Uvod u medicinu i povijest medicineizv.prof. dr.sc. Amir Muzur, dr.med.

Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini

Opće obavijesti

• predmet nastave: uvod u medicinu i povijest medicine• obveze studenata: redovito pohađanje nastave (max 20%),

seminarski rad na temu po izboru (max 50%), završni ispit (max 30%)

• ocjenjivanje seminarskog rada (popis tema na mrežnim stranicama - http://www.medri.uniri.hr/katedre/Drustvene%20znanosti/ nastava.htm): kvaliteta obrade teme (struktura, stil, točnost i dr.: max 20/50 bodova), opširnost (max 10/50 bodova), forma predanog materijala (max 10/50 bodova) i korištena literatura (max 10/50 bodova)

• završni ispit: pismeno; 45 minuta; 5 pitanja (5 x 6 bodova); ispitna pitanja na mrežnim stranicama (http://www.medri.uniri.hr/katedre/Drustvene%20znanosti/ nastava.htm); obvezno jedno pitanje iz povijesti medicine u Rijeci odnosno povijesti Medicinskog fakulteta u Rijeci

Opće obavijesti

• obvezna literatura:1. Mirko Dražen Grmek i Antun Budak, Uvod u

medicinu, 3. izdanje (Zagreb: Globus, 1996.);2. Ante Škrobonja, Amir Muzur i Vlasta Rotschild,

Povijest medicine za praktičare (Rijeka: Adamić, 2003.);

3. predavanja (http://www.medri.uniri.hr/katedre/Drustvene%20znanosti/nastava.htm)

Opće obavijesti

• termini nastave:od 2. 10. do 6. 11.: samo utorkom 915-1100

od 12. 11. do 4. 12.: ponedjeljkom 815-900 i utorkom 915-1100

• termini ispita:12. 12. 2012., 07. 01. 2013., 09. 09. 2013. i 23. 09. 2013.

• kontakt s voditeljem: amirmuzur@yahoo.com

Uvod u medicinu

Medicina: lingvistički korijeni

• lat. medicina = lijek• lat. ars medica = liječenje (dakle, medicina u

današnjem smislu)• got. lekeis = liječnik (odatle: lijek; ljekarna =

apoteka i ljekarnik = apotekar; srp. lekar = bošnjački ljekar = hr. liječnik; likaruša = knjiga recepata itd.)

• engl. physician, kao i tal. medico (= liječnik ali ne i kirurg); njem. Arzt; franc. médicin itd.

Medicina: definicije

• ...grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unapređivanje zdravlja zdravih ljudi.

• ...znanost o zdravom i bolesnom čovjeku, o uzrocima i posljedicama bolesti i o njihovu sprečavanju i liječenju.

Grmek i Budak, Uvod u medicinu, 15

Medicina: podjela

•humana medicina•veterinarska medicina•fitopatologija

Medicina: komponente

• znanost• vještina (ars!): praksa, umjetnost, tehnika• socijalna služba

Medicina: predmet bavljenja• prethodna znanja (temelji): biologija, fizika, kemija• razvitak čovjeka (embriologija)• tjelesna građa čovjeka (stanična biologija,

histologija, anatomija)• funkcija ljudskog organizma (fiziologija,

imunologija)• bolesti ljudi općenito (patologija, patofiziologija,

mikrobiologija, parazitologija)• lijekovi (farmakologija)• sprečavanje i liječenje pojedinih bolesti (sve kliničke

grane)

Medicina: zadaci

• liječiti i suzbijati bolesti•omogućiti bolesniku povratak u

normalan život•spriječiti pojavu bolesti•poboljšati zdravlje zdravih osoba

Medicina: podjela

• teorijska (znanstvene spoznaje)•praktička (primjena znanstvenih

spoznaja)

Medicina: struke (grane, specijalnosti)

• različit osnov tvorbe imena:1) bavljenje (fiziologija)2) dio tijela (interna medicina)3) skupina bolesnika (ginekologija,

pedijatrija)4) postupak (kirurgija)

Medicina: kliničke specijalnosti

• interna medicina (gastroenterologija, hepatologija, pulmologija, ftizeologija, kardiologija, hematologija, klinička imunologija, transfuziologija...)

• kirurgija (digestivna kirurgija, traumatologija, neurokirurgija, torakalna kirurgija, kardiovaskularna kirurgija, flebologija, mala kirurgija, urologija...)

• ginekologija i opstetricija (perinatologija...)

• pedijatrija (iste sub-specijalnosti kao u internoj medicini i kirurgiji)

• neurologija

• psihijatrija

• infektologija

• oftalmologija (neurooftalmologija...)

• otorinolaringologija

• ortopedija

• fizijatrija ili fizikalna medicina (reumatologija)

• dermatovenerologija (alergologija)

• urgentna medicina

• radiologija

• gerontologija i gerijatrija

• nuklearna medicina

• onkologija i dr.

Medicina vs. kirurgija

• tal. medico vs. chirurgo• franc. médecin vs. chirurgien• engl. physician vs. surgeon• “internističke” (medicinske) grane vs. “kirurške”

grane• C. Bernard: “glava” i “ruka”• Sušruta: dva krila ptice

Medicina: specijalnosti

• “generalist” (liječnik opće prakse, general practitioner, specijalist obiteljske medicine)

• tendencija 1: sve uže specijalizacije (npr. neurooftalmologija)

• tendencija 2: objedinjavanje (psihosomatska medicina)

Medicina: podjela prema orijentaciji

• kurativna medicina: klinička (dijagnostika, terapija, prognostika) i ambulantna

• preventivna medicina: (higijena; na razini zajednice: javno zdravstvo; konstruktivna medicina – proučava i ostvaruje način života u okolini koji osigurava zaštitu od bolesti i poboljšava zdravlje: sanitarni inženjeri, urbanisti i dr.)

• socijalna medicina: zdravlje skupine i uloga društvenih faktora u pojavi bolesti

Medicina: podjela prema metodama djelovanja

• znanstvena (oficijelna, školska): Europa i Sjeverna Amerika

• tradicionalna (kineska, ajurvedska, junani –srednjovjekovna arapska i dr.)

• narodna (pučka): mješavina zastarjele oficijelne medicine, praznovjerja i empirije

Narodna medicina

• magija (vračanje)• empirija (“jedna bolest – jedna

trava”, puštanje krvi, kupke)

Neoficijelni medicinski sustavi na Zapadu

- homeopatija (vs. alopatija): S. Hahnemann

- prirodna medicina (kupke –Kneipp i Priessnitz; glad/žeđ –Schroth; sunčanje – Rikli i dr.)

- kiropraktika, antropozofska medicina, iridologija, magnetopatija, Christian Science i dr.

Samuel Hahnemann(1755.-1843.)

Sebastian Kneipp(1821.-1897.)

Vinzenz Priessnitz(1799.-1851.)

Nadriliječništvo (engl. quackery)

• nedopuštena liječnička djelatnost osoba bez propisanog medicinskog školskog obrazovanja i stručnih kvalifikacija (npr. zubni tehničar koji vrši stomatološku operaciju)

• ali: može imati uspjeha

Kazneni zakon RH (NN 110/97)

Članak 244.

(1) Tko, nemajući propisanu stručnu spremu, drugoga liječi ili mu pruži medicinsku pomoć, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini uz nagradu ili radi zarade, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Uvjeti za dobra studenta medicine i liječnika

• pogled na krv izaziva nesvjesticu? (Th. Billroth!)• Hipokratovi “zahtjevi”: ozbiljnost, strpljenje,

moralnost, marljivost, znati čuvati tajnu...• najbolja srednja škola?• psihofizička priprema?• fizičko i mentalno zdravlje! (otpornost na

nespavanje)

Odlike dobrog studenta i liječnika

• dobro pamćenje• logično prosuđivanje• odlučnost• moralnost (empatija?)• opća kultura?

Širina medicine

• teorija i praksa• prirodne znanosti (kemija, fizika, biologija;

“pretklinika”), društvene znanosti (sociologija, psihologija), humanističke znanosti (filozofija, etika, povijest), klinika

Medicina: motivi odabira

• poziv: želja za bavljenjem nečim1) sy. Majke Tereze (želja za pomaganjem)2) interes za znanošću, spoznajom tijela, mozga...3) para-razlozi (bijela kuta, dr., društveni status,

pritisak roditelja, novac...)4) sy. dr. Housea (izazov bolesti kao zagonetke i

liječenja kao rješenja; igra)

Medicina kao zanimanje

• zanimanje = posao• motivi odabira zanimanja – unutarnje pobude• poticaji na odabir zanimanja – vanjske pobude

(po Galenu: čast, slava, novac, filantropija)• zvanja = stupnjevi zanimanja: profesor,

primarijus, pripravnik i sl.• profesija = zanimanje s posebnim mjestom u

društvu

Tipovi liječnika

• liječnik-umjetnik (emocije, strast)• liječnik-inženjer (“popravak”)• liječnik-znanstvenik (problem-rješenje)• liječnik-svećenik (utjeha)• liječnik-obrtnik (zanat)

Stereotipska shvaćanja liječnika

• kirurzi: agresivni, snažni, arogantni• internisti: načitani• psihijatri: smušeni

Selekcija studenata pri upisu

• klasifikacijski (prijamni) ispit• specijalni (npr. prostorni) faktor inteligencije

(Njemačka)• dodatne (tzv. ekstrakurikularne) aktivnosti (SAD)• razgovor (intervju): eliminacija kandidata s duševnim

poremećajima• slobodan upis uz strogi program (“eliminacija” nakon I.

godine)• lutrija (Maastricht)• rezultati državne mature (Hrvatska od 2010., SAD i

drugdje)

Medicinska učilišta: vrste

• škole tradicionalne medicine (Kina, Indija i dr.)• Zapadna medicinska učilišta:1) osnovne (bazične) znanosti (biologija, kemija,

fizika), sociologija, psihologija2) pretklinika3) klinika4) javno zdravstvo (socijalna medicina,

zdravstvena ekologija, epidemiologija, OPUZ...)

Medicinska učilišta u Hrvatskoj

• primaljske škole (Rijeka, XVIII. st.; Zadar; Zagreb)

• Zadar, 1806.-1811. (medicina-kirurgija-farmacija)

• studij farmacije 1882. pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu

• Medicinski fakultet u Zagrebu: 1917. (predavanje Drage Perovića u siječnju 1918.)

• Medicinski fakultet u Rijeci: 1955.

Harvard Medical School (HMS)• osnovano: 1782. (Harvard University:

1636.)• zaposlenih nastavnika (faculty): 11,017• docenata, izvanrednih i redovitih

profesora (tzv. voting faculty): 4,519• specijalizanata (resident physicians) i

post-doktoranata (postdoctoral fellows), tzv. trainees: 8,224

• živućih članova Nacionalne akademije znanosti (National Academy of Sciences): 65

Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu:

1934. – George Minoti William P. Murphy

1953. – Fritz Lipmann1954. – John F. Enders,

Frederick C. Robbins i Thomas H. Weller

1980. – Baruj Benacerraf1981. – Torsten N. Wiesel

i David H. Hubel1990. – Joseph E. Murray2004. – Linda Buck2009. – Jack W. Szostak

Harvard Medical School (HMS)• godišnji proračun (2009.): 540

milijuna USD (2,82 mlrd HRK)• školarina (godišnje): 46,000

USD (svi životni troškovi: 70,000 USD)

• 83% studenata dobiva financijsku pomoć (student loani sl.)

• godišnja upisna kvota: 165 studenata (od 800-1000 prijavljenih)

Studij medicine u Hrvatskoj 2010.

-upis temeljem rezultata postignutih na državnoj maturi-trajanje: 6 godina-ispiti se polažu po predmetima-otprilike prve 3 godine prevladava pretklinička, a potom klinička nastava-bez posebnog (postdiplomskog) pripravničkog staža-studij završava diplomskim ispitom i diplomskim radom (stječe se naslov doktora medicine)

Studij medicine u SAD-u

1) 4 godine pre-medical: bachelor2) 4 godine medical school: M.D. (medicine doctor) ili D.O. (doctor of

osteopathic medicine)= 2 godine pre-clinical: USMLE (United States Medical Licensing Examination) ili COMLEX (Comprehensive Osteopathic Medical Licensing Examination) – I. stupanj za licencu) + 2 godine clinical(II. stupanj za licencu): sub-internship (sub-I) ili acting internship = rotiranje studenta 4. (završne) godine medicine u bolnicama koje obično ne pripadaju sveučilištu na kojemu se studira (prema afinitetu: kirurgija, interna, pedijatrija, ginekologija)

3) internship (pripravnički staž)4) residency (specijalizacija): može uključivati internship ili ne (trajanje 3-7 g.)5) fellowship (eventualna supspecijalizacija)

rang država sveučilište P CPP CPP/FCSm

1 UK UNIV OXFORD 35,979 11.94 1.692 UK UNIV CAMBRIDGE 37,972 11.56 1.67

3 CHECOLE POLYTECN FEDERALE LAUSANNE

10,650 6.38 1.59

4 CH ETH ZURICH 20,798 8.87 1.545 DK TECH UNIV DENMARK 10,474 7.54 1.526 CH UNIV LAUSANNE 10,676 12.38 1.507 UK IMPERIAL COLL LONDON 29,829 10.06 1.48

8 NLERASMUS UNIV ROTTERDAM

16,090 10.81 1.47

9 UK UNIV EDINBURGH 18,734 10.18 1.4710 UK UNIV COLL LONDON 36,889 11.22 1.46

77 AT MED UNIV WIEN 4,615 3.74 1.18129 IT UNIV TRIESTE 5,921 6.89 1.08

131 AT UNIV WIEN19,73

28.65 1.07

139 AT TECH UNIV WIEN 6,736 4.25 1.05

157 ATKARL FRANZENS UNIV GRAZ

6,013 8.00 1.01

158 HUEOTVOS LORAND UNIV BUDAPEST

4,662 5.43 1.01

161 IT UNIV UDINE 3,678 5.74 1.00

223 HUSEMMELWEIS UNIV BUDAPEST

4,275 6.67 0.79

234 HUBUDAPEST UNIV TECHNOL & ECON

3,767 3.10 0.72

235 HU UNIV SZEGED 4,601 4.32 0.69

239 SI UNIV LJUBLJANA 8,642 3.11 0.63244 HR UNIV ZAGREB 6,957 2.52 0.54

Leidenško rangiranje(Leiden Ranking)Top 250 – Europa 2000-2007

rang država sveučilište P C CPPCPP/FCSm

1 US MIT 18,439 171,883 9.32 2.44

2 US PRINCETON UNIV 10,800 86,705 8.03 2.28

3 US UNIV CALIF BERKELEY 21,185 167,649 7.91 2.05

4 US STANFORD UNIV 25,098 224,339 8.94 2.04

5 US HARVARD UNIV 57,124 597,383 10.46 2.02

6 US UNIV CALIF SANTA BARBARA 8,921 59,030 6.62 2.01

7 US CALTECH 12,975 116,239 8.96 1.99

8 US CARNEGIE MELLON UNIV 6,444 33,476 5.19 1.97

9 US UNIV CHICAGO 13,368 114,540 8.57 1.90

10 USGEORGIA INST TECHNOL -ATLANTA

9,782 43,891 4.49 1.88

37 UK UNIV CAMBRIDGE 24,748 171,373 6.92 1.62

38 US BAYLOR COLL MED 10,543 98,544 9.35 1.61

39 US UNIV PITTSBURGH 20,237 142,598 7.05 1.61

40 CHECOLE POLYTECN FEDERALE LAUSANNE

7,757 32,918 4.24 1.60

41 CH ETH ZURICH 14,011 76,916 5.49 1.59

42 UK UNIV OXFORD 23,596 161,986 6.86 1.59

43 US UNIV WISCONSIN - MADISON 22,198 137,728 6.20 1.59

44 US ARIZONA STATE UNIV 8,290 38,318 4.62 1.57

45 US UNIV ROCHESTER 9,355 65,461 7.00 1.57

46 US UNIV TEXAS - AUSTIN 13,401 65,589 4.89 1.57

47 US UNIV HAWAII - HONOLULU 6,517 38,892 5.97 1.57

48 US OREGON HLTH SCI UNIV 6,245 49,406 7.91 1.56

49 US UNIV COLORADO 7,598 63,940 8.42 1.56

50 US PENN STATE UNIV 19,238 100,769 5.24 1.55

Leidenško rangiranjeTop 250 – u svijetu2003-2007

Budapest?Wien?Ljubljana?Trieste?Udine?Graz?Szeged?Zagreb?

rang država sveučilištenagrađeni

alumni nagradecitirani

znanstvenici

Nature / Science

ostale publikacij

e

parametri po

znanstveniku

ukupno

1 US HARVARD 100 100 100 100 100 74.1 100

2 US STANFORD UNIV 40 78.7 86.6 68.9 71.6 66.9 73.7

3 US BERKELEY 69 77.1 68.8 70.6 70 53 71.4

4 UK CAMBRIDGE 90.3 91.5 53.6 56 64.1 65 70.4

5 US MIT 71 80.6 65.6 68.7 61.6 53.9 69.6

6 US CALTECH 52.8 69.1 57.4 66.1 49.7 100 65.4

7 US COLUMBIA 72.4 65.7 56.5 52.3 70.5 46.6 62.5

8 US PRINCETON UNIV 59.3 80.4 61.9 40.5 44.8 59.3 58.9

9 US UNIV CHICAGO 67.4 81.9 50.5 39.5 51.9 41.3 57.1

10 UK OXFORD 59 57.9 48.4 52 66 45.7 56.8

Akademsko rangiranje sveučilišta u svijetu (2008) -Šangajsko rangiranje (Shanghai Ranking)

Top 503

rang država sveučilištenagrađeni

alumninagrade

citirani znanstve

nici

Nature / Science

ostale publikacij

e

parametri po

znanstveniku

152-200 AT WIEN 18.6 0 7.3 21.9 37.5 21.1

201-302AT MED UNIV WIEN 12.5 15.5 7.3 6.3 32.6 17.4

SE UMEǺ 0 0 16.3 11.7 32.7 15.9

303-401

HUEOTVOS LORAND UNIV

BUDAPEST17.7 0 10.3 10.4 25.1 14.6

HU SZEGED 0 15.5 7.3 6.8 23.9 13.9

AT GRAZ 11.2 12.6 0 8.7 20.6 12.4

402-503

AT TECH UNIV WIEN 0 0 0 13.2 28.3 14.4

SI LJUBLJANA 0 0 0 5.5 34.9 12.9

AT MED UNIV GRAZ 0 10.9 7.3 3.7 20.7 11.4

Academic Ranking of World Universities (2008)(Shanghai Ranking)

Top 503

Trieste? Udine? Zagreb? Rijeka?

Sustav medicinskog obrazovanja: reforme i eksperimenti

• Abraham Flexner, 1910.: uvođenje prirodnih znanosti

• Edinburška deklaracija, 1988.• Bolonjska deklaracija, 1999.• multiprofesionalno studiranje (Linköping):

studiraju zajedno budući liječnici, medicinske sestre, fizioterapeuti i dr.

Edinburška deklaracija (1988.)

• uskladiti programe s lokalnim potrebama• trajno usavršavanje• manje pamćenje činjenica a više razvoj stručnih

sposobnosti• nastavnici kao odgajatelji, a ne samo

znanstvenici i kliničari• učenje i o preventivi, a ne samo o kurativi• nastavni pristup zasnovan na problemu

(problem-based approach)

Problem-based approach

• samo desetak medicinskih fakulteta u svijetu (Maastricht, Beer Sheva i dr.)

• nema klasičnih predmeta, već samo mentori i “blokovi”

• primjer “bloka”: gubitak krvi, smetnje u trbuhu i sl.

Bolonjska deklaracija (1999.)

1. zajednički sustav preddiplomskog i poslijediplomskog obrazovanja

2. ECTS3. mobilnost4. olakšano priznavanje (suplement diplomi)5. suradnja, reforme i dr.

Tipične faze studiranja (W. Perry, 1970.)

Strategije studiranja (E. Entwistl) Učvršćivanje znanja

Ponavljanje za maksimalni učinakBolest: lingvistički korijeni• engl. sickness (rugoba); illness;

disease; malady; infirmity(kronična); ailment (neznatna)(pain)

• njem. Krankheit; Leiden; Siechtum (neizlječiva, duga) (Weh)

• tal. malattia; infermita’; affezione; male (dolore)

• franc. maladie; mal; affection (douleur)

• španj. enfermedad• lat. morbus (dolor)• grč. pathos

• bolest (boljet, boljetica, bolećica, boleština, boleščurina)

• boležljiv, bolećiv• bol (nemošt, nedug,

starocrkv. boljezn)• bolesnik (bolnik)• boljka• bolan – bona (=“bolna ne

bila”)

Bolest: terminologija

• pacijent = svatko s kartonom u zdravstvenom sustavu (lat. patiens, gen. patientis = koji trpi)

• bolesnik = onaj koji traži pomoć liječnika• nozologija = proučava definiciju i klasifikaciju

bolesti• patologija = proučava razvoj i manifestacije

pojedine bolesti (etiologija, patofiziologija, patološka morfologija)

Bolest: određenje

• bolesno vs. “normalno”?• ontološki koncept bolesti: uzrok dolazi izvana

(“crv”)• funkcionalni koncept bolesti: bolest je

stanje/poremećaj (npr. disbalans/diskrazija sokova)

• humoralna patologija vs. solidarna patologija (kao poseban oblik ili sinkretizam: Virchowljeva celularna patologija)

Klinička medicina

• usluga (liječenje) + znanost + nastava• priopćenje dijagnoze/prognoze bolesniku

(istina + nada)• stav prema pacijentu: paternalistički,

tehničarski, dogovorni• koraci koji prethode postavljanju dijagnoze:1) anamneza2) fizikalni pregled3) dijagnostičke metode

Dijagnostika: preciznost i razum

Grmek i Budak, Uvod u medicinu, 183

Klinička medicina: terapija

- opća (dijeta, higijenske mjere, napuštanje štetnih navika i sl.)

- specijalna:1) konzervativna (lijekovi, zračenje, fizikalna

medicina)2) kirurška- dijalog (psihoanaliza)- sugestija (neke vrste “alternativne” medicine,

nastup liječnika)

Zdravlje: definicije

• Juvenal: mens sana in corpore sano• harmonija organske, psihičke i socijalne

komponente• WHO (SZO): Zdravlje je stanje potpunog

fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.

• pravo na zdravlje vs. dužnost prema zdravlju

Zdravlje: komponente

• integritet organizma• funkcionalnost organizma•adaptacijska sposobnost organizma

•subjektivni doživljaj zdravlja

Higijena: definicija

• dio medicine koji se bavi čuvanjem i unapređivanjem zdravlja

1) osobna higijena2) komunalna higijena, školska

higijena itd. = javno zdravstvo i socijalna medicina

Javno zdravstvo: problemi

•patologija siromašnih: epidemije zaraznih bolesti, glad i sl.

•patologija bogatih: kronične i degenerativne bolesti (srce i krvožilje, rak i sl.)

Hrvatska: demografski trendovi

2006. 2007. 2008.

Ukupno stanovnika (u tisućama: procjena) 4,440 4,436 4,434

Živorođenih (na tisuću stanovnika) 9.3 9.4 9.9

Umrlih(na tisuću stanovnika) 11.3 11.8 11.8

Prirodni prirast(na tisuću stanovnika) -2.0 -2.4 -1.9

Grmek i Budak, Uvod u medicinu, 198

Statističke informacije 2010.

Hrvatska: mortalitetRiječki apel za racionalno i etično zdravstvoSuglasni da hrvatsko zdravstvo proživljava težak trenutak obilježen tranzicijom političkih, gospodarskih, društvenih i moralnihvrijednosti, sudionici Okruglog stola Aktualni trenutak hrvatskog zdravstva zalažu se za sljedeća načela:

1)sustav javnog zdravstva je, za razliku od privatnog, neprofitan sustav;

2) svi subjekti sustava javnog zdravstva – institucije i pojedinci, zdravstveni radnici i pacijenti – dužni su ponašati se racionalno upotrošnji materijala i vremena;

3) osnov i mjerilo načela racionalnosti ne može biti unaprijed zadani financijski limit, već optimalna korist za pacijenta kojapodrazumijeva najbolji mogući stručni i etički tretman;

4) racionalizacija se, između ostaloga, postiže i inzistiranjem na prevenciji (uključujući i nagrađivanje liječnika za postizanje nižegpobola i eliminaciju štetnih navika, a ne manju potrošnju materijala);

5) budući da su temeljne vrijednosti društva zdravlje, obrazovanje i rad, država mora iznaći dostatna sredstva za zdravstvo, bilorevizijom troškova unutar zdravstvenog sustava, bilo preraspodjelom iz drugih izvora;

6) ulogu pacijenta i moralnog, humanog liječnika treba konstantno osnaživati u sustavu zdravstva (unapređivanjem komunikacije itransparentnosti sustava), a zdravstvene usluge unapređivati prikupljanjem sugestija, pritužbi i pohvala korisnika;

7) treba naglašavati i promicati kako odgovornost liječnika, tako i odgovornost pacijenta (redoviti preventivni i kontrolni pregledi i sl.);

8) liječnik i zdravstveni sustav u cijelosti trebaju težiti što boljem i stalnom educiranju i informiranju pacijenta;

9) treba težiti kompletiranju dugoročnog sustava zakonskih i podzakonskih akata u području zdravstva i socijalne skrbi, u čijem ćeformuliranju ravnopravno sudjelovati struka, udruge pacijenata i politika;

10) umjesto generiranja senzacionalizma i prenaglašavanja afera, uloga sredstava javnog informiranja treba biti sustavnopromicanje pozitivnih vrijednosti (primjerice, ugleda liječničke profesije, poštovanja prava pacijenata, popularizacija praksedoniranja organa i sl.).

Medicinski fakultet u Rijeci, 22. siječnja 2010.

Zdravstvene ustanove

• državne, privatne, humanitarne• stacionarni tip vs. ambulantni tip• kurativna ustanova ambulantnog tipa (u kojoj se

vrše kratkotrajni dijagnostički i terapijski zahvati): ordinacija (privatna) ili ambulanta (javno zdravstvo)

• zdravstveno osiguranje: uvedeno u Njemačkoj 1883.

10 točaka na kojima se treba temeljiti rad zdravstvene službe (Principi organizacije zdravstvene zaštite, 1926.):

1. obavijestiti narod (o akcijama, namjerama, ciljevima)2. pripremiti teren i shvaćanje važnosti zdravlja3. zdravlje nije monopol liječnika4. liječnik – socijalni radnik5. liječnik – materijalno neovisan o bolesnicima6. jednakost siromašnih i bogatih7. organizacija zdravstva okrenuta zdravlju, a ne bolesti8. liječnik – učitelj9. narodno zdravlje – više ekonomsko nego humanitarno

pitanje10. liječnikovo mjesto rada u zajednici (manje u ordinaciji)

Andrija Štampar (1888.-1958.)

V. Jureša: Zdravstvo i zdravstvene ustanove, http://cms.mef.hr/meddb/slike/pisac39/file1901p39.pdf

Zdravstvene ustanoveRAZINE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (alternativna podjela)

PRIMARNA RAZINAMjere zaštite i unapređenja zdravlja, sprečavanje i otkrivanje bolesti, liječenje, rehabilitacija, preventivnu zaštitu

SEKUNDARNA RAZINASpecijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost

TERCIJARNA RAZINADjelatnost klinika, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara

RAZINA ZDRAVSTVENIH ZAVODAJavnozdravstvena djelatnost, medicina rada, transfuzijska medicina i zaštita mentalnog zdravlja

V. Jureša: Zdravstvo i zdravstvene ustanove, http://cms.mef.hr/meddb/slike/pisac39/file1901p39.pdf

Dom zdravlja

• osnivač županija• primarna zdravstvena zaštita na određenom području1) obiteljska (opća) medicina2) zdravstvena zaštita žena i djece, školska medicina,

stomatologija3) higijensko-epidemiološka djelatnost4) hitna pomoć5) laboratorij za pretrage krvi i mokraće6) radiološka dijagnostika7) ostalo: ako nema bolnice

Bolnice

• opće• specijalne (za određene bolesti – tuberkulozu,

duševne bolesti i sl.; za određenu populaciju: dječje, gerijatrijske i sl.)

• (opće) kliničke bolnice:1) klinika: nastavna i znanstvenoistraživačka baza2) klinička bolnica: najmanje 2 klinike i još 2 druge

specijalnosti3) klinički bolnički centar (KBC): izvodi više od polovine

programa medicinskog fakulteta

Ostale zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini

• poliklinička bolnička služba: specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita (dijagnostika i rehabilitacija, ali ne i bolničko liječenje)

• lječilišta: liječenje uglavnom zasnivaju na prirodnim ljekovitim sredstvima (čimbenicima) –more (talasoterapija), sunce (helioterapija), mineralna vrela (balneoterapija), klima (klimatoterapija)…

Ostale zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini

- Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ; do 1961. “higijenski zavodi”):

1) higijenske i protuepidemijske mjere (uključujući i borbu protiv masovnih nezaraznih bolesti)

2) kontrola i zaštita vode, namirnica i zraka3) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija4) zdravstvene statistike i prosvjećivanje- Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu: prikuplja (u

suradnji s udrugama i Crvenim križem) i distribuira krv i krvne komponente

Odlike profesija po GoodeuLiječnička profesija: simboli pripadnosti

• titula, bijela kuta, stetoskop, profesionalni jezik (latinski, ali i stručni)

• korijeni: feudalno doba (grb, nošnja, titula)• izvorna funkcija: status, moć, sugestivni učinak• sadašnja funkcija: držanje laika na distanci,

zaštita monopola

Profesionalne udruge

• misija: zaštita kvalitete, zaštita monopola, lobiranje za interese struke i dr.

• Hrvatski liječnički zbor (HLZ): osnovan 1874., glasilo – Liječnički vjesnik iz 1877. (JAMA tek od 1883.)

Medicina: moderne tendencije na Zapadu

• deprofesionalizacija (liječnici više ne odlučuju sami o pitanjima zdravlja i bolesti): informed consent, autonomija

• od 1970-ih: “feminizacija” medicine (npr. u Kanadi, 1959. 6% diplomanata na medicinskim fakultetima su žene, a 1989. 44%)

• motivi žena (Neittaanmaki, 1993.): želja da se pomogne, posvetiti se do kraja pozivu, a manje novac, društveni status i dr.

“Feminizacija” medicine u Hrvatskoj

Povijest medicine

Zašto povijest medicine?

• povijest:1) dosadno vraćanje u prošlost?2) „sladak otklon (delightful diversion)“?• povjesničari medicine: neuspješni liječnici?• Giorgi i Thearle: „temeljno opravdanje za

proučavanje povijesti i filozofije jest da medicinu treba shvatiti tek kao dio procesa koji se razvija“

Povijest medicine: teme koje imaju smisla

• velika otkrića• nerazjašnjene odnosno stare i

napuštene ideje koje su potencijalno upotrebljive

• „alternativna“ medicina• međuovisnost bolesti i vremena

Akcijski plan sustavnog građenja, čuvanja i promicanja tradicije i ugledaMedicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: ciljevi

1) stvoriti odnosno povratiti kod djelatnika i studenata osjećaj ponosa i pripadnosti Medicinskom fakultetu u Rijeci (MFRi);

2) povećati i održavati razinu informiranosti djelatnika i studenata MFRi o postignućima Fakulteta;

3) poticati i trajno jačati motivaciju za radom odnosno studijem na MFRi;4) sustavno širiti informacije o uspjesima i postignućima djelatnika i

studenata MFRi;5) osigurati, održavati i unapređivati prepoznatljivost MFRi u lokalnoj

zajednici i široj regiji;6) podizati standarde kvalitete izdanja MFRi, kao i organizacije skupova pod

pokroviteljstvom MFRi.

Akcijski plan sustavnog građenja, čuvanja i promicanja tradicije i ugledaMedicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: konkretne ideje

• glasnogovornica Sveučilišta i dekan MF redovito na konferencijama za novinare

• poboljšanje unutarnje informiranosti MF

• redovito izdavanje dopune Monografiji

• Alma mater – baza podataka o bivšim i sadašnjim nastavnicima i studentima

• stalni postav povijesti riječke medicine i ljekarništva

• dva sata nastave i jedno ispitno pitanje iz povijesti medicine (MF) u Rijeci

• tri etička kodeksa MF• park oko zgrade (Hipokrat,

laboratorijska životinja, botanički vrt)

• Dani Fakulteta: govor bivšeg studenta i najboljeg sadašnjeg studenta

• dodjela počasnih doktorata• kandidiranje djelatnika za

lokalne/regionalne/državne nagrade

• knjiga grafičkih standarda i suveniri s logom

• popularna predavanja• kontrola kvalitete skupova i izdanja

MF

Povijest medicine: predmet bavljenja

• procedure (puštanje krvi)• ustanove i službe (riječka bolnica)• liječnici (A. Schweitzer)• otkrića (F. Jahr; uloga slučajnosti)• bolesti (kolera u Istri i sv. Rok; ospice i Indijanci

u Americi)• bolesnici (Freud i L. Da Vinci; I. Andrić)

Neki živi tragovi magijske medicine: tetoviranje

-alregije-katolkinje u Bosni

Neki živi tragovi magijske medicine: nakit

-zaštita od demona-svetačke sličice i figure-amuleti, talismani, (h)amajlije

Neki živi tragovi magijske medicine: piercing

Neki živi tragovi magijske medicine: ples

-zazivanje kiše, tjeranje demona, dosezanje transa-zabava-imitacija patološke motorike (koreja)-sv. Eluned (lijek)

Neki živi tragovi magijske medicine: horoskop

-Kaldejci (astrologija)-zodijak = životinjski krug-(12 “jata” zvijezda s imenima životinja)-ima li smisla vjerovati?

Mezopotamija

Ugled liječnika u povijesti i danas

• medicina + religija: nizak ugled (Babilon)• medicina + znanost: visok ugled (SAD: liječnici u rangu

sudaca Vrhovnog suda)• Babilon:- pacijenti na trgu slušaju savjete- Hamurabijev zakonik: (gubitak oka donosi gubitak prsta

liječnika)- dijagnostika: mjesto stvrdnuća gline na tijelu – mjesto

operacije- medikamentozna terapija: kanabis protiv depresije, mak

protiv boli, izmet (“Kravlje govno teplo z medon zmišat – ki ne more će pišat”)

Prognoza

Kaldejski haru = jetra (haruspex);50 polja

PrognozaBabilon: velik organ lijevo – bolest i slabost

-engl. right (točan, ispravan), dextrous (spretan) vs. sinister (zlokoban, nesretan), levi (čakavski)-njem. Recht (pravo), recht (točan, ispravan, ravan, pravi, istiniti)-postoci, pojava i uzorci lateralizacije-funkcionalna (ali slučajna) lateralizacija: rakovi, gorile, čimpanze, vrane...

Otkriće lateralizacije u čovjeka:Paul Broca Ljevaci, dešnjaci, ambidekstri.

Ljevorukost: genetska i patološka.

Ronald Reagan, George Bush Sr., Bill Clinton, Benjamin Franklin, Aleksandar Veliki, Karlo Veliki, Julije Cezar, Fidel Castro, Henry Ford, David Rockefeller, Helen Keller, Albert Schweitzer, Johann Wolfgang Goethe, Lewis Carroll, Mark Twain, H.G. Wells, Ludwig van Beethoven, Niccolò Paganini, Jimmy Hendrix, Paul McCartney, Albrecht Dürer, Michelangelo, Rafael, Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Ludwig Wittgenstein, Charlie Chaplin, Robert DeNiro, Greta Garbo, Nicole Kidman, Marilyn Monroe, tennis players Goran Ivanišević, John McEnroe, John Dillinger i Jack Trbosjek...

Egipat-visok ugled liječnika (na perzijskom dvoru i drugdje)-specijalizacija (“pastiri čmara”)

Mumificiranje: zanat, znanost, ritual, igrokaz

-70 dana: vađenje organa (kanope ili bacanje, mozak, srce), sol, 40 dana sušenja, platno mjesto organa, umatanje prstiju-šaka-ruke-tri duha: slobodan, u grobnici, u Podzemlju

“Prokletstvo mumije”: Aspergillus i Cephalosporium ?

Howard Carter (1874.-1939.)

-Egipćani: pljesnjiv kruh na inficiranu ranu-Fleming, Florey i Chain-Churchill i Fleming

Alexander Fleming (1881.-1955.)

-kanarinca proždrla kobra-pomrli članovi ekspedicije-urota “zakinutog” tiska?

Balzamiranje danas Günther von Hagens Obdukcija: važnost uvida u ljudsko tijelo

-obdukcija, autopsija, (di)sekcija, anatomija-Grci (helenizam kao iznimka), Rimljani (Galen), Crkva, židovi, hindusi, Kinezi (do 1913.),Perzijanci (Parsi)-učenje o ljudskom tijelu: javna smaknuća i giljotina (zadnje pogubljenje u Francuskoj: Hamida Djandoubi u Marseilleu 1977.)-doctors’ riots (1788., New York) i “resurekcionisti”-theatrum anatomicum (Padova); javne sekcije u Ljubljani

Antoine Lavoisier (1743.-1794.)Joseph Ignaz Guillotin (1738.-1814.)

Egipat: poliomijelitis

-Knjiga o Samuelu: nepažljivo rukovanje djecom ili njihov pad-FDR: dvije godine u krevetu...-Jonas Salk (1914.-1995.): 1955. cjepivo od mrtvih virusa-John Enders (1897.-1985.): virus in vitro-Albert Sabin (1906.-1993.): cjepivo od živih atenuiranih virusa-2002. University of Stony Brook (Long Island): sekvenca DNA s interneta

Franklin Delano Roosevelt (1882.-1945.; mandat 1932.-1945.)

Egipat: inkubacija u Imhotepovim hramovima

-Imhotepovi hramovi, Asklepijevi hramovi, svetišta ranokršćanskih svetaca...

Tumačenje snova:Freud, Jung, moderne teorije

Egipat: onanija

Egipatska knjiga mrtvih (papirus): samozadovoljavanje kao sraman porok

Onan (Stari Zavjet; levirat)

Patentirana sprava za prevenciju masturbacije elektrošokovimaG. Klimt: Žena koja sjedi (1916.)

Masturbacija na reljefu na hramu u Indiji

E. Schilele: Autoportret (1911.)

-puritanci u XVII. st. u New Havenu: smrtna kazna-Freud: masturbacija uzrok histerije i kompulzivnih pokreta

Masturbacija Satira na grčkoj vazi

Egipćani: obrez(iv)anje (circumcisio)

-Ebersov papirus: ♂ 6-14 g.-Freud: Mojsije-židovi (mohel, 8. dan), muslimani (suna, 7. dan ili pubertet, pred vjenčanje), Etiopljani-♂ prepucij koji prekriva glans-♀ekscizija prepucija i klitorisa / klitoridektomija / infibulacija (klitoris, m. usne, 2/3 v. usana) – Sudan, Somalija, Nigerija-motivi: prevencija ca penisa i/ili cerviksa; obredno čišćenje; simbol pripadnosti (B. Fučić)

Obrezivanje Obrezivanje

Obrezivanje Obrezivanje

Židovi: konzumacija hrane

košer (hrana koja odgovara židovskim zakonima i pravilima, prvenstveno prema Tori):1) od vodenih bića čista su ona koja imaju i peraje i ljuske;2) od ptica su nečisti predatori i šišmiši (!)3) nečista su sva bića koja pužu po zemlji odnosno pužu i lete (negdje skakavci kao

iznimka);4) čisti su preživači-dvopapkari (nečisti su zec, deva i svinja);5) zabranjeno je jesti krv jer “u njoj obitava život” (iznimka je krv zadržana unutar mesa:

zato se meso priprema na poseban način – klanjem i puštanjem da krv iscuri, natapanjem u vodi i pokrivanjem solju);

6) vino je “košer” ako je u svakoj fazi njegove proizvodnje sudjelovao uzoran židov i ako ima posebnu deklaraciju.

Muslimani: konzumacija hrane

halal (arap. zakonito: hrana koja odgovara muslimanskim zakonima i pravilima (suprotno: haraam)1)nije grijeh jesti nečistu hranu ako nema druge;2)izrijekom zabranjeno: svinjetina, krv, životinje zaklane u tuđe a ne Alahovo ime, lešine uginulih životinja, zadavljene ili na smrt prebijene životinje, alkohol i druga opojna sredstva;3)klanje kao i kod židova.

Razlozi zabrane konzumacije svinjetine u židova i muslimana:1) kvarljivost?2) prevencija trihineloze?3) totem u Egiptu sa svinjskom

glavom: tabu

Židovi, muslimani, hindusi: obredno pranje

- menstruacija: nečiste žene (židovi)-španj. lječnici u XVII. st. vjeruju da menstruaciju imaju u židova i muškarci-židovi: prije ulaska u hram, prije dnevnog proučavanja prava, poslije ejakulacije

Indija

Indija

-vedsko razdoblje (1500-500 godina prije Krista)-brahmansko razdoblje (Ayur-veda): Sušruta i Čaraka-euro-indijske veze: Sušruta = Sokrat?; doše i hipokratska humoralna medicina; H. Karsten i Isus; Aleksandar/Sikandar-medicina kao odgovor na ideologiju:1) Čaraka: “čovjek bez potomstva je gol i prazan” (usp. vrač u Pleše s vukovima; usp. Krleža o djeci) – afrodizijaci (posljedica: populacijska eksplozija?)2) razvoj rinoplastike (odsijecanje nosa je kazna za preljub)

Indija: variolizacija

variolizacija: injekcija uzročnika velikih boginjavakcinacija: injekcija uzročnika kravljih boginja (Jenner i mljekarica)

Edward Jenner (1749.-1823.)

WHO: od 1979. više nema virusa velikih boginja u prirodi (zato više nema cijepljenja)

Indija: pranayama

- prana = dah; ayama = upravljanje-ciklusi: Surya (Sunce, desna nosnica) i Chandra (Mjesec, lijeva nosnica)-E. Werntz: (ciklusi 20-200 min; moždani valovi; promjena dominacije forsiranjim disanjem)

Kina-razdvajanje liječništva od svećenstva-taoizam (Lao Tse): yin/yang-državni ispit (1/10 umrlih = dobro, više od 4/10 umrlih = loše): učitelji, praktičari, ponavljači, promjena zanimanja-plaćanje liječniku: samo ako liječenje uspije (inače, crvena svjetiljka)-akupunktura metalne igle, 365 točaka, 12 meridijana

Kina

DIJAGNOSTIKA:-porcelanske figurice-bilo (12 točaka = 12 organa) –s 3 prsta do 23 varijacije

Kina-izvori potencije: jetra, testisi, penis-testis = svjedok: zaklinjanje u Abrahamovo doba, pap(is)a Ivana / Ivan VIII. 855. (Testiculos habet...), James Barry (XIX. st., medicinski inspektor za britanske kolonije)-penis: u Europi đavolji organ koji o “vještičjem šabatu” bifurkantni ud prodire istodobno na dva mjesta; u Canari (Indija) nerotkinje ljube svećenikov penis (usp. nerotkinje u istarskom Gračišću)-Sakaćenje:1)eunusi: kastriranje (anestezija, podvezivanje svilenom trakom, tamponada i adstringens, kateter, genital se čuva; kirurško vs. kemijsko kastriranje – A. Turing)2)povijanje stopala u žena

Grčka Grčka: dinastija liječnika

Apolon Hiron Asklepije (Eskulap)

Kćeri: Hygieia (higijena, čistoća)Iaso (oporavak)Aceso (proces liječenja)Aglaea/Aglaia (zdravo rumenilo)Panacea (univerzalan lijek)

Sačan/Sachan (Babilon)MojsijeHermes/Merkur

Epidaur (Cavtat): pećina Šipun = “Eskulapova spilja”

asklepion (hram Asklepija = lječilište)

Dinastijsko liječenje: the royal touch

Skrofuloza (tuberkulozni vratni limfadenitis)

Henri IV, francuski kralj, “liječi” skrofulozu(“Kraljevsko zlo”) u XVI. st.

Regrutiranje tradicionalnih narodnih vidara (Pazzini):1) osobe kadre liječiti uslijed individualne kvalitete (diranjem bilo kakve bolesti); i settimini (dječaci rođeni kao sedmi nakon šestero muške djece); le settimine (djevojčice rođene kao sedme nakon šestero ženske djece); majke blizanaca; osobe rođene s košuljicom (tj. s tragovima amnionske vreće) i sl.;2) osobe kadre liječiti uslijed naslijeđenih vrlina (npr. porodica Cirauli sa Sicilije);3) osobe kadre liječiti uslijed službe koju obnašaju (npr. svećenici i kraljevi).

Hipokrat-Corpus hippocraticum-humoralna patologija (diskrazija, liza/kriza)-epilepsija-zakletva

Rim

-prvi liječnici su Grci: borba protiv njih (Katon St., Plinije St. i dr.; Arhagat “Koljač”)-javna kupališta i zahodi (vespasienne; non olet pecunia):

-umjesto sapuna: maslinovo ulje, soda i kamen-umjesto toaletnog papira: mokra spužva-kupke (1 x tjedno, kasnije svakodnevno): topla soba s bazenom s mlakom vodom > parna kupelj (vrela voda) > hladna voda-žene: bojanje kose-parfumiranje: kosa, nosnice, odjeća, zidovi, noge uzvanika, krila golubica...

Rim: znameniti liječnici

Galen iz Pergama (129.-199.)Najstariji prikaz, iz 487.Nijedna njegova bistanije preživjela.

Asklepijad iz Bitinije(124./129.-40. pr. Kr.)

-učio u Aleksandriji (sekcije!)-liječio gladijatore-sačuvano 115 djela i 50-ak prijevoda-pneuma: iz ventrikla do oka, pa do objekta, onda natrag u oko sa slikom (višak: kroz hipofizu u grlo = lijek protiv astme)-pretvorba trodjelne duše (pneume): jetra, srce, mozak-pamćenje: “utisnuće u vosak”-riCORdare; poena / pain (kazna za grijeh)-utjecaj na Zapadu: sve do Vezala; iunani

-atomist: tijelo sazdano od atoma i pora (lijekovi: opuštanje pora – laxum, vruće kupke i stiskanje pora –strictum, tonici)-metodist (medicina je zanat koji se nauči za 6 mj.)

Carski rez (sectio caesarea; Caesarean section; Kaiserschnitt)

-laparotomija + histerotomija-etimologija: Lex Caesarea (govori o uklanjanju mrtvog

ploda)?predak Julija Cezara porođen na taj način?lat. caedere (caesum) = rezati?

Medicina islamskog svijeta

Avicena (Perzijanac, XI. st.): pristup kalifovoj knjižnici; Kanon (cjelokupna medicina, ali bez sekcija)

Averoes (Cordoba, XII. st.): Aristotelova filozofija i medicina

utjecaj Arapa: alkohol, alkemija, alkalija, aldehid, amalgam, eliksir, ali i almanah, admiral, arsenal, limun, sirup, tarifa, karavan, zenit i dr.

Srednjovjekovna medicina na Zapadu

-samostanska medicina-skolastička medicina

Srednjovjekovna medicina na Zapadu: universitates

Regimen sanitatis (ep, 1768. prva tiskana medicinska knjiga na hrvatskom)

učilištevrijeme osnutka

značaj

Salerno IX. st. (ukinuo Napoleon: stanka 1811.-1968.)

uvođenje anestezije u Europu

Bologna 1088. skovan izraz universitas

Paris 1090. (stanka 1789.-1808.; 1970-ih razdijenjen na 13 sveučilišta)

tonzure i celibat di diplome; u XV. st. nitko pao ispit (ako

padne, zaklinje se da se neće osvećivati); studenti se

zaklinju i da se neće baviti kirurgijom

Oxford 1096.nastao nakon svađe

engleskog i francuskog kralja

Montpellier 1131.nakon 3 g. bakalaureat, još 6 mj. prakse za licencijat, još

jedan ispit za magisterij

Salamanca 1134. (službeno 1218.)

Modena 1175. (stanka 1590.-1680. “zbog manjka novaca”)

osnivač profesor iz Bologne

Cambridge 1209.osnovan nakon svađe zbog

smaknuća dvoje studenata u Oxfordu

Padova 1222.vjerske slobode (studenti Vezal, Harvey, Santorio,

Morgagni...)

Srednjovjekovna medicina na Zapadu: universitates (nastavak)

Studij u vrijeme osnivanja najstarijih učilišta:-3 godine obrazovanja u logici, retorici, gramatici, matematici, metafizici, kozmologiji, biologiji, psihologiji, astronomiji i glazbi, potom-5 godina studija medicine i-1 godina rada pod nadzorom starijeg liječnika.

Srednjovjekovni rektori, profesori i studenti:slama na podu, nastava u kućama prostitutki, izbor rektora, plaća profesora, odnos profesor-student

Zadar 1396. (2002.)Zagreb 1669.Rijeka 1973.

24 (sve)učilišta u XIV. st.55 (sve)učilišta do 1500.

(sve)učilište godina utemeljenja

Rim 1303.

Firenca 1321.

Prag 1348

Krakov 1364.

Beč 1365.

Pečuh 1367.

Heidelberg 1386.

Srednjovjekovna medicina na Zapadu: universitates (nastavak)

Iz šupljega u prazno: priča o moždanim komorama (1)

“Ventrikularna teorija” (Bartolomej Anglijski): u prvoj komori locirana je mašta i “zajedničko osjetilo”, u drugoj intelekt, a u trećoj pamćenje.

Slezena – izvor smijeha, žuč –bijesa, srce – mudrosti, mozak –osjećaja, a jetra – ljubavi.

Shematski prikaz struktura vidljivih na presjeku mozga u horizontalnoj ravnini. U dnu bočne komore uočljivo je ispupčenje poznato kao calcar avis ili, pod zastarjelim imenom, hippocampus minor.

Iz šupljega u prazno: priča o moždanim komorama (2)

Franz Joseph Gall (1758.-1828.)

Shizofrenija: teorija bočnih komora?

Spolne razlike?

Srednjovjekovna farmacija

-Grčka: lijekove priprema liječnikov pomoćnik rizotomist-srednji vijek: do XIII. st. liječnik sam priprema lijekove, a kasnije ljekarnik-“terijak” (univerzalan protuotrov u antici i srednjem vijeku): sperma jelena, penis vuka, mokraća lastavice, osušeni šišmiš i sl.-u XIII. st., Frederik II. definira cijene lijekova i zabranjuje tajne pogodbe liječnika s ljekarnicima-u XV. st., u Francuskoj, zabranjuje se spominjanje ljekarnika u oporuci pacijenta

Prvi liječnici na hrvatskom tlu

-stranci (Zadar, Trogir, Split i dr.)-prvi domaći liječnik: Prvoslav (Dubrovnik, 1280.)

-putujući barbiri (kirurzi, vidari, ranari/ranarnici, vrači, tonsores):vade zube, daju klistir, puštaju krv (slučaj G. Washingtona), vidaju rane (osobito ratne)

Srednjovjekovne zaraze: kuga (pestis; plague)

-uzročnik: Yersinia pestis (Yersin i Kitasato, 1894.)-oblici: bubonska, septikemična i plućna-vektor bubonske kuge: buha koja napada glodavce (zaraza drugim oblicima moguća i kapljičnom infekcijom, izravnim i neizravnim kontaktom i drugačije)-zadnja epidemija (bubonske) kuge: srpanj 2010., Peru (8 slučajeva) – kod nas: Rijeka, 1920.

Srednjovjekovne zaraze: kuga -“crna smrt”: 25 milijuna žrtava samo u Europi-borba protiv kuge:1)karantena (prva u svijetu u Dubrovniku 1377.)2)liječnici3)sveci-zaštitnici (Fabijan, Sebastijan, Rok, Alojzije Gonzaga, Antun Firentinski, Antun opat, Bruno, Ciprijan, Franjo Asiški, Franjo Ksaverski, Franjo Paulski, Grgur Veliki, Januarije, Josip Benedikt Cottolengo, Juraj, Karlo Boromejski, Katarina Sijenska, Kazimir, Rafael arkanđeo...

Sveci-zaštitnici od bolesti

-lingvističke asocijacije-“specijalizacija”-ikonografija-relikvije (Vodnjan)-čuda

Srednjovjekovne zaraze: lepra (guba; Hansenova bolest)

-uzročnik: Mycobacterium leprae (1873.) i Mycobacterium lepromatosis (2008.)-duga inkubacija: prosječno 3-5 g. (max. 30 g.)-izvor zaraze: koža i nosna sluznica-pokriveni do vrha gornje usne, viču: “Nečist! Nečist!” (u srednjem vijeku: šešir i crni plašt s dvije bijele zakrpe na prsima; čegrtaljka)-leprozariji (u Čazmi, Dubrovniku, Zadru, Splitu, Zagrebu i dr.)-red sv. Lazara iz Jeruzalema (vitezovi-gubavci koji njeguju bolesne u leprozarijima)-sveci-zaštitnici: Damijen, Agripina, Egidije, Lazar, Silvestar, Martin, Roman...-u Skandinaviji do kasnog XIX. st.

Srednjovjekovne “zaraze”

-flagelanti: XIII.-XIV. st.-koreomanija (ples sv. Ivana; ples sv. Vida ): Sydenhamova koreja kao komplikacija streptokokne reumatske groznice? Ergotizam (vatra sv. Antuna; trovanje ražinom snijeti)?: XIV.-XVII. st.-poseban oblik koreomanije: tarantizam (ples tarantella razvio se iz “terapije” protiv otrovnog ugriza): XVI.-XVII. st.-likantropija-primjer masovne histerije u naše doba: Tanganyika laughter epidemic (Tanzanija, 1962.: 1,5 g., 1000 ljudi, 14 škola zatvoreno, simptomi osim smijeha: bol, nesvjestica, osip, deranje, plač)

Srednjovjekovne bolnice-hospital (lat. hospes, gen. hospitis = gost; hospitalis = gostoljubiv) = izvorno: konačište; kasnije: bolnica, najčešće vojna-u nas najstariji hospital: bizantski u Zadru (VI. st.)-(usporedi: engl., španj. i port. hospital; njem. Spital; tal. ospedale; franc. hôpital = bolnica)-hospitali srednjovjekovne Europe: pogrebni depozit pri prijmu; bičevanje umno poremećenih za punog Mjeseca (prevencija nasilja); spužva s octom na licu protiv neugodnog zadaha-hospic(ij) (lat. hospitium) = konačište, najčešće za redovnike; danas – ustanova za palijativnomedicinsku skrb-hospitalizam = pojava (osobito kod male djece) psihičkih promjena uslijed dugotrajnog boravka u bolnici ili domu-hospitalci (ivanovci; malteški vitezovi)

-odabir mjesta za bolnicu u Bagdadu: gdje meso najduže izdrži nepokvareno-Kairo (Al-Mansur, 1284.): dvorišta s fontanama; glazbenici, pripovjedači i recitatori Kurana; džeparac pri otpustu

Transfuzija krvi: srednjovjekovna ideja s odgođenim uspjehom

-prvi dokumentirani pokušaj (na Zapadu): osobni liječnik pape Inocenta VIII. 1492.: nisu preživjeli ni papa ni trojica dječaka-”donora”-Inke uspješno vrše transfuziju (svi imaju krvnu grupu “0”!)-1665. Richard Lower uspijeva pretočiti krv iz jednoga psa u drugog, ali ne i iz janjeta u čovjeka-1667. Jean-Baptiste Denys, osobni liječnik Ljudevita XIV., uspijeva izvršiti dvije transfuzije janjeće krvi čovjeku, dok u trećoj transfuzija završava kobno-1818. James Blundell uspijeva transfuzijom (ljudske) krvi spasiti život-1900. Karl Landsteiner (1868.-1943.), otkrivač virusa Polio, otkriva krvne grupe (Nobelova nagrada 1930.)

Doba renesanse – doba revolucija

Nikola Kopernik (1473.-1573.), Giordano Bruno (1548.-1600.) i drugi filozofi i znanstvenici

Kristofor Kolumbo (1451.-1506.) i drugi istraživači

Leonardo da Vinci (1452.-1519.), Michelangelo Buonarroti (1475.-1574.) i drugi umjetnici

Uomo universale:Leonardo da Vinci

Revolucije u anatomiji

Galen

Mondino (XIV.-XVI. st.)

Andrija Vezal (1514.-1564.) - rođenjem Flamanac (Bruxelles)

- pariški student i profesor u Padovi (sa 23 godine)

- ukazuje na 200 Galenovih zabluda (jetra s 5 režnjeva, mandibula u dva dijela, rete mirabile na bazi mozga itd.) i postavlja temelje nove, moderne anatomije

- Tabulae anatomicae sex (Venecija, 1538.); De humani corporis fabrica libri septem(Basel, 1543.)

- osobni liječnik cara Karla V., potom Filipa II. (u Španjolskoj)

- nestao tijekom hodočašća u Jeruzalem (mjesto groba nepoznato)

Doba alkemije

Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim (Paracelsus; 1493.-1541.)

rođenjem Švicarac, podrijetlom Nijemac, putovao Europom i djelovao u Austriji

borba protiv autoriteta: Avicene (Kanon) i Galena

alkemičar: kemijska osnova tjelesnih procesa (kemijski elementi kao terapija: bakar, arsen, živa)

kuga, sifilis, profesionalne bolesti, neuroze, epilepsija, histerija

medicinska etika

-ciljevi: eliksir života, kamen mudrosti, pretvaranje metala u zlato-raširenost: većina antičkih i srednjovjekovnih civilizacija-doprinos modernoj znanosti: počeci anorganske kemije i dr.

Sifilis: bolest novog doba

- Hitler u mladosti zaražen sifilisom: 1942. simptomi progresivne paralize (o tome je postojao pisani izvještaj)

- vjerojatno prenijet iz Amerike potkraj XV. st.- uzročnik Treponema pallidum (ranije Spirochaeta pallida): otkrivač Fritz Schaudinn (1871.-1906.) koji je radio i u Rovinju- početkom XX. st. kao lijek korišten Salvarsan: u dogovoru s izumiteljem Paulom Ehrlichom, u Zagrebu pokuse na 50 bolesnika provodi Janko Thierry (1874.-1939.) i objavljuje prvi rad u svijetu na ovu temu- neki poznati bolesnici: Ivan Grozni, Cesare Borgia, Charles Baudelaire, Edouard Manet, Paul Gauguin, Vincent van Gogh, Al Capone i dr.

Sifilis i Hrvati: prvi susreti

Zadar, 1500.

Dubrovnik, 1502.

Marianus Sanctus (1527.-1532.): liječi sifilis mašću na bazi žive

Amatus Lusitanus(1556.-1558.): opisuje oboljele 1566.

Trogir, 1501.

Uvoz iz Novog svijeta

-krumpir, kukuruz, rajčica, paprika, kakao, vanilija, duhan...

-kinin (Ande, Venezuela, Bolivija; antimalarik)-ipekakuana (Brazil; emetik)-kokain (Peru, Bolivija; lokalni anestetik)-kurare (Gijana, Paragvaj; mišićni relaksant)

Vještice i vampiri: medicinski i/ili kulturni fenomeni?

Bolest nastala vještičjim urocima(iz jednog udžbenika oftalmologije iz XVI. st.)

Smrt stajskog momka pripisana seoskoj vještici

Mučenje i ubojstvo djece, pripisivano židovskim ritualima

-podrijetlo: antičko (Kirka i dr.), ali najveća pomama u Europi XV.-XVIII. st. (heretički pokreti): 110.000 procesuiranih, 60.000 smaknutih (82% žena)-pučki element: uroci; “intelektualni” element: satanizam-Malleus maleficarum Krämera i Sprengera, 1486. (kako prepoznati vještice, kako ih mučiti i suditi im i dr.)-u nas: 1632. “vještica” spaljena u Svetvinčentu; 1716. 7+7 “vještica/vještaca” u Kastvu

Vještice

Žudika (Kastav):mjesto izvršenjakazni

Medicinsko objašnjenje:- duševne bolesti (J. Weyer, XVI. st.)-Huntingtonova koreja (Salem, 1692.)

VampiriEtimologija:starobugarski via turski?mađarski: vámpir; poljski upyru nas: vampir, lampir, jepir, tenac, fudlak, kudlak, hudlak –od: vukodlak, dakle likantrop (gr. lykos=vuk; ‘anthropos=čovjek), njemački Werwolf, engleski werewolf, talijanski lupo mannaro

-uspon kulta: XVII.-XVIII. st.-slučaj šleske "vampirice" Rosine Polakin, naveo je Van Swietena da 1755. nagovori Mariju Tereziju na izdavanje edikta protiv progona vampira i vještica-vampir: mrtvac, leš ubojice, samoubojice, heretika, kriminalca i grešnika, u koji se 40 dana po smrti uvukao zao duh-skriva se od sunca-nema refleksa u zrcalu-smrtno se boji svete vodice i križa-blijed je-žrtvama zariva duge očnjake u karotidu-može se transformirati u vuka ili šišimiša-“lijekovi” protiv vampira:-češnjak-četverolisna djetelina u džepu-glogov kolac koji se zabija u srce na spavanju.

Vlad III. Tepeš Drakula, 1431.-1476. (otac Vlad II. Drakul, tj. Zmaj)

Bram Stoker: Drakula (1897.), 1927. kazališna predstava, 1931. film Porphyria cutanea tarda (uslijed genskog poremećaja

nakuplja se, najviše u koži, porfirin = sirovina za hemoglobin):-hipertrihoza nad jagodičnim kostima-lokalne hiperpigmentacije i hipopigmentacije kože-fotosenzibilizacija kože (bule: skrivanje od ogledala)-psihotične i delirantne atake-anemija, bljedilo, žutica, smećkasti očnjaci-češće u germanskih naroda (Sasi na Balkanu)

-1672., Kringa: Jure Grando-djevojčica iz Peroja (Valvasor)-Magdalena Lodomer-1881., Opatija

Razvitak prirodnih znanosti – razvitak medicine

ijatrokemičari:-shvaćaju tjelesne pojave i bolesti kao rezultat prvenstveno kemijskih procesa-predstavnici (XVII. st.): van Helmont, de le Boë-Sylvius i dr.-dijagnostika urina-A. Lavoisier (XVIII. st.): disanje kao oksidacija

ijatrofizičari:-shvaćaju tjelesne pojave i bolesti kao rezultat prvenstveno fizikalnih procesa-predstavnici (XVII. st.): Borelli, Baglivi i dr.-toplomjer (S. Santorio, XVII. st.), mikroskop (S. Jansen, XVII. st.), perkusija (L. Auenbrugger, XVIII. st.), auskultacija (R. Th. H. Laënnec, XIX. st.), oftalmoskop (H. von Helmholtz, XIX. st.), EKG (W. Einthoven, XIX. st.), X-zrake (C. W. Röntgen, XIX. st.), EEG (H. Berger, XX. st.)

Gjuro/Đuro/Giorgio Baglivi(Dubrovnik, 1668. – Rim, 1707.)

“Otkriće” srca

- većina antičkih kultura i mislilaca: srce je sjedište duše

Platonov i Galenovmodel “trodjelne duše”

William Harvey (1578.-1657.):sistemski krvotok Miguel Serveto (1511.-1553.):

plućni krvotok

XVIII. stoljeće: doba spekulacije

-frenologija-mesmerizam (animalni magnetizam)-homeopatija

Franz Joseph Gall (1758.-1828.)

Franz Anton Mesmer (1734.-1815.)

Samuel Hahnemann (1755.-1843.)

Vrachtva ladanyszka (Medicina ruralis)

-prvo izvorno medicinsko djelo na hrvatskom jeziku-autor Jean-Baptiste (Ivan Krstitelj) Lalangue 1776.-najčešći uzroci bolesti: naporan težački rad, siromaštvo, slabo pripremljena hrana, oskudna i neprikladna odjeća i obuća, vino i rakija-utjecaj na književnost: pjesma “Sectio anatomica” iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže-druga djela J.-B. Lalanguea:Kratek Navuk od Mestrie pupkorezneIzpiszavanye vrachtvenih Vod Horvatzkoga y Szlavonszkoga OrszagaNachin Jabuke zemelyzke szaditi

Jean-Baptiste Lalangue(Luksemburg, 1743.- Varaždin, 1799.):- medicinu diplomirao u Beču- osobni liječnik bana Franje Nadaždija

H. Boerhaave

G. van Swieten

J.-B. Lalangue

XIX. stoljeće: demistificiranje etiologije

-mijazmatska teorija uzroka bolesti (grč. miasma = zagađenje; otrovna para ili magla)-G. Fracastoro (1546.): bolest uzorkuju sićušne “spore” koje se prenose kontaktom-teorija klica (mikroba)

Girolamo Fracastoro (1478.-1553.):autor epa koji je nadjenuo ime sifilisu

Louis Pasteur (1822.-1895.):pasterizacija mlijeka; cjepivoprotiv bjesnoće i bedrenice;otkriva streptokoke i stafilokoke

Robert Koch (1843.-1910.):izolirao uzročnike bedrenice (antraksa),tuberkuloze i kolere, suzbijao malariju

Veli Brijun

XIX. stoljeće: antisepsom do asepse

Ignaz Phillip Semmelweis (1818.-1865.):dezinfekcija ruku

Joseph Lister (1827.-1912.):karbolna kiselina zasterilizaciju instrumenata

sepsa (septikemija; grč. sepsis = truljenje): prodor bakterija u krvseptički (npr. septička jama): “koji skuplja otrov”antisepsa = postupak sprečavanja sepseasepsa = stanje u kojemu nema opasnosti od sepse

Antonio Grossich (1849.-1926.):jodna tinktura za dezinfekciju operacijskog polja

Bol i anestezija

-u Babilonu: mak (opijum)-u Egiptu: udarac po glavi-u Kini: akupunktura-u Andama: koka-XIX. stoljeće: dušikov oksidul (smijavac), eter (dentist Morton, 1847., MGH), kloroform-danas: morfij i barbiturati kao priprema, potom inhalacija mješavine (isofluran, desfluran, sevofluran, dušikov oksidul, rjeđe halotan, enfluran i dr.)

XX. stoljeće: zloporaba “medicine” – nacizam

Josef Mengele (1911.-1979.)

Pokusi:-“ušivanje” blizanaca, injekcije u oko i dr.-transplantacija kosti, mišića i živaca (bez anestezije)-smrzavanje (ledena voda) i povrat normalne tjelesne temperature-izazivanje malarije, tetanusa i drugih bolesti i iskušavanje raznih terapija-rentgenska, kirurška i kemijska sterilizacija-pijenje morske vode-ispitivanje mogućnosti liječenja eksperimentalno izazvanih opeklina, posljedica trovanja plinom i sl.

Pokusi s pothlađivanjem u Dachauu

XX. stoljeće: vrhunac medicine – transplantacija organa

-kirurgija (operativna tehnika, anestezija, antisepsa)-imunologija (krvne grupe, imunosupresija: ciklosporini)-budućnost: klonirani organi, organi proizvedeni iz matičnih stanica...

Organi: testis (Zaječar, 1926.), bubreg (1950.; prvi puta uspješno 1954.), gušterača (1966.), srce (Cape Town, 1967.), jetra (1967.), pluća (1981. srce-pluća; 1983. plućni režanj; 1986. oba pluća), timus, crijevo, ruka (1998.), lice (Barcelona, 2010.).

Tkiva: kosti, tetive, rožnica (Olomouc, 1905.), koža, srčani zalisci i vene.

Kuzma i Damjan zamjenjuju gangrenoznu noguRimljanina za nogu Etiopljanina

Christiaan Barnard(1922.-2001.)

Povijest medicine i Medicinskog fakulteta u Rijeci

Prvi riječki liječnici, prve bolnice

-prvi donekle školovani kirurzi-ranarnici (1440-ih): maestro Jacobo di Giorgio i Tomaso di Giovanni, obojica podrijetlom iz Venecije-prvi hospital: XV. st. "u predjelu zvanom Sv. Sebastijan“ (Kobler); otvaranje "Sv. Duha" 1441. (Grmek)-prvi fakultetski obrazovani liječnik (1529.): općinski fizik Antonio Senato iz Ancone

-Statut (1530.): higijensko-epidemiološke odredbe (kažnjavanje zagađivača, bacanje otpada na određenom mjestu, dužnost kirurga da prijavi ranjenika vlastima i dr.)-status slobodne luke (1719., istodobno s Trstom), dolazak nizozemskog i engleskog kapitala (rafinerija šećera): rast grada (1777. više od 5,000 stanovnika; 1815. oko 9,000)-1722.-1726. uređen lazaret Sv. Karla u lučici Mandrać (kod današnjih vatrogasaca) za obranu od kuge (nakon 1812. kontumacija u Kraljevici, a od 1833. lazaret Sv. Franje u Martinšćici za obranu od kolere)

-1754. uvode se kola koja redovito skupljaju smeće, propisuje se godišnje čišćenje čitave gradske "kanalizacije", hitno uređivanje zahoda u onim većim kućama gdje takav još ne postoji, tjedno metenje i uklanjanje blata pred dućanima, zabranu držanja u gradu životinja (osim konja), uklanjanje konjske nečisti s ulice, zabranu bacanja na ulicu ili u more kornjače i tjelesa drugih uginulih životinja, svatko koji želi proizvoditi maslinovo ulje u svojoj kući dužan je skupiti nečistoće i prljavu vodu i o vlastitom trošku transportirati ih u more, zabranjuje se pokapanje oko crkava (1769.)

Zgrada Carske kraljevske vojnopomorske akademije: 1919. ovamo seli bolnica (od 1823. u ex-tvornici voska Massa Cavalli e Licudi – preko puta današnjeg Pomorskog fakulteta; Sušak je Banovinsku bolnicu dobio tek krajem 1934.)

Giovanni Battista CAMBIERI(1754.-1838.)

“škrljevska bolest”-1800. izvješće Josipa Mašića, riječkog protomedicusa- 1816. Giovanni Battista Cambieri i Ignácz (Ignatius) Stáhly (1787.-1849.) iz Budimpešte počinju pokuse s “morbus de Scharlievo”- “suci” u Voloskom dojavljuju nove slučajeve- karantena u Rijeci, Bakru i Kraljevici (posjećuje je F. Hebra)-1828. L.V. Lagneau, Traité pratique des maladies syphilitiques, 6. izdanje, 2 sveska (Paris: Gabon): "mal de Fiume“- 1830. A.C. Lorenzutti (Padova): "lues flumicensis"- doktorske disertacije u Padovi (Santes, de Moulon, Rizzi) i Beču (Melzer)

1800. 2,600 ukupno (J. Mašić)1818-1825. 2,259 samo u gradu Rijeci1832. 140 samo u okrugu Volosko (F.S. Verson)1850. 13,000 ukupno

-iz Lombardije (studirao u Paviji)

Prvi ljekarnici, prvi zubari

-početkom XVIII. st.: tri ljekarnika (Bertossi, Cortiva i Veronese)-u XVIII. st.: Carlo Pisanello i Francesco Summacampagna (ljekarništvo diplomirali u Beču)-prvi školovani zubar (chirurgo-dentista): Gaetano Pierini (dolazi 1786. iz Dubrovnika)

-Saverio Graziano (1702.-1780.), "sanitetski pročelnik“, opstetričar i ginekolog (podrijetlom iz Apulije): autor prvog znanstvenog medicinskog rada na našem području (De usu mercurii), istakao se u borbi protiv kuge u Rijeci (1740.) i malarije u Lovranštini (1760.), opisom potresa (1750.)

-prva prava primaljska škola u Hrvatskoj (Rijeka, 1786.): vode je Giacomo Cosmini i Giovanni Carrobi (autor teoretsko-praktičnog priručnika na hrvatskom jeziku)

-Ivan Dežman (1841.–1873.), liječnik i književnik, otac pulmologa i književnika moderne Milivoja Dežmana, objavljuje 1868. Rječnik liječničkog nazivlja

-služba hitne pomoći: 1882. (godinu dana prije bečke)

Antonio Felice GIACICH(1813.-1898.)

-studij medicine u Padovi-predaje pomorsku medicinu na Akademiji-liječnik (i direktor) u Gradskoj bolnici Sv. Duha

Peter SALCHER(1848.-1928.)

-nastavnik na Vojnoj pomorskoj akademiji-suradnik Macha i Rieglera na istraživanjima ultrabrze fotografije (metak u letu)-Riječanima prezentirao otkriće rendgenskih zraka već u veljači 1896. (mjesec dana nakon njihova izuma): prvi rendgenogram u Hrvatskoj – snimak ruku barunice Vranyczany

Gjuro CATTI(1849.-1923.)

-diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beču-internist i rinolaringolog, promicatelj klimatoterapije na Kvarneru (suradnik L. Schröttera von Kristellija)-unapređuje pedijatriju (surađuje s riječkim liječnikom Franjom Kresnikom, graditeljem violina)-izumitelj instrumenta za odstranjivanje adenoidnih vegetacija ("hvataljka") i prstenaste žlice (kohleje) za odstranjivanje sujedica (oba instrumenta se i danas koriste)

Antonio GROSSICH(1849.-1926.)

-uveo jodnu tinkturu u dezinfekciji operacijskog polja (oko 1907.)-predsjednik Nacionalnog savjeta Rijeke 1918., Privremene vlade Rijeke 1920./’21., senator Kraljevine Italije od 1923.

Lionello LENAZ(1872.-1939.)

-leukemija nije hiperplazija nego neoplazija-statička inervacija (tonus): održava nas u mirovanju-rektor za prosvjetu u D’Annunzijevoj vladi 1919./1920.

Viktor FINDERLE(1902.-1964.)

-vakuum-ekstraktor (1952.) po uzoru na hobotnicu-Šveđanin Malmström, Austrijanac Urban i dr.

Valter RUKAVINA(1896.-1972.)

-medicinu studirao u Innsbrucku, Grazu i Beču, a diplomirao u Pragu-specijalizirao infektologiju-zaslužan za iskorjenjivanje istarske epidemije bruceloze 1945.–1949.-objavio monografiju Malteška groznica u Istri-ekspert Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za brucelozu

Vinko FRANČIŠKOVIĆ(1919.-1984.)

-dekan Medicinskog fakulteta-u timu s profesorom imunologije Šimom Vlahovićem (1932.-1977.) izveo prvu transplantaciju bubrega u tadašnjoj Jugoslaviji (1971.)

Antonio i Costantino BRANCHETTA

-nasljednici bogatog riječkog trgovca cilindrima i slamnatimšeširima-daruju gradu 460 + 90 tisuća kruna za kupnju terena i gradnju ubožnice (1903.-1908.)-projekt “Aria e luce” C. Pergolija-200 štićenika (30+30 djece i 70+70 odraslih)-1933. pridodana dječja kolonija na Kantridi (danas bolnica)

Medicinski fakultet u Rijeci

- osnovan 1955. zaslugama riječkog liječnika dr. Viktora Finderlea, prof. dr. Andrije Štampara (dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, pionir higijene, preventivne i socijalne medicine, predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti – danas HAZU), prof. dr. Ante Šercera(otorinolaringolog i svjetski poznati ekspert za otosklerozu) i drugih-prvi nastavnici: S. Novak i Z. Kučić (interna medicina), J. Komljenović (klinička kirurgija), A. Medanić (opća kirurgija), D. Perović (ginekologija), Z. Sušić (neuropsihijatrija), F. Jelašić (neurologija), T. Dujmušić i J. Bakotić (otorinolaringologija), A. Filipović (oftalmologija), B. Cvitanović (higijena i socijalna medicina)-u Gradskoj vijećnici u Rijeci, 21. studenog 1955., za 6 studenata V. godine i 12 apsolvenata te nastavnike i brojne uglednike iz Rijeke i Zagreba, v.d. dekana prof. dr. Silvije Novak drži nastupno predavanje s temom “Današnji značaj interne medicine”- Fakultet se potpuno osamostalio 1957. (prvi fakultet izvan Zagreba)

Silvije NOVAK(1900.–1988.)

-internist iz Zagreba- prvi dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci