Uvod - Ekonomski fakultet u Osijeku | EFOS · SUSTAV input output Logistički troškovi Logistički učinci Proizvodni čimbenici (rad, pogonska sredstva, materijal, energija i informacije)

Upravljanje opskrbnim lancem

Uvod

1. predavanje

Prof.dr.sc. Josip Mesarić, Izv.prof.dr.sc. Davor Dujak


Obvezna literatura: 1) Bilješke/Handou0 s predavanja 2) Chopra, Sunil & Meindl, Peter: Supply Chain Management : Strategy, Planing, and Opera0on, 6th EdiEon, PrenEce Hall, 2015. 3) Hugos, Michael: Essen0als of Supply Chain Management, Second ediEon, John Wiley and Sons, Inc., 2006. 4) Lambert, Douglas M.(Editor): Supply Chain Management : Processes, Partnerships, Performance, Third EdiEon, Supply Chain Management InsEtute, Sarasota, 2008.


Dopunska literatura (1) 1) Zbornici radova logisEčkog skupa Poslovna logis0ka u suvremenom menadžmentu, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2000.-‐2014. (hYp://blmm-‐conference.com/ ) 2) Chopra, Sunil & Meindl, Peter: Supply Chain Management : Strategy, Planing, and Opera0on, 6th EdiEon, PrenEce Hall, 2015. 3) Hugos, Michael: Essen0als of Supply Chain Management, Second ediEon, John Wiley and Sons, Inc., 2006. 4) Lambert, Douglas M.(Editor): Supply Chain Management : Processes, Partnerships, Performance, Third EdiEon, Supply Chain Management InsEtute, Sarasota, 2008. 5) Ayers, James B., Odegaard, Mary Ann: Retail Supply Chain Management, Auerbach PublicaEons, 2008.


Dopunska literatura (2) • http://cscmp.org/ (Council of Supply Chain Management Professionals) • http://www.ipscmi.org/ (International Purchasing and Supply Chain Management Institute)

• http://www.escinst.org/ (European Supply Chain Institute)

• http://www.ism.ws/ (Institute for Supply Management)

• http://www.supplychainstandard.com/

• http://www.scm-institute.org/ (Supply chain Management Institute)

• http://www.inboundlogistics.com/

• http://scm.technologyevaluation.com/

• http://www.supplychainopz.com/

• http://womeninsupplychain.com.au/ Prof.dr.sc. Josip Mesarić, Izv.prof.dr.sc.

Davor Dujak

Sadržaj predmeta (1) (30 saG predavanja + 15 saG seminara + 15 saG vježbi)

• Sadržaj predmeta • osnove SCM-‐a

Uvod

• Opskrbni lanci – kako nastaju, svrha, vrste • Mreže opskrbnih lanaca

Opskrbni lanci i mreže opskrbnih lanaca

• Što su procesi? • Upravljanje poslovnim procesima (Business Process Management) • Procesi SCM-‐a prema Global Supply Chain Forumu • Ciklični pogled na procese • Push / pull pogled na procese

Procesi u SCM-‐u

• sourcing ili outsourcing? (make or buy?) • Koliko dobavljača? • Evaluacija i izbor dobavljača • Ugovori, preuzimanje rizika i praćenje uspjeha

Sourcing


Sadržaj predmeta (2)

• Vrste zaliha • Vrijednost zaliha s obzirom na mjesto u opskrbnom lancu • Upravljanje cikličnim zalihama • Upravljanje sigurnosnim zalihama • Upravljanje zalihama na više razina opskrbnog lanca

Zalihe i SCM

• Uloga prognoziranja • KarakterisEke prognoziranja • Modeli prognoziranja • Upravljanje ponudom • Upravljanje potražnjom

Planiranje ponude i potražnje

• Koordinacija u lancu • Efekt biča • Integracija i evaluacija

Koordinacija i integracija SCM-‐a

• Uloga IT-‐a u SCM-‐u • Sohver u SCM-‐u • E-‐business u SCM-‐u • Evaluacija SCM sohvera • Budućnost IT-‐a u SCM-‐u

ICT u SCM-‐u


Sadržaj predmeta (3)

• Čimbenici koji utječu na dizajn distribucijske mreže • Glavni troškovi dizajna distribucijske mreže • Utjecaj na konačne potrošače

Dizajn distribucijske mreže

•  Ekonomski principi transporta •  Transportna mreža • Horizontalna i verEkalna transportna suradnja •  Paletne mreže, empty miles, factory gate pricing, telemaEka

Transport i skladištenje u SCM-‐u

•  Pravila metrike •  PrednosE i nedostaci • Mjerila po područjima SCM-‐a

Metrika SCM-‐a


UPRAVLJANJE OPSKRBNIM LANCIMA -‐ RASPORED PREDAVANJA 2017. Uvodno o SCM-‐u 01.03. Opskrbni lanci i mreže opskrbnih lanaca (Dujak) 02.03. Procesi (Mesarić) 08.03. Procesi (Mesarić) 09.03. Sourcing (Dujak) 15.03. Zalihe (Dujak) 16.03. Zalihe (Dujak) 22.03. 1. kolokvij (do tada predavano gradivo) 23.03. Predviđanje ponude i potražnje (Dujak) 29.03. Koordinacija i integracija (Mesarić) 30.03. Dizajn distribucijske mreže (Dujak) 05.04. ICT u SCM-‐u (Mesarić) 06.04 Transport i skladištenje u SCM-‐u (Dujak) 12.04. Metrika SCM-‐a (Dujak) 13.04. 2. kolokvij (preostali dio gradiva) 01.03.


Polaganje ispita putem kolokvija

•  preko kolokvija

•  redovni ispitni rokovi

•  pojašnjenja u syllabusu SCM 2017



Što je to upravljanje opskrbnim lancem (SCM) ?

LOGISTIKA = SCM

Pokušajmo se podsje88 što je poslovna logis0ka….


LOGISTIKA

POSLOVNA LOGISTIKA

BOLNIČKA LOGISTIKA

LOGISTIKA TURIZMA

LOGISTIKA POLJOPRIVREDE

LOGISTIKA SPORTA

VOJNA LOGISTIKA

HUMANITARNA LOGISTIKA Prof.dr.sc. Josip Mesarić, Izv.prof.dr.sc. Davor Dujak

LOGISTIKA PODUZEĆA je ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzeća, a odnose se na opGmalno o s i g u r a v a n j e m a t e r i j a l n i h , informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu poduzeća.


Izvršavanje narudžbe

Transport

Zalihe

Pakiranje

Skladištenje

Elementi logističkog sustava


Razvojne faze poslovne logistike

Do početka 80-‐Eh

•  logisEka kao uslužna funkcija koja se odnosi na Ejek materijala i robe (funkcijska specijalizacija: transport, proces prometa, skladištenje);


•  logisEka kao koordinacijska funkcija koja se odnosi na Ejek (koordinacija različiEh funkcijskih područja poduzeća, npr. u sustavu Just in Time – JIT)


•  logisEka kao orijentacija na Ejek u poduzeću -‐ poduzeća (ukupni procesi stvaranja vrijednosE)

Poslije 2000.

•  logisEka kao orijentacija na Ejek koji prelazi granice poduzeća (Supply Chain Management).


Svrha logistike – stalno usavršavanje protoka dobara i informacija kroz poduzeće.

U logistici je bitan nalog, koji se sastoji u tome da se na raspolaganje stavi:

• prava količina • pravih objekata kao logističkih predmeta (materijal, proizvodi, ljudi, informacije, energija) • na pravo mjesto u sustav • u pravome trenutku • u pravoj kvaliteti • uz prave troškove

Postići 4R (proizvod, stanje, vrijeme, mjesto)!


LOGISTIČKI

SUSTAV

input output

Logistički troškovi Logistički učinci

Proizvodni čimbenici (rad, pogonska

sredstva, materijal, energija i informacije)

Usluga opskrbe/ dostave (pravi

proizvod, u pravom stanju, u pravo vrijeme, na pravome mjestu –

4R’s)

Sustav odvijanja naloga

Sustav držanja zaliha

Sustav pakiranja

Sust

av tr

ansp

orta

Sustav skladišta

FUNKCIJSKO RAZGRANIČENJE LOGISTIČKOG SUSTAVA – LOGISTIČKI POSUSTAVI


LOGISTIKA

Trgovac na malo

Trgovac na veliko

Proizvođač gotovih proizvoda

Dobavljač sirovina

Krajnji kupac / potrošač

= tok materijalnih dobara = područje obuhvata logistike


Trgovac na malo

Trgovac na veliko

Proizvođač gotovih

proizvoda

Dobavljač sirovina

Krajnji kupac / potrošač

UPRAVLJANJE

OPSKRBNI

M LANCEM

= tok materijalnih dobara = područje obuhvata SCM-a


Ako se poveća učinkovitost (mjerena npr. profitabilnošću) svih članova “mog” opskrbnog

lanca, povećat će se i “moja” učinkovitost

Povećajmo razinu usluge za kupca (4 R’s) svih članova opskrbnog lanca i povećat ćemo profitabilnost ukupnog opskrbnog lanca!


Prva (ključna) razlika – upravljanje opskrbnim lancem se odnosi na tokove duž cijelog opskrbnog lanca (njegov obuhvat prelazi granice jednog sudionika opskrbnog

lanca – npr. trgovca na malo) !


Nova definicija logistike:

Logis0ka je dio upravljanja opskrbnim lancem koji planira, provodi i kontrolira učinkovit efek8van tok (prema naprijed i obrnu8) i skladištenje dobara, usluga i povezanih informacija između točke porijekla i točke potrošnje kako bi se zadovoljili zahtjevi kupaca. *

* www.csmp.org. CSCMP Dictionary


§  problem jednog od članova opskrbnog lanca postaje problem cijelog opskrbnog lanca nije dovoljna samo logistika. §  SCM koristi aktivnosti funkcije logistike, ali i funkciju marketinga, razvoja novog proizvoda, financija i usluga kupcima.

Mrežom kompanija ne može se upravlja8 s manje funkcija nego što je potrebno kako bi se upravljalo jednom

kompanijom! *

* www.csmp.org prema Lambert, Douglas M. (Editor): Supply Chain Management:Processes, Partnerships, Performance, Third Edition, Supply Chain Management Institute, Florida, str. 5


Druga (ključna) razlika – učinkovito upravljanje opskrbnim lancem obuhvaća

logisGku, markeGng, financije, razvoj novog proizvoda, usluge kupcima, te po potrebi i druge funkcije tvrtki u opskrbnom lancu koje

mogu omogućiE bolji TOK!


Razlike između tradicionalnog pogleda na logistiku i SCM-a: • fokus promatranja tokova se prebacuje s jednog poduzeća na cijeli opskrbni lanac kao cjelinu;

• opskrbni lanac se sagledava kao pojedinačni entitet prije nego kao niz fragmentiranih elemenata kao što su nabava, proizvodnja, distribucija, i sl.;

• SCM je većinom strateški planski proces (strateške odluke);

• SCM osigurava novi različit pristup upravljanju zalihama - zalihe postaju tek posljednje utočište za uravnoteživanje integriranog toka proizvoda kroz lanac;

• korištenje integriranih informacijskih sustava koji su dio cjelokupnog opskrbnog lanca, prije nego djelovanje u izolaciji;

• osigurava vidljivost potražnje za proizvodom kao i razine zaliha, duž cijelog opskrbnog lanca;

• za uspješno upravljanje opskrbnim lancem potrebno je uključivanje svih poslovnih funkcija. Prof.dr.sc. Josip Mesarić, Izv.prof.dr.sc.

Davor Dujak

Što je to upravljanje opskrbnim lancem (SCM) ?

Upravljanje opskrbnim lancem je integracija ključnih poslovnih procesa od krajnjeg korisnika do izvornih (originalnih/prvih) dobavljača koji osiguravaju proizvode, usluge i informacije koje dodaju vrijednost za kupce i ostale interesne grupe.

GSCF


Što je SCM (2)? •  “SCM je kombinacija procesa, funkcija, aktivnosti,

odnosa i puteva kroz koje se kreću proizvodi, usluge, informacije i financijske transakcije kako u poduzeću tako i među poduzećima (poslovnim subjektima). “ (Izvor: Lambert, D.M., Supply Chain Management, Processes, Partnership, Performance, 3rd. Edition, SCMI, Sarasota, Florida, 2008. str. 5.)

•  Sudionici (proizvođači, posrednici i konačni potrošači) se pri tome ponašaju shodno ekonomskim kriterijima (profitabilnosti, ekonomičnosti, rentabilnosti…) uz maksimalno zadovoljenje zahtjeva korisnika usluga i proizvoda


SCM j e s t r a t e š ko up rav l j an j e s v im tradicionalnim funkcijama koje su uključene u bilo koji tok, uzvodni ili nizvodni kroz bilo koji aspekt sustava opskrbnog lanca .

(Mentzer, 2004, str. 5).


Upravljanje opskrbnim lancem nije ni…. § nabava § operacijska istraživanja § kupnja § …

...ali upravljanje opskrbnim lancima je ili može biE:

§ upravljanje lancima dobave § upravljanje nabavnim lancima § upravljanje lancima opskrbe § upravljanje logis8čkim lancima § upravljanje vrijednosnim lancima § upravljanje opskrbnim mrežama § upravljanje odnosima i suradnjom


POVIJEST upravljanja opskrbnim lancem (1)

“Vojska maršira na svojim stomacima!” Napoleon

§  prvi put se izraz supply chain management korisE 1982. godine u radu američkih autora (Oliver R. Keith i Michael D. Webber: Supply Chain Management: Logis8cs Catches Up with Strategy, Outlook, 1982. ) kada daju i prvu jednostavnu definiciju:

“SCM je proces planiranja, implemen8ranja i kontroliranja opskrbnog lanca sa svrhom zadovoljavanja zahtjeva kupca što je učinkovi8je moguće.”


POVIJEST upravljanja opskrbnim lancem (2) •  Osnovni preduvjeE i razlozi za nastanak i razvoj SCM-‐a*:

•  Informacijska revolucija

•  Povećana konkurencija i globalizacija

•  Potreba za upravljanjem odnosima

*Supply Chain Resource Center (http://scm.ncsu.edu/)


POVIJEST upravljanja opskrbnim lancem (3) •  ozbiljnije se probija u teoriju i praksu naprednih tvrtki i zemalja u 1990-‐Em godinama

•  nakon 2000. većina uspješnih tvrtki širom svijeta mijenja logisEčki odjel, proširuje ga i naziva SCM odjel

•  u Hrvatskoj praksi se ovaj trend javlja unazad 7 – 8 godina

•  kroz nužnost suradnje i vlasEtu interdisciplinarnost, SCM raste svakodnevno


Osnovne odlike upravljanja opskrbnim lancima •  Strateška akEvnost

•  Sastoji se od:

•  „inžinjerskog” dijela – kako uštedjeE i/ili unaprijediE

•  upravljanja odnosima (rela8onship management) – kako pravično podijeliE

•  Usmjeren je na konačnog potrošača

Koji dio je važniji ?


„Inžinjerski” dio: PODRUČJA SCM-‐a

Sourcing Upravljanje zalihama

Upravljanje potražnjom

SCM u proizvodnji

Dizajn opskrbne

mreže

Transport i skladištenje

Koordinacija u opskrbnom

lancu

Metrika

ICT

Mapiranje

Lean

PODRUČJA (PROCESI) SCM-a

ALATI SCM-a


Interdisciplinarni karakter SCM-‐a

Operacijska istraživanja

Kupovina / Nabava

Transport /Promet

LogisGka

Kanali / MarkeGng

Informacijski sustavi

Upravljanje opskrbnim lancem (Supply Chain Management)


Upravljanje odnosima (rela0onship management) u SCM-‐u Što je uspješno upravljanje odnosima ? Što je ključ za uspješno upravljanje odnosima ?


Uloga povjerenja u SCM-‐u (1) • tri Epa ponašanja i stavova koji omogućuju i olakšavaju odnose i suradnju u opskrbnim lancima*:

• međusobno ili uzajamno povjerenje, • dvosmjerna komunikacija, • solidarnost.

•  povjerenje najvažnije -‐ nedostatak uzajamnog povjerenja dovodi do disintegracije opskrbnih lanaca, dok postojanje uzajamnog povjerenja postaje zarazno i na principu reciprociteta omogućuje unapređenje lanca

*Dunne & Lusch, 2008, str. 159-160. Prof.dr.sc. Josip Mesarić, Izv.prof.dr.sc.

Davor Dujak

Uloga povjerenja u SCM-‐u (2) •  rast povjerenja utjecat će na rast komunikacije i solidarnosE, kao i obrnuto •  treba se počeE iskazivaE prvenstveno kroz dijeljenje informacija među članovima opskrbnog lanca na različiEm razinama – slijedi prepuštanje pojedinih akEvnosE koje su do sada samostalno obavljali


Uloga povjerenja u SCM-‐u (2) Tri uvjeta za dugoročno održivo povjerenje u SCM-‐u: 1.   svi članovi opskrbnog lanca moraju znaG što "daju", a što "dobivaju" od

suradnje u opskrbnom lancu prije nego što započnu s određenim akEvnosEma upravljanja opskrbnog lanca,

2.  korisE od suradnje kroz SCM često se ne raspodjeljuju podjednako za sve članove opskrbnog lanca (uloženi trud i troškovi nisu uvijek proporcionalni ostvarenoj korisE), pa je potrebno dogovoriG pravičan način raspodjele ostvarene korisG, i

3.  nije dovoljno samo se pridržavaE dogovorene suradnje i načina raspodjele korisE, nego i konGnuirano radiG na usavršavanju suradnje u SCM-‐u kako bi osigurali održivu konkurentsku prednost promatranog opskrbnog lanca.


Tri načela suvremenog SCM-a: 1.  jedini entitet koji donosi novac u opskrbni lanac je konačni

kupac - dok konačni kupac ne odluči kupiti proizvod, mi ostali prevrćemo njegov novac naprijed i nazad između članova opskrbnog lanca

2.  jedino rješenje koje je stabilno i održivo tijekom dužeg vremena jest ono u kojem svaki element opskrbnog lanca, od sirovina do krajnjeg kupca, profitira od poslovanja.

3. SCM se bavi dodavanjem ekonomske vrijednosti, a ne samo troškovima.


ZAKLJUČNO (1) •  SCM gleda na opskrbni lanac i na organizacije u njemu kao na jedan enEtet

•  sustavan pristup različiEm akEvnosEma u opskrbnom lancu koje imaju cilj koordinaciju i suradnju (POVJERENJE) radi što učinkoviEjeg toka proizvoda i usluga do krajnjeg kupca

•  koordinacija se najlakše ostvaruje pomoću informacijske tehnologije – značajan rast implementacije IT-‐a u suvremeno poslovanje potaknut SCM-‐om


ZAKLJUČNO (2) •  logisEka je dio upravljanja opskrbnim lancem

•  mogućnosE za unapređenje više nisu u tvornici … nego u opskrbnom lancu!

•  učinkovit SCM znači: • KonEnuirano simultano podizanje razine usluge (4 R’s) i operaEvne učinkovitosE (profitabilnosE) u cijelom opskrbnom lancu!


Pitanja:

1)  Kakav je odnos između logisEke i upravljanja opskrbnim lancem? Navedi razlike!

2)  Koje funkcije i discipline obuhvaća upravljanje opskrbnim lancem?

3)  Definiraj upravljanje opskrbnim lancem ! 4)  Kada se pojavio termin supply chain management? 5)  Kada se upravljanje opskrbnim lancem značajno razvilo u teoriji i

praksi? 6)  Navedite područja SCM-‐a!? 7)  Navedite preduvjete i razloge nastanka SCM-‐a!? 8)  Navedi Epove ponašanja koji unapređuju SCM!? 9)  Kako se iskazuje povjerenje u SCM-‐u? 10)  Tri uvjeta za dugoročno održivo povjerenje u SCM-‐u!? 11)  Navedite načela suvremenog SCM-‐a!?


Documents

Uvod - Ekonomski fakultet u Osijeku | EFOS · SUSTAV input output Logistički troškovi Logistički učinci Proizvodni čimbenici (rad, pogonska sredstva, materijal, energija i informacije)