Upload
dangdung
View
227
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
6. Nacionalni dan kulturnog turizma
20. lipnja 2013. Zagreb Muzej Mimara
mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Pomoćnica ministrice kulture
SADRŽAJ PREZENTACIJE
Uvod u temu
Istraživanje stavova posjetitelja
Pregled manifestacija
Kreativna Europa
• MARKETING U KULTURI
MARKETING – društveni proces kojim putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima, pojedinci ili grupe dobivaju ono što im je potrebno ili što žele. (P. Kotler)
MARKETING – proces kreiranja proizvoda, usmjeren na aktivno zadovoljavanje potreba i želja kupaca.
MARKETING – inovacija, pozicioniranje, analiza, planiranje i kontrola.
MARKETING U KULTURI - informacije i istraživanja, razvoj novog “proizvoda”, promocija, prodaja i distribucija
MARKETING – PRONAĐI ŽELJU I ISPUNI JE
• PRIMJENA MARKETINGA U KULTURI
MARKETING U KULTURI - marketing informacije i istraživanja - razvoj – politika kulturnog proizvoda - promocija, prodaja i distribucija - organizacija ponude - artikuliranje mogućnosti - postizanje optimalnih ciljeva - distribucija učinaka marketinške aktivnosti
PREDUVJETI - općedruštvena potreba - podrška uprave - preoblikovanje procesa unutarnje organizacije - nova strategija (misija ustanove, ciljevi)
• KULTURNI TURIZAM
su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije.
je takva vrsta turizma u kojem su meta turističkih posjeta muzeji, izložbe, koncerti, manifestacije …
• KAKVE KORISTI IMA TURIZAM OD KULTURE? Obogaćuje osnovni proizvod/imidž destinacije
Povećava potrošnju i duljinu boravka
Povećava zadovoljstvo boravkom, odnosno ponovnu posjetu
Stimulira lokalnu/regionalnu potražnju
Otvara nove tržišne segmente
• KAKVE KORISTI IMA KULTURA OD TURIZMA?
Dodatni izvori prihoda
Investicijski kapital
Proširenje tržišta/novi segmenti posjetitelja
Razvijanje profesionalnog upravljanja i marketinga
Bolja kontrola nad korištenjem kulturnih resursa
Bolji imidž kulture među lokalnim stanovnicima
TURIZAM KULTURNIH MANIFESTACIJA
Trend rasta potražnje za hrvatskim kulturnim manifestacijama na europskim i svjetskim tržištima
Dobar balans ‘’tradicijskih’’ i trendovskih manifestacija/ festivala
Konkretna ponuda za sve tržišne segmente
Stvaranje nove publike
• PROBLEMI NA RELACIJI KULTURA - TURIZAM
financijske poteškoće
nerazumijevanje lokalnih vlasti
neriješena vlasnička pitanja
nedovoljna suradnja kulturnog i turističkog sektora
nedovoljno agresivan marketing
nedovoljno znanja lokalne populacije o vlastitoj baštini
• ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
Anketa Noć muzeja 2011. Manifestacija “Noć muzeja” se održala 28.siječnja 2011.
Organizator kulturno-turističke manifestacije - Hrvatsko muzejsko društvo
Broj posjetitelja 314.659
U 67 gradova i mjesta muzeji, galerije i srodne ustanove u kulturi od 18 sati do jedan sat poslije ponoći nudile su atraktivan program na 160 lokacija
Anketu proveo TotusOpinionmetar - Uzorak od 200 ispitanika - Anketa provedena od 21:00 do 24:00 h
CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Ispitati zadovoljstvo posjetitelja za vrijeme posjeta muzejima
Ispitati sudionike o: - razlogu posjeta muzeja upravo ove večeri
- broju muzeja koje će ili su već posjetili
- ocjeni za organizaciju “Noći muzeja”
- zadovoljstvu programom pojedinih muzeja
- načinu na koji su doznali za ovu manifestaciju
• BROJ POSJEĆENIH MUZEJA
0,0%
7,3%
40,4%
52,3%
10 i više
7 - 9
4 - 6
1 - 3
OCJENA MANIFESTACIJE
0,7%
0,0%
2,0%
24,5%
72,8%
1
2
3
4
5
NAJATRAKTIVNIJI PROGRAM
21,9%
16,6%
2,6%
5,3%
6,0%
8,6%
15,9%
23,2%
Ne znam
Neki drugi muzej?
Muzej Mimara
Muzej grada Zagreba
Etnografski muzej
Umjetnički paviljon
Arheološki muzej u Zagrebu
Muzej za umjetnost i obrt
ODAKLE POSJETITELJIMA INFORMACIJE O DOGAĐAJU?
19,6%
11,5%
16,7%
23,0%
19,3%
10,0%
Tisak Radio TV Internet Usmena predaja Neki druginačin
DOBNA SKUPINA
1,3%
38,4%
48,3%
11,9%
61 ili više godina
Od 36 do 60 godina
Od 19 do 35 godina
Do 18 godina
SPOL
33,8%
66,2%
Muškarac Žena
PORUKA ORGANIZATORU
4,1%
10,2%
22,4%
22,4%
40,9%
ostalo
više sličnih manifestacija
komentari posjetitelja
termin manifestacije
pohvala organizatoruVelike pohvale. Svjetski nivo. Samo tako naprijed.
Barem 2 puta godišnje. Raniji početak Noći muzeja (oko 16h).
Odlična ideja s tramvajem. Potrebna je bolja organizacija, ranije izdati program događanja.
Potrebno je organizirati što više sličnih događanja.
Anketa Arheološkog muzeja u Zagrebu povodom Noći muzeja 2013.
Otvorenje Noći muzeja 2013. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu
SVEČANO OTVORENJE NOĆI MUZEJA U VUKOVARU U obnovljenom dvorcu Eltz, smještena 1. faza stalnog postava Gradskog muzeja
Vukovar
Gradski muzej Vukovar posjetilo preko 2500 posjetitelja
Događaj prenijele sve televizijske kuće u glavnim informativnim emisijama, kao i emisije specijalizirane za kulturu, te svi tiskani mediji
Vukovar od događaja svakodnevno posjećuju delegacije, ciljane skupine stručnih i turističkih ekskurzija, kao i djeca u organiziranim posjetama iz drugih hrvatskih gradova
U dvorcu Eltz nastavljaju se odigravati kazališne i glazbene večeri, svečane akademije, promocije knjiga, a uskoro i vjenčanja
Gradski muzej bilježi svakodnevno dvije do tri organizirane posjete s vodičima, dok interes turističkih agencija raste
Otvorenje Noći muzeja 2013. u Vukovaru
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Muzej automobila Ferdinand Budicki, Zagreb
Prirodoslovni muzej, Rijeka
Atelje Vasko Lipovac, Split
Salona
MHZ - Dvor Trakošćan
MHZ – Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
• Što posjetitelji kažu o Noći muzeja? - Istraživanje Jutarnjeg lista • GLAVNI MOTIV POSJETA želim podržati ovu manifestaciju.................49,6% razgledavanje stalnog postava Muzeja........28,8% besplatan ulaz..............................................16,7% ne znam.........................................................2,5% doživljavam ovo kao večernji izlazak.............2,5% • KOLIKO STE MUZEJA OBIŠLI? od 1 do 3.........................54,6% od 4 do 6.........................40,0% od 7 do 9...........................5,4% • DOB POSJETITELJA do 18 godina...................20,4% od 19 do 35 godina.........47,1% od 36 do 60 godina.........26,7% 61 ili više...........................5,8% • SPOL POSJETITELJA muškarci............................38% žene...................................62%
REZULTATI Novost u 2013. - povećanje broja gradova i mjesta kao i porast posjetitelja u manjim
sredinama : Trakošćan, Metković, Rab, Vis, Smiljan, Generalski Stol, Vid, Otavice, Vrbovec, Đurđevac, Sveti Ivan Zelina, Brdovec...
Više od 300.000 posjetitelja
U 100 gradova i mjesta, na 200 lokacija što je za 10 posto više u odnosu na prošlu godinu
nova publika u manjim sredinama
REZULTATI reafirmiranje muzeja u okruženju uključivanje baštinskih ustanova, arhiva, knjižnica, knjižara,klubova u
programe Noći muzeja umrežavanje lokalne zajednice, kulturnih ustanova, udruga, KUD-
ova,klubova,uslužnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina, Taxi služba) stvaranje dodane vrijednosti, novih kulturnih proizvoda kvalitativan i kvantitativan rast broja i strukture posjetitelja ( mladi i
obitelji) rast broja partnerstava (sponzori, pokrovitelji, donatori,udruge civilnog
društva i dr.) snažna medijska podrška manifestaciji rast broja posjetitelja kulturnim događanjima tijekom godine pozicioniranje muzeja na turističkim tržištima tijekom godine
Dubrovačke ljetne igre 2012.
PREDNOSTI: Duga tradicija – najstarija kazališna i glazbeno-scenska manifestacija od nacionalnog
značaja
Društvena korist za lokalno stanovništvo i turizam
Okuplja umjetnike iz cijelog svijeta – međunarodno priznata
Stručni ljudi na čelu ustanove
Dubrovnik – poznat brend u široj javnosti
Potpora javnosti
SLABOSTI: Nestabilne financijske okolnosti
Redukcija prostora za kulturu i masovnim medijima
Urednici ne šalju stručne novinare u Dubrovnik, a lokani mediji nemaju dovoljno stručnih novinara specijaliziranih za kulturu
Visoka cijena ulaznica
Puno dobrih projekata u zgusnutom rasporedu
Nedovoljno sredstava za oglašivačku kampanju
Ceremonija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2012.
CILJEVI Povećati zastupljenost u novinama, lifestyle medijima, internet portalima i televiziji
Povećati broj prodanih ulaznica, fizički i putem interneta
Pretvoriti povremenu publiku u stalnu, privući posjetitelje iz stranih zemalja, poticati edukaciju mlađe populacije
Ispuniti obveze iz sponzorskih i donatorskih ugovora, te prema Ministarstvu i Gradu
Promicati poziciju regionalnog lidera kod primjene najsuvremenijih tehnologija komunikacije
Promicati imidž poželjne kompanije za rad
Promicati referentnost na međunarodnom stručnom planu
Koncert u atriju Kneževa dvora
Izvedba Medeje u tvrđavi Lovrjenac
REZULTATI Najbolji rezultati u odnosima sa sponzorima u zadnjih 10 godina: sponzorima
osiguran publicitet, ali i stvaranje pozitivnog imidža unutar lokalne zajednice, demonstracija društvene odgovornosti, podizanje vrijednosti Grada (Vipnet ‘’Dobri duh Dubrovnika’’)
Povećano uključenje lokalne zajednice u doživljaj Igara: ambijentalnost izvedbenih prostora, besplatan ulaz određenim umjetničkim grupama, niže cijene ulaznica za lokalno stanovništvo, Igre sudjeluju u brojnim humanitarnim akcijama Grada
Poticanje gradske ekonomije i turizma (ulaznice za Igre se mogu prodavati kao dio turističkog paketa), zapošljavanje lokalnog stanovništva
Povećana posjećenost web stranice Igara, kao i ostalih internet platformi (Facebook, Twitter, iTunes, Youtube)
Ceremonija zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2012.
Špancirfest – festival dobrih emocija, Varaždin Prvi put organiziran 1998., kao festival grada
u početku posvećen baroknom razdoblju – financijski neodrživo, pa je sužen program i stvorena ‘’Barokna škrinja’’, na jednom gradskom trgu
Fokus na kreativnosti i raznolikosti: interaktivni sadržaji koji uključuju i publiku, novi teatar, ulična performerska scena, multimedija, world music, glazbeno-scenski izričaj sa svih kontinenata i dr.
Povezivanje sa sličnim festivalima u Europi
Dosad preko 14.000 izvođača, te 2.000.000 posjetitelja
NOVI OBLICI KULTURNOG TURIZMA
Terraneo, Šibenik 7.-9. kolovoza, u napuštenim vojarnama nedaleko centra Šibenika
Prvi put organiziran 2011., kad je u Šibenik privukao više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe
Bogati glazbeni program, strani i domaći bendovi, dj gostovanja, non-stop party zone, radionice i predavanja, izložbe i performansi, kampiranje, zabavni sadržaji, ekologija i dr.
Magazin Forbes je uvrstio Terraneo festival na listu deset najboljih europskih festivala u 2013.
Britanski list The Telegraph je dvije godine za redom uvrstio Terraneo na listu 10 najboljih europskih ljetnih pop i rock festivala
Inmusic festival, Zagreb 24. – 26. lipnja na zagrebačkom Jarunu, najveći hrvatski open-air festival
Prvi put organiziran 2006. na Šalati, od 2007. se održava na Jarunu
Ove godine je uvršten na popis 10 najboljih svjetskih festivala uglednog
američkog The Huffington Posta, 10 najboljih europskih festivala poznatog
britanskog travel portala GlobalGrasshopper te španjolskog travel portala
Tripteria, 7 najboljih svjetskih festivala američkog travel portala Travelfreak,
Nalazi se i na popisima najboljih festivala ostalih međunarodnih internetskih
portala specijaliziranih za lifestyle i putovanja kao što su Lifestyle Mirror,
Travel daily UK, Travelbite, Statravel itd.
Prošle je godine INmusic festival uvršten na popis 50 najboljih svjetskih
festivala jedne od najvećih medijskih kuća CNN, a London Times ga je
smjestio na svoj popis 20 najboljih u Europi.
UrbanFestival 12, Zagreb – udruga [BLOK] Pokrenut 2001. kao inicijativa Hrvatske esperantske mladeži, ubog nedostatka
kritičkih programa u javnom prostoru
U 11 godina predstavljeno više od 100 projekata na više od 150 gradskih lokacija
Platforma koja odgovara na lokalne potrebe i probleme – promocija mladih neafirmiranih umjetnika
2006. UNESCO uvrstio UrbanFestival u 20 projekata iz cijelog svijeta koje je odlučio financijski podržati
Uključivanje stručne javnosti, mladih umjetnika, studenata, te slučajnih prolaznika u program – putem medija i web stranice program prati preko 20.000 korisnika
Afirmacija novih umjetničkih praksi i društvenog aktivizma
Najbolje u Hrvatskoj Istraživanje provedeno na internet stranici www.najboljeuhrvatskoj.info
GfK centar za istraživanje tržišta
Direktorica istraživanja: Tatjana Rajaković
Autor projekta: Dražen Cvijetić
11 kategorija: Priroda, povijest, osobe, događanja, Kultura,Sport,Restorani, Smještaj, zabava, Shopping, Proizvodi
Građani izabrali: 3.400 posebnih turističkih atrakcija
NAJBOLJE OD LOKALNE KULTURNE PONUDE:
- Zadarska županija: Noć punog mjeseca, Zadar, 21. 7.
- Šibensko-kninska županija: sajam u srednjovjekovnom Šibeniku, rujan
- Splitsko-dalmatinska županija: procesija za križen, Jelsa, uoči Uskrsa
gusarska bitka, Omiš, 18. 8.
- Lika i Karlovac: Keltska noć u Sisku
Bok fest u Bjelovaru
- Sjeverna Hrvatska: Tabor film festival
Međunarodni festival zborova u Termama Tuhelj
- Zagreb i okolica: Dani Andautonije, Arheološki park Ščitarjevo
Bitka kod Samobora
- Slavonija: U svijetu bajki I. B. Mažuranić, Slavonski Brod
Vukovar film festival
- Dubrovnik: Bitka na Giči
smotra folklora Na Neretvu misečina pala, Metković
MANIFESTACIJE - PREDNOSTI Raznovrsnost ( od “rekonstrukcije“ povijesnih događanja do novih
izvedbenih praksi)
Rast kvalitete programa i broja sudionika
Atraktivnost i visoka razina prezentacije programa
Uključivanje lokalnog stanovništva, udruga civilnog društva, javnog sektora, profesionalaca različitog profila, amatera, umjetnika, građana..
Rast interesa kod lokanog stanovništva
Rast planiranih posjeta manifestacijama
Rast prihoda za sve sudionike i davatelje usluga
MANIFESTACIJE - NEDOSTACI nedovoljna uključenost u ukupnu turističku ponudu
nedostatna financijska sredstva
nedovoljno planiranje i upravljanje manifestacijama
nedostatak kvalitetnog kadrovskog ekipiranjaa (PR, marketing, informatika, dizajn, itd)
slaba popratna ponuda
ŠTO JE POTREBNO? organiziran management manifestacije
marketinška strategija
jačanje suradnje kulturnog i turističkog sektora – zajednički interes
uključivanje različitih sadržaja – „mješanje žanrova“ (izložbe, koncerti, edukacija, radionice, shoping, izleti,gastronomija)
dodatni izvori financiranja
stvaranje NOVE PUBLIKE
NOVI TRENDOVI novi pristup publici i stvaranje nove publike, interaktivni odnos nove vještine u komuniciranju i privlačenju publike njegovanje odnosa s tradicionalnom publikom, posjetiteljima,
turistima uključivanje umjetničkog obrazovanja u razvoj publike uključivanje različitih novih partnera i stvaranje partnerstava stvaranje puno malih fragmentiranih tržišta novi repertoari, novi programi, a ne samo novi marketing „miješanje žanrova”, međuinstitucionalna suradnja, neovisna scena usvajanje novog modela poslovanja u kulturi dodatni izvori financiranja, EU fondovi maksimalno korištenje digitalnih tehnologija u radu i komuniciranju komparativne statistike i prikupljanje podataka stvaranje „ureda za odnose s javnostima”
ŠTO KAŽE KREATIVNA EUROPA(2014.-2020.)
Prezentacija Ann Branch, Europska komisija
Program za kulturne i kreativne sektore
Predloženi budžet od 1.8 milijardi € za 7 godina
ZAŠTO KREATIVNA EUROPA?
Veliki potencijal europskih kulturnih i kreativnih sektora Poticatelj ekonomskog razvoja i zapošljavanja
(4,5% EU BDP-a, 3,8% EU radne snage)
Veći doprinos nego ijedan drugi ključni sektor
Iznadprosječne stope rasta u zadnjih nekoliko godina
Suočeni zajedničkim izazovima mogli bi doprinijeti još i više!
Vodeći principi Samo ulaganje u područja s europskom dodanom vrijednosti
Fokusiranje na ključne prioritete za maksimalni učinak
Generalni ciljevi Razvoj zaštite i promocije europske kulturne i jezične raznolikosti
Jačanje kompetitivnosti kulturnih i kreativnih sektora s pogledom na promoviranje pametnog, održivog i inkluzivnog rasta
Specifični ciljevi Podržati kapacitet europskih kulturnih i kreativnih sektora da djeluju
transnacionalno
Promoviranje transnacionalnog kruženja kulturnih i kreativnih djela i stvaratelja i dopiranje do novih publika ne samo u Europi nego i van nje
Jačanje financijskih kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, posebice malih i srednjih poduzetnika
Podržati transnacionalnu politiku suradnje kako bi potaknuo razvoj politika, inovacije, gradnje publike i novih poslovnih modela
Novi kulturni prioriteti
Izgradnja kapaciteta Pomoći lokalne kulturne djelatnike da razviju vještine i znanje da im omogući
prilagodbu pri digitalno prijelazu
Pomoći umjetnicima/profesionalcima u kulturi da internacionaliziraju svoje karijere
Ojačati europske i internacionalne mreže da omoguće pristup novim profesionalnim prilikama
Transnacionalna cirkulacija Poduprijeti internacionalne turneje, događanja i izložbe
Poduprijeti književno prevođenje
Poduprijeti izgradnju publike i izgradnju dugoročne publike za europska kulturna djela
RUKSAK (PUN) KULTURE - Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti , obrazovanja i sporta -
Pilot program 2013.
Razvojni program 2013.-2020.
Dio kulturne politike Vlade za vrtiće, osnovne i srednje škole
Omogućava djeci i mladima upoznavanje s umjetničkim i kulturnim djelima
Zajednički pothvat obrazovnog i kulturnog sektora na nacionalnoj i lokalnoj razini
U prvoj fazi namijenjen vrtićima i školama koji su udaljeniji od gradskih središta i kojima su kulturni i umjetnički programi manje dostupni
Pozitivan pristup svim vrstama umjetnosti i kulture (izvedbena, likovna i filmska umjetnost, književnost, kulturna baština, te sve inovativne kulturne prakse)
Osnovna škola, Donja Pušća
Osnovna škola, Korenica
Područna škola, Zasadbreg
Osnovna škola Vladimir Nazor, Pašman
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Gornje Bazje
Područna škola Donji Hruševec
REZULTATI učinkovitije očuvanje i promocija hrvatske kulturne
baštine proširenje tradicionalne turističke ponude novim
sadržajima produženje ‘’turističke sezone’’ daljnje pozitivno promaknuće kulturnih ustanova u
okruženju daljnje pozitivno promaknuće postojeće i stvaranje nove
partnerske suradnje financiranje razvojnih projekata iz EU fondova razvijanje intersektorske suradnje, otvaranje novih radnih
mjesta, razvoj lokalnih zajednica sustavno kreiranje pozitivnog imidža Hrvatske kao
razvijene destinacije kulturnog turizma