УЗГОЈ БУКОВАЧЕ

Bukovače� su jedne je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspješno uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom šumska ostriga.Gljiva bukovača� ili Pleurotus ostreatus kod nas je poznata i cjenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kiša kad malo zatopli, i u hladnijim godišnjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive rjetke i zbog toga je među poznateljima vrlo omiljena. Raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drveta koji ostaju iza sječe u šumi. Sve je traženija na tržištu jer sadrži� sadrži sve esencijalne aminokiseline, sa izuzetkom triptofana, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, vitamin P i mnoge minerale. Pored toga sadrži i veliki postotak ugljikohidrata i samo oko 4% masti. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj ishrani, nivo� � kolesterola će za dva mjeseca opasti za 65-80%. Polisaharid Beta 1,3/1-6-glukan koji je sadržan u bukovači doprinosi kako smanjenju kolesterola, tako i zaustavljanju rasta tumora i povećanju� imuniteta.Bukovače su jedne je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali� ih možemo i vrlo uspješno uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom šumska ostriga. Postoji više razloga zbog čega se uzgoj bukovače smatra isplativim biznisom. Prvi, jednostavno se� � uzgaja, na jeftinim materijalima (slama, piljevina). Drugi, imaju veliku toleranciju prema temperaturi, od 5 do 30°C, a optimalno 18 °C. Treći, nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona. Četvrti, bukovača ima velike prinose i isplativost i dobru prodajnu cijenu. Peti,� osigurana je prodaja svih količina uzgojenih gljiva na domaće i inozemno tržište. Šesti, mala� početna ulaganja za pokretanje proizvodnje i uzgoja naspram drugih djelatnosti. I sedmi razlog,� prilično je otporna na bolest i štetnike, odličnog je okusa i ljekovitih svojstava.� �

Faze u uzgoju gljive bukovače:

Prva faza; od dana punjenja vreća sa supstratom i micelijem, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vreće treba samo držati na propisanoj temperaturi, a bez osvetljavanja, vlaženja i ventiliranja, te vreće mogu biti složene jedna do druge, jer na njima se ne buše rupe i iz njih još ne rastu gljive.Druga faza; po završetku prve faze ( prorastanje ) vreće trebaju biti adekvatno složene da bi se mogle obavljati berbe, vreće se buše, kroz te otvore počinju rasti gljive, te je potrebno paziti na� vlagu, svjetlo, temperaturu i ventilaciju.

Priprema uzgajališta:

Postavljanje drvene ili metalne konstrukcije koja će služiti za slaganje vreća u prostoriji za uzgoj. Osiguranje ostalih uvjeta: adekvatno svjetlo, ventilacija, grijanje, voda. Zatim slijedi dezinfekcija prostorija (prskanje formalinom ili varikinom).

Izrada vreća sa supstratom (punjenje):

Najbolje je uzgajati bukovaču� na supstratu od isjeckane čiste� pšenične� slame, ili uz dodatak 10% livadskog sjena. Slama se isjecka na 4-5 cm, sterilizira prelijevanjem kipućom vodom, dobro pokrije i ostavi 24h da se ohladi. Pripremljena i ohlađena slama prije unošenja u plastične vreće� treba se izmješati sa micelijem. Potrebno je 3-4 litre micelija na 100 kg vlažnog pripremljenog supstrata. Može se u vreće ubacivati slama u slojevima (20-25 cm) i dodavati po decilitar micelija. Pri punjenju vreće slama se dobro sabije, vreća se veže na vrhu i potom nosi na inkubaciju. Vezani dio vreće postavlja se dolje, a dno je gore. Vreća se izbuši zbog pristupa zraka i otijecanja suvišne vode. Micelij će dobro prorasti u tami, na temperaturi 20-25°C i uz vlažnost zraka 80-90%.Prorastanje:Napunjene vreće sa supstratom ( težina oko 20 kg, cilindričnog oblika, visine oko 80 cm, širine� oko 30 cm) smještaju se u sobu za prorastanje. Vreće moraju stajati okomito, dovoljan razmak između vreća je 3 do 5 cm radi omogućavanja cirkulacije zraka, da ne bi došlo do pregrijavanja mase. Prorastanje micelija traje 15-20 dana. Da je prorastanje završeno, vidi se po tome što je cijeli supstrat bijele boje i vrlo čvrsto drži cijelu masu zajedno, a miris je ugodan i svojstven za� bukovaču.�

Plodonošenje:

Nakon prorastanja vreće sa supstratom je potrebno premjestiti u pripremljeni prostor za uzgoj. Nakon postavljanja svih vreća u prostoriju za uzgoj, potrebno je probušiti rupe na vrećama kroz koje će rasti mlade gljive. Rupe se buše sa oštrim predmetom i to tako da se po površini cijele vreće ravnomjerno napravi nekih 30 do 40 otvora prečnika oko 8 mm. Kroz te otvore će se� pojaviti začeci mladih gljiva. Od bušenja rupa potrebno je posebnu pažnju posvetiti temperaturi,� vlazi, svijetlu i zraku, jer od toga direktno zavisi koliki će se prinos postići.

Berba:

Berbu treba započeti prije izbacivanja spora. Bukovača se bere dok je još mlada i meka (kada� � veličina klobuka naraste prečnika do 10 cm). Prerasle gljive počinju mjenjati oblik i postaju� � � ljevkastog oblika, ili rub postane valovit. Plodonošenje je u valovima, u razmaku 10-14 dana, a najviše plodova ima u prvom i drugom valu. Ukupan prinos je oko 20% težine supstrata. Za prodaju dolaze u obzir samo klobuci, jer su stručci nešto žilaviji, te se kod berbe stručci režu 1� � do 2 cm ispod lamele klobuka. Gljiva se mora isporučiti na otkupno mjesto odgovarajući� složena, u odgovarajucoj ambalaži isti dan kada se vrši i berba jer stajanjem gljiva gubi na kvaliteti.