Značaj poznavanja ekonomije

Pojedinac: izbor zanimanja, ostvarivanje prihoda, način racionalne upotrebe novca i racionalnijeg rada, i td.Preduzeća: ŠTA proizvoditi, KAKO proizvoditi i ZA KOGA proizvoditi ?Društvene zajednice: brzina i struktura razvoja, zaposlenost, nacionalni dohodak, ekonomska stabilnost i td.Međunarodni subjekti: odnos razvijenih i nerazvijenih zemalja, porast stanovništva, obezbjeđenje egzistencije u uslovima nerazvijenih zemalja i td.

Definisanje ekonomije• “Ekonomija je naučno proučavanje neophodnosti stalnog unapređivanja efikasnosti

proizvodnje materijalnih dobara i usluga u uslovima determinisanim graničnim mogućnostima i neograničenim potrebama” (Šebić)

• Pozitivna i normativna ekonomija• Pozitivna ekonomija: proučava i objašnjava ekonomske pojave i zakone onakve kakvi oni jesu• Normativna ekonomija: proučava i ukazuje kakve bi ekonomske pojave i zakoni trebali da

budu.Vrijednosti normativne ekonomije: a) efikasnost: privredne aktivnosti na efikasan način b) pravednost: pravedna raspodjela rada i rezultata rada c) demokratija: demokratski pristup u odlučivanju

• Ekonomske kategorije: cijena, roba, profit, tržište, novac, troškovi, prihodi i td.

EKONOMSKI ZAKONI• Prirodni i društveni zakoni• Zakon u sferi ekonomije se razlikuje od pojma zakona u pravnim naukama• Zakoni: unutrašnje skrivene veze i odnosi zavisnosti i međusobne uslovljenosti pojava u

prirodi i društvu.• Zakoni postoje i djeluju nezavisno od ljudske volje• Zakoni djeluju i ispoljavaju se stihijski i spontano

Karakteristike ekonomskih zakona• Prirodni i društveni zakoni• Zakon u sferi ekonomije se razlikuje od pojma zakona u pravnim naukama• Zakoni: unutrašnje skrivene veze i odnosi zavisnosti i međusobne uslovljenosti pojava u

prirodi i društvu.• Zakoni postoje i djeluju nezavisno od ljudske volje• Zakoni djeluju i ispoljavaju se stihijski i spontano

Sistematizacija ekonomskih zakona• Univerzalni ekonomski zakoni: zakoni koji važe od nastanka civilizacije (zakon oskudice)• Opšti ekonomski zakoni: zakoni koji postoje u pojedinim društveno-ekonomskim sistemima

(zakon društvene podjele rada, zakon tržišta)• Posebni ekonomski zakoni: zakoni koji važe samo za jedan oblik društveno-ekonomskog

uređenja (zakon o obavezi kmetova, zakon o društvenoj svojini)• Pojedinačni ekonomski zakoni: zakoni za pojedine države ili pojedine faze razvoja

• Metode ekonomije• Posmatranje• Apstrakcija (lat. abstractio = odvajanje): isključivanje faktora nebitnih za istraživanje• Veza misaonog i stvarnog (logičko zaključivanje)• Indukcija (od pojedinačnih ka opštim pojavama)• Dedukcija (od opštih ka pojedinačnim pojavama)• Matematičko-statistička analiza• Eksperiment

Društveni sistem proizvodnjeČetiri ekonomska procesa (proizvodnja u širem smislu):

• Proizvodnja• Raspodjela• Razmjena• Potrošnja

• Prirodna dobra (dar prirode)• Proizvedena (ekonomska dobra)

Proces proizvodnjeProces proizvodnje (proizvodnja u užem smislu riječi) predstavlja svjesno i organizovano djelovanje čovjeka – ljudskih zajednica - na prirodu, radi odvajanja i mijenjanja njene materije i prilagođavanja te materije potrebama čovjeka.”• Društvena strana proizvodnje: međusobni odnos ljudi pri njegovom obavljanju• Tehnička strana proizvodnje: KAKO proizvoditi?

Zaposleni prema sektorima djelatnosti

• Primarni sektor - ekstraktivne djelatnosti: poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, ribolov i td.• Sekundarni sektor - prerađivačke djelatnosti: industrija, građevinarstvo, proizvodno

zanatstvo• Tercijarni sektor - usluge: trgovina, turizam, saobraćaj • Kvartarni sektor - usluge: zdravstvo, prosvjeta, kultura, komunalne oblasti i td. • Kvintarni sektor - usluge: državni poslov

Zaposleni po sektorima• Prema vlasništvu: privatni, državni, zadružni sektor• Prema ekonomskoj funkciji: sektor proizvodnje, sektor potrošnje (investicione, opšte i

lične), sektor vanjskih poslova i td.• Prema kriteriju privređivanja: poljoprivreda, industrija, usluge i informatika

• Proizvodna funkcija• Postizanje maksimalnog proizvodnog rezultata: - Raspoloživa količina resursa;

- Način upotrebe–tehničko-tehnološki postupak• Proizvodna funkcija: funkcionalna veza između upotrebljenih faktora (inputa) i ostvarenog

rezultata (outputa) • Proizvodnja kao funkcija utrošenog rada i kapitala kroz vrijeme: P= f (R, K, t)

Proizvodne mogućnosti

Struktura sadašnje i buduće proizvodnje: što proizvoditi Tehničko-tehnološki aspekt: kako proizvoditi Čije po trebe proizvodnjom zadovoljiti: za koga proizvoditi ... Postizanje max ekonomskih efekata Oportunitetni troškovi – vrijednost žrtvovane alternative

Zakonitosti različitih obima prinosa proizvodnje

Faktori uloženi u proizvodnju – input Rezultati proizvodnje – output Prinosi procesa proizvodnje: Ravnomjeran / constantan obim / prinos Rastući prinos Opadajući prinos

Faktori obima / veličine proizvodnje (2) Podjela rada

Prirodna i društvena podjela rada Društvena podjela rada: opća (po djelatnostima), posebna (raščlanjivanje

djelatnosti) i pojedinačna (unutar privrednih subjekata) Teritorijalna/regionalna podjela rada

Ekonomski sustav Planski / komandni ekonomski sustav Tržišni ekonomski sustav Izvedeni / mješoviti ekonomski sustav

Reprodukcija neophodnost neprekidnog obnavljanja proizvodnje, kao i određenih društvenih odnosa, na

svakom stupnju razvoja ljudskih zajednica Faze reprodukcije: Proizvodnja, Raspodjela, Razmjena i Potrošnja Obim reprodukcije:

Individualna (domaćinstva, zadruge, preduzeća) društvena reprodukcija (na nivou društva)

Oblici reprodukcije: jednostavna (prosta), umanjena i složena (proširena)

Aspekti reprodukcije: Strukturni (usklađenost privredne strukture) Teritorijalni (regionalni - usklađenost regionalne strukture)

Istorijski oblici društvene proizvodnje Naturalna proizvodnja (procesi proizvodnje, raspodjele i potrošnje) Robna proizvodnja (uključuje i proces razmjene)

Pretpostavke za nastanak i razvoj robne proizvodnje: Razvijena društvena podjela rada Stvaranje viška proizvoda Postojanje privatne svojine

Karakteristike robne proizvodnje Proces proizvodnje obavljaju samostalni ekonomski subjekti (preduzeća, zadruge) Sve bitne odluke – šta, kako, koliko i za koga proizvoditi, donose ekonomski subjekti Krajnji cilj je uspjeh u razmjeni - dobit EFIKASNOST ... djelotvornost, učinkovitost Oblici efikasnosti:

ekonomska i tehnička efikasnost mikroekonomska (individualna) i makroekonomska efikasnost

Poduzetništvo, kao izuzetna ljudska kreativna sposobnost u organiziranju ekonomskih aktivnosti

Poduzetništvo i poduzećaPoduzetništvo – kreativna ljudska aktivnost, koja na najpovoljniji način kombinira i koordinira ograničene proizvodne faktore i postiže efikasnu ekonomsku aktivnost

Podjela poduzeća prema: Djelatnosti Tržišnoj orjentaciji Vlasništvu Veličini

Društveni bruto proizvod Nacionalni (GNP) i domaći bruto proizvod (GDP) Metode obračuna GDP-a:

Proizvodni pristup – metode praćenja tijeka finalne proizvodnje Troškovni pristup – metoda praćenja tijeka prihoda / troškova

Sastavni dijelovi GDP-a: Struktura po oblastima Struktura vlasništva Naturalna / namjenska struktura

Proizvodna i potrošna dobra Vrijednosna struktura Preneseni i novostvoreni dio vrijednosti

Društveni proizvod ... predstavlja sužen obuhvat GDP-a i uključuje njegova 2 dijela: Preneseni dio utrošenih sredstava za rad – amortizacija Novostvoreni dio vrijednosti – dodana vrijednost

DIO RASPODJELA1. POJAM RASPODJELE

Raspodjela povezuje proizvodnju sa potrošnjom - ...Ekonomski proces u kojem se utvrđuju kriterij, način i veličina učešća subjekata u raspodjeli rezultata proizvodnje

Dva mehanizma ostvarivanja raspodjele:1. Neposredna ili direktna raspodjela (u naturalnoj proizvodnji, bez razmjene)2. Posredna ili indirektna raspodjela ( u robnoj proizvodnji koja uključuje i razmjenu)

MAKRO I MIKRO ASPEKT RASPODJELE Makro aspekt razmatra raspodjelu ukupne količine dobara i usluga proizvedenih u

zajednici, u određenom vremenskom periodu. Makro aspekt:1. U naturalnom izrazu kao raspodjela sredstava za proizvodnju i sredstava za potrošnju;2. U vrijednosnom izrazu kao društveni proizvod ili nacionalni dohodak. Mikro aspekt – raspodjela na nivou preduzeća - unutrašnja raspodjela na: reprodukciju

radne snage, reprodukciju procesa proizvodnje (prosta ili proširena proizvodnja), dio za podmirivanje obaveza prema zajednici.

PROFIT Profit predstavlja dohodak, dio novostvorene vrijednosti, koji u procesu raspodjele

prisvajaju vlasnici kapitala. ...Kapital predstavlja ukupne vrijednosti sredstava i imovine (novčane i materijalne) koja

prilikom upotrebe u ekonomskim aktivnostima donose vlasnicima veću vrijednost od uložene.

...Razlika između kategorije novca i novca kao kapitala. Novac kao kapital se pretvara u različite pojavne oblike (N-R-P-R’-N’)

Ulaganje kapitala: u vrijednosne papire i u sredstva za proizvodnju Odnosi prilikom ekonomskog funkcionisanja kapitala: vlasnički odnosi i odnosi raspodjele

...Prvobitna akumulacija kapitala - pretvaranje ljudske radne snage u robu nasilnim odvajanjem sredstava za proizvodnju od neposrednih proizvođača i koncentracija tih sredstava u rukama vlasnika kapitala

Industrijski kapital i profit ...Industrijski kapital je dio ukupnog društvenog kapitala koji cirkuliše u oblasti industrije. Upotreba industrijskog kapitala: N - R(Rs+Sp) – P - R’ - N’ N – R = Kupovina faktora na tržištu = I Faza prometa (ŠTA PROIZVODITI? Kupiti što jevtinije) R(Rs+Sp) – P = Faza proizvodnje (rezultat je R’ ) – KAKO PROIZVODITI? - racionalni utrošci - R’ - N’ = Prodaja robe na tržištu = II Faza prometa (ZA KOGA PROIZVODITI? Prodati što

skuplje) N’ = N + n, gdje je N=uloženi kapital, n=profit

Trgovački kapital i profit Trgovački kapital je dio ukupnog društvenog kapitala koji trajno i samostalno obavlja

funkciju posrednika u razmjeni i realizaciji roba. Ekonomski uslovi za pojavu trgovačkog kapitala:

1. Da postoji robna proizvodnja2. Da se razmjena obavlja posredstvom novca

Šema kretanja trgovačkog kapitala: N – R – N’, (N’=N+n) N – R = Kupovina robe radi daljnje prodaje= I Faza prometa (Kupiti što jevtinije) R’ - N’ = Prodaja robe na tržištu = II Faza prometa (Prodati što skuplje) N’ = N + n, gdje je

N=uloženi kapital, n=profit Trgovački kapital funkcioniše kao samostalni dio industrijskog kapitala Trgovina pomaže da se zaokruži proizvodnja u širem smislu riječi

Zajmovni kapital i kamataZajmovni kapital predstavlja osamostaljeni dio industrijskog kapitala, koji u određenom vremenskom periodu nije potreban vlasnicima, pa ga oni daju u vidu zajma drugim kapitalistima, pod određenim uslovima.

Nastanak: povezan sa nastankom robno-novčanih odnosa, odnosno robne proizvodnje. Prvi tragovi u periodu raspada prvobitne zajednice, a posebno izražen u robovlasništvu i feudalizmu, u formi zelenaškog kapitala (veoma visoke kamate i veoma okrutne metode prinudne naplate).

Ekonomska funkcija zajmovnog kapitala: plasiranje novca u privredne aktivnosti, radi njihovog proširenja i povećanja.

Kretanje zajmovnog kapitala: N-N’ N’=N+k k=kamata Nz - N - R(Rs+Sp) – P - R’ - N’ – Nz’ Nz=zajmovni kapitalDionički (akcionarski) kapital

Dionički kapital predstavlja kapital koji nastaje udruživanjem većeg broja manjih pojedinačnih kapitala.

... Dionički kapital predstavlja kapital većih razmjera koji nastaje prikupljanjem i objedinjavanjem velikog broja manjih iznosa novčanih kapitala, a u savremenim uslovima to je najrasprostranjeniji oblik udruživanja kapitala koji omogućava finansiranje najvećih razmjera.

Organizacioni oblik: dioničko društvo (u oblasti industrije, trgovine, bankarstva, telekomunikacije, infrastrukture...).

Rezultati formiranja dioničkog kapitala:1. Nastaje kapital većih razmjera, koji se može i dalje povećavati;2. Raspodjela rizika na vlasnike proporcionalno udjelima;3. Brže i lakše prevazilaženje nedostatka potrebnih sredstava.

Osnivanje dioničkog društva Prikupljanje dioničkog kapitala i formiranje dioničkog društva vrši se putem emisije

odgovarajućeg broja vrijednosnih papira - dionica ili akcija, koje imaju zakonom određenu formu i oblik.

Osnivanje dioničkog društva: 1. Simultano – prvu emisiju dionica otkupljuju isključivo osnivači, bez javnog poziva za upis i

uplatu;2. Sukcesivno – osnivači upisuju jedan dio dionica, a za ostatak se upućuje javni poziv svim

zainteresovanim licima. Nominalna vrijednost dionice = Dionički kapital : Broj izdatih dionica Proces nastajanja dioničkih društava:

D – N – R(Rs, Sp) – P – R’ – N’ Dionice

Značenja dionice: - Predstavlja pravni dokument – priznanica na uloženi kapital;- Ulagač je suvlasnik srazmjerno udjelu u ukupnom kapitalu;- Dionica daje pravo na dohodak – dividenda (divide=dijeliti) Prava vlasnika dionica:1. Pravo upravljanja dioničkim društvom;2. Pravo raspolaganja dionicama;3. Pravo na prisvajanje dohotka – dividendu Razlike između kamate i dividende:1. Visina kamate je unaprijed definisana, neovisno od poslovanja;2. Dividenda nije unaprijed definisana i njena veličina zavisi od: veličine dionice i veličine

profita dioničkog društva;3. Zajmovni kapital se nakon izvjesnog vremena vraća zajmodavcu, a kapital uložen u dionička

društva ostaje – mogu se prodati dionice.Berzansko tržište Berza vrijednosnih papira predstavlja institucionalizirano i organizovano tržište na kojem se

sreću kupci, posrednici i prodavci, da bi međusobno trgovali u skladu sa pravilima berze i državnih propisa, na kojima se cijene utvrđuju pod uticajem ponude i potražnje.

Tržište kapitala: banke (krediti) i berze (dionice, obveznice). Broker (brokerska kuća) – posrednik na berzi (preduzeće ili pojedinac), koji spaja prodavca i

kupca; Diler (dealer) – trgovac vrijednosnim papirima (preduzeće ili pojedinac), kupuje

vrijednosne papire u svoje ime i za svoj račun.