UVODNO PREDAVANJE - unizd.hr · Papirus – Egipat Voštane pločice – staro Rimsko carstvo Pergamena Papir Ljudi su ubrzo počeli uočavati da se podaci mogu b đi ti lij đ jtč

1

UVODNO PREDAVANJEUVODNO PREDAVANJE

Povijesni pregled razvoja obrade Povijesni pregled razvoja obrade podataka; Von Neumannov modelpodataka; Von Neumannov modelpodataka; Von Neumannov model podataka; Von Neumannov model

računala; generacije računalaračunala; generacije računala

Organizacija nastaveOrganizacija nastave

Sati nastave Tjedno Godišnje ECTS bodova Predavanja 1 15 Seminara 0 0 Vježbe 2 30

Ukupno 3 45

3

22

2

ORGANIZACIJA KOLEGIJA I OPĆE ODREDBEORGANIZACIJA KOLEGIJA I OPĆE ODREDBE

Satnica:Predavanja 1 sat tjedno prema rasporedu (srijedom odPredavanja 1 sat tjedno prema rasporedu (srijedom od 10:15h – 11:00h)

Predavanja su obavezna za sve redovne studente i preporuka za izvanredneRedovni studenti mogu opravdano izostati tri puta s predavanjaPrisutnost predavanjima nosi 10 bodova za formiranje konačne ocjene

33

Studenti koji imaju više od tri izostanka gube bodove koje nosi prisutnost

Vježbe 2 sata tjedno prema rasporedu na oglasnoj pločiVježbe su obavezne za sve studente (redovne i izvanredne)Studenti mogu opravdano izostati s najviše dvije vježbe


Vježbe (nastavak)Svi studenti trebaju ostvariti najmanje 8 bodova na svakom kolokviju

Dobivanje potpisa:Ispunjenje minimalnih uvjeta s vježbi

Prisutnost (opravdano moguće izostati 2 puta)Odrađivanjem svih vježbi i predajom poslovne prezentacije rješenjaPolaganje dvaju kolokvija (minimalno po 8 bodova na svakom kolokviju)

Formiranje ocjene:Prema broju postignutih bodova s:

44

Prema broju postignutih bodova s:Teorijskog dijela ispitaPraktičnog dijela ispita

3


Teorijski dio ispita može se položiti na jedan od ponuđena dva načina:Polaganjem kolokvija tijekom semestra (ukupno 2)g j j j ( p )Polaganjem završnog ispita (prema terminima ispitnih rokova)

Praktični dio ispita polaže se tijekom semestra izvršavanjem obveza s vježbi

Tablica 1 Raspodjela bodova

Teorijski dio ispita Praktični dio ispita Prisutnost

55

Teorijski dio ispita Praktični dio ispita Prisutnost

Bodovi[max] 50 40 10


Tablica 2 Princip ostvarivanja bodova

TEORIJSKI DIO ISPITA

Način polaganja Dva kolokvija tijekom semestra Završni ispit

BODOVI 50 50

PRAKTIČNI DIO ISPITA

Način polaganja Rješavanjem zadataka s vježbi i dvaju kolokvija

BODOVI 40

66

PRISUTNOST

BODOVI 10

Napomena: Teorijski dio ispita može se položiti samo na jedan od ponuđena dva načina

4


Tablica 3 Detaljan prikaz bodova za formiranje ocjene

PREDAVANJA (Teorijski dio ispita)PREDAVANJA (Teorijski dio ispita)

Predavanje (prisutnost) 10 bodova

Prvi kolokvij 25 bodova

Drugi kolokvij 25 bodova

VJEŽBE (Praktični dio ispita)

Zadaci vježbe*** 10 bodova

Prvi kolokvij vježbe** 15 bodova

Drugi kolokvij vježbe** 15 bodova

77

*** obavezno potrebno ostvariti** obavezno potrebno ostvariti min 8 bodova* moguće ostvariti potrebne bodove preko kolokvija i

prisutnosti

ISPIT (Teorijski dio ispita)

Završni ispit* 50 bodova


Računanje bodova:

UK_BOD = BOD _PREDAV_KOL + BOD_PREDAV_PRISUTNOST + BOD_ VJ_UK

Ili

UK BOD BOD ZAV ISPIT + BOD PREDAV PRISUTNOST +

88

UK_BOD = BOD_ZAV_ISPIT + BOD__PREDAV_PRISUTNOST + BOD_VJ_UK

5


Konačnu ocjenu student dobiva prema bodovima stečenim na gore opisane načine, a naznačene bodovne granice u tablici 4 daju sljedeće ocjene:

Tablica 4 Skala ocjena:

BODOVI OCJENA

< 60 Nedovoljan (1)

>= 60 i < 70 Dovoljan (2)

>= 70 i < 77 Dobar (3)

99

>= 77 i < 87 Vrlo dobar (4)

>= 87 Izvrstan (5)

Primjer scenarija za dobivanje ocjene izvrstan (5)Primjer scenarija za dobivanje ocjene izvrstan (5)

PRISUTNOST (10 BODOVA)10

PREDAVANJA

Kolokvij 1 (15 BODOVA)

Kolokvij 2 (25 BODOVA)

VJEŽBE

izvršene vježbe (10 BODOVA)

40

37

+ = 87 izvrstan (5)

1010

izvršene vježbe (10 BODOVA)

problemski zadatak_1 (13 BODOVA)

problemski zadataka_2 (14 BODOVA)

6

Tematske cjeline obuhvaćene nastavnim planom i Tematske cjeline obuhvaćene nastavnim planom i programom kolegijaprogramom kolegija

Tjedan Tema Br. sati

1 Uvod u primjenu računala. Povijesni razvoj. 1

2 Matematičko-log. osnove rada računala. Brojevni sustavi. 1

3 Logički izrazi Sklopovska oprema računala 13 Logički izrazi. Sklopovska oprema računala. 1

4 Predstavljanje podataka u računalu 1

5 Proširena von Neumannova arhitektura. 1

6 Centralna procesorska jedinica 1

7 Hijerarhijska organizacija memorije računala 1

8 Ulazno - izlazne jedinice računala; prvi kolokvij 1

9 Operacijski sustavi 1

1111

Operacijski sustavi

10 Aplikacijski software 1

11 Računalne mreže i Internet 1

12 Opća teorija sustava; Vođenje procesa računalom; 1

13 Primjena računala na brodu i ekspertni sustavi 1

14 Geografski informacijski sustavi 1

15 Sažet pregled kolegija i drugi kolokvij 1


Napomena: Na ispit mogu izaći isključivo studenti koji su odslušali kolegij i ispunili minimalne uvjete

LITERATURA

a) Osnovna:M. Tudor: Osnove primjene računala, Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003.N. Dale, J. Lewis: Computer Science Illuminated, Jones & Bartlett, 2002.

b) Dopunska:

1212

Grundler, D. Primjenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb, 2000.Ron White: How Computers Work / 9e, QUE, 2007.Grundler i ostali: ECDL, Osnovni program, PRO-MIL d.o.o., Varaždin, 2005.Razni priručnici MS Windows, MS Word, MS PowerPoint, MS Excel

7

KONTAKT INFORMACIJEKONTAKT INFORMACIJE

Grupe 1 – 4 za sva pitanja vezana uz vježbe možete se obratiti kolegi Ivo Antonina na mail:

[email protected]

Za sva pitanja vezana uz predavanja možete se obratiti na mail: [email protected]

Molimo vas samo da kontaktirate uvijek s istog maila i po mogućnosti da to bude mail s domene @unizd hr

1313

mogućnosti da to bude mail s domene @unizd.hr

Računalna obrada podatakaRačunalna obrada podataka

Možemo reći da je povijesni razvoj računalne obrade podataka direktno vezan uz potrebu za određenompodataka direktno vezan uz potrebu za određenom količinom sadržaja kojeg treba obraditiŠto je društvo naprednije to će potreba za sadržajima biti veća

1414

Razvoj društva Razvoj obrade podataka

8

Počeci Počeci

Počeci su stari koliko i ljudski rod nastojanja za razumijevanjem:razumijevanjem:

Ljudskog racijaInteligencijePrimanja, obrade i korištenja informacijaKreiranja novih znanja

Povijesno gledano možemo razlučiti četiri osnovne faze j či b d d t k

1515

u razvoju načina obrade podataka

Razvitak načina obrade podatakaRazvitak načina obrade podataka

1. Faza ručne obrade podataka2 Faza mehaničke obrade podataka2. Faza mehaničke obrade podataka3. Faza elektromehaničke obrade podataka4. Faza elektroničke obrade podataka

Ručna obrada podatakaNajstariji oblik obrade sadržaja

1616

Najstariji oblik obrade sadržajaLjudi su koristili samo um i ruke

9


Pomoćna sredstva nalazili ih u prirodi (npr. kamenje) kako bi lakše izrazili količinske (kvantitativne) odnose( )Takva obrada podataka je bila:

SporaNepouzdanaNetočna Količinski mala

Materijalni nositelji sadržaja su bili:

1717

j j jZidovi pećina


Kamene pločeGlinene pločice – klinasto pismo (Babilon Asir)Glinene pločice – klinasto pismo (Babilon, Asir)Papirus – EgipatVoštane pločice – staro Rimsko carstvoPergamena Papir

Ljudi su ubrzo počeli uočavati da se podaci mogu b đi ti lij đ j t č d fi i ih k k

1818

obrađivati slijeđenjem točno definiranih koraka –algoritamski pristup

10


ALGORITAM – precizno definiran niz radnji koje se doslovno trebaju

Algoritmi su ključni za razvoj računalstva i informatikeRiječ “algoritam” dolazi od latinskog prijevoda imena arapskog matematičara Mohammed al-Khowarizmi (otac algebre – njegovi

p j j jslijediti u cilju postizanja željenog rezultata rješenje nekogproblema i sl.

1919

matematičara Mohammed al Khowarizmi (otac algebre njegovi radovi predstavljali su osnovu za razvoj matematike i računalstva)

ABAKABAK

Prva naprava koja je bila zasnovana na algoritamskom principu rada koji je povećavao točnost i brzinu izvođenjaprincipu rada koji je povećavao točnost i brzinu izvođenja operacija je kineski ABAK (lat. Abacus)U upotrebi je bio 3000 godina pr.K. i još se dan danas koristi na Dalekom istoku Pored kineske, postoje japanske i ruske inačice – princip računanja je isti kod svih

2020

11

ABAKABAK

Ploča s utorima u kojima su joblutci podsjeća nas na vrijeme kad su kamenčići (calculus) korišteni za računanjeKina – okvir s napetim žicama i nanizanim kuglicama (računaljka)

2121

ABAKABAK

N j t iji "k j t " ij t ži i j d d S i

2222

Najstariji "kompjutor" na svijetu preživio je sve do danas. Svi proračuni potrebni za izradu prve kineske atomske bombe obavljeni su na njemu

12

Johan NapierJohan Napier

Škotski matematičar Johan Napier napravio logaritamskeNapier napravio logaritamske tablice (1617) Kopirao je svoje tablice na šipke od slonovače i mehaničkim pomicanjem šipki dobivao je željeni umnožak. Iz te je naprave kroz generacije proizašlo logaritamsko računalo

2323

LogaritmiLogaritmi

Izum logaritama je bitno pojednostavnio operacije Izum logaritama je bitno pojednostavnio operacije množenjamnoženja, , dijeljenjadijeljenja i i potenciranjapotenciranjaIzum logaritama je ne samo pojednostavnio i ubrzao Izum logaritama je ne samo pojednostavnio i ubrzao računske operacije, već je i omogućio lakšu izradu računske operacije, već je i omogućio lakšu izradu mehaničkih naprava koje računaju umjesto čovjekamehaničkih naprava koje računaju umjesto čovjeka

2424

13

Logaritamsko računalo Logaritamsko računalo -- “šiber”“šiber”

Napierov izum direktno je utjecao na pojavu logaritamskog računala (Engleska 1632.) – kod nas poznat pod nazivom ŠIBER

2525

( g es a 63 ) od as po at pod a o ŠŠiber je još bio u upotrebi 1960.-ih gdje su ga koristili inženjeri u NASAi koji su radili na Mercury, Gemini i Apollo programima koji su poslali čovjeka u svemir.

Faza mehaničke obrade podatakaFaza mehaničke obrade podataka

Završetak srednjeg vijekaKulturni procvatKulturni procvatMaterijalni i tehnički razvitak čovječanstvaZnatno povećanje količine znanja kojeg su stvorili pojedinci i zajednica

Javlja se potreba za bržim i boljim procesiranjem podatakaBil j ž k t i ti t j k ji ć ći d iti

2626

Bilo je nužno konstruirati strojeve koji će moći odgovoriti na te zahtjeve – mehanički strojevi

14

Prvi mehanički stroj s mnoštvom zupčanika

PascalinaPascalina

mnoštvom zupčanika koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve izradio je 1642. godine francuski filozof i

2727

matematičar Blaise Pascal nazvavši ga Pascalina.

Wilhelm Gottfried Leibniz Wilhelm Gottfried Leibniz

1673. Nijemac Wilhelm Gottfried Leibniz izradio je stroj koji je izvodio 4 osnovne matematičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje).Proučavao binarni brojevni sustav koji je osnova današnjih računala.

2828

Sve te naprave imale jedan veliki nedostatak: mogle su izvoditi samo operacije za koje su bili napravljene.

15

Pisaći strojPisaći stroj

Da nakratko prekinemo ovaj niz strojeva namijenjenih računanju navest ćemo i jedan stroj koji je vrlo bitan za razvoj j j j j j jobrade podataka, a riječ je o pisaćem strojuPrvi takav stroj konstruirao je John Mill 1714. godineVeća primjena tih strojeva uslijedila je u 19. st. kada se pojavljuje i veći broj proizvođača1868. godine razvijen model s kojim se moglo pisati brže nego ručno (Christoper Latham Sholes)

2929

Joseph Marie JacquardJoseph Marie Jacquard (1801.)(1801.)stroj sličan tkalačkom stroju koji je koristio bušene kartice, a raspored rupica na kartici određivao jena kartici određivao je uzorak.

3030

Jacquardova bušena kartica

16

Završetak faze mehaničke obradeZavršetak faze mehaničke obrade

Obrada podataka zasnovana na ovim strojevima je bila brža pouzdanija i točnija u odnosu na ručnu obradubrža, pouzdanija i točnija u odnosu na ručnu obradu podatakaObrađivala se sve veća količina podatakaJavljaju se specijalizirani obrađivači podatakaDolazimo do zatvorenog kruga prikazanog slikom na sljedećem slajdu:

3131

Zatvoreni krug potrebe za bržim strojevima za obradu Zatvoreni krug potrebe za bržim strojevima za obradu podatakapodataka

Više podataka obrađeno

Veća potreba za podacima

Razvoj društva

3232

pRazvoj novih strojeva za

obradu podataka

17

Charles Babbage Charles Babbage –– Difference engineDifference engine

Povijest modernog računalaPovijest modernog računala počinje s engleskim počinje s engleskim matematičarom i izumiteljem matematičarom i izumiteljem CharlesCharlesom om BabbageBabbageom.om.

1820. je napravio stroj koji je mogao samo zbrajati i oduzimati na načelima sličnim Pascalovom stroju, a zatim model stroja za izračunavanje razlika – diferencijalni stroj koji je mogao rješavati kvadratne jednadžbe i za njegovu izradu dobio potporu vlade. Stroj je bio mehanički i trebao ga je pokretati parni stroj. On ga nije uspio završiti jer je stroj i zbog najmanjih netočnosti u izradi dijelova bivao izbačen iz rada.

3333

dijelova bivao izbačen iz rada.Projekt je obustavljen nakon 15 godina i Projekt je obustavljen nakon 15 godina i stroj nikada nije proradio.stroj nikada nije proradio.

Dio diferencijalnog strojaDio diferencijalnog stroja

Charles Babbage Charles Babbage –– Difference engineDifference engine

3434

Babbageov diferencijalni stroj koji je prethodio analitičkom stroju.

18

Charles BabbageCharles Babbage

Babbage je uočio da svi dotadašnji strojevi mogu vršiti samo operacije za koje su načinjeni

3535

1833. godine osmislio je univerzalni stroj za računanje koji bi bio u stanju rješavati različite zadatke.

Charles Babbage Charles Babbage –– analitički strojanalitički stroj

Taj novi stroj je nazvao analitički stroj, a trebao je izvoditi operacije prema uputama koje su bile na bušenim karticama. Bušene kartice su se već skoro 100 godina upotrebljavale u tkalačkoj industriji, a upotrebljavale su se i za unos podataka u računalo sve do 80-ih godina 20. stoljeća.

3636

19

Analitički strojAnalitički stroj

Analitički stroj je značajan po tome što je imao 5 osnovnih dijelova koje ima moderno računalo:j j

1.1. dio u koji se unose podaci dio u koji se unose podaci 2.2. dio koji računadio koji računa3.3. dio koji govori računalu što da radidio koji govori računalu što da radi4.4. dio koji pamti podatkedio koji pamti podatke5.5. dio koji prikazuje rezultatedio koji prikazuje rezultate

3737

Analitički strojAnalitički stroj

Taj univerzalni stroj se smatra pretečom današnjih suvremenih računalasuvremenih računalaStroj je bio “ispred svog vremena”, te nikad nije realiziran zbog nerazvijenosti tehnologije ondašnjeg dobaIdeja je sačuvana – poslužila je kao model računala kakva se danas proizvode

3838

20

Faza elektromehaničke obradeFaza elektromehaničke obrade

Od 1851. godine vlada SAD – a je sustavno obavljala popis j j p pstanovništva svakih 10 god.1881. je raspisan netječaj za konstruiranje stroja koji bi obrađivao podatke prikupljene za tu godinuSvojim izumom Hermann Hollerith pobjeđuje na natječaju

3939

p j j j j

Hermann HollerithHermann Hollerith

Nositelj podataka je bušena karticaUređaj za obradu je elektromehaničkog tipaUređaj za obradu je elektromehaničkog tipaElektromehanička obrada podataka je poznata i pod nazivima:

Kartična obrada podatakaMehanografska obrada podatakaBirotehnička obrada podataka

4040

21

1886

Hermann HollerithHermann Hollerith

1886. –elektromehanički stroj s papirnim bušenim karticama

4141

Herman HollerithHerman Hollerith

1891. taj je stroj upotrijebljen za obradu podataka kod popisa stanovništva SAD.

Već za 6 tjedana dobiveni su prvi neslužbeni rezultati popisa (SAD su tada imale 62,6 mil. stanovnika). Za (ručnu) obradu podataka s popisa koji je bio 10 godina prije trebalo je 7,5 godina.Hollerithov stroj je koristio električnu energiju, a ne mehaničku (parni stroj) k B bb

p p

4242

kao Babbageov.

22

Herman HolerithHerman Holerith

Taj stroj možemo smatrati prvim pravim strojem za obradu podataka

kartica za popis

pučanstva

4343

HolHollerithov izum imao je i praktičnu korist pa ječ l k ij l i d j ih j

Herman HolerithHerman Holerith

počela komercijalna proizvodnja ovih strojeva.Osnovano je nekoliko tvrtki, a jedna od njih bila jeComputing Tabulating Recording Company, koja je1924. godine prerasla u International BusinessMachine (IBM), do danas jednog od najvećih inajznačajnijih proizvođača računala na svijetu

4444

najznačajnijih proizvođača računala na svijetu.

23

Drugi svjetski rat Drugi svjetski rat –– faza elektroničke faza elektroničke obrade podatakaobrade podataka

Drugi svjetski rat presudno je utjecao na nagli razvoj elektroničkih računalaelektroničkih računala.Suvremena oruđa i oružja postavljala su velike zahtjeve za konstruktore jer je pri konstrukciji i proizvodnji trebalo mnogo računati.Zbog toga je, na više različitih mjesta i otprilike u isto vrijeme, došlo do izrade prvih pravih preteča

ih č l

4545

suvremenih računala.

Howard AikenHoward Aiken

Howard Aiken je 1943. godine dovršio MARK I.Prvo elektromehaničko računalo (temeljeno na elektromehaničkim relejima).

4646

24

MARK IMARK I

Taj "div" od računala bio je dugačak 17 metara, visok 2,5 metra, težio je 5 tona, a imao je nešto manje od milijun dijelova.težio je 5 tona, a imao je nešto manje od milijun dijelova. Za jedno zbrajanje je trebao sekundu, a dijelio je za 15 sekundi!

4747

Konrad Zuse Konrad Zuse –– Z3Z3

Konrad Zuse je 1942. godine konstruirao Z3, prvo relejno računalo s jednostavnim programiranimrelejno računalo s jednostavnim programiranim upravljanjem, temeljeno na binarnom brojevnom sustavu.

4848

25

Z3Z3

Programirano je na 35-mmProgramirano je na 35-mm filmu.Podaci su unošeni numeričkom tipkovnicom.Rezultati su prikazivani s pomoću žaruljica.

4949

Alan TuringAlan Turing

U Engleskoj je matematičar Alan T i i di l kt h ički t jTuring izradio elektromehanički stroj Collossus u kome su se po prvi puta pojavile elektronske cijevi. Turing je prvi koji je računalnim strojevima dao ime Computer od engleske riječi "to compute" (računati).

5050

26

CollossusCollossus

Collossus (kolos) je stvoren kao odgovor na njemački fstroj za šifriranje vojnih poruka naziva Enigma.

Collossusom su dešifrirane tajne poruke, šifrirane Enigmom.

5151

Enigma i CollossusEnigma i Collossus

Collossus je bio u stanju dešifrirati svaku poruku šifriranu Enigmomšifriranu Enigmom.

5252

27

Grace HopperGrace Hopper

Legenda o nastanku izraza gračunalni bug vraća nas u 1945. godinu. Tada je nastao veliki kvar na računalu američke vojske.Kvar je otklonila časnica Grace Hopper.

5353

pp

BugBug

Uzrok kvara bio je moljac koji je uletio između releja. Gđauletio između releja. Gđa Hopper ga je zalijepila u svoj dnevnik uz opis uzroka zastoja rada.Treba znati da se naziv bug za pogrešku kod strojeva rabio i davno prije pojave računala.

5454

28

ENIACENIAC

Amerikanci John Mauchly i Prosper Eckert konstruirali C (su za vojne potrebe 1946. godine ENIAC (Electronic

numerical integrator and calculator), Osnovni elementi bili su elektronske cijevi

5555

5656

ENIAC je bio pravi elektronski div težak oko 30 tona, imao je približno 18.000 elektronskih cijevi a zauzimao je prostor od 300 prostornih metara.

29

ENIACENIAC

Predstavljen je javnosti kao elektronički mozak i kad je zadatak da broj 97.367 pomnoži sam sa sobom 5.000 puta obavio za pola sekunde, jedan novinar je napisao da radi "brže od misli".Iako je ENIAC bio za tadašnje prilike vrlo brzo računalo, nije bio programibilan u današnjem smislu riječi.

5757

ENIACENIAC

Tijekom rada, uočena su dva velika nedostatka ENIAC-a: l ij

5858

1. mala memorija 2. moguċnost rješavanja samo dva zadatka za koje je bio

napravljen (za druge zadatke trebalo je prespojiti mnogo žica i djelomice preraditi stroj).

30

John von NeumannJohn von Neumann

Zamisao o smještaju j jračunalnog programa u memoriju zajedno s podacima opisao je je teorijski mađarski matematičar John von Neumann.

5959

RaRaččunalni programunalni program

Von Neumannova ideja o računalu kojim bi upravljaoVon Neumannova ideja o računalu kojim bi upravljao izmjenjivi program smješten u memoriju, bila je revolucionarna i zaokružila je niz važnih otkriċa koja su bila temelj daljnjem razvoju računala.Još i danas se moderna računala uglavnom grade na von Neumannovom modelu građe (arhitekture) računala

6060

računala.

31

Von Neumannov modelVon Neumannov model

6161

TranzistoriTranzistori

Godina 1947. bila je presudna prekretnica za daljnjiGodina 1947. bila je presudna prekretnica za daljnji razvoj računala zbog otkriċa tranzistora (Bardeen, Brattain, Shockly)Upotreba tranzistora je dovela do smanjenja dimenzija i cijene računala uz istodobno poveċanje njihove pouzdanosti.

6262

32

TranzistoriTranzistori

U odnosu na elektronsku cijev tranzistor je bio neusporedivo manjih dimenzija manje se grijao i bioneusporedivo manjih dimenzija, manje se grijao i bio je pouzdaniji u radu.

6363

UNIVACUNIVAC

6464

Prvo računalo za komercijalnu upotrebu, temeljeno na tranzistorima, bilo je UNIVAC, proizvedeno 1957.

33

Integrirani krugIntegrirani krug

Kada je na poluvodič smješten veċi broj tranzistora i veznih elemenata, nastao je integrirani krug (engl. integrated circuit, IC, chip) (1959.) (Jack Kilby, Robert Noyce)

6565

Integrirani krugIntegrirani krug

Isprva je integrirani krug objedinjavao malo sastavnih dijelova (niski stupanj gustoċe elektroničkih elemenata), ali je s vremenom taj broj elemenata rastao (gustoċa je rasla).

6666

34

MikroprocesorMikroprocesor

Američka tvrtka Intel 1970. godine proizvodi prvi mikroprocesor (engl. microprocessor).

6767

MikroprocesorMikroprocesor

Mikroprocesor je pločica poluvodiča na koju su smješteni svi p j p p j jelektronički elementi potrebni za rad središnje jedinice računala (engl. central processor unit).

6868

35

KenbakKenbak––11

Kenbak–1 je bilo prvo mikroračunalo (imalo je mikroprocesor). Izrađeno je u Americi 1971. godine u seriji od svega 40 komada.

6969

KenbakKenbak––11

Obilježja Kenbaka mogu se vidjeti u novinskom članku.

7070

36

Osobna raOsobna raččunala (PC)unala (PC)

Ubrzani razvoj mikroprocesora omoguċio je pojavu osobnih računala(engl. personal computer, PC).

7171

Xerox AltosXerox Altos

Godine 1973. stvoreno je osobno računalo Xerox Altos, ali se moglo nabaviti samo u dijelovima.

7272

37

Altair 8800Altair 8800

1975. godine proizvedeno je računalo koje se smatra prvim osobnim računalom.

7373

Altair 8800Altair 8800

Altair 8800 je bio zasnovan na Intelovom mikroprocesoru 8080, a umjesto ulaznih i izlaznih uređaja imao je samo sklopke i žaruljiceumjesto ulaznih i izlaznih uređaja imao je samo sklopke i žaruljice.

7474

38

BASICBASIC

Dva prijatelja, Bill Gates i Paul Allen 1975. godine reagiraju na pojavu Altaira 8800 i stvaraju prvi programski jezik BASIC (engl. Beginner’s all-purpose symbolic instruction code) za Altair 8800.

7575

Apple IIApple II

Prvo sastavljeno, komercijalno, stolno, osobno računalo pojavilo se 1977 godine – bilo je to računaloračunalo pojavilo se 1977. godine bilo je to računalo Apple II.

7676

39

Apple IIApple II

Apple II je imao tipkovnicu, priključak za monitor i ugrađene programe, 16 KB RAM, a cijena mu je bila 2500 USA $!

7777

ZX SpectrumZX Spectrum

ZX Spectrum bilo je jedno od najpopularnijih kućnih računala u Europi.

7878

40

Sir Clive SinclairSir Clive Sinclair

ZX Spectrum se pojavio na tržištu tijekom 80-ih godina i p p j j gzapočeo "bum" koji je doveo do pojavljivanja PC-a u gotovo svakom domu. U SAD-u su istu ulogu odigrala računala Apple II i Comodore 64. Njegov je tvorac Sir Clive Sinclair, čija je glavna zamisao bila napraviti što jeftinije, a ipak još uvijek dovoljno dobro računalo koje bi moglo služiti za različite namjene – od

7979

j g jigranja do pisanja i crtanja.

ZX80ZX80

Za početak Sinclair je osmislio ZX80 U njemu je biloZa početak Sinclair je osmislio ZX80. U njemu je bilo "čak" 1 KB RAM-a, nije imao vanjski memorijski medij. No, imao je ugrađen programski jezik BASIC i mogao se spojiti na bilo koji televizor.

8080

41

ZX81ZX81

Veċ iduċe godine pojavio se ZX81, još jači i bolji. , j j jPojačan je do 16 KB RAM-a, BASIC mu je poboljšan, još uvijek je bez zvuka i boje, ali s moguċnošċu povezivanja običnoga kazetofona kao vanjske memorije. Sve se to moglo kupiti za

8181

samo 100 funti.

IBM PCIBM PC

Pet godina nakon prve verzije Applea, 1981. tvrtka IBM proizvodi osobno računalo komercijalnogIBM proizvodi osobno računalo komercijalnog naziva IBM PC.

8282

42

IBM PCIBM PC

IBM PC je imao:procesor koji je radio na radnom taktu 4 77 MHzprocesor koji je radio na radnom taktu 4,77 MHz,16 KB RAM memorije, nije imao čvrsti disk,imao je disketnu jedinicu kapaciteta 160 KB.

Iako su navedena obilježja vrlo skromna u odnosu na današnja računala, IBM PC je otvorio vrata sveopċoj popularnosti i upotrebljivosti računala.

8383

Generacije razvojaGeneracije razvoja

Nakon toga dolaze nove generacije računala svaka sa sve boljim obilježjima:PC-XTPC-AT….do današnjih Pentiuma

8484

…

43

MicrosoftMicrosoft

K d j IBM j kti jKada je IBM projektirao svoje računalo, posao izrade operacijskog sustava prepustio je maloj i dotada nepoznatoj kompaniji Microsoft.Osnivači te tvrtke bili suBill Gates i Paul Allen.

8585

MSMS--DOSDOS

Na osnovu do tada popularnog operacijskog sustava PC/Moperacijskog sustava PC/M tvrtka Microsoft izradila je svoj MS-DOS.Ubrzo MS-DOS postaje najrasprostranjeniji operacijski sustav za osobna računala.

8686

44

Apple MacintoshApple Macintosh

Tvrtka Apple je 1984. proizvela prvo osobno č l fičkiračunalo s grafičkim

operacijskim sustavom pod nazivom Lisa.Sljedeći model je bio prvi od mnogih Macintosha, računalo s grafičkim k i ički č lj i

8787

korisničkim sučeljem i mišem.

WindowsWindows

Presudni događaj u razvoju tvrtke Microsoft je razvoj operacijskog sustava s grafičkim korisničkim sučeljem koji jeoperacijskog sustava s grafičkim korisničkim sučeljem koji je dobio naziv Windows. Iako prve inačice tog operacijskog sustava nisu doživjele popularnost MS-DOS-a, Bill Gates je nastavio razvijati Windowse i programe koji pod njima rade.To je rezultiralo pojavom programa Windows 95 koji je bio najbolje provjeren i najbolje prodavan program svih vremena.

8888

45

IBM i AppleIBM i Apple

Dva su glavna proizvođača osobnih računala koja su postavila norme kojih se drže svi drugi proizvođači: IBM i Apple.Zato razlikujemo osobna računala sukladna IBM-ovim i osobna računala sukladna Apple-ovim računalima.

8989

Generacije elektroničkih računalaGeneracije elektroničkih računala

generacija 1 2 3 4generacija 1. 2. 3. 4.

početak 1946. 1951.-1959

1959. 1959.-1964

1964. 1965.-1971 1970.

osnovni dio Elektronska cijev tranzistor Integrirani

sklop (čip) mikroprocesor

programski Operacijski

9090

jezici i programska podrška

Strojni jezik Viši programski jezici

Operacijski sustavi,

programska podrška

Baze podataka

46

Generacije elektroničkih računalaGeneracije elektroničkih računala

Međusobno ih razdvaja ugrađeni osnovni elektronički element.U svakoj novoj generaciji računalo postaje brže, manje, manje se kvari, jeftinije, tiše, troši manje el. energije, ima veće mogućnosti ....

9191

I.I. generacija računalageneracija računala

1951.-1959.

elektronske cijevi1000 puta brža od elektromehaničkih računalastrojni jezikPREDSTAVNIK –UNIVAC1 – prvo računalo koje se prodavalo na

9292

koje se prodavalo na komercijalnoj osnoviPrimjena: vojne i znanstvene svrhe

47

II.II. generacija računalageneracija računala

1959.-1964.

tranzistoripouzdaniji, brži, manjišira primjena asemblera umjesto strojnog jezikaFORTRAN (54) i COBOL (59)Primjena: poduzeća, sveučilišta i sl.

9393

III.III. generacija računalageneracija računala

1965.-1971.

integrirani sklopovi (chip)Integrirani sklop je komadić silicija na koji je posebnom tehnologijom smješteno puno osnovnih elektroničkih elemenata (tranzistora) povezanih u cjelinuP i j j š j

9494

Primjena: rješavanje konkretnih zadataka

48

IV.IV. generacija računalageneracija računala

1971.-1971.mikroprocesoriPrimjena: svakodnevna primjena računala

9595

V.V. generacija računalageneracija računala

N ki i d i VNeki autori navode i V. generaciju1980. danasekspertni sustavikomunikacija govoromumjetna inteligencija

9696

49

Pitanja za provjeru znanjaPitanja za provjeru znanja

S čim je povezan razvoj računarstva?Nabrojite osnovne faze u razvoju računarstvaNabrojite osnovne faze u razvoju računarstva.Kako se nazivalo prvo računalo u povijesti računarstva zasnovano na algoritamskom principu rada?Što je algoritam?Prikažite cirkularni dijagram tijeka razvoja strojeva za obradu podataka.Tko je Alan Turing i za što je direktno zaslužan?

9797

Tko je Alan Turing i za što je direktno zaslužan?Što je ENIAC?Što je predložio Von Neumann vezano uz podatke i instrukcije?

Pitanja za provjeru znanjaPitanja za provjeru znanja

Nabrojite osnovne jedinice Von Neumannove arhitekturearhitekture.Navedite tehnološke generacije računala zajedno s osnovnim gradivnim elementom?

9898

50

KRAJKRAJKRAJKRAJTEMATSKETEMATSKETEMATSKETEMATSKE

1.1.

TEMATSKE TEMATSKE CJELINECJELINE

TEMATSKE TEMATSKE CJELINECJELINE

Documents

UVODNO PREDAVANJE - unizd.hr · Papirus – Egipat Voštane pločice – staro Rimsko carstvo Pergamena Papir Ljudi su ubrzo počeli uočavati da se podaci mogu b đi ti lij đ jtč