Tako je npr. za uobiajeno vremensko podeenje relejne zatite u 10 (20) kV mreama od t = 0,5 (s), doputeni napon dodira:
prema IEC standardu UD = 210 (V)
u TT mreama prema domaim propisima UD = 160 (V)
u TN mreama prema domaim propisima UD = 80 (V).
12.3.2. Proraun dodatnih otpora Ve je ranije reeno da se za dodirni napon moe napraviti slijedea ekvivalentna shema:
1000
20
40
60
100
UD
(V)
10 0,1 0,2 0,6 1,0 10,0 5,0
200
400
2,0
t(s)
0,4
600
14
Slika 12. 9. Shema kruga dodirnog napona
Na ovoj shemi je:
U napon (potencijalna razlika), koji ima funkciju naponskog izvora u
ekvivalentnom strujnom krugu napona dodira, RS + ROB prijelazni otpor stajalita + otpor obue. Ako se ne uzima u obzir prijelazni
otpor obue umjesto napona U, u proraunu se uzima napon UD sa dijagrama na Slici 10.8.,
R ukupna impedansa ovjeka, I struja kroz ovjekovo tijelo mora biti manja od datih vrijednosti u Tabeli 12.3., UD dodirni napon (V), tF vrijeme trajanja greke (s).
12. 4. PRUANJE PRVE POMOI
Glavno naelo pri pruanju prve pomoi kod udara elektrine struje je brzina djelovanja. To znai da treba to prije osloboditi unesreenog od djelovanja struje (kontakta sa vodiem pod naponom), pa tek onda poeti oivljavanje ukoliko unesreeni ne die ili mu srce ne radi.
12.4.1.Oslobadjanje od djelovanja elektrine struje
Procedura oslobaanja unesreenog od djelovanja elektrine struje ovisi kako o okolnostima pod kojima se nesrea desila, tako i o tome da li se radi o struji niskog ili visokog napona. Prvi, neupitan, korak je iskljuivanje napona u onom dijelu postrojenja koji je u kontaktu sa unesreenim.
Treba napomenuti da je granica visoki/niski napon 1000 (V).
Ako se radi o niskom naponu, odvajanje unesreenog od postrojenja pod naponom moe se realizirati na vie prikladnih naina:
iskljuivanje napona pomou prekidaa, sklopki ili vaenjem utikaa ili osiguraa,
presijecanje vodia izoliranim klijetima,
odvajanje unesreenog izoliranom (suhom) motkom kukom,
povlaenje unesreenog za njegovu odjeu.
Napomena: Za sve vrijeme odvajanja unesreenog od kontakta sa postrojenjem pod naponom, spasilac mora biti u izolacionoj obui i ne smije dodirivati zidove konstrukcije ili drugu osobu.
RS + ROB
R U
UD
I
15
Ako se radi o visokom naponu, odvajanje unesreenog od kontakta sa postrojenjem pod naponom vriti preko prekidaa ili sklopki. Prije toga, unesreeni se ni u kom sluaju ne smije dodirivati (ak niti pomou izolacionih sredstava). Poslije iskljuenja, treba iskljuene dijelove uzemljiti.
Odvajanje unesreenog od kontakta sa visokim naponom vri se pomou kuka, motki ili klijeta, uz koritenje gumenih izama i rukavica.
12.4.2. Oivljavanje Poslije odvajanja unesreenog od kontakta sa postrojenjem pod naponom, treba provjeriti da li unesreeni:
krvari, die i radi li mu srce.
Ako se radi o krvarenju, treba ga zaustaviti. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba odmah poeti sa slijedeim mjerama oivljavanja na licu mjesta:
vjetako dihanje u sluaju prestanka disanja, masaa srca u sluaju prestanka rada srca, i kombinirane metode oivljavanja u sluaju prividne smrti (prestanak dihanja i rada
srca).
Odmah obavijestiti prvu bliu zdravstvenu hitnu ustanovu. Oivljavanje e imati izgleda samo u sluaju da stanje prividne smrti ne traje due od 10 do 15 minuta. Vjetako dihanje sastoji se u udahnjivanju zraka kroz usta unesreenog. Treba ga izvoditi brzo i tano odreenim redoslijedom. Unesreeni se poloi na lea, srednjim prstom provjeri prohodnost usne upljine. Ako se konstatira da u usnoj upljini ima krvi, predmeta i slino, to se odstrani kaiprstom omotanim gazom. Spasilac klekne pored glave unesreenog, jednom rukom potisne vilicu naprijed i prema gore, tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da ne proputaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci to vie unazad. Takav poloaj glave treba odravati za sve vrijeme vjetakog disanja kako bi se sprijeilo upadanje jezika u drijelo. Duboko udahnuvi, spasilac obuhvati usnama nos unesreenog i snano izdahne kroz nozdrve, udahnuvi mu tako zrak. Posmatra da li se grudni ko iri, i ako je to sluaj, odmakne svoja usta da bi ozlijeeni izdahnuo zrak prirodnim stezanjem grudnog koa. Ako se osjeti otpor prilikom udahnjivanja i ako se grudni ko ne iri, provjeriti da nije opet zaepljen dini put. Ako se ne osjeti otpor prilikom udahnjivanja, a grudni ko se ipak ne iri, znai da zrak ide u eludac. Odmah treba pritisnuti stomak unesreenog kako bi zrak izaao iz eluca.
Prvih desetak udahnjivanja izvode se brzo i uzastopno, a potom se udahnjivanje produi ravnomjerno, u ritmu normalnog disanja. Udahnjivati se moe i preko gaze ili druge tanke tkanine.
16
Vjetako disanje traje sve dok se ne uspostavi prirodno disanje ili dok ljekar ne pone s davanjem kisika ozlijeenom. U sluaju prestanka ili jako slabog rada srca, odmah treba poeti sa spoljanjom masaom. Kada treba poeti s masaom, moe se vidjeti po slabom pulsu na arterijama vrata, ruke ili bedra, a zjenice su proirene i unesreeni ima mrtvaki izgled. Tada odmah treba kleknuti pored unesreenog, s njegove desne strane, preklopiti dlan jedne ruke preko nadlanice druge ruke i poloiti ih na donji dio grudnog koa. Svake sekunde pritisne se tako jako da se grudni ko ulegne za 3-5 (cm). Nakon pritiska, ruke treba opustiti ime se omoguuju irenje grudnog koa i punjenje srca krvlju. Spoljanja masaa srca izvodi se 5-10 minuta i ako se u tom periodu ne uspostavi normalan rad, izgledi su neznatni da bi ono moglo proraditi. U sluaju kada istovremeno prestanu dihanje i rad srca, treba primijeniti kombiniranu metodu, to znai naizmjenino vjetako dihanje i spoljanja masaa srca.