Uvodna riječ gradonačelnikastari.dizajn.hr/files/240_3_Strategija_razvoja_Grada...COIN , kolovoz 2007. 1 Uvodna riječ gradonačelnika Kvaliteta života žitelja jedne zajednice

COIN, kolovoz 2007. 1

Uvodna riječ gradonačelnika

Kvaliteta života žitelja jedne zajednice odreñena je ponajprije odgovarajućim životnim standardom koji podrazumijeva dobro materijalno stanje pojedinca popraćeno dostupnošću različitih sadržaja koje omogućuju zadovoljenje njegovih potreba. Važnu sastavnicu kvalitete života čine, takoñer, elementi prirodne i društvene okoline i to ponajprije očuvani okoliš i stabilno društveno okruženje. Vodeći se kvalitetom života kao konačnim ciljem, Grad Vodnjan pristupio je razradi strategije razvoja. Strategija razvoja Grada Vodnjana za vremensko razdoblje 2007. – 2012. godine svoje polazište pronalazi u Regionalnom

operativnom programu Istarske županije kojim su definirane smjernice razvoja Županije i koji predstavlja oblik višeg plana. Smjernice razvoja na razini Županije detaljnije su razrañene Strategijom razvoja Grada Vodnjana kao nižim planom na razini lokalne zajednice. Svjesni razvojnih resursa i potencijala Grada Vodnjana, prvenstveno živopisnog i raznolikog prirodnog okruženja i bogate kulturne baštine, osjećali smo se pozvanima utvrditi pravce našeg budućeg razvoja. U temeljima utvrñenih pravaca razvoja nalazi se očuvana i raznolika kulturna baština, nastala kao rezultat bogate povijesti na ovom prostoru, čijom se sustavnom i planskom valorizacijom može stvoriti kulturni i turistički brand uz istovremeno očuvanje i njegovanje istarskog identiteta i kulturne specifičnosti Grada Vodnjana – velikog broja nacionalnih manjina. Ne manje važan resurs jesu prirodna baština i stanovništvo Vodnjanštine. Jedna od značajnijih ideja Strategije razvoja nalazi se upravo u činjenici da se angažmanom stanovništva s bogatom tradicijom i znanjem iz odreñenih područja, čijem se povećanju svakako teži, može stvoriti kvalitetna osnova za uravnoteženo i održivo upravljanje prirodnom baštinom. Tradicija i znanje stanovništva ističe se upravo na području poljoprivrede u okviru čega je posebice naglašeno maslinarstvo i vinogradarstvo kojima je posvećena posebna pozornost u strategiji razvoja Grada. Nositelji gospodarske aktivnosti Grada Vodnjana jesu mali i srednji poduzetnici. Strategijom razvoja na odgovarajući su način razrañene mjere unapreñenja malog i srednjeg poduzetništva pri čemu je naglašena važnost poduzetničkih zona koje predstavljaju središnji element poticanja razvoja ove kategorije poslovnog sektora. Meñutim, istovremeno moramo biti svjesni i odreñenih prepreka razvoju meñu kojima se ističu neodgovarajuća iskorištenost i valorizacija prirodne i kulturne baštine, nedostatni i nedovoljno kvalitetni turističko-ugostiteljski kapaciteti, nedovoljno iskorišteni poljoprivredni potencijali, te nedovršena komunalna infrastruktura na kojoj se intenzivno radi te koja je na odgovarajući način obuhvaćena ovom strategijom razvoja.


Ovim dokumentom htjeli smo, razmotrivši postojeće potencijale te prepreke koje nam stoje na putu, utvrditi što Grad Vodnjan sutra želi biti, odnosno po čemu će Vodnjanština i njezini žitelji biti prepoznatljivi u Istri, Hrvatskoj, Europi i Svijetu. Ono što želimo nazvali smo razvojnom vizijom našeg Grada koja glasi: Grad Vodnjan grad je po mjeri čovjeka koji svoju budućnost vidi u atraktivnoj

turističkoj destinaciji prepoznatljivoj po bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštini i

tradiciji ruralnih prostora

Prionimo zajednički na ostvarenje naše vizije i stvorimo Grad Vodnjan područjem ugodnim za život, rad i boravak, vodeći pritom računa da budućim naraštajima ostavimo za jednu generaciju bogatiju kulturnu baštinu i očuvan prirodni ambijent. Klaudio Vitasović, gradonačelnik


Sadržaj Uvodna riječ gradonačelnika ...................................................................................1 1. Uvod ............................................................................................................ 4 2. Regionalni razvoj i regionalna politika..................................................................5

2.1. Gospodarstvo .............................................................................................5 2.2. Društvene djelatnosti ..................................................................................6 2.3. Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura ............................................................7 2.4. Upravljanje razvojem ..................................................................................7 2.5. Razvojna vizija Istarske županije i strateški ciljevi...........................................7

3. Povijest i kulturna baština Grada Vodnjana ..........................................................9 4. Osnovna analiza Grada Vodnjana......................................................................12

4.1. Prirodna i demografska obilježja, okoliš i prostor ...........................................13 4.1.1. Prirodna obilježja.............................................................................13 4.1.2. Prirodni resursi ................................................................................14 4.1.3. Stanovništvo i ljudski resursi .............................................................18 4.1.4. Okoliš.............................................................................................21 4.1.5. Prostorno ureñenje ..........................................................................23

4.2. Komunalna infrastruktura ...........................................................................27 4.2.1. Vodoopskrba i kanalizacijski sustavi ...................................................27 4.2.2. Zbrinjavanje otpada .........................................................................28 4.2.3. Energetika ......................................................................................29 4.2.4. Prometni infrastrukturni sustav..........................................................31

4.3. Gospodarstvo............................................................................................33 4.3.1. Poljoprivreda...................................................................................37 4.3.2. Graditeljstvo ...................................................................................41 4.3.3. Turizam..........................................................................................41 4.3.4. Industrija i trgovina .........................................................................44 4.3.5. Malo gospodarstvo i poduzetnička infrastruktura..................................45

4.4. Društvene djelatnosti .................................................................................48 4.4.1. Predškolski odgoj i obrazovanje .........................................................48 4.4.2. Kultura i sport .................................................................................50 4.4.3. Zdravstvo .......................................................................................52 4.4.4. Socijalna skrb..................................................................................53 4.4.5. Ostale društvene djelatnosti i javne funkcije........................................55

5. Razvojna vizija Grada Vodnjana........................................................................57 5.1. SWOT analiza razvojnih potencijala..............................................................57 5.2. Vizija i strateški razvojni ciljevi....................................................................62

5.2.1. Vizija i strateški razvojni ciljevi Grada Vodnjana ..................................62 5.2.2. Povezanost strateških razvojnih ciljeva Grada Vodnjana sa strateškim

razvojnim ciljevima Istarske županije .................................................63 5.2.3. Strateški cilj 1. Razvoj poljoprivrede ..................................................64 5.2.4. Strateški cilj 2. Razvoj turizma ..........................................................67 5.2.5. Strateški cilj 3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje

preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo...............................................69 5.2.6. Strateški cilj 4. Izgradnja komunalne infrastrukture .............................72 5.2.7. Strateški cilj 5. Povećanje društvenog standarda i informiranosti ...........73

6. Plan provedbe razvojne strategije.....................................................................76 7. Pribavljanje sredstava i financiranje..................................................................78


1. Uvod Strategiju razvoja Grada Vodnjana izradila je radna grupa Grada Vodnjana u suradnji sa konzultantskom tvrtkom COIN d.o.o. iz Pule. Strategija razvoja primjenjuje metodologiju izrade Projekata ukupnog razvoja preporučenu od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Na samom su početku Strateškog razvoja istaknute osnovne značajke Regionalnog operativnog programa (ROP), kao nadreñenog županijskog plana, pri čemu su istaknuta značajnija razvojna područja obrañena ROP-om te razvojna vizija i strateški ciljevi Istarske županije. S obzirom na značaj bogate povijesti područja i raznoliku kulturnu baštinu, smatralo se nužnim iste zasebno obraditi što je i učinjeno neposredno prije osnovne analize. Strategija razvoja Grada Vodnjana temelji se na utvrñivanju stanja do kojeg se došlo provoñenjem iscrpne analize svih značajnijih razvojnih područja. Za potrebe osnovne analize, razvojna područja strukturirana su po slijedećim skupinama:

1. prirodna i demografska obilježja, okoliš i prostor,

2. komunalna infrastruktura,

3. gospodarstvo i

4. društvene djelatnosti. S obzirom da Istarska županija ima izrañen ROP, pri izradi osnovne analize stanja na području Grada Vodnjana primijenjen je isti analitički pristup stanja, trendova, problema i potreba kao i u ROP-u, upravo s ciljem da se razvojne potrebe Grada Vodnjana svakog analiziranog područja (iz kojih se kasnije definiraju ciljevi, prioriteti i mjere) prikažu paralelno uz razvojne potrebe Županije. Osnovnom analizom iscrpno su razrañena sva značajnija razvojna obilježja Grada Vodnjana, koja su u nastavku razmotrena u kontekstu razvojnih mogućnosti i prijetnji. U tom smislu izrañena je tzv. SWOT analiza, odnosno analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji, nakon čega je definirana razvojna vizija Grada, pet strateških razvojnih ciljeva za njezino ostvarenje te ukupno 15 prioriteta koji obuhvaćaju 58 mjera usmjerenih na realizaciju postavljenih strateških razvojnih ciljeva. U zaključnom dijelu Strategije razvoja Grada Vodnjana razrañuje se plan njezine provedbe te utvrñuju modaliteti financiranja razvojnih programa.


2. Regionalni razvoj i regionalna politika

Sustavni pristup razvoju zemlje, njezinih regija i lokalnih zajednica moguće je realizirati isključivo participacijom svih dionika u odreñivanju razvojnih vizija i strateških ciljeva. Usvojene globalne razvojne vizije i strateški ciljevi na razini zemlje, detaljnije se razrañuju na nižim jedinicama regija i lokalnih zajednica kako bi se u zadanim okvirima, mobilizacijom postojećih i stvaranjem novih resursa, ostvarilo povećanje blagostanja grañana te osigurao uravnotežen i održiv razvoj. Regionalni operativni program (ROP) Istarske županije primjer je sveobuhvatnog i cjelovitog razvojnog programa regije, u čijoj su izradi sudjelovali ključni dionici, a kojim se analizira te potom i odreñuje županijska razvojna vizija, njezini strateški ciljevi i mjere što u konačnici predstavlja dugoročan, ali istovremeno i fleksibilan okvir za realizaciju pojedinačnih razvojnih projekata kao nositelja regionalnog razvoja. Ovim programom utvrñene su osnove za izradu detaljnijih programa lokalnih zajednica kojima će se, uzimajući u obzir njihove specifičnosti, utvrditi konkretne mjere razvoja. Regionalni operativni program Istarske županije izrañen je u skladu s postupkom i prema standardima koji se primjenjuju u Europskoj Uniji, a sadržava:

osnovnu analizu stanja na području Istarske županije,

analizu razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji,

razvojnu viziju, strateške ciljeve, strategiju razvoja (prioritete i mjere) Istarske županije te analizu usklañenosti istih s nacionalnim razvojnim ciljevima i razvojnim ciljevima i načelima Europske unije,

analizu razvojnih projekata i projektnih ideja,

plan provedbe predložene strategije te

metodologiju za praćenje i vrednovanje provedbe predviñenih aktivnosti. Provedbom osnovne analize i analize razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji utvrñeni su razvojni potencijali Istarske županije te zapreke njihovu ostvarenju po slijedećim područjima:

2.1. Gospodarstvo

Osnovu gospodarskog razvoja čini dinamičan razvoj malog i srednjeg poduzetništva kojeg prati uspostava i jačanje poduzetničke infrastrukture te županijska potpora razvoju istog. Razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda te specijalizacija poljoprivredne proizvodnje praćena razvojem lokalnih poljoprivrednih brandova takoñer se nalazi u osnovi gospodarskog razvoja i to posebice ruralnih sredina u središtu regije.


Veliki gospodarski sustavi poput Uljanika, Cimosa, Tvornice duhana Rovinj te u zemlji vodećih turističkih tvrtki, poput Istraturista, Plave lagune i drugih, takoñer su važan potencijal za razvoj malih i srednjih poduzeća. Privlačenje stranih ulaganja, prije svega tzv. „green-field“ investicija popraćeno je dobrom institucionalnom podrškom što u konačnici rezultira rastom zapošljavanja i standarda stanovništva. Vrlo važan segment gospodarskog rasta nalazi se i u činjenici što Županija ima utvrñene i usuglašene pojedine razvojne programe i projekte na ključnim područjima ili su isti u pripremi, a neki od utvrñenih, već su i realizirani kao primjerice osnivanje Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Na taj način stvara se temelj za realizaciju razvojnih programa na razini Republike Hrvatske i Europske unije. Analizirajući stanje u gospodarstvu Istarske županije utvrñeno je da se kao najznačajnije slabosti ističu: neravnomjerni razvoj regije pri čemu se unutrašnjost razvija sporije od priobalja, neodgovarajuće korištenje raspoloživih resursa što rezultira nezadovoljavajućim BDP-om po stanovniku, usitnjenost i neriješena vlasnička struktura poljoprivrednog zemljišta dovodi do lošeg gospodarenja istim, visoka sezonalnost turizma, veliki izvoz sirovina i poluproizvoda u odnosu na izvoz gotovih proizvoda, nedovoljna konkurentnost u poljoprivredi i proizvodnji hrane, sporo uvoñenje inovacija i novih tehnologija u poslovanje te nedovoljna povezanost i umrežavanje poduzetnika.

2.2. Društvene djelatnosti

Važan čimbenik razvoja nalazi se u dobroj postojećoj teritorijalnoj mreži zdravstvenih institucija i institucija socijalnih skrbi koja će se unaprijediti realizacijom postojećeg programa izgradnje nove opće bolnice. Bogata i sačuvana kulturna baština osnovni je resurs za razvoj turizma kao jednog od ključnih djelatnosti Županije putem kojeg se ostvaruju multiplikativni učinci. Nacionalne manjine sa svojim specifičnostima obogaćuju kulturnu baštinu Istarske županije dajući joj pritom atribut plurikulturalne, plurijezične i plurietničke regije. U osnovi svekolikog razvoja nalaze se ljudski resursi sa svojim znanjima i kompetencijama. Osnivanjem Sveučilišta stvorene su pretpostavke za stvaranje, koncentraciju i korištenje najnovijih znanja iz različitih područja. Razvijenost srednjoškolskog programa i kvaliteta visokoškolskih institucija osnova su za uspostavu i osnaživanje znanstvenoistraživačkih centara i programa cjeloživotnog obrazovanja čime bi se uspostavilo gospodarstvo zasnovano na znanju i inovacijama te primjeni suvremenih tehnoloških znanja i dostignuća. Osnovne slabosti na području društvenih djelatnosti odnose se na nepovoljnu obrazovnu strukturu radne snage i manjak visokoobrazovanih kadrova što, uslijed neusklañenosti obrazovnih programa s potrebama gospodarstva, dovodi do strukturne nezaposlenosti. Isto tako, kulturna baština nedovoljno je valorizirana i to ponajprije kao posljedica manjka specijaliziranih kadrova na području upravljanja istom.


2.3. Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura

Uz kulturnu baštinu, prirodni resursi i okoliš te modernizirana cestovna infrastruktura osnova su razvoja turizma. Očuvani okoliš s velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta popraćen krajobraznom raznolikošću temelj je razvoja ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. U posljednje vrijeme, sve se više turistički valorizira i unutrašnjost Županije što je izuzetno važno za ujednačen razvoj lokalnih zajednica unutar regije. Dovršetak izgradnje cestovne infrastrukture te uspostava novih zračnih linija s važnim europskim zračnim lukama omogućuje približavanje Istarske županije Europskoj uniji gdje ona kulturalno i pripada. Glavne slabosti na području prirodnih resursa i okoliša odnose se na neodgovarajuće upravljanje zaštitom okoliša uslijed izostanka izgradnje sustava za pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda te zbrinjavanje otpada. Infrastrukturni problemi proizlaze iz gotovo nepostojeće željezničke infrastrukture te još uvijek neodgovarajuće cestovne povezanosti.

2.4. Upravljanje razvojem

Uspostavom suradnje Županije i jedinica lokalne samouprave te rastućim angažmanom Istarske razvojne agencije stvorene su pretpostavke za koordinirano upravljanje razvojem Istarske županije. Tradicionalne veze sa susjednim državama te realizacija prekograničnih projekata sa zemljama iz Europske unije stvorili su solidnu osnovu za pripremu i provedbu projekata Europske unije usmjerenih na razvoj regije. Ipak, uočljivi su i odreñeni problemi na ovom području meñu kojima se ističu još uvijek nedovoljno razvijeni kapaciteti za planiranje i provedbu projekata.

2.5. Razvojna vizija Istarske županije i strateški ciljevi

Na temelju provedene osnovne analize i analize razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji definirana je razvojna vizija Istarske županije i četiri strateška cilja. Definirana razvojna vizija glasi:

Istarska županija je moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija,

prepoznatljive kulturne i prirodne baštine te visokog društvenog standarda u

okvirima uravnoteženog i održivog razvoja


Vizija će se nastojati ostvariti usklañenom realizacijom slijedećih strateških ciljeva: Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa i visoki društveni standard

Strateški cilj 3: Uravnotežen i održiv razvoj

Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta

Ovako definirana vizija i strateški ciljevi, koji se ostvaruju putem utvrñivanja prioriteta, mjera i u konačnici konkretnih projekata, osnova su za formiranje planova razvoja na nižim razinama, odnosno razinama lokalnih zajednica koju predstavlja i Grad Vodnjan.


3. Povijest i kulturna baština Grada Vodnjana

Stanovništvo Vodnjanštine kroz povijest je svojim djelovanjem i običajima stvaralo kulturnu baštinu koja je jedan od temeljnih čimbenika svekolikog razvoja. Upravo je zato, prije pristupa analizi resursa, važno istaknuti kulturnu baštinu, ne samo u kontekstu društvenih djelatnosti, već kao važno povijesno nasljeñe. U ovom je dijelu tako izdvojen samo mali dio bogate povijesti Grada Vodnjana. Vodnjan je nastao na tragovima prethistorijskih gradina u tehnici suhozida koje su na tom području postojale od davnih vremena. Rasprostranjenost gradina iz tog vremena na čak 16 lokaliteta jasno ukazuje na gustu naseljenost područja. Klimatski i pedološki uvjeti još su u vrijeme Rimljana predodredili područje grada Vodnjana kao kraj za

razonodu te uzgajanje maslinovog ulja i vinove loze. Nakon što su porazili Histre u II. stoljeću prije Krista, Rimljani su teritorij Vodnjana dodijelili na čuvanje Attinivsu. U to vrijeme Vodnjan je bio poznat pod nazivom Vicus Attinianum, od čega se pretpostavlja nastanak imena Adignani, odnosno Dignano. Slavenska inačica nazivlja Dignano nastala je iz govora hrvatskog življa iz obližnjih sela koji je s proizvodima odlazio na tržnicu va Dinjane, va Vodnjane i naposljetku u

Vodnjan. Vodnjan se navodi još u povijesnim zapisima iz 932. godine, a prvi pisani trag Vodnjana datira iz 1194. godine gdje se u jednoj presudi spominje Poponis de Adignanis. Po raspadu zapadnog Rimskog Carstva Vodnjan pada pod Barbare te pod Bizant, a dolaskom Karla Velikog zahvaća ga razdoblje feudalizma. Jačanjem i širenjem Mletačke Republike, Vodnjan, poput velikog dijela Jadranske obale, pada pod mletačku upravu, a 1330. godine, postigavši značajnu važnost, odvaja se od Pule i dobiva svog mletačkog upravitelja. U to vrijeme nastaje i vodnjanski Statut kao akt kojim se regulira privatno i javno pravo. Vrijednost Statuta ogleda se i u činjenici što je isti ostao na snazi više od četiri stoljeća, sve do početka austrijske vladavine. Propašću Mletačke Republike, Vodnjan pada pod austrijsku vlast pod kojom ostaje sve do kraja prvog svjetskog rata, odnosno 1918. godine kada se pripaja Italiji. U kratkom razdoblju od 1814. do 1818. godine, Vodnjan je pod vlašću Napoleona, nakon čega ponovno zapada pod austrijsku upravu. Krajem drugog svjetskog rata, nakon razdoblja talijanske vlasti i različitih savezničkih uprava, Vodnjan postaje dio Jugoslavije, raspadom koje postaje sastavni dio samostalne Republike Hrvatske. Značajniju samostalnost nakon drugog svjetskog rata Vodnjan dobiva 1993. godine kada se izdvaja iz sastava Općine Pula te postaje samostalnom općinom, a deset godina kasnije, preciznije 24. lipnja 2003. godine, Općina Vodnjan proglašena je Gradom. Područje Grada Vodnjana čini još nekoliko značajnih naselja s bogatom poviješću i kulturnom baštinom. Najstarije naselje na tom području jest Galižana čija naseljenost


datira još iz prapovijesnog doba. Naziv Galižana potječe od latinske inačice naselja Gallicianum. Pretpostavlja se da je za vrijeme vladavine Rimskog Carstva područje Galižane pripadalo ratnom veteranu iz područja Galije. 1150. godine naziv se mijenja u Galisanum, zatim u Golisani, a 1303. spominje se naziv Calisanum. Tijekom razdoblja feudalizma Galižana biva pod upravom pulskih biskupa, a od 1300. godine u posjedu je akvilejskih patrijarha koji su u to vrijeme predstavljali istarske knezove. Veći značaj u gospodarskom i kulturnom smislu Galižana dobiva od 1815. godine dovršetkom pruge Pula – Trst. Drugo značajnije naselje, koje se posebice ističe specifičnom kulturnom baštinom, jest Peroj. Prvi spomen naselja na mjestu Peroja datira iz 1197. godine kada se spominje mjesto Pedrol. Otprilike u to vrijeme Istrom je vladala kuga i kolera koje su desetkovale stanovništvo. U nastojanju da se održi život u regiji, Mleci su pokušavali naseliti Istru doseljavanjem stanovništva iz različitih regija. Često se dogañalo da se doseljeno stanovništvo vraćalo u svoju postojbinu te se proces naseljavanja protezao kroz više stoljeća. Sličan je slučaj i s Perojem gdje su tek 21. lipnja 1657. godine doseljeni stanovnici koji i danas imaju svoje potomke na tom području. Tog dana u Peroj se doseljava 15 porodica iz Crne Gore koji su svoju tradiciju i jedinstvenost kulture na ovom području uspjeli sačuvati i do današnjih dana. Zanimljivo je spomenuti da su u razdoblju vladavine kuge i kolere, navedene pošasti zaobišle Vodnjan te je izrazito religiozno stanovništvo u znak zahvale izgradilo nekoliko crkvica koje i danas čine sastavni dio bogate kulturne baštine.

Posljednje značajnije naselje na području Grada Vodnjana jest Barbariga. Ime je dobila po mletačkoj plemićkoj obitelji Barbarigo koja je posjedovala zemljišta na tom području. Područje Barbarige bilo je gusto naseljeno još u antičko doba o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi poput priobalnih rimskih vila te uljara za preradu maslina. Današnji oblik Barbariga poprima 80-ih godina 20. stoljeća izgradnjom turističkog naselja kapaciteta preko 6.000 gostiju.

Bogata povijest i nacionalne manjine determinirale su Grad Vodnjan s pripadajućim naseljima kao područje s bogatom kulturnom baštinom. Najveći broj arheoloških lokaliteta, sakralnih grañevina i naselja iz svih razdoblja ljudske povijesti na području Istre evidentiran je upravo na području Vodnjana.


Kulturna baština Grada Vodnjana ogleda se ponajprije kroz značaj slijedećih područja, kompleksa i objekata: urbanih cjelina Vodnjana i Galižane, kultiviranih agrarnih krajolika na širem području Općine Bale i Grada Vodnjana, arheoloških i hidroarheoloških zona koje se protežu na obalnom području od Valbandona do uvale Veštar te pojedinačnih sakralnih i civilnih kompleksa poput crkve Sv. Blaža i kolodvorske zgrade u Vodnjanu. Grad Vodnjan ima ukupno 28 registriranih kulturnih dobara. Specifičnost Vodnjana jest u posebnom srednjovjekovnom izgledu povijesne jezgre s vežama i uskim uličicama koje nepravilno vijugaju izmeñu kuća pri čemu se jasno raspoznaje gotičko-venecijanski, renesansni i barokni stil.

Religijsko opredjeljenje stanovništva tijekom povijesti, s kršćanstvom, odnosno katoličanstvom kao dominantnom religijom, implicira se i na materijalnom planu i to kroz neuobičajeno velik broj crkava na relativno malom prostoru. Specifičnosti kulturne baštine ogledaju se, takoñer, kroz niz nacionalnih manjina meñu kojima se ističu Talijani, Crnogorci, Bošnjaci i Romi. Potomci doseljenika iz Crne Gore još uvijek su održali tradicionalno kulturno naslijeñe u obliku pravoslavne vjere, jezika i ćiriličnog pisma. Posebno je naglašena uloga talijanske manjine koja se ogleda i u usvojenoj dvojezičnosti područja, a istoj je osigurana i zastupljenost u gradskom vijeću s najmanje četiri člana. Očuvanje kulturne baštine i običaja te njihovo prezentiranje javnosti ostvaruje se prvenstveno tijekom ljeta kada se održava niz manifestacija obogaćenih folklorom, starim običajima i gastronomskom ponudom karakterističnom za odgovarajuće podneblje, objedinjenih jedinstvenim nazivom – „Vodnjansko ljeto – Estate dignanese“.


4. Osnovna analiza Grada Vodnjana

Osnovnom analizom utvrñena su stanja, trendovi, problemi i potrebe grada Vodnjana strukturirani po slijedećim područjima:

1. prirodna i demografska obilježja, okoliš i prostor,


2. gospodarstvo i

3. društvene djelatnosti.

UPRAVNA PODJELA

Jedinica lokalne samouprave: Grad

Naselja: Ukupno 4 statistička naselja: Vodnjan,

Galižana, Peroj, Gajana sastavljena od 44

izdvojena dijela naselja

PRIRODNA OBILJEŽJA

Površina: 105,6 km2

Nadmorska visina: 0 - 170 m

Dužina obalne crte: 8,9 km

Klima: Mediteranska s prosječnom temperaturom

zraka od 14oC i prosječnim padalinama od

848 mm

Udaljenost od najvećeg grada regije: 11,7 km, Pula

Udaljenost od zračne luke: 14 km, zračna luka Pula

Udaljenost od pomorske luke: 11,7 km, Pula

Značajnije prometnice u blizini: Državna cesta Pula – Pazin – Rijeka (brza

cesta) na udaljenosti od 1 km, željeznica

Divača – Pula prolazi kroz Vodnjan

STANOVNIŠTVO

Ukupno stanovnika 2005. (podaci Ureda

državne uprave Istarske županije): 6.441 stanovnik

Gustoća naseljenosti: 53,51 stanovnika na km2

Prosječno kućanstvo: 2,94 člana po kućanstvu

GOSPODARSTVO

Ukupno pravnih osoba: 110

Ukupno obrtinka: 170

Nezaposlenost: 10%

Gospodarski sektori: Turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda,

prerañivačke djelatnosti Smještajni kapaciteti u turizmu: 1.150 postelja


4.1. Prirodna i demografska obilježja, okoliš i prostor

4.1.1. Prirodna obilježja Grad Vodnjan zauzima površinu od 105,6 km2 i obuhvaća 4 statistička naselja (Vodnjan, Galižana, Peroj, i Gajana) sastavljena od 44 izdvojena dijela naselja. Smješten na jugozapadnom dijelu Istarskog poluotoka, Grad Vodnjan graniči s Gradom Pula na južnoj strani, Općinom Fažana s jugozapadne strane, Općinom Bale sa sjeverozapadne strane, te Općinama Svetvinčenat i Marčana sa sjeverne, odnosno istočne strane. Rasprostirući se u dužini od cca 11,36 km u smjeru sjever – jug i cca 10,62 km u smjeru zapad – istok, Grad Vodnjan, sa svojih gotovo 9 km obalnog pojasa, predstavlja jedan od najatraktivnijih razvojnih resursa u Istarskoj županiji. Navedenom u prilog ide i činjenica što je Vodnjan svega 14 km udaljen od zračne luke, a kroz njegovo područje prolazi glavna cestovna i željeznička prometnica.

Reljefno, pedološki i geomorfološki Grad Vodnjan pripada tzv. „Crvenoj Istri“ koju karakteriziraju crvena tla, krški porozna, što upućuje na nepostojanje površinskih vodotoka. Područje Grada Vodnjana predstavlja ravnjak koji se blago uzdiže od mora u pravcu sjeveroistoka pri čemu samo na rubnim područjima, uz Općinu Marčana, prelazi nadmorsku visinu od 150 metara. Akvatorij Grada Vodnjana dio je sjevernog dijela sjevernog Jadrana koji se po povijesnom nasljeñu naziva Venecijanski zaljev. Radi se o plitkom bazenu srednje dubine izmeñu 35 i 40 metara u kojem prevladava morska struja koja se kreće u smjeru sjeverozapada.


Područjem Grada Vodnjana prevladava mediteranska klima s prosječnom temperaturom zraka od 14oC. Obilježje ovog tipa klime jesu topla ljeta i kišne zime pri čemu je najsušniji dio godine ožujak i ljetni mjeseci, dok je najkišovitije razdoblje u listopadu i studenom. Prosječna količina padalina tijekom godine iznosi 848 mm. Od vjetrova dominira sjeveroistočnjak (bura), jugoistočnjak (jugo) i jugozapadnjak (garbinada ili lebić), a česti su zapadni te istočni vjetar. Tablicom br. 1. prikazane su prosječne temperature, padaline i vjetroviti dani po godišnjim dobima na temelju podataka zabilježenih na meteorološkoj postaji Pula. Podaci o prosječnim temperaturama i količinama padalina obuhvaćaju razdoblje od 1961. do 1990. godine, dok se broj vjetrovitih dana odnosi na razdoblje od 1993. do 1995. godine.

Tablica 1. Prosječne temperature, količine padalina i broj vjetrovitih dana

SEZONA PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA UKUPNO

Prosječna temperatura

zraka u oC 12,3 22,1 14,6 8,2 13,7

Prosječna količina

padalina u mm 188 179 257 226 848

Broj vjetrovitih dana 12 9 12 18 51

Floru Grada Vodnjana karakterizira vazdazelena vegetacija mješovitih šuma hrasta crnike i crnog jasena popraćena šikarastom i travnjačkom vegetacijom. Dio područja prekriven je i listopadnom vegetacijom predstavljenom šumama i šikarama hrasta medunca i bijelog graba. Bogata flora ogleda se i u bogatstvu faune Grada Vodnjana pri čemu se posebno ističu mnoge ptičje vrste. 4.1.2. Prirodni resursi Prirodni resursi Grada Vodnjana svojom atraktivnošću čine ovo područje pogodnim kako za obitavanje, tako i za obavljanje niza djelatnosti. Prostorni smještaj Grada Vodnjana izuzetno je važna pretpostavka razvoja. Blizina najvažnije cestovne i željezničke prometnice u regiji čini Vodnjan lako dostupnim mjestom što je svakako pretpostavka za obavljanje niza različitih djelatnosti koje nisu uvjetovane vezanošću za odreñeni prirodni resurs, kao i pretpostavka za razvoj turističko–ugostiteljske djelatnosti. Turizam kao djelatnost svakako je ono čemu Grad Vodnjan treba težiti iz razloga što raspolaže s približno 9 km obalnog pojasa i priobalja, koje je još uvijek, gotovo u cijelosti, očuvano u izvornom obliku, te se valorizaciji istog može pristupiti sustavno od početka, vodeći računa o uravnoteženom i održivom dugoročnom razvoju. Klima te pripadajuća flora i fauna takoñer doprinose pozicioniranju Grada Vodnjana kao atraktivne turističke destinacije. More, kao resurs, temelj je za obavljanje tradicionalne djelatnosti ribolova, djelatnosti marikulture, a predstavlja i jedan od osnovnih atrakcijskih elemenata za obavljanje turističko–ugostiteljske djelatnosti.


U resursnoj osnovi turizma, kao jedan od temeljnih atrakcijskih elemenata, javlja se i krajobrazna raznolikost i atraktivnost područja Grada Vodnjana u okviru kojega se razaznaju tri cjeline: djelomično urbanizirano područje naselja Vodnjan, Galižana, Peroj i Barbariga, kultivirani agrarni krajobraz izmeñu navedenih naselja te prirodni krajobraz na sjevernom i istočnom rubnom području. Dokle urbanizirana područja imaju odlike manjih i srednjih naselja južne Istre, s gusto izgrañenim povijesnim jezgrama, kultivirani agrarni krajobraz ističe se specifičnostima jedinstvenima za ovo područje. Kažuni, suhozidi i soliterna stabla, popraćeni vrtačama i udolinama, dominiraju agrarnim krajobrazom Grada Vodnjana ističući tako unikatnost prostora.

Zahvaljujući pedološkim, hidrološkim, reljefnim i klimatskim datostima područje Grada Vodnjana posebno je pogodno za razvoj tradicionalnih poljoprivrednih grana poput maslinarstva i vinogradarstva te uzgoja ranih povrtlarskih kultura. Način korištenja poljoprivrednih zemljišta na području Grada Vodnjana prema popisu poljoprivrede 2003. godine prikazan je tablicom 2. Iz tablice 2. može se uočiti relativno nizak stupanj korištenja poljoprivrednog zemljišta koji iznosi oko 50% ukupno raspoloživog zemljišta. Stoga se nameće potreba njegove odgovarajuće valorizacije razrañene u okviru razvojnih planova te realizirane kroz odreñene projekte.


Tablica 2. Korištenje poljoprivrednog zemljišta u Gradu Vodnjanu

OPIS ZEMLJIŠTA POVRŠINA (ha) POSTOTAK OD

POVRŠINE GRADA

Oranice i vrtovi 347,38 3,38

Povrtnjaci 3,6 0,035

Livade 43,84 0,42

Pašnjaci 47,15 0,45

Voćnjaci i maslinici 161,30 1,56

Vinogradi 66,05 0,65

Rasadnici - -

Ukupno korišteno 669,32 6,49

Ostalo 672,31 6,53

Ukupno 1.341,63 13,02

Bogatstvo faune prirodni je resurs koji omogućuje području Grada Vodnjana da se profilira kao atraktivno lovno područje čime se stvaraju osnove za bavljenjem lovnim kao selektivnim oblikom turizma.


Tablica 3. Problemi i potrebe povezane s prirodnim resursima

RAZVOJNI PROBLEMI/IZAZOVI

RAZVOJNE PERSPEKTIVE I POTREBE GRADA

VODNJANA

RAZVOJNE PERSPEKTIVE I POTREBE PREMA ROP-u

Pritisak na atraktivno obalno

područje koja može

rezultirati ubrzanom

degradacijom prostora

Bespravna gradnja na

priobalju

Neiskorištenost

poljoprivrednog zemljišta

Neodgovarajuća valorizacija

prirodnih resursa u

turističke svrhe

Nepostojanje dugoročnih

strategija uravnotežene i

održive upotrebe prirodnih

resursa

Upravljani razvoj priobalja

sukladan usvojenim

okvirima upravljanja

prostorom

Sprečavanje bespravne

gradnje na priobalju

Utvrñivanje srednjoročnih

do dugoročnih strategija

uravnoteženog i održivog

korištenja prirodnih resursa

i valorizacije kulturne

baštine

Valorizacija prirodnih

resursa u turističke svrhe

sukladno usvojenom okviru

uravnoteženog i održivog

korištenja istih

Sustavno upravljanje

poljoprivrednim zemljištem

u državnom vlasništvu na

način da se potakne

njegovo korištenje u

proizvodnji poljoprivrednih

proizvoda za čiju

proizvodnju na području

Grada Vodnjana postoje

komparativne prednosti

Dosljedno osiguranje zaštite

podzemlja od površinskog

onečišćenja

Ravnomjerniji razvoj u

prostoru – poticanje razvoja

u unutrašnjosti, kvalitetnije

povezivanje sa sadržajima u

obalnom području

Priprema strategija

dugoročnog održivog

korištenja resursa (npr.

mineralni resursi, resursi

mora i podmorja, prostor u

obalnom području …)

Staviti zaštićena područja (i

prirodna i kulturna) u

funkciju razvoja – izrada

plana održivog razvoja

Naglasiti važnost okoliša

kao osnovne komparativne

prednosti i ključnog

elementa u izboru Istarske

županije za turističko

odredište „Zelenog utočišta

Mediterana“. Pripremiti

ponude zaštićenih prirodnih

područja za potrebe turizma


4.1.3. Stanovništvo i ljudski resursi Stanovništvo sa svojim obilježjima, uz prirodne resurse, čini osnovu razvoja svake sredine. Grad Vodnjan, prema posljednjem važećem popisu stanovništva od 2001. godine, ima 5.651 stanovnika što čini 2,74% stanovnika Istarske županije. Prostorna gustoća naseljenosti iznosi 53,5 stanovnika na km2 i za 20 je stanovnika na km2 manja od prosjeka Županije. Naseljenost područja obilježena je koncentracijom stanovništva u tri najveća naselja i to u Vodnjanu, Galižani i Peroju. Prema posljednjim poznatim podacima o broju stanovnika, dobivenim od Ureda državne uprave u Istarskoj županiji, u 2005. godini Grad Vodnjan imao je 6.441 stanovnika. Kretanje broja stanovnika Grada Vodnjana u posljednjih 100 godina prikazano je tablicom 4. i slikom 1.

Tablica 4. i Slika 1. Kretanje broja stanovnika od 1910. do 2005. godine

GODINA POPISA BROJ

STANOVNIKA

1910. 9.066

1931. 8.330

1948. 5.609

1953. 4.334

1961. 6.297

1971. 6.259

1981. 5.261

1991. 5.538

2001. 5.651

2005. 6.441

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

1910. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2005.


Prema prikazanim podacima o kretanju broja stanovnika, uočljiv je značajan pad broja stanovnika od početka 20. stoljeća. U demografskom razvoju Grada Vodnjana može se istaknuti nekoliko razdoblja:

Do 60-tih godina dinamika demografskog rasta prati trendove grada Pule i regije u cijelosti;

60-tih i 70-tih godina, unatoč snažnom razvoju turizma, Vodnjan ne bilježi pozitivne trendove;

Pozitivni demografski trendovi zabilježeni su tek 80-tih godina što je u prvom redu posljedica naseljavanja migranta iz Pule te migracijskih tokova izazvanih političkim dogañajima.

Analizirajući značajnije pokazatelje i trendove koji se nadovezuju na kretanje stanovništva uočeno je slijedeće:

Padajuća stopa fertiliteta, koja 2001. godine iznosi 50,5%, može se ocijeniti zadovoljavajućom, unatoč silaznom trendu;

Nepovoljan indeks starosti od 77,6 ukazuje na brzo starenje stanovništva čime se područje Grada Vodnjana ubraja u demografski manje vitalna područja;

Broj žena premašuje broj muškaraca, unatoč činjenici da se raña više muške djece, iz čega je moguće zaključiti da je stopa smrtnosti muškaraca u odnosu na žene veća;

47,6% ukupnog broja stanovnika roñeno je na području Grada Vodnjana. Analizom kućanstava utvrñeno je da na području Grada Vodnjana egzistira ukupno 1.925 kućanstava sastavljenih u prosjeku od 2,94 člana. Kućanstva s tri i četiri člana čine 45% ukupnog broja kućanstava, a brojna su i samačka kućanstva koja ukazuju kako na starost stanovništva, tako i na migracijska kretanja potaknuta ekonomskim motivima koja se poduzimaju uglavnom individualno od strane mlañih pojedinaca. Struktura stanovništva prema aktivnostima ukazuje da je 45% stanovništva čini aktivno stanovništvo, 25% čine osobe s osobnim prihodima, dok na kontingent uzdržavanog stanovništva otpada 30% što je relativno visoka zastupljenost koja je uglavnom posljedica značajnog udjela mlañih dobnih skupina u ukupnoj populaciji (dobne skupine do 19 godina starosti čine gotovo četvrtinu ukupne populacije). Stanovništvo staro 15 i više godina prema pohañanju škola 2001. godine, prikazano tablicom 5, ukazuje da 58,1% osoba starijih od 15 godina ima završeno najviše osam razreda osnovne škole, od čega čak njih 27,5% ima nezavršenu osnovnu školu. Iako su podaci o broju osoba koji pohañaju visokoškolske institucije ohrabrujući, visoki udio nedovoljno obrazovanih osoba može predstavljati ozbiljan problem za realizaciju razvojnih projekata na području Grada Vodnjana.


Tablica 5. Stanovništvo staro 15 i više godina prema pohañanju škola 2001. godine

STANOVNIŠTVO STUPANJ ŠKOLSKE SPREME BROJ %

Bez spreme i nepoznato 9 1,0

Nezavršena osnovna škola 264 27,5

Osnovna škola 285 29,6

Srednja škola 248 25,8

Dodiplomski studij 142 14,8

Poslijediplomski studij 13 1,3

Ukupno 961 100,00

Kulturna raznolikost Grada Vodnjana posljedica je, izmeñu ostalog, i strukture stanovništva prema narodnosti. Vodnjan se, prema navedenom kriteriju, može okarakterizirati kao područje sa značajnim brojem nacionalnih manjina meñu kojima su najznačajnije manjine Talijana, Roma, Srba, Bošnjaka, Crnogoraca i Albanaca, što je prikazano slikom 2.

Slika 2. Struktura stanovništva Grada Vodnjana prema narodnosti

56,75%

20,37%

11,33%0,81%

1,46%

2,84%

2,93%

3,51%

Hrvati Talijani Romi Srbi Bošnjaci Crnogorci Albanci Ostali


Tablica 6. Problemi i potrebe povezane sa stanovništvom



VODNJANA


Neodgovarajuća obrazovna

struktura stanovništva

Brzo starenje stanovništva

Porast broja stanovnika

uglavnom se temelji na

migracijskim kretanjima

Visok udio uzdržavanog

stanovništva

Povećanje stupnja

obrazovanja stanovništva

Povećanje udjela aktivnog

stanovništva i radno

sposobnog stanovništva s

kompetencijama koje čine

temelj razvoja

Povećanje broja stanovnika

utemeljeno na prirodnom

prirastu, a manje na

migracijskim kretanjima

Ravnomjerniji razvoj u

prostoru – poticanje

razvoja u unutrašnjosti,

kvalitetnije povezivanje sa

sadržajima u obalnom

području

Kontinuirana i sustavna

edukacija ljudskih resursa

te stvaranje uvjeta za

privlačenje visokostručnih

kadrova iz domaćeg i

meñunarodnog okruženja

4.1.4. Okoliš Uslijed rastućeg broja zagañivača i pritiska na okoliš, zaštita okoliša postaje važna sastavnica uravnoteženog i održivog razvoja. U nastojanju da se razvoj zadrži u granicama u kojima neće narušiti prirodnu ravnotežu, odnosno značajnije onečistiti okoliš, razvijeni su sustavi praćenja zagañenja. Na području Grada Vodnjana sustavno se, već duži niz godina prati kakvoća priobalnog mora za rekreaciju, dok se za kakvoću tla provelo ciljano istraživanje. Nalazi praćenja kakvoće priobalnog mora ukazuju da je ono standardno dobre i vrlo dobre kakvoće, što je prvenstveno rezultat nepostojanja velikih zagañivača. Povremene oscilacije prisutne su tijekom ljetnih mjeseci kada dolazi do „cvata“ fitoplanktona. Ciljano istraživanje kakvoće tla koje se koristi za poljoprivredu nije utvrdilo prekoračenja graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari. Kakvoća zraka na području Grada Vodnjana ne mjeri se sustavno, ali se, uslijed nepostojanja značajnijih lokalnih onečišćivača zraka, pretpostavlja kakvoća I. kategorije. Očuvanost bioraznolikosti i krajobraza sastavni je dio zaštite okoliša. Na području Grada Vodnjana ovaj segment zaštite okoliša je najizraženiji što je većim dijelom posljedica relativno kasnije pojave razvojnih pritisaka, a manje sustavnog i učinkovitog pristupa zaštiti. Jedan oblik zaštite okoliša jest i izrada konzervatorskog elaborata područja humaniziranog krajobraza izmeñu Vodnjana, Peroja, Barbarige i Gajane na površini od cca 50 ha. Ostali manje naglašeni, ali ipak aktualni oblici zagañenja, povezani su s bukom i svjetlosnim zagañenjem. Na području Grada Vodnjana mjerenja buke i svjetlosnog zagañenja nisu sustavno provoñena, ali se može pretpostaviti da je ono izraženije, i to ponajprije zbog izgradnje brze ceste i neekološke rasvjete prometnih čvorišta, a manje zbog širenja i osvjetljenja urbanih sredina.


Zaštita voda na području Grada Vodnjana nadovezuje se na izgradnju kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje oborinskih voda. Grad Vodnjan nema stalnih vodotoka, a od hidrogeoloških objekata ističu se zdenci Karpi i Peroj, koji se povremeno koriste u javnom vodoopskrbnom sustavu. Tablica 7. Problemi i potrebe povezane sa zaštitom okoliša



VODNJANA


Nedovršena i

neodgovarajuća

kanalizacijska mreža i

neodgovarajući ureñaj za

pročišćavanje otpadnih

voda

Neureñeno odlagalište

otpada koje je potrebno

sanirati

Divlji deponiji krutog

otpada

Degradacija tla uzrokovana

neekološkom

poljoprivrednom

proizvodnjom

Nedostatak informacija o

onečišćenju uslijed

nesustavnog praćenja

stupnja zagañenosti

(izuzetak je more)

Neosviještenost problema

zagañenja bukom i

svjetlošću

Nedovoljno poznavanje

biološke raznolikosti

Neučinkovita provedba

zaštite biološke raznolikosti

i krajobraza u stvarnosti

Izgradnja učinkovitog

kanalizacijskog sustava te

sustava za pročišćavanje

otpadnih voda

Primjena mjera ponovne

uporabe pročišćenih

otpadnih i oborinskih voda

Osiguranje prihvata

zauljenih voda i istrošenog

ulja

Ugradnja ureñaja za

prihvat i obradu sanitarnih

voda s brodica u lukama

Ureñenje i sanacija

odlagališta otpada

Čišćenje divljih odlagališta i

uvoñenje mjera za

sprečavanje njihovog

ponovnog nastanka

Sustavni pristup mjerenju

onečišćenja

Osvješćivanje stanovništva

o važnosti onečišćenja

Osvješćivanje stanovništva

o važnosti onečišćenja

zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti

Poticanje ekološke

poljoprivredne proizvodnje

Plinofikacija područja

Održavanje i povećavanje

površine pod šumama

Sačuvati od onečišćenja

resurse vode koji se mogu

koristiti kao osnova za

vodoopskrbu

Donijeti Županijski plan

zaštite voda

Izgraditi učinkovit sustav

odvodnje otpadnih voda

Izraditi urbanističke

planove za sva naselja i

izdvojena grañevinska

područja

Donijeti/revidirati

program/plan marina i

nautičkih centara te

njihovih kapaciteta

Izraditi kartu erozije na

području Županije i

uvažavati je pri

odreñivanju načina

korištenja zemljišta

Poticanje ekološke

poljoprivrede

Čišćenje divljih odlagališta i

uvoñenje mjera za

sprečavanje njihovog

ponovnog nastanka

Poticati uvoñenje čišćih

tehnologija kod glavnih

onečišćivača te kod svih

subjekata kod kojih postoji

mogućnost poboljšanja

stanja


Poticanje uvoñenja čistih

tehnologija

Očuvanje I. kategorije

zraka uslijed razvoja

cestovnog prometa i

industrijskih zona

Očuvanje šumskih područja

Poticati i ubrzati proces

plinofikacije i zamjene

krutih i tekućih energenata

plinom ili obnovljivim

izvorima energije

Održavati i povećavati

površine pod šumama

Poboljšati javni promet

modernizacijom voznog

parka i uvoñenjem plina

kao energenta

Dopuniti regionalnu mrežu

praćenja kakvoće zraka

Osvješćivanje problema

svjetlosnog zagañenja te

donošenje i dosljedna

provedba odluke o ugradnji

ekološke rasvjete

Izrada biološke i

krajobrazne osnove

Županije

Izrada i provedba akcijskih

planova te planova

upravljanja za sve

zaštićene dijelove

Staviti zaštićena područja u

funkciju upravljanja

4.1.5. Prostorno ureñenje Prostorno ureñenje obuhvaća osmišljavanje i provedbu sustava upravljanja prostorom sa svrhom postizanja slijedećih ciljeva:

Destimulirati i spriječiti bespravnu izgradnju s posebnim naglaskom na izgradnju u priobalju, pri čemu se razvoj na tom prostoru mora temeljiti na Uredbi o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora;

Planskom politikom otkupa zemljišta i pripremom istih za grañenje potrebno je osigurati prostor za budući razvoj naselja;

Stvoriti osnovu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti sustavnim upravljanjem državnim poljoprivrednim zemljištem;

Planskim mjerama neophodno je zaštiti prostor u cilju njegove valorizacije i osiguranja potencijala za buduće naraštaje;


Nadzor nad obavljanjem gospodarskih djelatnosti na pomorskom dobru potrebno je osigurati planskim mjerama;

Planskim mjerama potrebno je ograničiti i sustavno nadzirati eksploataciju mineralnih sirovina.

Županijski prostorni plan, kao osnova prostornog ureñenja regije, donesen je 2002. godine te je 2005. usklañen s Uredbom o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Na osnovi županijskog prostornog plana, Grad Vodnjan usvojio je Prostorni plan ureñenja Grada 31.07.2007. godine. Uzimajući u obzir postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću naseljenosti, izgrañenost, iskorištenost i gustoću izgrañenosti, karakteristike naselja te vrijednosti i specifičnosti krajobraza, prirodnih i kulturno–povijesnih cjelina, prostornim planom Grada Vodnjana utvrñena su grañevinska područja na kojima se mogu izgrañivati naselja, dok se izvan njih može planirati isključivo izgradnja objekata odreñenih zakonom. Prostornim planom Grada Vodnjana utvrñena je koncepcija prostornog i gospodarskog razvoja koja se zasniva na slijedećim smjernicama:

Osnaživanje Vodnjana kao urbanog središta s posebnim naglaskom na segment javnih funkcija (zdravstvo, školstvo, kultura i sport) što u konačnici treba rezultirati poboljšanjem kvalitete stanovanja;

Razvoj turističko–ugostiteljske djelatnosti kroz odgovarajuću valorizaciju atraktivnih lokacija s naglaskom na razvoj hotelskih smještajnih kapaciteta i turističkih naselja srednje i više kategorije;

Aktiviranje i razvoj agrarnih i agroturističkih kapaciteta u unutrašnjosti područja Grada Vodnjana s naglaskom na cjelovitu valorizaciju krajobraza i kulturne baštine;

Infrastrukturno kompletiranje zona male privrede i obrtništva u Vodnjanu i Galižani te stvaranje infrastrukturnih i imovinsko–pravnih uvjeta za realizaciju poslovnog parka Tison;

Izgradnja cjelokupne prometne infrastrukture, ureñenje marine, izgradnja energetske infrastrukture.

Tablicom 8. prikazane su namjene površina s pripadajućim površinama i nekim odabranim prostornim pokazateljima. Prema prostornom planu na grañevinska područja naselja otpada 4,43% površine Grada Vodnjana, dok na ostatak grañevinskih područja, koja čine izgrañene strukture van grañevinskih područja i grañevinska područja stambeno turističkih naselja, otpada 12,14% površine. Posljednje spomenute površine odnose se na poslovni park Tison, područja proizvodne namjene, izdvojena grañevinska područja turističko–ugostiteljske namjene, turističke i izletničke punktove te površine sportsko–rekreacijske namjene.


Tablica 8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

GRAD VODNJAN UKUPNO ha % od površine

Grada

STAN/ha (0,7) ha/STAN*

(1,4)

Grañevinska područja naselja 468,05 4,43 15,72

Grañevinska područja

stambeno–turističkih naselja 155,08 1,47 47,43

Izgrañene strukture van

grañevinskog područja 1.102,81 10,67 6,53

Poljoprivredne površine 3.332,82 31,55 * 0,45

Šumske površine 3.867,82 36,63 * 0,53

Ostale površine 1.610,05 15,25 * 0,22

Grad Vodnjan 10.535,89 100,00 * 1,44

Zaštićena graditeljska baština 251,22

Temeljem zakonskih ovlaštenja, Gradsko vijeće Grada Vodnjana nadležno je za donošenje dokumenata prostornog ureñenja i to: prostornog plana grada, urbanističke planove ureñenja, detaljne planove ureñenja te izmjene i dopune istih. Prostornim planom ureñenja Grada Vodnjana predviña se izrada ukupno 16 urbanističkih planova ureñenja (UPU-a) te 15 detaljnih planova ureñenja (DPU-a). U rujnu 2006. godine izglasana je odluka o donošenju DPU-a „Golf Murage“ i odluka o donošenju DPU-a „Golf Porto Mariccio“ te Odluka o usklañenju DPU "Dragonera" i DPU "Porto Mariccio" sa Uredbom o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.


Tablica 9. Problemi i potrebe povezane sa prostornim ureñenjem



VODNJANA


Gospodarski zahvati u

prostoru te bespravna i

neprimjerena gradnja,

posebice u priobalju

Pritisci potencijalnih

investitora prilikom izrade

prostornih planova na štetu

društvenog interesa

Kvalitetan nadzor nad

provedbom prostornih

planova s ciljem

sprečavanja bespravne i

neprimjerene gradnje

Transparentnost provedbe

prostornih planova

Potreba revizije Programa

mjera za unapreñenje

stanja u prostoru Grada

Vodnjana

Potreba donošenja planova

nižeg reda, UPU-a i DPU-a

Izrada svih propisanih

prostornih planova radi

konačnog definiranja

prostora u Županiji.

Dosljedno poštivanje

smjernica viših planova i

pravila dobre prostorno–

planerske prakse pri izradi

planova lokalne razine

PUO/G

Jačanje kadrovskog

potencijala, naročito u

općinama

Kvalitetan nadzor nad

provedbom/poštivanjem

planova


4.2. Komunalna infrastruktura

Komunalna infrastruktura uključuje skup grana i djelatnosti, s pripadajućim grañevinskim objektima i opremom, koje omogućuju nesmetan razvoj svih sektora unutar lokalne zajednice. Kao preduvjet za realizaciju razvoja područja Grada Vodnjana, komunalna infrastruktura obuhvaća slijedeća područja:

1. vodoopskrbu i kanalizacijske sustave,

2. zbrinjavanje otpada,

3. energetiku i

4. prometni infrastrukturni sustav. 4.2.1. Vodoopskrba i kanalizacijski sustavi Vodoopskrba područja Grada Vodnjana osigurana je priključivanjem na slijedeće vodoopskrbne sustave:

Rakonek kojim se opskrbljuje naselje Vodnjan, Galižana te Gajana i Krnjaloža,

Gradole koji pokriva potrebe za vodom naselja Batvači, Barbariga, Mandriol i Peroj te

Bunar Klobuk i Karpi koji povremeno pokrivaju potrebe Peroja, odnosno Fondola Sustavi vodoopskrbe, kojima se pokrivaju potrebe za vodom na području Grada Vodnjana, uključivši i priključke na iste, grañeni su za potrebe maksimalne dnevne potrošnje (Qmax/dan), dok vodospreme za pokrivanje satne maksimalne potrošnje (Qmax/sat) nisu izgrañene što dovodi do povremenih zastoja u opskrbi vodom, posebice tijekom ljetnih mjeseci. Problem opskrbe vodom izražen je u naselju Vodnjan iz razloga što se isti nalazi na magistralnom vodovodu koji završava na otočju Brijuni, a zbog posebnosti tog otočja za vrijeme maksimalne satne potrošnje voda je uskraćena Vodnjanu. U tom smislu potrebno je pristupiti poboljšanju vodoopskrbnog sustava Grada Vodnjana sustavno, kroz nekoliko faza, budući isto zahtijeva izgradnju nekoliko vodoopskrbnih objekata što implicira znatna ulaganja. U kratkom roku neophodno je pristupiti izgradnji vodosprema, kako bi se postojeći sustav vodoopskrbe što racionalnije koristio. Meñutim, konačno rješenje vodoopskrbe Vodnjana moguće je ostvariti:

izgradnjom objekata kojima bi se riješio problem vodoopskrbe otočja Brijuni i

izgradnjom objekata u sustavu opskrbe Rakonek. Odvodnja otpadnih voda provedena je po principima razdjelnog sistema kanalizacije kojeg obilježava kombinacija gravitacijskog i tlačnog otjecanja vode sustavom. Kao glavni kolektori transporta i dispozicije vodnih količina na ureñaj za pročišćavanje Peroj – sjever ističu se tri kolektora:

glavni kolektor Vodnjan – Ureñaj Peroj – sjever,

južni priobalni kolektor na dionici Štinjan – Valbandon – Fažana – Priključno okno te

sjeverni kolektor: Barbariga – Ureñaj Peroj – sjever.


U naselju Vodnjan postoji mješovita kanalizacija koju karakterizira odvod oborinskih voda u fekalni kolektor. U budućnosti je, stoga, neophodno rekonstruirati postojeću mješovitu kanalizaciju na način da se smanji dotok oborinskih voda u fekalni kolektor. Ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda Peroj – sjever predstavlja mehanički ureñaj iz kojeg se mehanički pročišćene vode, putem podmorskog ispusta, kanaliziraju u more. Kapacitet ureñaja iznosi 200 litara u sekundi što je nedovoljno u kišnom periodu. Tablica 10. Problemi i potrebe povezane sa vodoopskrbom i kanalizacijskim sustavima



VODNJANA


Dotrajala vodoopskrbna

mreža

Nedovoljni kapacitet

vodoopskrbne mreže

Nepostojanje i/ili

nedovoljna izgrañenost

sustava odvodnje otpadnih

voda

Neodgovarajući sustav

pročišćavanja otpadnih

voda

Nedovoljna infrastrukturna

izgrañenost u industrijskim

zonama

Osiguranje dostatnosti i

zdravstvene ispravnosti

vode za piće

Izgradnja sustava za

odvodnju otpadnih voda

Izgradnja cjelovitog

sustava za pročišćavanje

otpadnih voda

Povezivanje vodoopskrbnog

sustava s ostalim

sustavima u cilju

osiguranja opskrbe

Trajno osigurana

kvalitetna, zdravstveno

ispravna voda za piće na

cijelom području Županije

Izgraditi sustav javne

odvodnje i zaštite voda

Provesti rekonstrukciju

postojeće kanalizacijske

mreže i izgraditi ureñaje s

većim stupnjem

pročišćavanja otpadnih

voda

Objediniti vodoopskrbne

sustave na području

Županije

Izgraditi u potpunosti

vodoopskrbni sustav na

području Županije

Obnoviti dotrajale

grañevine u sustavu

vodoopskrbne mreže

4.2.2. Zbrinjavanje otpada Prikupljanje i zbrinjavanje otpada na području Grada vrši Vlastiti pogon Grada Vodnjana. Današnji deponij grañevinskog otpada „Ripina Vala“ u prošlosti je služio za odlaganje otpada zbog čega je potrebno pristupiti sanaciji istog. U postupanju s otpadom planira se daljnja suradnja s tvrtkom Pula Herculanea d.o.o. te uspostava odvojenog prikupljanja korisnog otpada. Grad Vodnjan planira uspostaviti sabirališta – transfer stanice za preobradu reciklažnog otpada i za grañevinski otpad.


Tablica 11. Problemi i potrebe povezane sa zbrinjavanjem otpada



VODNJANA


Postojanje manjih

ilegalnih/divljih deponija

Nepostojanje kulture,

prakse i infrastrukture

odvojenog prikupljanja

otpada

Nepostojanje/niska razina

ekološke osviještenost

stanovništva na području

zbrinjavanja otpada

Saniranje ilegalnih/divljih

odlagališta i sustavno

sprečavanje njihova

ponovnog nastajanja

Sustavno podizanje

ekološke svijesti meñu

grañanima

Organiziranje odvojenog

prikupljanja korisnog otpada

Pokrenuti proces uspostave

županijskog sustava

gospodarenja otpadom s

ciljem uspostave jednog

središnjeg županijskog

centra za upravljanje

otpadom sa suvremenim

sanitarnim deponijem te

nekoliko pretovarnih stanica

Uspostaviti cjeloviti sustav

organiziranog prikupljanja

otpada, odvojenog

prikupljanja korisnog

otpada i dr.

Zatvaranje i sanacija

legalnih odlagališta i njihova

prenamjena prema

Programu zaštite okoliša

Istarske županije

Saniranje ilegalnih/divljih

odlagališta i sustavno

sprečavanje njihova

ponovnog nastajanja

Širenje kulture odgovornog

postupanja s otpadom

4.2.3. Energetika Energetski sustav Grada Vodnjana sačinjen je isključivo od elektroenergetskog sustava iako kroz područje Grada prolazi magistralni plinovod prema unutrašnjosti zemlje te je na istom planirana mjerno redukcijska stanica. Klimatsko zemljopisna obilježja Grada Vodnjana omogućuju značajnije korištenje samo jednog oblika obnovljivih izvora energije – sunčeve energije, i to za zagrijavanje vode za upotrebu u domaćinstvima i manjim gospodarskim pogonima te za proizvodnju energije u izdvojenim pogonima. Korištenje sunčeve energije predviñeno je za nove srednje i velike korisnike električne energije (preko 0,1 MW planirane instalirane snage) koji se obvezuju da najmanje 50% svojih vršnih potreba za grijanje tople vode rješavaju putem solarnih grijača. S aspekta potrošnje električne energije, područje Grada Vodnjana moguće je podijeliti na tri zone:


1. zona industrijskih potrošača koja uključuje industrijsku zonu Galižana i zonu Vodnjan sjever i Poslovni park Tison,

2. konzumno područje turističkog tipa – apartmansko naselje Barbariga i

3. stambene zone sastavljene od urbane zone u Vodnjanu i ruralnih zona – sela na području Grada.

Potrebe za električno energijom namiruju se u cijelosti iz mreže Distributivnog područja Elektroistra Pula. Osnovni izvori napajanja Grada Vodnjana jesu transformatorske stanice 35/10 kV Vodnjan i 35/10 (20) kV Fažana, s time da je ova posljednja smještena izvan područja Grada. Na području Grada Vodnjana ističe se nekoliko elektroenergetskih objekata različite naponske razine i to: 110 kV mreža kao dio 110 kV dalekovoda, mreža napona 35 kV sastavljena od 35/10 kV trafostanice s pripadnim vodovima iste naponske razine te 42 transformatorske stanice napona 10(20)/0,4 kV. Pretpostavka za realizaciju niza gospodarskih projekata, koji se nalaze u osnovi razvoja Grada Vodnjana, jest razvoj pripadajućeg elektroenergetskog sustava. Opskrba plinom ograničena je na dostavu propan – butan plina u bocama te dostavu istog u fiksne spremnike koji pretežno služe za zadovoljenje potreba domaćinstava.

Tablica 12. Problemi i potrebe povezane s energetskim sustavom



VODNJANA


Nedovoljni kapacitet

elektroenergetskog sustava

koji je ograničavajući

čimbenik razvoja

Nepostojanje lokalnog

plinovoda

Nedovoljno korištenje

obnovljivih izvora energije


izgrañenost u zonama male

privrede i obrtništva

Kompletiranje

elektroenergetskog sustava

Stvaranje uvjeta za

izgradnju plinoopskrbnog

sustava Vodnjana

Poticanje korištenja

obnovljivih izvora energije

Povećati energetsku

djelotvornost – ušteda

energije bez smanjivanja

razine usluge

Zamjena razmjerno skupog

energenta ekološki

prihvatljivim i jeftinijim

prirodnim plinom i

obnovljivim izvorima

energije

Provesti projekt

plinofikacije koji bi trebao

smanjiti potrošnju

električne energije

Iskoristiti obnovljive izvore

energije – bioenergije,

sunčeve energije, energije

vjetra, hidroenergije i

hidrotermalne energije za

koje postoje potencijali

Povećati energetsku

djelotvornost – ušteda

energije bez smanjivanja

razine usluge


4.2.4. Prometni infrastrukturni sustav Prometni infrastrukturni sustav na području Grada Vodnjana uključuje cestovni i željeznički promet te telekomunikacijsku infrastrukturu. Infrastruktura za obavljanje zračnog prometa ne postoji, već se ovaj oblik prometa na širem području obavlja putem Zračne luke Pula udaljene od Vodnjana 14 km. Pomorski promet, koji u svom izraženijem obliku podrazumijeva postojanje luka otvorenih za javni promet te luka posebne namjene, obuhvaća lokalni promet malih plovila koja pristaju u turističku luku (privezište) u Peroju (Portić) te stari pristan (mol) u Barbarigi. Prostornim planom predviñena je izgradnja marine 2. kategorije kapaciteta do 350 vezova unutar područja turističko–ugostiteljske namjene Barbariga – Porto Mariccio te ureñenje pristaništa u Peroju kao sportske luke s propisanim sadržajima kapaciteta do 200 plovila. Osim navedenog, u sklopu područja turističko–ugostiteljske namjene Dragonera – Peroj predviña se izgradnja turističke luke (privezišta) kapaciteta do 60 plovila. Sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, na području Grada Vodnjana razvrstane su jedna državna cesta (D3 Pula – Vodnjan – Kanfanar), sedam županijskih i šest lokalnih cesta. Kroz uže središte naselja Vodnjan prolaze dvije županijske ceste na kojima su 2002. godine provedena mjerenja te je utvrñen prosječni godišnji dnevni promet od 4.216 vozila, dok je prosječni ljetni dnevni promet u navedenom razdoblju veći za 540 vozila.


Dovršenje Istarskog ipsilona do Pule uključuje i izgradnju čvora Vodnjan – sjever, a predviña se i izgradnja pristupne ceste od tog čvora do čvora Marana te lokalnih cesta Vodnjan – Fažana i Marana – Peroj. Jedan od najznačajnijih projekata jest kompletiranje obilaznice naselja Peroj kojim bi se ubrzao promet i povećala protočnost prema moru. Osim prometnica, važan dio cestovne infrastrukture uključuju i parkirališta. Novom organizacijom prometovanja unutar naselja Vodnjan ograničen je promet u užoj gradskoj jezgri, dok su na rubnim područjima izgrañena parkirališta, te se planiraju nova. Željeznički promet sastavni je dio prometne povezanosti Vodnjana još od izgradnje željezničke pruge do Pule. Na području Grada Vodnjana postoje dvije željezničke postaje i to Vodnjan i Galižana. Kroz Vodnjan prolazi željeznica Pula – Divača čime je mjesto povezano s ostalim područjem regije i ostatka zemlje. Svakako najveći nedostatak jest zastarjela željeznička mreža te loša povezanost s ostatkom zemlje zbog činjenice što željeznica prolazi preko susjedne Republike Slovenije što put čini znatno duljim. Telekomunikacijski promet na području Grada Vodnjana odvija se putem izgrañene nepokretne i pokretne telekomunikacijske mreže. Nepokretna telekomunikacijska mreža sastavljena je od komutacijskih objekata, prijenosnih sustava i distributivne korisničke mreže sa terminalnim ureñajima. Pokretnu telekomunikacijsku mrežu čine dvije bazne postaje mobilne telefonije GSM sustava: CRONET i VIPNET mreže.

Tablica 13. Problemi i potrebe povezane s prometnom infrastrukturom



VODNJANA


Neodgovarajuća infrastrukturna povezanost s priobaljem

Zastarjelost i neizravna povezanost željeznice s ostatkom zemlje

Nepostojanje luka kao osnova za obavljanje pomorskog prometa

Kompletiranje cestovne infrastrukture prema priobalju

Izgradnja luka s pripadajućim sadržajima

Modernizacija i izravno povezivanje željeznice s ostatkom zemlje

Što prije dovršiti izgradnju punog profila autoceste Istarskog ipsilona

Izgraditi sustav parkirališta u gradskim središtima

Izgraditi obilaznice oko turističkih središta

Donijeti dugoročni razvojni plan unapreñenja željezničke mreže i povezati je s nacionalnom i europskom željezničkom mrežom

Sanirati postojeće, dotrajale lučke objekte i izgraditi nove


(lukobrani, operativne obale i prometnice)

Modernizirati luke radi povećanja kapaciteta i sigurnosti prijevoza putnika i tereta

Razviti zračni promet, posebice u pogledu izgradnje dodatnih pratećih objekata vezano za razvoj turizma

4.3. Gospodarstvo

Istarska županija po svim je značajnijim gospodarskim pokazateljima na prvome mjestu meñu 20 županija u Republici Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba. Ipak, unutar same županije postoje znatne razlike u stupnju razvijenosti pojedinih općina i gradova. Slikom 3. prikazan je relativni položaj Grada Vodnjana u odnosu na prosjek Istarske županije mjeren odabranim pokazateljima. Usporedbom odabranih pokazatelja s prosjekom Županije, koji iznosi 100%, zamjetne su ispodprosječne vrijednosti pokazatelja neto dohodaka i vlastitih prihoda te je izražena iznadprosječna nezaposlenost što ukazuje na nepovoljan relativni položaj gospodarstva Grada Vodnjana u odnosu na prosjek regije. Povoljniji pokazatelji u odnosu na prosjek regije povezani su s indeksom starenja koji je znatno ispod prosjeka.

Slika 3. Relativni položaj Grada Vodnjana u odnosu na prosjek Istarske županije mjeren odabranim pokazateljima (2004.)

0

20

40

60

80

100

120

140

%

Neto dohoci Vlastiti prihodi Stopanezaposlenosti

Indeks starenja Kretanjestanovništva(2001/1991)

Gustoćanaseljenosti

% obrazovanogstanovništva


Društveno–ekonomske prilike, kao posljedice ratnih zbivanja, te strukturne promjene rezultirale su stagnacijom gospodarstva na području Grada Vodnjana do unazad nekoliko godina. Može se zaključiti da postepeni oporavak i oživljavanje gospodarstva započinje s 21. stoljećem kada postojeća prirodna i kulturna baština dobiva novu dimenziju, odnosno počinje se razmatrati kao komparativna prednost koju je neophodno valorizirati držeći se pritom okvira koji će omogućiti uravnotežen i održivi razvoj. Ljudski resursi, sa svojim kompetencijama i znanjima, ali i kulturom rada i stvaranja ključ su razvoja Grada Vodnjana o čemu treba posebice voditi brigu stvarajući infrastrukturnu osnovu za poticanje poduzetništva. U tom se smislu kao najznačajnije gospodarske djelatnosti ističu:

1. poljoprivreda,

2. graditeljstvo,

3. turizam i

4. trgovina. Gospodarski subjekti nositelji su gospodarske aktivnosti te kao takvi zauzimaju središnje mjesto u gospodarskom sustavu svake zemlje, regije, odnosno lokalne zajednice. Analiza strukture i rezultata poslovanja gospodarskih subjekata neophodna je kako bi se utvrdilo stanje i, shodno tome, odredili pravci razvoja. U tom smislu, u naredne tri tablice izloženi su podaci o broju i rezultatima poslovanja poduzetnika sa sjedištem na području Grada Vodnjana strukturiranih po veličini. Tablica 14. Podaci o broju i rezultatu poslovanja poduzetnika sa sjedištem na području

Grada Vodnjana u 2004. godini

Gospodarski subjekt Broj

subje-kata

% Broj zapo-slenih

%

Ukupan prihod (u 000 kn)

% Dobit (u 000 kn)

% Gubitak (u 000 kn)

%

Mali poduzetnici 76 95% 425 53% 129.127 44% 6.250 44% 1.955 31%

Srednje veliki poduzetnici 3 4% 339 42% 99.301 34% 3.701 26% 4.315 69%

Veliki poduzetnici 1 1% 40 5% 67.257 23% 4.264 30% 0 0%

Ukupno 80 100% 804 100% 295.685 100% 14.214 100% 6.270 100%

Tablica 15. Podaci o broju i rezultatu poslovanja poduzetnika sa sjedištem na području

Grada Vodnjana u 2005. godini


subje-kata

% Broj zapo-slenih

%


% Dobit (u 000 kn)


%


Srednje veliki poduzetnici 4 4% 200 36% 80.829 32% 15.587 53% 3.045 26%

Veliki poduzetnici 1 1% 41 7% 72.039 29% 8.648 29% 0 0%

Ukupno 93 100% 551 100% 248.981 100% 29.640 100% 11.747 100%


Tablica 16. Podaci o broju i rezultatu poslovanja poduzetnika sa sjedištem na području Grada Vodnjana u 2006. godini


subje-kata

% Broj zapo-slenih

%


% Dobit (u 000 kn)


%


Srednje veliki poduzetnici 4 4% 317 33% 247.480 53% 36.327 76% 0 0%

Veliki poduzetnici 0 0% 0 0% 0 0% 0 0% 0 0%

Ukupno 110 100% 947 100% 465.808 100% 47.561 100% 13.668 100%

Analizom strukture poduzetnika sa sjedištem na području Grada Vodnjana uočeno je da najistaknutiju ulogu meñu njima imaju upravo mali poduzetnici koji čine 96% ukupnog broja poduzetnika te zapošljavaju dvije trećine ukupnog broja zaposlenih. Ako tome dodamo i podatak od 170 registriranih obrtnika, koji se mogu svrstati u skupinu malih poduzetnika, jasno je da su mali poduzetnici iznimno važan čimbenik održanja postojeće razine te povećanja zaposlenosti, a time gospodarske stabilnosti i rasta. Grad Vodnjan svjestan je uloge ove skupine poduzetnika te je stoga kao najvažnije razvojne potrebe na tom području naglasio izgradnju i dovršenje poslovnog parka Tison i poduzetničke zone Galižana, sustavnu edukaciju postojećih i potencijalnih poduzetnika te poticanje ulaganja u smislu privlačenja novih i zadržavanja postojećih poduzetnika čime bi se povećala zaposlenost stanovništva s prebivalištem na području Grada Vodnjana. Izmjenom dijela poreznog zakonodavstva, porez na dobit izuzet je iz prihoda jedinica lokalne samouprave. Istovremeno su lokalnim jedinicama prepušteni prihodi od poreza na dohodak, i prijašnji prihodi od prireza, te se stoga interes Grada Vodnjana ogleda u zapošljavanju stanovništva s prebivalištem na području Grada. Poticanje poslovnih subjekata da prebacuju sjedište na područje Grada Vodnjana u dužem roku ima za cilj da potakne zapošljavanje stanovništva Vodnjanštine, dok se u kratkom roku radi o marketinškim efektima. U analiziranom razdoblju od 2004. do 2005. godine na području Grada Vodnjana sjedište su imala svega četiri srednje velika i jedan veliki poduzetnik. Prema podacima za 2006. godinu u Gradu Vodnjanu sjedište nema niti jedan veliki poduzetnik, dok četiri srednje velika poduzetnika zapošljavaju trećinu ukupnog broja zaposlenih u profitnim pravnim osobama. U 2006. godini poduzetnici sa sjedištem na području Grada Vodnjana ostvarili su gotovo 486 milijuna kuna prihoda što se u statistikama vodi kao BDP Grada. Isti su istovremeno ostvarili 47,5 milijuna kuna dobiti te 13,7 milijuna kuna gubitka. Detaljnijim uvidom u podatke može se uočiti da su mali poduzetnici u konačnici poslovali s gubitkom, dok su sva četiri srednje velika poduzetnika ostvarivala dobit. Trend broja poduzetnika sa sjedištem na području Grada Vodnjana je pozitivan, dok istovremeno broj zaposlenih kod poduzetnika značajno varira (slika 4). Ipak, može se uočiti da je broj zaposlenih u odnosu na 2004. godinu u porastu te 2006. godine poduzetnici zapošljavaju 947 osoba. Varijacije broja zaposlenih popraćene su približno


istovjetnim varijacijama ukupnih prihoda koje su ostvarili poduzetnici te se može zaključiti da je u 2005. godini došlo do usporavanja gospodarskih aktivnosti poduzetnika sa sjedištem na području Grada. Unatoč tome, podaci o kretanju dobiti i gubitka imaju uzlazni trend pri čemu je porast dobiti brži od porasta gubitka što u konačnici rezultira rastućim pozitivnim rezultatom poslovanja na razini svih poduzetnika (slika 5).

Slika 4. Kretanje broja poduzetnika i zaposlenih po godinama

Slika 5. Kretanje prihoda, dobiti i gubitka po godinama

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

500.000

2004 2005 2006

Ukupan prihod Dobit Gubitak

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

2004 2005 2006

Broj subjekata Broj zaposlenih


Iz slike 6 može se uočiti da je struktura broja zaposlenih prema veličini poduzetnika stabilna pri čemu na male poduzetnike otpada 95% ukupnog broja zaposlenih, dok ostatak zapošljavaju uglavnom srednje veliki poduzetnici. Struktura ukupnog prihoda prema veličini poduzetnika ukazuje da su u 2004. godini mali poduzetnici ostvarivali 44% ukupnog prihoda, nakon čega taj udio opada, da bi u 2006. godini taj udio ponovno porastao na 47% ukupnog prihoda.

Slika 6. Kretanje broja zaposlenih i ukupnih prihoda prema veličini poduzetnika

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Broj zaposlenihu %

Broj zaposlenihu %

Broj zaposlenihu %

Ukupan prihodu %

Ukupan prihodu %

Ukupan prihodu %

2004 2005 2006 2004 2005 2006

Mali poduzetnici Srednji i veliki poduzetnici

Važnost malog i srednjeg poduzetništva za Grad Vodnjan očita je iz priloženih tablica te je stoga kao jedan od pet strateških razvojnih ciljeva utvrñen upravo njegov razvoj.

4.3.1. Poljoprivreda

Poljoprivredu na području Grada Vodnjana neophodno je sagledavati u kontekstu postojećih prirodnih resursa i ljudskih potencijala koji svojim znanjem i tradicijom već dugi niz stoljeća valoriziraju područje. Poljoprivredna proizvodnja tradicionalno je obilježena maslinarstvom i vinogradarstvom s malim udjelom stočarstva. Problemi u poljoprivredi Grada Vodnjana proizlaze prvenstveno iz veličine posjeda i parcela, što otežava primjenu suvremene tehnike i tehnologije u procesu proizvodnje, te neriješenih imovinsko–pravnih odnosa. Osnovnu komparativnu prednost u poljoprivredi čine ljudski resursi koji posjeduju znanja i vještine na području maslinarstva i vinarstva o čemu svjedoči rastući broj istaknutih maslinara i vinara s područja Vodnjanštine. Svakako, jedan od objektivnih čimbenika razvoja poljoprivrede jest i blizina tržišta putem kojeg se poljoprivredni proizvodi mogu


plasirati, pri čemu je izuzetno važno istaknuti kvalitetu te raditi na izgradnji marke (branda) proizvoda kao i pozicionirati poljoprivredne proizvode kao proizvode sa zemljopisnim porijeklom s područja Grada Vodnjana čime će se usporedno raditi na izgradnji branda Grada.

Prepoznavši komparativne prednosti prirodnih resursa pristupilo se osnivanju poljoprivredne udruge „Agroturist“ čiji je zadatak da potiče razvoj, širenje, unapreñivanje poljoprivredne proizvodnje, stočarstva i agroturizma na području Grada Vodnjana. Udruga okuplja 285 poljoprivrednih proizvoñača iz Vodnjana, Galižane, Peroja, Barbarige, Fažane, Valbandona i Pule. Članovi udruge „Agroturist“ dobili su važna domaća i meñunarodna priznanja za

kvalitetu ulja od domaćih sorata.

Do kraja 2006. godine organizirano je i održano 13 smotri vina na kojima je obavljeno preko 500 analiza vina, 12 smotri ulja sa preko 750 analiza ulja i dvije smotre mladog maslinovog ulja. Najbolji maslinari učestvuju i na specijaliziranim smotrama ulja u zemlji i inozemstvu. Od 2005. godine maslinova ulja Vodnjana nalaze se u vodiču talijanskih regija i Istre „Guida agli extravergini“ i svjetskom vodiču „L' extravergine 2006“. U razdoblju od 1995. – 2007. godine članovima udruge

podijeljeno je 60.000 loznih cijepova i 99.000 sadnica maslina. U cilju ostvarivanja projekata za razvoj poljoprivrede, Udruga surañuje sa Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča, SMS Prehrambenim razvojnim centrom iz Klisa te drugim ustanovama. Udruga se, takoñer, bavi i izdavaštvom, pa je tako 1999. godine izdan „Priručnik za maslinare“ koji se i danas nalazi u slobodnoj prodaji. Osim toga, već petu godinu za redom izdaje se „Kalendar i godišnjak poljoprivrednih radova“. Pokretanjem različitih projekata udruga nastoji kontinuirano razvijati poljoprivredu na području Vodnjanštine. U tom smislu trenutno su u tijeku slijedeći projekti:

osnivanje kolekcijskog i matičnog nasada domaćih i udomaćenih sorata maslina, u suradnji sa Agronomskim fakultetom iz Zagreba te Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča,


izrada „Zaštite izvornosti“ autohtonih sorata, u suradnji sa SMS Prehrambenim razvojnim centrom iz Klisa,

odabir matičnih stabala autohtonih sorata maslina Vodnjanštine, u suradnji sa Zavodom sa sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka te

projekt revitalizacije i standardizacije proizvodnje i zaštite imena „Vin de Rosa“ specijalnog desertnog vina vodnjanštine, u suradnji sa Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča.

Sadnjom kolekcijskog i matičnog nasada dugoročno bi se osiguralo očuvanje autohtonih sorti maslina te ujedno osigurale potrebne količine rasadnog materijala za razmnožavanje i proizvodnju tih istih sorata za koje postoji veliki interes. Kako bi potaknuo razvoj poljoprivrede te stvaranje jačih poljoprivrednih domaćinstava, Grad Vodnjan nastojat će mjerama gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, stvoriti

preduvjete za stvaranje poljoprivrednih posjeda veličine do 5 ha. Sukladno usvojenom Programu gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu koje obuhvaća površinu od 1.402,64 ha isto se predviña dati u zakup.


Tablica 17. Problemi i potrebe povezane s poljoprivredom



VODNJANA


Neodgovarajuća agrarna

politika na razini zemlje

Veličina posjeda i parcela

Neriješeni imovinsko-pravni

odnosi

Nedovoljna obrazovanost

poljoprivrednika

Nedostatak stručnog kadra

za kreiranje razvoja

poljoprivrednog sustava

Nedostatak financijskih

sredstava za razvoj opreme

i mehanizacije

Okrupnjavanje posjeda

Rješavanje imovinsko-

pravnih odnosa

Edukacija poljoprivrednika i

osoba povezanih s

agrarnom politikom i

mjerama na razini Grada

Daljnje povezivanje

poljoprivrednika u zadruge

Izgradnja marki

poljoprivrednih proizvoda s

naznakom zemljopisnog

porijekla pri čemu bi se

istovremeno gradio brand

Grada Vodnjana

Poticanje ekološke

poljoprivrede

Razvijanje dopunskih

djelatnosti na obiteljskim

poljoprivrednim

gospodarstvima

Poljoprivredne i morske

resurse i komparativne

prednosti podneblja u

danom okruženju treba

staviti u funkciju

proizvodnje hrane i

valorizirati

Nužno je izgraditi temeljnu

infrastrukturu koja će biti u

funkciji razvoja

poljoprivrede i ribarstva

Nužno je stvoriti

pretpostavke za

kontinuiranu edukaciju

poljoprivrednika radi

primjene suvremene

tehnologije

Poljoprivredne proizvoñače

i ribare potrebno je

interesno povezivati i

udruživati radi

organiziranog nastupa na

tržištu

Osigurati povoljna

financijska sredstva za

ulaganja u primarnu

poljoprivrednu proizvodnju

i ribarstvo te preradu

Razvijati dopunske

djelatnosti na obiteljskim

poljoprivrednim

gospodarstvima

Zaštititi i valorizirati tipične

autohtone proizvode te

stvarati tržišne marke

proizvoda


4.3.2. Graditeljstvo Djelatnost graditeljstva na području Grada Vodnjana manifestira se kroz nekoliko srednje velikih društava s pogonima u Vodnjanu i poduzetničkoj zoni Galižana te manjih društava i obrtnika. Izgradnja većih infrastrukturnih objekata, turističkih kapaciteta te stambenih objekata prilika je za jačanje razvoja graditeljstva kod srednjih društava, dok manja društva i obrtnici priliku za opstanak i jačanje mogu pronaći bilo u obliku suradnje s većim društvima, bilo kroz obavljanje manjih graditeljskih radova na adaptaciji i izgradnji privatnih kuća, odnosno manjih komercijalnih objekata. Tablica 18. Problemi i potrebe povezane s graditeljstvom



VODNJANA


Stvaranje ilegalnih

odlagališta grañevinskog

otpada

Povezivanje graditeljskih

resursa radi zajedničkog

nastupa na tržištu

temeljem zajedničke

strategije razvoja

Poticati gradnju stambenih

objekata s ciljem stvaranja

preduvjeta za zadržavanje

postojećeg i privlačenje

novog stanovništva na

područje Vodnjanštine

Povezivanje graditeljskih

resursa radi zajedničkog

nastupa na tržištu

temeljem zajedničke

strategije razvoja

Usmjeravanje na

tehnološki složenije i

zahtjevnije poslove s

većom dodanom

vrijednošću

Unapreñivanje poslovnih

usluga vezanih uz

graditeljsku djelatnost radi

zaokruženja ponude

grañevinskih usluga

(projektiranje, procjena i

promet nekretnina i dr.)

Specijalizacija za potrebe

razvoja istarskog turizma

Jačanje promidžbe

istarskog graditeljstva

4.3.3. Turizam Turizam je odreñen kao djelatnost od osobitog značaja za razvoj Istarske županije. Područje Grada Vodnjana u tom smislu zauzima posebno mjesto, budući se na njemu planira realizacija nekoliko iznimno značajnih turističkih projekata. Sadašnje stanje u turističkom gospodarstvu ukazuje na postojanje jednog hotela, apartmanskog naselja Barbariga i privatnog smještaja ukupnog kapaciteta 1.150 kreveta. Navedeno jasno


upućuje na nedostatnost smještajnih kapaciteta s obzirom na izuzetan potencijal područja Grada Vodnjana u pogledu prirodne i kulturne baštine te prostora. Prostorni plan ureñenja Grada Vodnjana unutar turističkih razvojnih područja predviña izgradnju turističkih naselja, hotela, sportsko rekreativnih i zabavnih sadržaja, sidrišta i privezišta, luke posebne namjene Porto Mariccio, Peroj i Dragonera i ostalih objekata ugostiteljske, uslužne, trgovačke, komunalne i servisne djelatnosti u funkciji turizma.


Tablica 19. Planirani kapacitet postelja u Gradu Vodnjanu na pojedinim lokalitetima

Područje Kapacitet (br. postelja) Turistička namjena

Stambeno turističko naselje Barbariga

Betiga 220 Apartmani/privatni smještaj

Turističko razvojno područje Porto

Mariccio 3.000 Turističko naselje/hoteli

Porto Mariccio Golf 600 Vile na golf igralištu

Turističko razvojno područje

Dragonera 1.800 Hoteli/turističko naselje

Turističko razvojno područje Peroj

Portić 500 Hoteli


Barbariga zapad I 1.680 Turističko naselje/hoteli


Barbariga zapad II 980 Turističko naselje/hoteli

Turistički i izletnički punktovi 590 Hoteli

Područje mješovite namjene 950 Apartmani/privatni smještaj

UKUPNO 10.320


Tablica 20. Problemi i potrebe povezane s turizmom



VODNJANA


Neodgovarajuća

valorizacija prirodne i

kulturne baštine i prostora

Nedovoljan broj i

nedostatna kvaliteta

smještajnih kapaciteta

Nedostatna kvaliteta

turističkih proizvoda

Koncentracija turističke

aktivnosti u priobalju

Visok stupanj sezonalnosti

Nedovoljna

prepoznatljivost područja

Grada Vodnjana

Neiskorištenost

unutrašnjosti područja

Grada

Odgovarajuća valorizacija

prirodnih i kulturnih

atrakcija te prostora

vodeći računa o

uravnoteženom i održivom

razvoju i zaštiti okoliša

Izgradnja smještajnih

kapaciteta više kategorije

Obogaćivanje turističke

ponude

Razvoj unutrašnjosti Grada

Vodnjana

Izgradnja branda Grada

Vodnjana

Podizanje kvalitete

turističkih usluga i

proizvoda

Specijalizacija/diversifikacija

turističkih usluga i

proizvoda

Promjena obrazovnog

sustava i kontinuirana

edukacija ljudskih resursa

Turistički razvoj

unutrašnjeg/ruralnog

područja

Izrada, usvajanje i

promocija jedinstvenog

vizualnog identiteta regije –

branda

Produženje turističke

sezone na 8 – 9 mjeseci

godišnje

Ubrzano definiranje ključnih

zakonskih okvira koji se

izravno ili neizravno tiču

turizma

Povećanje udjela domaćih

proizvoda u turističkoj

ponudi na području Istre

Ulaganja u infrastrukturu

4.3.4. Industrija i trgovina U zoni „Vodnjan sjever“ smještena je tvornica metalne opreme grupe Uljanik u kojoj je zaposleno oko 130 radnika. U toj se tvornici izrañuju palube za brodove „car carriere“ koji se grade u brodogradilištu u Puli. U istoj zoni tvrtka čija je glavna djelatnost proizvodnja, prerada i distribucija ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja gradi staklenik uz rasadnik sa milijun sadnica, te pokreće Projekt podizanja nasada lavande u Istarskoj županiji.


S obzirom na blizinu Pule kao središta regije, svi značajniji trgovački lanci dosad nisu prepoznali Vodnjan kao mjesto za pozicioniranje svojih centara. No, nakon izgradnje istarskog ipsilona interesi su sve veći te se očekuje da će izgradnja poslovnog parka Tison i razvoj turizma u priobalju privući značajan broj velikih trgovačkih lanaca. U zoni „Vodnjan sjever“ već danas počinju sa gradnjom veliki trgovački, distribucijski i proizvodni centri. Tablica 21. Problemi i potrebe povezane sa industrijom i trgovinom



VODNJANA


Ugroženost malih trgovina

Otežan plasman domaćih

proizvoda zbog jačanja

velikih trgovačkih lanaca

Povezivanje trgovina s

lokalnim proizvoñačima

Povezivanje malih trgovina

u veće sustave

Specijalizacija i

povezivanje s lokalnim

proizvoñačima

4.3.5. Malo gospodarstvo i poduzetnička infrastruktura Mali poduzetnici čine većinu aktivnih poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj te zapošljavaju značajan broj osoba. Mali poduzetnici na području Grada Vodnjana uglavnom su registrirani za obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i grañevinarstva, dok se manji broj istih bavi proizvodnom djelatnošću (tiskara, proizvodnja plastike, bicikala, betona, bravarije, proizvodnja ortopedskih pomagala i sl.). Potrebe za poslovnim prostorima najistaknutija su potreba malih poduzetnika te je stoga proširenje i infrastrukturno kompletiranje postojeće poduzetničke zone te izgradnja novog poslovnog parka jedan od prioriteta u sferi unapreñenja poduzetništva. Projekt dovršenja poduzetničke zone Galižana te izgradnja poslovnog parka Tison prvi je prioritet u okviru strateškog cilja razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranja preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo. Važan segment malog i srednjeg poduzetništva čine obrtnici. U Gradu Vodnjanu djeluje Odbor obrtnika koji broji 170 registriranih obrtnika različitih djelatnosti. Odbor prati i analizira probleme obrtnika Grada Vodnjana, predlaže inicijative za njihovo rješavanje, kontaktira predstavnike i službenike lokalne samouprave i javnih službi radi dobivanja informacija važnih za obrtnike Grada Vodnjana i sl. Odbor obrtnika Grada Vodnjana sastavni je dio Udruženja obrtnika Pula, obrtnička komora Istre. Poduzetnička zona Galižana Važan segment poticanja poduzetništva na području Vodnjana povezan je s poduzetničkom zonom Galižana u kojoj djeluje oko 25 poslovnih subjekata koji zapošljavaju preko 400 radnika.


Poduzetnička zona Galižana regulirana je novim prostornim planom ureñenja, ukupne je površine 72 ha. Grad Vodnjan uredio je pristupnu prometnicu do same zone, vodovodnu mrežu, te sustav odvodnje otpadnih voda. Nedovršena komunalna infrastruktura odnosi se na ureñenje cesta unutar zone i to asfaltnog sloja, javne rasvjete, izgradnje oborinske odvodnje, a postoji i potreba za izgradnjom trafostanice.

Zona je izuzetno dobro pozicionirana te se nalazi na 1,5 km udaljenosti od državne prometnice Pula - Vodnjan. Planira se nadogradnja zone istočno i južno od postojeće izgrañene površine. Poslovni park Tison Poslovni park Tison prostire se na površini od cca 350 ha, najveći je poslovni park u Istri i jedan od najvećih u Hrvatskoj, a reguliran je novim prostornim planom ureñenja. Grad Vodnjan vlasnik je 50% zemljišta, dok je ostatak zemljišta u privatnom vlasništvu, a dio predstavlja i optantsku imovinu. Izmeñu Istarske županije i flandrijske agencije Haviland potpisana je konvencija o projektnom osmišljavanju poslovnog parka Tison. Pripremni radovi na prostoru budućeg parka već su započeli, a uskoro u proceduru kreće i urbanistički plan ureñenja. Najdalje se otišlo u pripremi gradnje zabavnog vodenog parka Aquamania Vodnjan, kojeg će na osam hektara površine uz ulaganja od oko 10 milijuna eura, graditi mañarska tvrtka Aqua Adora koja je na natječaju dobila pravo grañenja na 50 godina uz godišnju naknadu Gradu Vodnjanu od 150.000 eura. U Aquaparku se planira zapošljavanje izmeñu 100 i 200 radnika. Planira se izgradnja 150 do 170 smještajnih jedinica u obliku posebnog hotelskog naselja, hotela s četiri zvjezdice i apartmana s pet zvjezdica. Poslovni park Tison zamišljen je i kao lokacija prvog sajamskog prostora Istre na površini od 15 ha. Trenutačno postoji idejno rješenje prema kojem bi se gradile četiri hale od po 4.000 m2 povezane s upravnom zgradom u središtu. U sklopu parka predviñen je i kongresni centar s oko 2.000 mjesta koji bi imao mogućnost organizacije kongresa i savjetovanja na europskoj razini, što pretpostavlja gradnju hotela i pratećih sadržaja. U sklopu kongresnog centra postoji takoñer i mogućnost smještaja komercijalnih sadržaja poput modernih multiplex kino dvorana i zabavnog centra.


Tablica 22. Problemi i potrebe povezane s malim gospodarstvom



VODNJANA


Nedostatak poslovnih

prostora

Nekompletirana

infrastruktura u

poduzetničkoj zoni

Nedovoljna educiranost

poduzetnika

Nedovoljno korištenje

novih tehnologija i

inovacija

Usmjerenost na djelatnosti

s niskim stupnjem

korištenja suvremenih

tehnologija i s niskom

dodanom vrijednošću

Kompletiranje

infrastrukture u

poduzetničkoj zoni Galižana

Izgradnja poslovnog parka

Tison

Sustavna edukacija

poduzetnika na različitim

područjima

Poticati ulaganje u

inovacije i nove tehnologije

Osnaživati poslovno

povezivanje s ciljem

ostvarenja konkurentnosti

na velikim projektima

Poticati ulaganja

poduzetnika koji imaju

sjedište u Gradu Vodnjanu i

zapošljavaju osobe s

prebivalištem na području

Grada Vodnjana

Unaprijediti tehnološki i

inovativni razvoj, a osobito

uspostaviti i jačati

potpornu infrastrukturu za

praćenje, transfer i razvoj

tehnologije

Jačati poslovno povezivanje

horizontalno i vertikalno,

meñu malim te meñu

malim i velikim poduzećima

Sustavno ulagati u ljudske

potencijale za potrebe

malih i srednji poduzeća i

sustavno ostvarivati uvjete

za privlačenje

visokostručnih mladih

kadrova iz domaćeg i

meñunarodnog okruženja

Intenzivno provoditi

postojeće programe i

kreirati nove programe

IDA-e i drugih institucija

Sustavno razvijati uporabu

modernih informacijskih

tehnologija na županijskoj i

lokalnoj razini (e-

goverment, e-business, e-

education i dr.)

Jačati i razvijati

poduzetničku kulturu i

sposobnosti u županijskoj i

lokalnoj samoupravi te kroz

obrazovne programe

isticanjem nekih osnovnih

vrijednosti, identiteta i

drugih obilježja Istre

(društveni kapital)

Stimulirati „izvozni“

mentalitet, kulturu i

sposobnosti

Sustavno koristiti iskustva i


„najbolje prakse“ unutar

Županije i iz drugih regija

Hrvatske i Europe radi

jačanja proizvodnosti,

kvalitete proizvoda i

konkurentnosti,

umrežavanja i dr.

Jačati i dalje razvijati

potencijale i aktivnosti

IDA-e

4.4. Društvene djelatnosti

Blizina najznačajnijeg urbanog središta regije već duži niz godine bitno utječe na svekoliki razvoj Vodnjanštine, a intenzitet i smjer tog djelovanja nije uvijek lako jednoznačno ocijeniti. Unatoč blizini Pule, Vodnjan je uspio ostvariti i zadržati zadovoljavajući stupanj razvijenosti društvenih i javnih funkcija i to prvenstveno u smislu primjerenosti vrste i broja društvenih djelatnosti veličini naselja. Od društvenih djelatnosti na području Grada Vodnjana posebna pozornost pridaje se slijedećim djelatnostima:

1. predškolskom odgoju i obrazovanju,

2. kulturi i sportu,

3. zdravstvu i

4. socijalnoj skrbi. Uzevši u obzir heterogenu strukturu stanovništva prema narodnosti na području Grada Vodnjana, posebna pozornost u okviru društvenih djelatnosti posvećena je očuvanju tradicije i pravima nacionalnih manjina. 4.4.1. Predškolski odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj i obrazovanje djelatnosti su od posebnog društvenog interesa te spadaju u djelokrug jedinica lokalne samouprave i nadležnog ministarstva. Grad Vodnjan osnivač je ustanove dječji vrtić „Petar Pan“ koji svoju djelatnost obavlja u naseljima Vodnjan, Galižana i Peroj. Djelatnost osnovnog školstva obavlja se putem Osnovne škole Vodnjan te područnih škola u Galižani i Peroju. S obzirom na dvojezičnost područja, u


ustanovama predškolskog odgoja i osnovnog školstva zastupljeni su odgovarajući programi na talijanskom jeziku. Imajući u vidu važnost obrazovanja stanovništva kao jedne od pretpostavke ostvarenja razvoja Grada Vodnjana, programom javnih potreba školstva obuhvaćeno je provoñenje programa produženog boravka djece u školama, provoñenje izvannastavnih aktivnosti te stipendiranje učenika i studenata. Srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje stanovništva s područja Grada Vodnjana realizira se u Puli kao središtu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja regije. Tablica 23. Problemi i potrebe povezane s predškolskim odgojem i obrazovanjem



VODNJANA


Neodgovarajuća obrazovna

struktura stanovništva

Održavanje nastave u dvije

smjene

Nedostatak kadrova u

obrazovanju

Nedostatak i/ili

neodgovarajući prostorni

kapaciteti i oprema u

obrazovanju

Neodgovarajuća

povezanost gospodarstva s

obrazovanjem

Neusklañenost nastavnih

programa s potrebama

gospodarstva i javnog

sektora

Stvaranje preduvjeta za

otvaranje Visoke poslovne

škole

Poticati ulaganje

gospodarstva u školstvo

putem zaklada,

sponzorstava, donacija i

stipendija

Uspostaviti povezanost

gospodarstva i obrazovanja

te raditi na njezinom

jačanju

Potpore školama za

provoñenje izvannastavnih

aktivnosti

Dodatna edukacija

nastavnog osoblja

Osigurati uvjete za rad

škola u jednoj smjeni kao

preduvjet za kvalitetniju

provedbu nastavnih

programa

Dogradnja postojećih

kapaciteta za ostvarenje

predškolskog odgoja i

obrazovanja s ciljem

stvaranja minimalnih

standarda

Dodatna edukacija

nastavnog osoblja

Izgradnja novih sportskih

Dogradnja postojećih

kapaciteta za ostvarenje

predškolskog odgoja i

obrazovanja s ciljem

stvaranja minimalnih

standarda

Dodatna edukacija

nastavnog osoblja

Potpore školama za

provoñenje izvannastavnih

aktivnosti


dvorana

Osiguranje udžbenika na

talijanskom jeziku

Osigurati uvjete za rad

škola u jednoj smjeni kao

preduvjet za kvalitetniju

provedbu nastavnih

programa

Prilagoditi nastavne

programe potrebama


sektora

Poticati ulaganje

gospodarstva u školstvo

putem zaklada,

sponzorstava, donacija i

stipendija

Uspostaviti povezanost

gospodarstva i obrazovanja


dvorana

Prilagoditi nastavne

programe potrebama


sektora

i raditi na njezinom jačanju

4.4.2. Kultura i sport Kulturne aktivnosti na području Grada Vodnjana imaju ishodište u bogatoj kulturno–spomeničkoj baštini i kulturnim raznolikostima meñu žiteljima Vodnjanštine. O važnosti kulture na području Grada svjedoči i činjenica što u Vodnjanu postoji stotinjak godina star Dom kulture polivalentnog karaktera koji je nedavno moderniziran i osposobljen za realizaciju različitih kulturnih dogañanja.

Grad Vodnjan, u okviru svojim mogućnosti i u suradnji s ostalim relevantnim institucijama, nastoji očuvati brojne spomenike kulture i kontinuitet održavanja niza postojećih kao i organizaciju novih kulturnih manifestacija. Od manifestacija se svakako ističe Vodnjansko ljeto koje obuhvaća različite kulturne programe kojima se nastoji očuvati tradicija i predstaviti svojstvenosti kulture žitelja vodnjanskog podneblja.


Sportske djelatnosti na području Grada Vodnjana ostvaruju se putem 12 sportskih klubova udruženih u Sportski savez i društava te udruga grañana. Sportske aktivnosti izvode se u objektima u vlasništvu Grada, koji je, uvidjevši važnost sporta kao djelatnosti od općeg društvenog interesa, iste ustupio na korištenje klubovima bez plaćanja naknada. Tablica 24. Problemi i potrebe povezane s kulturom i sportom



VODNJANA


Neodgovarajuća

valorizacija objekata

kulturne baštine

Nedostatna financijska

sredstva za realizaciju

kulturnih aktivnosti

Sezonski karakter kulturnih

sadržaja

Nedostatni prostorni

kapaciteta za bavljenje

sportom

Obnova i očuvanje kulturne

baštine

Valorizacija kulturne

baštine

Poticanje obrazovnih

programa u svrhu

njegovanja identiteta

Vodnjanštine

Širenje kulture zdravog

života zasnovanog na

fizičkim aktivnostima koje

se realiziraju putem sporta

Širenje kulturne ponude s

ljetnih mjeseci na cijelu

godinu


sadržaja

Obnova kulturne baštine

„Opremanje“ objekata

kulturne baštine s ciljem

njihovog uključivanja u

turističku ponudu

Osmišljavanje načina

pospješivanja povratka i

privlačenja novih

kvalitetnih kadrova, koji bi

osobnim djelovanjem,

posebice u manjim

sredinama, utjecali na

podizanje kulturne svijesti i

samosvijesti

Osnaživanje postojećih

kulturnih institucija i

osnivanje novih tipa

Institut za društvena

istraživanja pri Sveučilištu

Jurja Dobrile u Puli,

Istarska kulturna agencija,

Regionalni zavod za zaštitu

spomenika i sl.


Zaustavljanje daljnje

litoralizacije zbog

gospodarskih, ekoloških i

dr., a ne samo zbog

kulturnih razloga. Time se

obnavlja i učvršćuje jezgra

očuvanja tradicije, dok je u

obalnim gradovima

istodobno prisutna

izgradnja „novog“

identiteta koji je

kompatibilan s

tradicionalnim, čime se

dugoročno stvara modus

vivendi primjeren

društvenim zajednicama

mediteranskog tipa, ali ne

na štetu zaborava

tradicijskog i tradicionalnog

Širenje kulturne ponude s

ljetnih mjeseci na cijelu

godinu

Poticati obrazovne

programe u svrhu

njegovanja istarskog

identiteta

Stvaranje materijalne

osnove za bavljenje

sportom

Širenje kulture zdravog

života zasnovanog na

fizičkim aktivnostima koje

se realiziraju putem sporta

Povezivanje gospodarstva i

sporta

4.4.3. Zdravstvo Zdravstvenu djelatnost Grada Vodnjana čini jedan tim primarne zdravstvene zaštite i jedan tim stomatološke službe koji imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, privatna stomatološka ordinacija i zubotehnički laboratorij bez ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te ljekarna. Mjereno brojem stanovnika po timu primarne zdravstvene zaštite i stomatološke službe, Grad Vodnjan nalazi se ispod županijskog prosjeka, ali se, s obzirom na malu udaljenost od Pule u kojoj postoji


znatno veća mreža jedinica zdravstvene zaštite, sustav zdravstvene zaštite može ocijeniti zadovoljavajućim.

Tablica 25. Problemi i potrebe povezane sa zdravstvom



VODNJANA


Nedovoljna zdravstvena

osviještenost i

informiranost grañana o

osobnoj brizi za zdravlje te

za očuvanje zdravlja na

radnom mjestu

Broj stanovnika po timu

primarne zdravstvene

zaštite je iznad prosjeka

Županije

Nedovoljno provoñenje

preventivnih programa

Neprimjereno vrednovanje

pruženih zdravstvenih

usluga uz utvrñeni

mjesečni proračun

Starenje stanovništva te

povećanje potreba za

odgovarajućom

zdravstvenom zaštitom

Bolje zdravstveno

prosvjećivanje i

informiranje grañana

Briga za zdravlje i očuvanje

zdravlja na radnom mjestu

Povećanje broja timova

primarne zdravstvene

zaštite

Bolje zdravstveno

prosvjećivanje i

informiranje grañana

Briga za zdravlje i očuvanje

zdravlja na radnom mjestu

Osigurati uvjete za

unapreñenje preventivnog

rada: provoñenje specifične

i stručne edukacije, nabava

opreme i modernih

dijagnostičkih sredstava,

kreiranje i provedba

učinkovitih programa i sl.

Unaprijediti kvalitetu

zdravstvene zaštite

Djelovati na promjenu

postojećeg sustava

financiranja zdravstvenih

usluga

Izgraditi novu opću bolnicu

na jednoj lokaciji

Izraditi i provesti učinkovit

model prevencije ovisnosti

4.4.4. Socijalna skrb Promjene u društveno–ekonomskom okruženju dovele su do povećanja razlika u socioekonomskom statusu grañana, osiromašivanja odreñenih društvenih kategorija i smanjivanja sustava organizirane društvene brige za djecu i mladež što je značajno istaknulo potrebu za uspostavu odgovarajućeg sustava socijalne skrbi. Iako navedeni problemi nisu izraženi kao u mnogim dijelovima zemlje, odgovarajućom politikom socijalne skrbi nastoji se zaštiti najugroženije dijelove stanovništva. Socijalnom skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za zadovoljenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih osoba te nemoćnih i drugih osoba kojima je ta pomoć potrebna.


Socijalnim programom Grada Vodnjana proširena su prava iz područja socijalne skrbi čime je omogućena viša razina prava socijalne skrbi od one zajamčene zakonom. Uz pomoći u obliku savjetovanja, pomaganja u prevladavanju posebnih teškoća, podmirenja troškova stanovanja, doplatka za pomoć i njegu, osobne invalidnine, osposobljavanja za samostalan život i rad i ostalih pomoći zajamčenih zakonom, Grad Vodnjan subvencionira troškove prehrane i boravka djece i učenika, sufinancira udruge invalida, daje različite novčane pomoći i subvencije ugroženim dijelovima stanovništva. U Vodnjanu, takoñer djeluje Centar za radno–proizvodne i okupacijske aktivnosti koji pruža stalan ili dnevni smještaj odraslim osobama s mentalnom retardacijom i pridruženim smetnjama. Tablica 26. Problemi i potrebe povezane sa socijalnom skrbi

RAZVOJNI PROBELMI/IZAZOVI


VODNJANA


Nedostatni kapaciteti i loš

teritorijalni raspored

ustanova za starije osobe

Ograničeni razvoj

izvaninstitucionalnih oblika

skrbi

Nepostojanje sustava

stalnog stručnog

usavršavanja djelatnika

Slaba tehnička

opremljenost ustanova

Starenje stanovništva

Izgradnja novih

smještajnih kapaciteta za

stalni i dnevni boravak

starijih osoba

Poticanje


skrbi

Izrada i provedba

učinkovitog modela

prevencije ovisnosti i

poremećaja u ponašanju

djece i mladih

Razvoj programa zaštite

posebno osjetljivih skupina

Ostvarivanje zakonskih

pretpostavki, uz istodoban

razvoj kapaciteta i

kompetencija regionalne i

lokalne samouprave za

postupno preuzimanje

aktivnije funkcije u

socijalnoj skrbi i provedbu

decentralizacije sustava

Unapreñenje sustava

epidemiološkog praćenja

socijalne patologije,

istraživanja socijalnih

potreba, evaluacije mjera i

programa, te razmjene

informacija – od lokalne do

nacionalne razine

Izgradnja novih

smještajnih kapaciteta za

stalni i dnevni boravak

starijih osoba

Poticanje


skrbi

Uključivanje privatnog i

civilnog sektora u socijalnu

skrb

Podizanje stručnosti i

ekspertnih znanja osoba

koje se bave socijalnom


skrbi

Orijentacija sustava

socijalne skrbi prema

korisniku i njegovim

potrebama

Unapreñenje sustava

socijalne skrbi o duševno

oboljelim osobama

Izrada i provedba

učinkovitog modela

prevencije ovisnosti i

poremećaja u ponašanju

djece i mladih

Osiguravanje uvjeta za

otvaranje terapijske

zajednice za liječenje

ovisnika u mreži ustanova

socijalne skrbi

Poticanje razvoja programa

za resocijalizaciju liječenih

ovisnika

Razvoj programa zaštite

posebno osjetljivih skupina

4.4.5. Ostale društvene djelatnosti i javne funkcije U Gradu Vodnjanu kao jedinici lokalne samouprave djeluju službe lokalne samouprave i dijela državne uprave – matični ured. Naselje Vodnjan ima organiziranu javnu tržnicu te poštanske urede i financijske institucije prilagoñene potrebama stanovništva, a na području Grada djeluje i dobrovoljno vatrogasno društvo te Zapovjedništvo zaštite i spašavanja. Značajan segment društvenog okruženja Grada Vodnjana čine nacionalne manjine, pripadnici kojih čine 43% stanovništva Grada. Imajući u vidu izuzetno visoki udio nacionalnih manjina, na području Grada Vodnjana uspostavljen je visoki stupanj kulture plurietničkog suživota koja je postala sastavnim dijelom tradicije vodnjanskog podneblja. Grad je aktivno uključen u financiranje udruga i Vijeća nacionalnih manjina čime jasno afirmira i potiče očuvanje tradicije i ostalih specifičnih elemenata kulture manjinskih naroda.


Tablica 27. Problemi i potrebe povezane s ostalim društvenim djelatnostima i nacionalnim manjinama

RAZVOJNI PROBELMI/IZAZOVI


VODNJANA


Neujednačen stupanj

organiziranosti i aktivnosti

nacionalnih manjina

Educirati odgovorne osobe

manjinskih organizacija

kao i manjine u cijelosti o

načinima udruživanja te

metodologiji planiranja

programskih aktivnosti

Potreba za ispostavom

MUP-a (policijske stanice)

Potreba za uredom javnog

bilježnika

Osigurati financijske,

prostorne i druge

materijalne uvjete za

razvoj programske

djelatnosti udruga

nacionalnih manjina

Uspostaviti sustav trajne

edukacije odgovornih

osoba manjinskih

organizacija o metodologiji

planiranja programskih

aktivnosti i izvješćivanja

Poticati razvoj manjinskih

prava na normativno–

zakonskoj razini i

kontinuirano pratiti

primjenu manjinskih prava

u praksi


5. Razvojna vizija Grada Vodnjana Razvojnom vizijom Grada Vodnjana utvrñuje se okvir i smjernice budućeg razvoja područja Grada unutar okvira zadanog Regionalnim operativnim programom Istarske županije. Osnovnom analizom iscrpno su razrañena sva značajnija razvojna obilježja Grada Vodnjana koja će se u nastavku razmotriti u kontekstu razvojnih mogućnosti i prijetnji. U tom smislu izraditi će se tzv. SWOT analiza, odnosno analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji nakon čega slijedi definiranje razvojne vizije s pripadajućim strateškim razvojnim ciljevima. Realizacija utvrñenih strateških ciljeva moguća je isključivo putem odreñivanja prioriteta i mjera što je u slijedećem poglavlju detaljno razrañeno.

5.1. SWOT analiza razvojnih potencijala Analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji, odnosno SWOT analiza instrument je identifikacije ključnih razvojnih snaga i slabosti te njihovog smještanja u kontekst stanja i trendova u širem okruženju. Njome se zapravo vrednuje usklañenost sposobnosti analiziranog objekta s uvjetima koji prevladavaju u njegovoj okolini. Kao takva ona predstavlja ključni prijelaz od osnovne analize ka promišljanju o budućim pravcima razvoja, odnosno odreñivanju razvojne vizije, strateških ciljeva, prioriteta te mjera i projekata. SWOT analizom nastoje se izdvojiti, u osnovnoj analizi utvrñene, snage i slabosti koje će se nastojati iskoristiti, odnosno na koje treba obratiti pozornost te na odgovarajući način iste prevladati. Izdvojene snage i slabosti stavljaju se u odnos s mogućnostima (prilikama), koje treba iskoristiti, i prijetnjama, koje treba svesti na najmanju moguću mjeru. Postupku SWOT analize pristupili smo na slijedeći način:

1. Identificirali smo razvojne snage i slabosti te utvrdili mogućnosti i prijetnje iz okruženja;

2. Prethodno utvrñene elemente rangirali smo prema važnosti i vjerojatnosti pojavljivanja;

3. Analizirali smo meñuodnose mogućnosti sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama i slabostima;

4. Naposljetku smo utvrdili strateške razvojne ciljeve s pripadajućim prioritetima i mjerama.

SWOT analiza Grada Vodnjana razrañena je po slijedećim razvojno značajnim područjima:

1. prirodni resursi, okoliš i prostor,


3. gospodarstvo i

4. društvene djelatnosti.


SWOT – Prirodni resursi, okoliš i prostor

SNAGE

Povoljni zemljopisni položaj za razvoj

gospodarskih aktivnosti s posebnim

naglaskom na turizam

Brojni i očuvani prirodni resursi osnova su

razvoja turizma i ekološke poljoprivredne

proizvodnje

Tradicija i znanje stanovništva koje

predstavlja osnovu za razvoj poljoprivrede i

ruralnog dijela Grada

Značajan broj nacionalnih manjina koje

kulturno obogaćuju prostor

Očuvani, nezagañen i neizgrañen prostor

predstavlja osnovu za sustavni pristup

valorizaciji i organizaciji prostora

Donesen je prostorni plan kojim je ureñena

namjena prostora usmjerena njegovoj

valorizaciji vodeći se pritom načelima

uravnoteženog i održivog razvoja

SLABOSTI

Neodgovarajuća obrazovna struktura stanovništva

Brzo starenje stanovništva

Rast broja stanovništva temeljen na migracijskom priljevu

Nedovoljna iskorištenost i valorizacija prirodnih resursa i prostora

Neosviještenost stanovništva o potrebi zaštite okoliša

MOGUĆNOSTI (PRILIKE)

Organiziranom valorizacijom prirodnih

resursa i prostora, pridržavajući se pritom

strogih načela uravnoteženog i održivog

rasta i razvoja, moguće je povećati

standard stanovništva na području Grada

Ovo se posebice odnosi na priobalje

Različiti programi zaštite okoliša financirani

iz programa EU

Poticanje edukacije stanovništva na

području poljoprivrede, turizma i

poduzetništva

PRIJETNJE

Pritisak interesnih skupina, prvenstveno

grañevinskog i turističkog lobija, na

izgradnju priobalja i ruralnih dijelova

Porast zagañenosti mora i obale

Neodgovarajuća zakonska regulativa na

području zaštite okoliša i neprovoñenje

donesenih zakona

Neodgovarajući nadzor nad izgradnjom

rezultira bespravnom gradnjom

Migracije rezultiraju priljevom lošije

obrazovane radne snage što stvara

povećane potrebe za obrazovanjem,

zdravstvom i drugim društvenim

djelatnostima čime raste pritisak na

postojeće kapacitete u tim

djelatnostima

Odljev mozgova


SWOT – Komunalna infrastruktura

SNAGE

Blizina ključnih prometnica i željeznička

povezanost osnova su za realizaciju

razvojnih projekata

Organiziran sustav prikupljanja i

zbrinjavanja otpada

SLABOSTI

Nedovršeni vodoopskrbni sustav

Nekompletirani sustav elektroopskrbe

Nedovršeni sustav pročišćavanja

otpadnih voda


izgrañenost u poduzetničkoj zoni

Nedovršena infrastrukturna

povezanost s priobaljem

Zastarjela željeznica i neizravna

povezanost s ostatkom zemlje


Dovršenje i razvoj kanalizacijskog sustava

i sustava za pročišćavanje otpadnih voda

putem razvojnih programa i potpore

središnje države

Izgradnje cjelovitog sustava vodoopskrbe

Kompletiranje elektroenergetskog sustava

Izgradnja lokalne plinoopskrbne mreže

Kompletiranje infrastrukture prema

priobalju

PRIJETNJE

Neizgrañena energetska,

vodoopskrbna, kanalizacijska i

prometna infrastruktura može dovesti

do usporavanja razvoja

Nepridržavanje visokih ekoloških

standarda prilikom izgradnje

kanalizacijskog sustava i sustava za

pročišćavanje otpadnih voda može

ozbiljno narušiti kvalitetu okoliša,

posebice mora i priobalja


SWOT – Gospodarstvo

SNAGE

Razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih

proizvoda (maslinovo ulje i vino) i njihovo

brandiranje

Udruživanje poljoprivrednika i sustavni

poticaji za podizanje novih nasada

Stanovništvo s iskustvom na području

uzgoja maslinarstva, vinogradarstva i

vinarstva

Diversificirana struktura gospodarstva

Turistički kapaciteti u izgradnji i brandiranje

Grada kao turističke destinacije

Rast inozemnih ulaganja

Izgrañena poduzetnička zona Galižana i

poslovni park Tison u planu

Institucionalna potpora razvoju

gospodarstva od strane Županije i resornog

gospodarstva

SLABOSTI

Neriješeno gospodarenje poljoprivrednim

zemljištem s velikom usitnjenošću parcela,

malim posjedima i neriješenim imovinsko

pravnim odnosima

Nedovoljan broj i kvaliteta smještajnih

kapaciteta u turizmu

Koncentracija turističke aktivnosti u

priobalju

Visok stupanj sezonalnosti turizma

Otežan stupanj plasmana poljoprivrednih

proizvoda zbog slabljenja malih trgovina.

Nedovoljno korištenje novih tehnologija i

inovacija što često rezultira obavljanjem

djelatnosti s niskom dodanom vrijednošću

Obrazovna struktura nije prilagoñena

potrebama gospodarstva

Nedovoljna educiranost poduzetnika


Rastući interes stranih investitora za ulaganje u razvoj

područja

Unapreñenje poduzetničke infrastrukture u poduzetničkoj

zoni Galižana te izgradnja poslovnog parka Tison

Produženje turističke sezone

Kvalitetnim i ekološki proizvedenim poljoprivrednim

proizvodima potaknuti razvoj ruralnog područja

Unapreñenje poljoprivredne proizvodnje ustupanjem

poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

Povezivanje djelatnosti turizma s plasmanom

poljoprivrednih proizvoda i ruralnog razvoja Grada

Vodnjana

Održivi razvoj ruralnog područja korištenjem nacionalnih

programa i programa EU

Korištenje novih financijskih mehanizama za poticanje

razvoja (venture capital, javno privatno partnerstvo i sl.)

Brandiranje Grada Vodnjana kao turističke destinacije

Pozicioniranje poljoprivrednih proizvoda s područja Grada

Vodnjana kao kvalitetnih i ekoloških proizvoda s

zemljopisnim porijeklom

Povezivanje poduzetnika s ciljem zajedničkog izvoñenja

velikih projekata

Povezivanje poljoprivrednika u cilju zajedničkog nastupa

na tržištu

PRIJETNJE

Ograničenja postavljena od

EU na području

poljoprivrede i ribarstva

Loše provoñenje strategije

razvoja poljoprivrede

Nepovoljni aspekti

masovnog turizma

Nerješavanje imovinsko–

pravnih odnosa vezanih za

poljoprivredna zemljišta

Koncentrično usmjeravanje

gospodarskih aktivnosti uz

zanemarivanje ruralnih

područja

Stihijski pristup razvoju

turizma bez postojanja

jasne strategije

pozicioniranja i brandiranja

Sustavno zanemarivanje

obrazovanja stanovništva,

poljoprivrednika i

poduzetnika


SWOT – Društvene djelatnosti

SNAGE

Bogata povijest prostora osvjedočena je

mnoštvom očuvanih i raznolikih kulturno

povijesnih spomenika te raznolikom

nematerijalnom kulturnom baštinom

Plurikulturalnost i veliki broj nacionalnih manjina

pridonose kulturnom obogaćenju prostora

Organiziran sustav predškolskog i

osnovnoškolskog obrazovanja

Organiziran sustav primarne zdravstvene zaštite

Poticanje sporta i fizičkih aktivnosti

Tradicionalne plurikulturalne veze s Italijom

SLABOSTI

Nedostatni prostorni i kadrovski

resursi za postizanje visokih

standarda nastave

Iznadprosječni broj stanovnika po

timu primarne zdravstvene zaštite

uz rastući broj starijeg

stanovništva


Organiziranom valorizacijom kulturne baštine, uz

pridržavanje strogih standarda njezinog očuvanja,

moguće je pozicionirati Grad Vodnjan kao grad

tradicije

Obilježja turističke potražnje ukazuju na sve veću

važnost dodatnih sadržaja u turističkoj ponudi pri

čemu prirodni resursi više nisu dostatni za

zadovoljenje kompleksnih potreba turista.

Kulturna baština svakako postaje izuzetno važna

sastavnica turističke ponude

Kulturna povezanost s Italijom, koja potječe iz

prošlosti, može unaprijediti svekolike odnose

Grada i Italije, odnosno EU

Razvoj i unapreñenje sustava cijeloživotnog

učenja

Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga

Programi razvoja plurikulturalnosti za promicanje

suradnje s regijama i gradovima u inozemstvu

Valorizacijom prirodnih obilježja i izgradnjom

sportskih prostornih kapaciteta omogućiti

bavljenje različitim oblicima sporta

Ulaganje u obrazovanje mladih s ciljem stvaranja

ljudskog potencijala koji će biti nositelj razvoja

Grada

PRIJETNJE

Nedovoljna iskorištenost i

valorizacija kulturne baštine

Nerazrañen dugoročni plan

upravljanja kulturnom baštinom

Neodgovarajućom valorizacijom

(komercijalizacijom) kulturne

baštine moguće je istu

devastirati te narušiti njezinu

raznolikost

Pretjerana izgradnja ruralnih

dijelova može rezultirati

devastacijom kulturne baštine

Suvremena migracijska i

turistička kretanja mogu

izmijeniti tradicionalne elemente

kulture

Nedostatno financiranje

društvenih djelatnosti

Nepostojanje dugoročnih

planova razvoja društvenih

djelatnosti u kojima će se

planirati kretanje varijabli (broj

i obilježja stanovništva, stanje u

okolišu, gospodarska aktivnost i

sl.) koje determiniraju potrebe

za pružanjem nekog oblika

usluge od posebnog značenja za

lokalnu zajednicu


5.2. Vizija i strateški razvojni ciljevi 5.2.1. Vizija i strateški razvojni ciljevi Grada Vodnjana Vizija jedne jedinice lokalne samouprave odnosi se na poželjnu sliku stanja jedinice u budućnosti koja mora biti realna, vjerodostojna, a istovremeno i privlačna. Fleksibilnost utvrñene vizije jedinice lokalne samouprave ogleda se i u tome što se ista često formulira kao vrsta imidža, omogućujući na taj način odgovarajuće promjene ovisno o potrebama. Razvojem vizije „manageri“ jedinica lokalne samouprave, vodeći računa o svim dionicima koji predstavljaju regiju, daju smjernice za budući razvoj utvrñujući temelje regije koje treba sačuvati. Oblikovanje vizije polazi od utvrñivanja postojećeg stanja provoñenjem osnovne analize. Utvrñeni resursi jedinice lokalne samouprave služe kao osnova za kreativno promišljanje „managera“ jedinice, ali i svih ostalih dionika uključivši i multifunkcijske timove koji razvoj sagledavaju iz različitih aspekata. Jednom utvrñena vizija predstavlja podlogu za razradu strateških ciljeva razvoja te konkretnu razradu strategije u obliku prioriteta i mjera. Razvojnom vizijom Grada Vodnjana opisuje se željeno stanje kojem Grad Vodnjan dugoročno teži. Vizija Grada Vodnjana utvrñena je kreativnim promišljanjem o budućem stanju na temelju postojećih resursa Vodnjanštine identificiranih iscrpnom analizom. Razvojna vizija Grada Vodnjana glasi:

Grad Vodnjan grad je po mjeri čovjeka koji svoju budućnost vidi u atraktivnoj

turističkoj destinaciji prepoznatljivoj po bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštini i

tradiciji ruralnih prostora

Strateški razvojni ciljevi Grada Vodnjana svoje ishodište pronalaze u definiranoj viziji koju dalje razrañuju u pogledu njezinog ostvarenja. Strateški razvojni ciljevi Grada Vodnjana:

1. Razvoj poljoprivrede

2. Razvoj turizma

3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

4. Izgradnja komunalne infrastrukture

5. Povećanje društvenog standarda i informiranosti


5.2.2. Povezanost strateških razvojnih ciljeva Grada Vodnjana sa strateškim razvojnim ciljevima Istarske županije

Vizija Grada Vodnjana ostvariti će se definiranim strateškim ciljevima koji su kompatibilni sa ciljevima Istarske županije, a uvažavaju specifičnosti koje Grad Vodnjan želi zadržati u okvirima Istarskog identiteta. Konkretizacija razvojne vizije Istarske županije ostvaruje se putem slijedećih strateških ciljeva:

1. konkurentno gospodarstvo,

2. razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard,

3. uravnotežen i održivi razvoj i

4. prepoznatljivost istarskog identiteta. Strateški razvojni ciljevi Grada Vodnjana detaljnije razrañuju više strateške ciljeve Istarske županije utvrñene ROP-om koji su detaljno analizirani prilikom utvrñivanja ciljeva Grada. Razvoj poljoprivrede Grada Vodnjana kao prvi cilj nastojat će se ostvariti sustavnim i detaljno razrañenim pristupom valorizaciji prirodnih resursa u unutrašnjosti Grada Vodnjana, angažirajući pritom stanovništvo s bogatom tradicijom i znanjem. Na taj način moguće je razviti proizvodnju autohtonih poljoprivrednih proizvoda prepoznatljivih u zemlji i inozemstvu, a čiji bi plasman bio olakšan razvojem turizma. Strategijom razvoja poljoprivrede treba se omogućiti očuvanje ruralnih dijelova Vodnjanštine, a time i tradicije ruralnih prostora. Usporedno s razvojem poljoprivredne proizvodnje potrebno je osposobiti i izgraditi smještajne kapacitete u blizini ili u okviru obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u ruralnim dijelovima čime bi se potaknuo njihov razvoj. Sve navedeno mora se provoditi poštujući stroga načela zaštite okoliša. Osnova drugog cilja, razvoja turizma, jest upravljani razvoj neizgrañenog i očuvanog priobalja kojim je potrebno turistički valorizirati gotovo 9 km obale vodeći se pritom načela uravnoteženog i održivog razvoja čime bi se stvorila osnova za povećanje blagostanja žitelja Grada Vodnjana, ali i očuvala kvaliteta prostora za buduća pokoljenja. Prepoznatljivost vodnjanskog identiteta, kao dijela istarskog identiteta sadržanog u četvrtom strateškom cilju Istarske županije, izuzetno je važan čimbenik turističkog pozicioniranja Grada Vodnjana. Izradom jasne strategije razvoja turizma Grad Vodnjan mora se pozicionirati kao turističko odredište za goste više i, u manjoj mjeri, srednje platežne moći čime će se smanjiti pritisci masovnog turizma na priobalje Grada. Ostvarenje valorizacije prirodnih obilježja nezaobilazno mora biti popraćeno povećanjem stupnja obrazovanja stanovništva te kontinuiranom edukacijom na području poljoprivrede, turizma i poduzetništva što se mora poticati putem sustava stipendiranja, organizacije edukativnih programa, ali i stvaranja cjelovite društvene infrastrukture na području Grada koja će područje učiniti atraktivnim za život, a time i za zadržavanje mladih ljudi. Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard, definirani strateškim ciljem Istarske županije, postižu se razvojem gospodarstva i društvenih djelatnosti te izgradnjom komunalne infrastrukture što je, takoñer, razrañeno u strateškim razvojnim ciljevima Grada Vodnjana.


Unapreñenjem komunalne i poduzetničke infrastrukture, privlačenjem investitora te poticanjem poljoprivrede, Grad Vodnjan može se pozicionirati kao turistički atraktivno i, sukladno uravnoteženom i održivom razvoju, valorizirano područje s prepoznatljivim poljoprivrednim brandovima te snažnim malim i srednjim gospodarstvom koje zapošljava značajan broj ljudi. Konkurentno gospodarstvo postavljeno je kao prvi strateški cilj Istarske županije koji je u ovom dokumentu sadržan u tri cilja Grada Vodnjana – razvoj poljoprivrede, razvoj turizma i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Uravnotežen i održiv pristup razvoju omogućiti će ujednačen razvoj većih naselja i ruralnih cjelina čime će se smanjiti različiti pritisci na veća naselja unutar područja Grada Vodnjana. Upravo su načela uravnoteženog i održivog razvoja, odreñena strateškim ciljem Istarske županije, «zakon» koji se poštuje u svakom razvojnom području Grada Vodnjana. 5.2.3. Strateški cilj 1. Razvoj poljoprivrede Koncentrični razvoj unutar zemalja i regija obilježje je gotovo svih zemalja svijeta. Kao posljedica tog globalnog procesa neujednačenog razvoja, odnosno procesa koncentracije gospodarskih i inih aktivnosti unutar manjih sredina, pojavljuju se problemi svojstveni visokom stupnju urbanizacije. U nastojanju da smanji pritisak na urbane sredine i očuva ruralne dijelove zemlje, država te jedinice regionalne i lokalne samouprave dužni su donijeti i razraditi odgovarajuću strategiju razvoja poljoprivrede, budući ona čini okosnicu ruralnog razvoja. Polazište ovog strateškog cilja nalazi se u objektivnoj valorizaciji prirodnih i društvenih resursa meñu kojima se ističu:

zemljopisni položaj regije koji podrazumijeva mediteransku klimu i blizinu tržišta,

očuvana prirodna baština kao osnova za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,

ljudski resursi sa znanjem, tradicijom i vrijednostima koje su još uvijek tradicionalne i čine izvrsno polazište za bavljenje poljoprivredom,

ekonomska stabilnost popraćena integracijskim procesima s europskim udruženjima te

ulazak ljudskog društva u novi razvojni ciklus obilježen razvojem i primjenom novih tehnologija na gotovo svim područjima te stavljanjem posebnog naglaska na ekološku komponentu i izvornost prehrambenih proizvoda.

Razvoj poljoprivrede, kao prvi strateški cilj, ostvaruje se putem tri zadana prioriteta koji obuhvaćaju ukupno 17 mjera.


Tablica 28. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja razvoj poljoprivrede

PRIORITET MJERA

Prioritet 1.1. Stvaranje društveno institucionalnog okruženja

Mjera 1.1.1. Donošenje dugoročne politike na području poljoprivrede

Mjera 1.1.2. Formiranje sustava praćenja gospodarenja poljoprivrednim gospodarstvima

Mjera 1.1.3. Osnivanje registra poljoprivrednih proizvoñača i ostalih subjekata u sustavu poljoprivrede

Mjera 1.1.4. Osvješćivanje javnosti glede pozitivnog odnosa naspram poljoprivrede i seljaka

Mjera 1.1.5. Formiranje poljoprivredne zadruge

Mjera 1.1.6. Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem

Prioritet 1.2. Očuvanje i podizanje životnog standarda u ruralnim područjima

Mjera 1.2.1. Potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s ciljem povećanja proizvodnje i kvalitete proizvoda

Mjera 1.2.2. Podizanje nasada maslina

Mjera 1.2.3. Obnova starih maslinika

Mjera 1.2.4. Podizanje nasada vinograda

Mjera 1.2.5. Poticanje proizvodnje sadnica autohtonih sorti maslina te podizanje staklenika i plastenika za proizvodnju istih

Mjera 1.2.6. Poticanje proizvodnje povrća, ukrasnog i ljekovitog mediteranskog bilja te podizanje staklenika i plastenika za proizvodnju istog

Mjera 1.2.7. Poticanje pčelarstva i stočarstva

Mjera 1.2.8. Poticanje razvoja agroturizma i ruralnog turizma

Prioritet 1.3. Uravnotežen i održiv razvoj poljoprivrede

Mjera 1.3.1. Izgradnja Centra za maslinarstvo

Mjera 1.3.2. Zaštita porijekla autohtonih sorti maslina

Mjera 1.3.3. Razvoj GIS sustava u funkciji maslinarstva


Prvi prioritet jest stvaranje društveno institucionalnog okruženja koji će se realizirati poduzimanjem odgovarajućih mjera poput donošenja dugoročne poljoprivredne politike, formiranja registara subjekata u sustavu poljoprivrede te praćenja njihovog poslovanja, formiranja poljoprivredne zadruge, utvrñivanja mjera raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i sl. Ove mjere uglavnom su usmjerene prema stvaranju organizacijskih, gospodarskih i društvenih uvjeta za očuvanje postojećih i osnivanje novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što bi u konačnici trebalo rezultirati povećanjem zaposlenosti i životnog standarda ruralnog stanovništva. U tom smislu posebno se ističe prva razvojna faza u kojoj bi se trebalo riješiti upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem, izgraditi osnovna gospodarska infrastruktura te pokrenuti gospodarski i društveni razvojni procesi. Glavni nositelji razvoja poljoprivrede Grada Vodnjana jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predstavljaju vlasnike, odnosno korisnike zemljišta na kojima ostvaruju primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Uz njih, javljaju se organizacije u obliku zadruga ili trgovačkih društava u čijim će se pogonima vršiti prihvat i prerada primarnih poljoprivrednih proizvoda, njihovo pakiranje i otprema na tržište te različiti poslovi koji će za cilj imati održanje i razvoj poljoprivredne djelatnosti. Značaj poljoprivredne zadruge nije samo u tome što ona služi kao instrument poticanja rasta i razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, već što se putem nje stvara prepoznatljiv brand iza kojeg stoji kontrolirana kvaliteta proizvoda (npr. jedinstveno ulje vodnjanštine) čime se omogućava lakši plasman proizvoda na tržište. Poduzimanje mjera u okviru prvog prioriteta zasigurno će doprinijeti i očuvanju te podizanju standarda u ruralnim područjima što je postavljeno kao drugi prioritet u okviru cilja razvoja poljoprivrede. Središnje mjesto u poljoprivrednom razvoju Grada Vodnjana zauzimaju upravo obiteljska poljoprivredna gospodarstva te će stoga mjere agrarne politike biti usmjerene u pravcu poboljšanja životnog standarda ovog dijela populacije putem potpora s ciljem povećanja proizvodnje i kvalitete proizvoda, poticanja razvoja agroturizma i ruralnog turizma te poticanja novih oblika poljoprivrednih aktivnosti (prvenstveno se misli na poticanje proizvodnje sadnica autohtonih sorti maslina, proizvodnje povrća, ukrasnog i ljekovitog mediteranskog bilja te podizanje staklenika i plastenika). Poticanje razvoja agroturizma i ruralnog turizma, popraćeno razvojem poljoprivredne proizvodnje, čini poveznicu prva dva strateška cilja Grada Vodnjana – razvoja poljoprivrede i razvoja turizma koji su meñusobno usko povezani. Treći prioritet odnosi se na uravnotežen i održiv razvoj poljoprivrede u kojem središnje mjesto zauzima upravo maslinarstvo, budući je maslina u svjetskim razmjerima prepoznata kao simbol zdrave mediteranske prehrane koja počiva na tradicionalnoj gastronomiji i suprotna je visokoindustrijaliziranim načinima prerade hrane. Upravo je Vodnjan mjesto u kojem maslina ima tisućljetnu tradiciju, mjesto u kojem se „priča o maslini“ može ispričati na tisuću različitih načina, povezujući povijest starih rimljana, sadašnjost i budućnost. Realizacija navedenog prioriteta ostvariti će se putem izgradnje Centra za maslinarstvo, zaštite porijekla autohtonih sorti maslina te razvoja GIS sustava u funkciji maslinarstva. Centar za maslinarstvo predstavlja veliki projekt svrha kojeg jest poticanje poljoprivrede u regiji putem proizvodnje kvalitetnog autohtonog proizvoda – maslinovog ulja – koji se


može plasirati putem turizma kao izvorni izvozni proizvod. Ovaj centar sastoji se od uljare, linije za punjenje maslinovog ulja, laboratorija za provjeru kvalitete ulja te rasadnika za proizvodnju sadnica autohtone masline. Grad Vodnjan sufinancira, takoñer VIP projekte značajne za maslinarstvo i to:

1. osnivanje kolekcijskog i matičnog nasada domaćih i udomaćenih sorata maslina, u suradnji sa Agronomskim fakultetom iz Zagreba te Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča,

2. izrada „Zaštite izvornosti“ autohtonih sorata, u suradnji sa SMS Prehrambenim razvojnim centrom iz Klisa,

3. odabir matičnih stabala autohtonih sorata maslina Vodnjanštine, u suradnji sa Zavodom sa sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka,

4. projekt revitalizacije i standardizacije proizvodnje i zaštite imena "Vin de Rosa" specijalnog desertnog vina vodnjanštine, u suradnji sa Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča te

5. GIS sustav za upravljanje maslinarskom proizvodnjom kojeg uvodi Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Radi se o maslinarskom katastru podaci kojega će biti isključivo mjerodavni za utvrñivanje stanja maslinarske proizvodnje na dan ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

5.2.4. Strateški cilj 2. Razvoj turizma Jedno od najznačajnijih strateških gospodarskih opredjeljenja Republike Hrvatske jest upravo razvoj turizma. Zemljopisni položaj te bogata i raznolika prirodna i kulturna baština svrstavaju Hrvatsku u sam vrh turistički najatraktivnijih destinacija na Mediteranu. Posebno mjesto u hrvatskoj turističkoj ponudi zauzima Istra. Mala, ali prirodno i kulturno živopisna regija, svojom dostupnošću i bogatstvu turističkih sadržaja na vrhu je trona hrvatske turističke ponude. U istarskoj regiji dominira nekoliko turističkih odredišta, uglavnom duž zapadne obale, a najmanje valorizirano područje na tom dijelu jest upravo priobalno područje Grada Vodnjana. Iz navedenog očita je potreba utvrñivanja kao strateškog razvojnog cilja razvoj turizma s odgovarajućim prioritetima i mjerama realizacije ovog iznimno važnog cilja. Postavljeni strateški cilj razvoj turizma ostvariti će se putem četiri prioriteta i 13 mjera.


Tablica 29. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja razvoj turizma

PRIORITET MJERA

Prioritet 2.1. Izgradnja turističke infrastrukture

Mjera 2.1.1. Priprema prostorno planske dokumentacije za izgradnju turističkih resorta visoke kategorije

Mjera 2.1.2. Ureñenje plaža

Mjera 2.1.3. Ureñenje sportske lučice

Prioritet 2.2. Prepoznatljivost identiteta Grada Vodnjana

Mjera 2.2.1. Promocija Grada Vodnjana kao turističke destinacije

Mjera 2.2.2. Izrada vizualnog identiteta Grada Vodnjana

Mjera 2.2.3. Izrada monografije Grada Vodnjana

Prioritet 2.3. Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja turizma

Mjera 2.3.1. Izgradnja muzeja etnografije

Mjera 2.3.2. Izgradnja muzeja sakralne umjetnosti

Mjera 2.3.3. Rekonstrukcija starih jezgri Vodnjana, Galižane i Peroja

Mjera 2.3.4. Otvaranje Kuće starih zanata

Prioritet 2.4. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja turizma

Mjera 2.4.1. Zaštita suhozida i kažuna

Mjera 2.4.2. Sanacija lokvi

Mjera 2.4.3. Trasiranje pješačkih i biciklističkih staza

Početak valorizacije resursa na području Vodnjanštine sadržan je u prioritetu izgradnje turističke infrastrukture koja obuhvaća pripremu prostorno planske dokumentacije za izgradnju turističkih resora visoke kategorije u priobalju, ureñenje plaža u Peroju i Barbarigi te ureñenje sportske lučice u Peroju. Važno je spomenuti da obalno područje Grada Vodnjana pripada području obuhvaćenog projektom „Brijuni rivijera“ koje se kontrolirano razvija u ekskluzivnu i jednu od najprestižnijih turističkih destinacija Mediterana. Utemeljitelji ovog projekta i programa gospodarenja brijunskom rivijerom su Vlada Republike Hrvatske i Istarska županija u čijem je vlasništvu tvrtka Brijuni rivijera d.o.o., nositelj cijelog poslovnog pothvata – osmišljavanja razvojnog koncepta, definiranja režima gospodarenja prostorom i prirodnim resursima, odabira najpogodnijeg pravnog modela upravljanja pojedinim investicijama i slično. Područje projekta „Brijuni rivijere“, od sjeverne granice Općine Bale do Muzila u Pulskoj luci, funkcionirati će kao cjeloviti turistički resort. Razvoj turističkih smještajnih


kapaciteta prosječne kategorije četiri zvjezdice predviña se na temelju jasno izrañenog Master plana istarskog turizma. Pretpostavlja se da će prosječna popunjenost objekata na priobalju biti izmeñu 250 i 280 dana pri čemu će vlasnici, odnosno upravitelji hotela biti najpoznatija svjetska imena. Prepoznatljivost identiteta Grada Vodnjana drugi je prioritet. Dok je u ROP-u Istarske županije kao prioritet u okviru strateškog cilja konkurentno gospodarstvo stavljeno restrukturiranje i repozicioniranje turističkog gospodarstva, Grad Vodnjan u valorizaciju turističkih resursa kreće gotovo iz početka što se prvenstveno odnosi na priobalje. Iako naizgled navedeno predstavlja ograničavajući čimbenik razvoja, sustavni pristup razvoju turizma od samog početka omogućuje Gradu Vodnjanu smisleno profiliranje i brandiranje kao Grada tradicije u kojem će se kombinacijom tradicionalnih urbanih i ruralnih sa suvremenim turističkim sadržajima, kako u priobalju tako i u unutrašnjosti, ostvarivati značajan broj turističkih noćenja tijekom većeg dijela godine. Brandiranje Grada Vodnjana od izuzetnog je značenja na što ukazuju i suvremeni svjetski trendovi poput brandova Dubaia, Abu Dhabia i sl. Mjerama promocije Grada Vodnjana kao turističke destinacije, izradom vizualnog identiteta te monografije Grada, vodnjanski identitet profilirati će se u široj društvenoj zajednici. Bogata povijest prostora rezultirala je očuvanom i raznolikom kulturnom baštinom Grada Vodnjana čijom se sustavnom i planskom valorizacijom može stvoriti kulturni i turistički brand uz očuvanje i njegovanje istarskog identiteta i plurikulturalnosti područja. Stoga je za treći prioritet postavljeno očuvanje kulturne baštine koje će se, izmeñu ostalog, ostvariti putem rekonstrukcije starih jezgri Vodnjana, Galižane i Peroja, izgradnjom etnografskog muzeja i muzeja sakralne umjetnosti te otvaranjem Kuće starih zanata. Prirodna baština područja Grada Vodnjana nezaobilazna je sastavnica turističke ponude. U tom smislu postavljen je prioritet očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja turizma kojim se nastoje zaštiti i na odgovarajući način valorizirati Vodnjanštini svojstveni prirodni resursi. U prvom redu ovdje se misli na zaštitu suhozida i kažuna te sanaciju lokvi kao i na trasiranje i označavanje pješačkih i biciklističkih staza. Trasiranjem i označavanjem pješačkih i biciklističkih staza uspostavlja se veza unutrašnjosti s priobaljem pri čemu se vodi računa o njihovom prolasku kroz živopisni kraj s brojnim usponima i padovima prožet suhozidima i kažunima, starim maslinicima, malim lokvama i crkvicama. Uključivanjem navedenih elemenata u itinerar ovog projekta, rekreativcima i sportašima približit će se krajobrazne ljepote i dio kulturne baštine, odnosno način života ljudi s vodnjanskog podneblja. 5.2.5. Strateški cilj 3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo Malo i srednje poduzetništvo, uz obrtništvo, u cijelosti je nositelj gospodarske aktivnosti Grada Vodnjana i temelj je njegovog budućeg gospodarskog razvoja. 110 poslovnih subjekata i 170 obrtnika sa sjedištem na području Grada Vodnjana zapošljava preko 1.000 osoba. Upravo stoga Grad Vodnjan mora, u okviru svojih mogućnosti, stvoriti stimulativno poduzetničko okruženje s minimalnim preprekama u poslovanju. Meñu značajnijim razvojnim potrebama na ovom području ističe se ureñenje i infrastrukturno


opremanje poslovnih zona, budući je nedostatak poslovnih prostora jedan od istaknutijih problema s kojima su suočeni poduzetnici. Prepoznavši potrebe poduzetnika i kretanja u suvremenom tržišnom okruženju, Grad Vodnjan strateški cilj razvoj malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo odlučio je ostvariti odreñivanjem tri prioriteta i 8 konkretnih mjera. Tablica 30. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja razvoj malog i srednjeg

poduzetništva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo

PRIORITET MJERA

Prioritet 3.1. Razvoj poslovnih zona

Mjera 3.1.1. Donošenje urbanističkog plana ureñenja i infrastrukturno opremanje poduzetničke zone Galižana

Mjera 3.1.2. Donošenje urbanističkog plana ureñenja i infrastrukturno opremanje poduzetničke zone Vodnjan sjever

Mjera 3.1.3. Donošenje urbanističkog plana ureñenja i infrastrukturno opremanje poslovnog parka Tison

Prioritet 3.2. Poticanje ulaganja Mjera 3.2.1. Izrada analize o mogućnostima ulaganja

Mjera 3.2.2. Izrada ponudbenih materijala za investitore

Prioritet 3.3. Poticanje razvoja poduzetništva

Mjera 3.3.1. Subvencioniranje kamata na kredite za investicijska ulaganja koja su u skladu s mjerama razvojne strategije

Mjera 3.3.2. Osnivanje inkubatora za poticanje razvoja deficitarnih zanimanja

Mjera 3.3.3. Stipendiranje učenika i studenata iz deficitarnih područja

Prvi prioritet odnosi se upravo na razvoj poslovnih zona koje će biti središte odvijanja gospodarskih aktivnosti na području Grada Vodnjana. Ovaj prioritet realizirati će se donošenjem urbanističkog plana ureñenja i infrastrukturnim opremanjem poduzetničkih zona Galižana i Vodnjan sjever te poslovnog parka Tison. Važnost i uloga malog i srednjeg poduzetništva nezaobilazna je u očuvanju gospodarske stabilnosti i rasta, ali bez postojanja velikih poslovnih subjekata, koji angažiraju značajan


dio radnog kontingenta te posredno ili neposredno utječu na pokretanje novih i proširenje postojećih poduzetničkih pothvata, snažniji rast standarda lokalne zajednice biti će znatno teže ostvariti. Iz tog razloga potrebno je sustavno promišljati o privlačenju domaćih i stranih greenfield investicija te je kao drugi prioritet odreñeno poticanje ulaganja. Petogodišnjim planom razvoja Grada Vodnjana predviñene su u tom smjeru dvije mjere poticanja ulaganja: izrada analize o mogućnostima ulaganja te izrada ponudbenih materijala za investitore. Poticanje razvoja poduzetništva, kao treći prioritet, često podrazumijeva olakšavanje pristupa i osiguranje jeftinijih izvora financiranja. U tom smjeru utvrñena je mjera subvencioniranja kamata na kredite za investicijska ulaganja sukladna mjerama razvojne strategije Grada. U okviru poticanja razvoja poduzetništva na području Vodnjanštine kao mjera je utvrñena osnivanje inkubatora za poticanje razvoja deficitarnih zanimanja te stipendiranje učenika i studenata iz deficitarnih područja.


5.2.6. Strateški cilj 4. Izgradnja komunalne infrastrukture Komunalna infrastruktura temelj je nesmetanog razvoja svih sektora unutar jedinice lokalne samouprave. S obzirom na važnost ovog segmenta, Grad Vodnjan kao četvrti razvojni cilj postavio si je izgradnju komunalne infrastrukture u okviru koje su utvrñena tri prioriteta s 11 mjera. Tablica 31. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja izgradnja komunalne infrastrukture

PRIORITET MJERA

Prioritet 4.1. Izgradnja prometne infrastrukture

Mjera 4.1.1. Asfaltiranje zona rubnih područja naselja

Mjera 4.1.2. Asfaltiranje zona s predviñenom stambenom izgradnjom

Mjera 4.1.3. Sufinanciranje izgradnje županijske ceste od Cestarske kuće do Mandriola

Mjera 4.1.4. Izgradnja parkirališta u Vodnjanu, Galižani i Peroju

Prioritet 4.2. Izgradnja vodovodne infrastrukture i stvaranje uvjeta za izgradnju energetske infrastrukture

Mjera 4.2.1. Izgradnja vodospreme Pinezići, Magornja i Mandriol

Mjera 4.2.2 Izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže

Mjera 4.2.3. Stvaranje uvjeta za plinofikaciju

Prioritet 4.3. Izgradnja kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje oborinskih voda

Mjera 4.3.1. Izgradnja druge faze pročiščivača otpadnih voda u Peroju

Mjera 4.3.2. Dovršetak izgradnje kanalizacijske mreže

Mjera 4.3.3. Izrada studije odvodnje oborinskih voda

Mjera 4.3.4. Nastavak izgradnje mreže oborinske odvodnje i odvajanje oborinske od kanalizacijske odvodnje

Izgradnja prometne infrastrukture neophodna je za ostvarenje razvojne vizije Grada Vodnjana. U tom smislu, sukladno mogućnostima Grada, u petogodišnjem razdoblju planirano je asfaltiranje rubnih područja naselja, sufinanciranje izgradnje županijske ceste do Mandriola te izgradnja odgovarajućih parkirališta u Vodnjanu, Galižani i Peroju. Grad Vodnjan u planu ima i ureñenje groblja u Galižani.


Asfaltiranjem zona s predviñenom stambenom izgradnjom nastoji se stvoriti infrastrukturna podloga za poticanje stanogradnje koja bi omogućila poboljšanje životnih uvjeta postojećih žitelja te doseljavanje novih na područje Grada. Izgradnja vodovodne infrastrukture i stvaranje uvjeta za izgradnju energetske infrastrukture drugi je prioritet kojim se ostvaruje strateški cilj izgradnja komunalne infrastrukture. Zbog sigurnosti opskrbe i zdravstvene ispravnosti vode za piće, Grad Vodnjan pristupiti će izgradnji vodospreme Pinezići, Magornja i Mandriol te će rekonstruirati vodovodnu mrežu na području naselja Vodnjan. Rastuća potražnja za energijom i sve veća ekološka osviještenost pretpostavlja osiguranje dostatnih i čistih izvora energije. Dovršenjem magistralnog plinovoda koji prolazi područjem Grada Vodnjana, izvjesnim postaje plinofikacija za koju će Grad Vodnjan stvoriti uvjete sukladno vlastitim mogućnostima. Posljednji, ali ne manje važan prioritet u okviru ovog cilja jest dovršetak izgradnje kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje oborinskih voda. Realizacija ovog prioriteta osigurana je izgradnjom druge faze pročišćivača otpadnih voda u Peroju, dovršetkom izgradnje kanalizacijske mreže te nastavkom izgradnje mreže oborinske odvodnje i odvajanjem oborinske od kanalizacijske odvodnje. Prve dvije mjere sastavni su dio „projekta Jadran“. Grad Vodnjan je u prosincu 2005. donio odluku o prihvaćanju „projekta Jadran“ i osnivanju proračunskog fonda za izgradnju objekata i ureñenja kanalizacijskog sustava Pula Sjever kojem pripada Grad Vodnjan. Kompletiranje svih oblika infrastrukture, sukladno dugoročnim planovima razvoja, neophodno je ostvariti u srednjem roku kako bi bila stvorena osnova za povećanje blagostanja stanovnika Grada Vodnjana te realizaciju razvojnih projekata. Odgovarajuću pozornost pri realizaciji infrastrukturnih projekata treba usmjeriti na zaštitu okoliša, a posebice prilikom izgradnje kanalizacijskog sustava i sustava za pročišćavanje otpadnih voda, budući se pridržavanjem visokih ekoloških standarda prilikom njihove izgradnje može značajno očuvati kvaliteta prirodnih resursa. 5.2.7. Strateški cilj 5. Povećanje društvenog standarda i informiranosti Polazište za povećanje društvenog standarda nalazi se u utvrñivanju stanja i dugoročnim projekcijama varijabli koje odreñuju kretanje potreba za nekom od usluga koje se pružaju u okviru društvenih djelatnosti. Pri tome se prvenstveno misli na broj i obilježja stanovništva, stanje u okolišu, potrebe gospodarstva i sl. Pružanjem potpunih i ažurnih informacija uprava Grada Vodnjana nastoji osigurati transparentnost svih značajnijih segmenata društvenih djelatnosti i javnih sadržaja kako bi uspostavila bolju povezanost s grañanima i povećala kvalitetu javnih usluga. Posljednji strateški cilj sastoji se u povećanju društvenog standarda i informiranosti žitelja Grada Vodnjana. Realizacija cilja osigurana je utvrñivanjem dva prioriteta i 10 mjera.


Tablica 32. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja povećanje društvenog standarda i informiranosti

PRIORITET MJERA

Prioritet 5.1. Razvoj društvenih djelatnosti

Mjera 5.1.1. Projektiranje i izgradnja sportskog centra Vodnjan

Mjera 5.1.2. Dovršetak izgradnje Osnovne škole Vodnjan

Mjera 5.1.3. Reorganizacija školske mreže na području Grada Vodnjana

Mjera 5.1.4. Stvaranje preduvjeta za otvaranje visoke poslovne škole

Mjera 5.1.5. Poboljšanje uvjeta boravka u dječjim vrtićima i osnovnoj školi

Mjera 5.1.6. Otvaranje centra za društvene aktivnosti za starije osobe

Mjera 5.1.7. Stvaranje uvjeta za dovoñenje institucija Javnog bilježnika i MUP-a

Mjera 5.1.8. Poticanje razvoja zdravstva osnivanjem specijalističkih poliklinika

Prioritet 5.2. Razvoj e-uprave Mjera 5.2.1. Izrada digitalnog katastra

Mjera 5.2.2. Razvoj prostorno-informacijskog sustava (GIS)

U okviru prioriteta razvoj društvenih djelatnosti, Grad Vodnjan razradio je mjere kojima se u značajnoj mjeri zadovoljavaju razvojne potrebe odreñene prethodno provedenom osnovnom analizom. Grad Vodnjan planira gradnju višenamjenskog sportskog centra na lokaciji istočno od centra na površini od cca 26.000 m2 čime će se zadovoljiti potrebe za sportskim sadržajima na području Grada. Sportski centar sastojati će se od glavne grañevine, pratećih grañevina i vanjskih teniskih i malonogometnih terena, a osim glavne namjene – sport i rekreacija, manji dijelovi predviñeni su kao prateći sadržaji (trgovina sportskom opremom, iznajmljivanje opreme i sl.). U centralnoj grañevini smještena je višenamjenska dvorana, manja dvorana za boćanje, bazenski kompleks i wellnes centar. Izgradnjom sportskog centra omogućiti će se održavanje raznih sportskih manifestacija u svim vrstama sportova te će se riješiti problem manjka prostora za djelovanje sportskih udruga i klubova.


Projektom se osiguravaju kvalitetniji uvjeti za razvoj sporta i poticanje sportske kulture, a stvoriti će se i preduvjeti za bavljenje sportom većem broju grañana. Nedostatni prostorni resursi za ostvarenje kvalitetne nastave te iznadprosječni broj stanovnika po timu primarne zdravstvene zaštite najistaknutije su slabosti na području društvenih djelatnosti Grada Vodnjana. Navedene slabosti nastojati će se ukloniti dovršetkom izgradnje Osnovne škole Vodnjan, reorganizacijom školske mreže na području Grada, stvaranjem preduvjeta za otvaranje visoke poslovne škole, poboljšanjem uvjeta boravka u dječjim vrtićima i osnovnoj školi te poticanjem razvoja zdravstva osnivanjem specijalističkih poliklinika. Uzevši u obzir starost žitelja Grada Vodnjana nameće se potreba otvaranja centra za društvene aktivnosti za starije osobe što je sadržano u petogodišnjem planu razvoja. Isto tako Grad iskazuje potrebu za osnivanjem ispostave MUP-a (policijske postaje) i javnobilježničkog ureda. Poseban naglasak u okviru društvenih djelatnosti dan je na unapreñenje obrazovanja, sustava zdravstvene zaštite te poticanje sporta na način da se unaprijede postojeći i izgrade nedostajući prostorni resursi te zaposle nedostajući kadrovi što je ugrañeno u prethodno spomenutim mjerama razvoja. Razvojem e-uprave, kao prioritetom u okviru ovog cilja, u dužem roku nastoji se osigurati transparentnost svih značajnijih javnih sadržaja te rada lokalne uprave. Smisao ovog prioriteta sadržan je u nastojanju uprave Grada Vodnjana da se približi i u većoj mjeri poveže s grañanima te poveća kvalitetu svojih usluga. U petogodišnjem razdoblju ovaj prioritet ostvariti će se izradom digitalnog katastra i razvojem prostorno-informacijskog sustava (GIS).


6. Plan provedbe razvojne strategije Razvojna strategija Grada Vodnjana za razdoblje od 2007. do 2012. godine započinje od vizije, kao želje budućeg stanja, te preko razvojnih ciljeva i njihovih prioriteta dolazi do mjera koje su potrebne da bi ostvarili razvojne ciljeve i približili se željenoj razvojnoj viziji. Za uspješno ostvarenje zacrtanih ciljeva izuzetno je važno kvalitetno i sistematično pripremiti plan provedbe i upravljanja pojedinim projektima u okviru mjera. Za provedbu projekata u okviru mjera predviñenih planom, Grad Vodnjan će oformiti Jedinicu za upravljanje projektima, kao zaseban odjel pod izravnom ingerencijom gradonačelnika. Upravljanje jedinicom postaviti će se na principu projektnog menadžmenta, što znači da će se za svaki pojedini projekt formirati tim koji se sastoji od stručnog kadra unutar same uprave i/ili vanjskih stručnjaka, ovisno o vrsti projekta i složenosti njegove realizacije. Na taj način osigurati će se učinkovitija provedba projekata u okviru mjera predviñenih ovom strategijom i stalna informiranost nadležnih tijela Grada i javnosti o statusu projekta. Osnovni zadaci Jedinice za upravljanje projektima – mjerama su slijedeći: A) Postavljanje programa rada i dodjeljivanje područja odgovornosti

predlaganje procedura i postupaka za praćenje, vrednovanje i redovito ažuriranje projekata

identifikacija odgovornih institucija za provedbu svakog projekta i njihove uloge u realizaciji projekta

B) Postavljanje projektne organizacije

postavljanje projektnog tima za svaki projekt

postavljanje projektnog zadatka za svaki projekt

postavljanje terminskog i akcijskog plana provedbe svakog projekta

C) Priprema projekata

iznalaženje optimalnog pravnog i gospodarskog modela za realizaciju projekata

iznalaženje optimalnog financijskog modela za realizaciju projekata

priprema studija izvedivosti svakog projekta

postavljanje budžeta za svaki projekt, koordinacija sa osobama zaduženim za proračun


D) Financiranje projekata

podnošenje i prezentacija projekata domaćim i inozemnim interesentima kao izvorima financiranja uvažavajući politike i zahtjeve pojedine financijske institucije

E) Nadzor projekata

praćenje i nadzor tijeka projekata

praćenje i nadzor realizacije budžeta svakog projekta

F) Informiranje

redovito informiranje nadležnih tijela Grada Vodnjana o statusu svakog projekta

redovito informiranje javnosti (putem web stranica) o statusu svakog projekta


7. Pribavljanje sredstava i financiranje Pravilno postavljena politika pribavljanja sredstava i financiranja planiranog razvoja Grada Vodnjana vrlo je važan preduvjet za uspješno ostvarenje zacrtanih strateških ciljeva. Grad Vodnjan svoje projekte planira financirati iz slijedećih izvora:

proračunska sredstva Grada Vodnjana

proračunska sredstva Istarske županije namijenjena kapitalnim ulaganjima

sredstva resornih ministarstava i nacionalnih fondova Republike Hrvatske i

sredstva iz fondova Europske unije.

Grad Vodnjan razmotriti će različite oblike financiranja razvoja, pri čemu će voditi računa o dozvoljenoj granici zaduženosti prema zakonu i uopće o restrikcijama Ministarstva financija Republike Hrvatske vezanim za zaduživanje jedinica lokalne samouprave. Najjednostavniji oblik zaduživanja jest direktno kreditno zaduživanje kod banaka – klasično ili projektno financiranje. Budući da Grad ostvaruje prihode u kunama, zbog sigurnosti i stabilnosti financiranja, odnosno izbjegavanja valutnog rizika jedino prihvatljivo jest zaduživanje u domicilnoj valuti. S obzirom na razvijenost financijskog tržišta, Grad Vodnjan razmotriti će i mogućnost izdavanja municipalnih obveznica što je svakako fleksibilniji model financiranja u odnosu na klasično kreditno zaduženje, a u kupnju emisije mogu se uključiti i druge jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Izdavanje municipalnih obveznica podrazumijeva odgovarajući stupanj transparentnosti poslovanja pa bi Gradu koristilo povećanje transparentnosti javnih financija koje neće nadzirati samo Ministarstvo financija nego i Komisija za vrijednosne papire i burza. Jedan od najkreativnijih modela financiranja jest svakako javno–privatno partnerstvo. Javno–privatno partnerstvo relativno je novi oblik financiranja javne infrastrukture koji teret i rizik financiranja prenosi sasvim, ili u značajnoj mjeri, na privatnog partnera. Privatni partner, zauzvrat, ima osiguranu bitnu ulogu u pojedinim fazama tijekom cijelog životnog vijeka projekta (projektiranje, voñenje izgradnje, isporuka investicijskih radova i opreme, održavanje objekta, upravljanje izgrañenom infrastrukturom, pružanje usluga itd.) na koji način može upravljati i kontrolirati preuzetim rizicima. Prednost takvog modela za Grad Vodnjan jest osiguravanje nužne infrastrukture bez angažiranja proračunskih sredstava, uz istovremeno povećanje kvalitete i razine javnih usluga, o čemu je potrebno voditi računa, budući se već danas javna uprava suočava s problemom globalne konkurentnosti.


Proračun Grada Vodnjana Iz strukture proračunskih prihoda Grada Vodnjana evidentno je da se značajan dio prihoda u posljednjem trogodišnjem razdoblju ostvario prodajom nefinancijske imovine, uglavnom grañevinskog zemljišta, a tu je politiku Grad Vodnjan sustavno provodio radi poticanja investicija, posebno u komunalnoj infrastrukturi. U slijedećem se razvojnom razdoblju planira viša stopa povećanja prihoda od poslovanja od stope povećanja prihoda od prodaje nefinancijske imovine te će se postepeno značajno izmijeniti struktura ukupnih prihoda gradskog proračuna.

Slika 7. Struktura proračuna Grada Vodnjana za razdoblje 2004. – 2006.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

45.000.000

50.000.000

2004 2005 2006

Prihodi od poslovanja Prihodi od prodaje nefinancijske imovine


Slika 8. Plan rasta i izmjene strukture proračunskih prihoda za razdoblje 2007. – 2012.

0

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

2007 2008 2009 2010 2011 2012

Prihodi od poslovanja Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Proračunska sredstva Istarske županije namijenjena kapitalnim ulaganjima Istarska županija je donošenjem ROP-a, kojem je posvećena posebna pozornost u izradi ove strategije, definirala svoju ulogu u poticanju razvoja projekata gradova i općina koji su u skladu sa razvojnom strategijom regije. Poticaji resornih ministarstava i nacionalnih fondova Republike Hrvatske Nacionalna sredstva resornih ministarstava i nacionalnih fondova Republike Hrvatske vrlo su važan izvor financiranja razvoja gradova i regija. Poticaji u poljoprivrednoj djelatnosti odobravaju se na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu putem resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nizom mjera i projekata (promidžba poduzetništva, obrazovanje u poduzetništvu, konkurentnost, financiranje poduzetništva, zadružno poduzetništvo, poduzetništvo ciljnih skupina, poduzetničke potporne institucije, projekti Europske unije za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo i sl.) potiče razvoj


malog i srednjeg poduzetništva. Interesantan je i program izgradnje poduzetničkih zona čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka već godinama, u okviru programa „Poticaj za uspjeh“, u suradnji s bankama realizira kreditne linije za ulaganja u manje objekte za smještaj (hotel, pansion, aparthotel, kamp), dok u okviru programa „Pod stoljetnim krovovima“ realizira kreditne linije za obnovu starih kuća sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raznim mjerama (odobravanje zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija) na temelju provedenog javnog natječaja potiče projekte i slične aktivnosti u području zaštite okoliša i području energetske učinkovitosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa putem Poslovno inovacijskog centra BICRO daje potpore tehnološkom razvoju i uvoñenju novih tehnologija u proizvodni i uslužni sektor. Grad Vodnjan će se u narednom razvojnom razdoblju aktivnije uključiti u suradnju sa resornim ministarstvima i nacionalnim fondovima kako bi se malim poduzetnicima i poljoprivrednicima omogućilo kvalitetnije i povoljnije financiranje poduzetničkih pothvata. Fondovi Europske unije Praksa je Europske unije da se strukturni fondovi definiraju za programska razdoblja od šest godina. Iza nas je programsko razdoblje 2000. – 2006., a 2007. je godina kad započinje novo obračunsko razdoblje i kad će se pojedini programi zatvoriti, neki novi otvoriti ili promijeniti dosadašnji oblik. Hrvatskoj su dostupni slijedeći programi Europske unije:

1. predpristupni programi (PHARE, ISPA, SAPARD). Primatelji pomoći su uglavnom državna tijela i institucije nadležne za preuzimanje zakonodavstva Europske unije i njegove kasnije primjene. Izuzetak je SAPARD koji je namijenjen privatnim poduzetnicima, ali i jedinicama lokalne samouprave (III. mjera);

2. programi zajednice - U načelu su namijenjeni državama članicama, ali omogućuju pristup i državama kandidatkinjama radi upoznavanja s politikama i metodama Europske unije. Republika Hrvatska potpisala je Okvirni program za sudjelovanje u programima Zajednice čime joj se otvara mogućnost pristupa u 25 programa Zajednice, dok se Vlada Republike Hrvatske odlučuje za participiranje u nekolicini ponuñenih na temelju zaključenog Memoranduma o razumijevanju i uplate doprinosa;

3. razne inicijative kao INTERREG I, II, II koje promiču prekograničnu i meñuregionalnu suradnju ili TRI „J“ inicijativa koja promiče bolje korištenje strukturnih fondova.

2007. godina je godina pripreme za IPA (Instrument for Pre-accession assistance) - jedinstveni predpristupni instrument koji objedinjava sve prijašnje predpristupne fondove na način da su ciljevi i prioriteti PHARE, ISPA i SAPARD programa u cijelosti ugrañeni u


ciljeve i prioritete IPA-e. IPA je kroz provedenu strukturu vrlo slična strukturnim fondovima i na neki način ona priprema Hrvatsku za korištenje budućih strukturnih fondova. IPA program sastoji se od pet komponenti – pomoć u tranziciji i jačanje institucija, regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Grad Vodnjan je svoje ciljeve i prioritete uskladio sa ciljevima i prioritetima regionalnog operativnog programa Istarske županije koji su usklañeni sa IPA komponentama, a u narednom razvojnom razdoblju Grad Vodnjan će se proaktivno uključiti u praćenje programa Europske unije.

*** Studiozan i multidisciplinaran pristup problematici financiranja projekata je izuzetno važan, te se njime treba baviti već u fazi osmišljavanja projekta, posebice prilikom apliciranja projekata za sredstva dostupna temeljem predpristupnih fondova, kao i strukturnih fondova Europske unije koji će Republici Hrvatskoj biti dostupni nakon priključenja Europskoj uniji. Projektni prijedlozi trebaju biti u skladu sa razvojnom strategijom regije u kojoj se projekt realizira i imati pozitivnu ocjenu izvedivosti uvažavajući kriterije nositelja financiranja. Grad Vodnjan je izradom ove strategije, koja je u svim svojim elementima u cijelosti usklañena sa Regionalnim operativnim programom Istarske županije, učinio značajan iskorak u privlačenju financijskih sredstava domaćih i meñunarodnih investitora i financijskih institucija. Detaljniji koraci razrañeni su prioritetima i mjerama definiranim unutar strateških razvojnih ciljeva, a takoñer i planom provedbe razvojne strategije, pri čemu izdvajamo formiranje Jedinice za upravljanje projektima čiji je zadatak da organizira multidisciplinarnu analizu različitih gospodarskih, pravnih i financijskih modela realizacije projekata te da, uz strogo poštivanje načela transparentnosti, predloži nadležnim tijelima Grada Vodnjana najpovoljniji model za usvajanje. Pri tome je važno definirati što je to „najpovoljniji model“ realizacije projekta za Grad Vodnjan. To ne bi trebao biti model koji ispunjava samo jedan uvjet, kao npr., model koji nosi najvišu stopu rentabilnosti ili model kod kojeg se ostvaruje najviša cijena za resurse Grada Vodnjana ili model koji značajno puni gradski proračun. Najpovoljniji model realizacije projekta za Grad Vodnjan jest onaj koji direktno ili indirektno generira stopu rentabilnosti prihvatljivu za nositelje financiranja, valorizira resurse Grada Vodnjana u skladu sa usvojenom strategijom razvoja, a sinergijski efekti kojeg doprinose povećanju prihoda gradskog proračuna, povećanju društvenog standarda i kvalitete življenja žitelja Grada Vodnjana.


Sudionici i suradnici u izradi razvojne strategije Grada Vodnjana Grad Vodnjan Klaudio Vitasović, gradonačelnik Grada Vodnjana Damir Janko, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno ureñenje i imovinske poslove Nada Aleksić, pročelnica Upravnog odjela za financije i proračun, društvene djelatnosti i opću upravu Kristina Buršić, stručni suradnik za gospodarstvo Nensi Giachin Marsetič, stručni suradnik za društvene djelatnosti i opće poslove Emil Ferjančić, stručni suradnik za izgradnju COIN konzultantski tim Lorena Prebanda, voditelj i koordinator projekta Mr. sc. Robert Zenzerović, stručni savjetnik Kristina Vitasović, suradnik u pripremi

Documents

Uvodna riječ gradonačelnikastari.dizajn.hr/files/240_3_Strategija_razvoja_Grada...COIN , kolovoz 2007. 1 Uvodna riječ gradonačelnika Kvaliteta života žitelja jedne zajednice