uzgoji zivotinja

7/22/2019 uzgoji zivotinja

1/79

METODE UZGOJA

Prof.dr.sc. V.Sui


2/79

UZGOJNO - SELEKCIJSKI RAD

(OPLEMENJIVANJE)

CILJ OPLEMENJIVANJA ( intenzitet proizvodnjestone hrane, trite, socioloko - gospodarski uvjeti,tradicija, prikladna metoda selekcije i reprodukcije )

UZGOJNA METODA (uzgoj u istoj krvi, krianje)


3/79

UZGOJNO - SELEKCIJKI RAD U POPULACIJAMA IVOTINJA

CILJ REZULTAT

POVEANA UZGOJNAVRIJEDNOST

POTOMSTVO KOJENADMAUJE RODITELJE


4/79

METODE UZGOJA

A) uzgoj ivotinja u istoj krvi

B) krianje

C) bastardiranje


5/79


6/79

B) KRIB) KRIANJEANJE

KOMBINACIJASKO

KRIANJE

MELIORACIJSKO

KRIANJE

UPORABNO ILIINDUSTRIJSKO

KRIANJEPOVRATNOKRIANJE

JEDNOKRATNO

IZMJENINO

ROTACIJSKO


7/79

PODRIJETLO JEDINKE I UDIO GENA PREDAKA

Generacija predaka 1. 2. 3. 4. 5.

baka prabaka praprabaka prapraprabaka25% 12,5% 6,25% 3,12%

MAJKA

50%djed25%

J E D I N K A

100 % baka

25%OTAC

50%

djed pradjed prapradjed praprapradjed25% 12,5% 6,25% 2,12%

Srednji udio gena

svakog pretka1/2 1/4 1/8 1/16 1/32


8/79

u organizama s biseksualnim razmnoavanjem svaka jedinka

ima:2 roditelja,

4 djeda i bake,

8 pradjedova i prabaka,16 prapradjedova i praprabaka,32 muka i enska pretka u 5. generaciji ....................

P = 2g

P - broj predakag - broj generacija unazad

( 25 = 32)


9/79

JEDINKA je zbroj gena koji se u odreenim proporcionalnimodnosima nasljeuju od predaka. Ti geni su razliitiu pogledu ekspresije i fenotipskog oitovanja.

KOD UZGOJA U SRODSTVU proporcije gena s kojimasudjeluju preci je ista, ali je u ukupnoj zastupljenostipovean broj istovrsnih gena. Roditelji i potomstvo

imaju puno vie zajednikih gena - poveana jeHOMOZIGOTNOST.


10/79

UZGOJ U ISTOJ KRVI ( PASMINI)

razmnoavanje ivotinja iste pasmine s ciljem

dobivanja potomstva sa ustaljenim i slinimgenotipskim odnosno fenotipskimkarakteristikama


11/79

OBLICI UZGOJA IVOTINJA U ISTOJ

KRVI

uzgoj ivotinja koje nisu u srodstvu

uzgoj ivotinja u srodstvu

linijski uzgoj

osvjeavanje krvi


12/79

UZGOJ IVOTINJA U ISTOJ KRVI

KOJE NISU U SRODSTVU

parenje ivotinja iste pasmine

ivotinje nisu u srodstvu

postojano nasljeivanje genetski ustaljenih odlika

statina metoda ???


13/79

OSVJEAVANJE KRVI

varijanta uzgoja u istoj krvi

provodi se kada u gojidbi neke pasmine doe donazadovanja morfolokih i fiziolokih svojstava

(zbog dugog i jednostranog iskoritavanjarasplodnih ivotinja, nestruno provoenog uzgojau srodstvu)

popravljanje manjeg broja svojstava unutar

pasmine, soja ili linije


14/79

Postupak osvjeavanja krvi:

1. odabir rasplodnjaka

2. vremensko trajanje osvjeavanja krvi


15/79

UZGOJ U SRODSTVU

isti predak nalazi se u rodovnici s oeve i majinestrane

prema intenzitetu postoji: iri uzgoj u srodstvu

umjereni uzgoj u srodstvu uski uzgoj u srodstvu

najue rodbinsko parenje (incest)


16/79

UZGOJ U SRODSTVU

svrha: poveanje homozigotnosti

uoavanje recesivnih (negativnih) svojstava

genetska purifikacija (ienje)


17/79

UZGOJ U SRODSTVU

LINIJSKI UZGOJ = umjereni uzgoj u srodstvukojim provodimo takav plan parenja da se stalno urodovnici ponavlja koritenje istog rasplodnjaka,

ali u udaljenim generacijama

IZRAUNAVANJE KOEFICIJENTA


18/79

IZRAUNAVANJE KOEFICIJENTAUZGOJA U SRODSTVU

A) niti jedan zajedniki predak nije uzgojen u srodstvu

FX = (1/2)n + n + 1

B) neki od zajednikih predaka uzgojen je u srodstvu

FX = (1/2)n + n + 1 x (1 + Fa)

Fx = koeficijent uzgoja u srodstvu ivotinje x

n = broj generacija izmeu ivotinje x i zajednikog pretka s

oeve stranen= broj generacija izmeu ivotinje x i zajednikog pretka smajine strane

Fa = koeficijent uzgoja u srodstvu zajednikog pretka


19/79

Primjer izraunavanja koeficijenta u srodstvu:

AC

X

D

Bizraunavanje:

(1/2)1+1+1 = (1/2)3 = 0,125

(1/2)1+1+1 = (1/2)3 = 0,125

= 0,250

A

B

11B

11A

nnzajednikipreci

Fx = 25%


20/79

IZRAUNAVANJE RODBINSKOG

KOEFICIJENTA

RXY = (1/2)n + n

RXY= rodbinski koeficijent izmeu dvije ivotinje, x i y

n = broj generacija izmeu ivotinje x i zajednikog pretkan= broj generacija izmeu ivotinje y i zajednikog pretka


21/79

Primjer izraunavanje rodbinskog koeficijenta:

rodbinski odnos izmeu oca (O) i sina (S) iznosi 0,5

sin otac = 1 generacija .. n = 1

otac otac = 0 generacija . n = 0

RSO = (1/2)1+0 = 0,5


22/79

LINIJSKI UZGOJ


23/79

LINIJA

potomstvo nekog istaknutog pretka (najeerasplodnjaka) tijekom niza generacija

potomstvo jedne linije karakteriziraju zajednikapoeljna svojstva


24/79

LINIJSKI UZGOJ

omoguuje odravanje neophodne razine genetske

varijabilnosti u stadima visoke proizvodnje

dovodi do smanjenja heterozigotnosti, a poveanjahomozigotnosti

omoguuje irenje poeljnih gena jednog ili vierasplodnjaka i daljnje odravanje tih gena u

potomstvu


25/79

SPECIFINOST LINIJSKOG UZGOJA

tei odrati visoku razinu slinosti s rodonaelnikom

uz relativno nisku razinu uzgoja u srodstvu

ouvanje gena nekog istaknutog pretka za razliku

uzgoja u srodstvu gdje je u program reprodukcijeukljueno vie rodbinskih parenja

to je oblik uzgoja u srodstvu kod koje se nastojikoncentrirati nasljedne karakteristike jednog pretka u

odabranim ivotinjama, stadu ili populaciji


26/79

51

6

S 52 Fx = 0,125

Rx5 = 0,47

7X

D

4

53

8

5

9


27/79

51

6

S

1314

Fx = 0,031

Rx5 = 0,06

15X

D

16

53

7

17

18


28/79

KADA LINIJSKI UZGAJATI ?

uistokrvnoj populaciji visoke genetske vrijednosti

nakon to se identificira i provjeri neka jedinka

izuzetne kvalitete koja moe biti zaetnik linije

nakon smrti istaknute jedinke (koncentracija genapreko potomaka)


29/79

NASTANAK LINIJE

odabir zaetnika linije

selekcija


30/79

ZAETNIK (OSNIVA) LINIJE

na osnovi proizvodne evidencije biraju sekandidati iz klase elita

progeni test

izbor glavnih karakteristika linije


31/79

ODABIR PLOTKINJA ZA IZGRADNJULINIJE

50-100 elitnih enskih ivotinja

meusobna ujednaenost i slinost s karakteristikamaosnivaa linije


32/79

BROJ LINIJA ?

ovisi o veliini populacije i cilju proizvodnje

unutar svake linije stroga selekcija


33/79

PRIMJENA LINIJSKOG UZGOJA

meulinijsko krianje (heterozis)

specijalizirane linije s dobro izraenimproizvodnim svojstvima meusobno se pare prema

odreenom planu za dobivanje jedinkikombiniranih svojstava

uspjeh provoenja ovisi o strunosti uzgajatelja


34/79

UZGOJ IVOTINJA KRIANJEM


35/79

B) KRIANJE

plansko parenje ivotinja razliitih pasmina

(parenje jedinki iste pasmine i krianaca;

meusobno parenje krianaca)

eli se poveati heterozigotnost


36/79

KRIANCI - heterozigotnost

za razliku ivotinja uzgojenih u srodstvu, svojstavaprenose na potomstvo s manjom postojanou

( AABBCCDD AaBbCcDd )

na temelju heterozigotnosti, pri krianju se javljahibridni vigor - heterozis


37/79

HETEROZIS (HIBRIDNA KREPOST, VIGOR)

poveana ilost potomstva u odnosu na roditelje

koji nisu u srodstvu vea sposobnost za ivot

bri rast

vea izdrljivost

vea proizvodnja mlijeka

vea plodnost


38/79

GENETSKA OSNOVA HETEROZISA

heterozigotnost krianaca utjee na vei fizioloki

stimulans za rast, razvoj, vitalnost i sl.

heterozis je temeljen na neaditivnim uincimagena koji ukljuuju:

- dominantnost

- superdominantnost- epistatinost


39/79

BIOKEMIJSKE OSNOVE HETEROZISA

krianci imaju veu aktivnost biosinteze biolokiaktivnih tvari:

- aktivnost enzima

- mitohondrijska aktivnost

- razina DNK i RNK


40/79

KARAKTERISTIKE HETEROZISA

bolje oitovanje nekih kvantitativnih svojstava(plodnost, prirast, konverzija hrane, ....) krianacaF1 generacije u odnosu na roditelje

javlja se samo u krianaca F1 generacije, a vepriparenju izmeu sebe (F1 x F1) i u drugoj F2generaciji, on nestaje

pozitivan ili negativan heterozis


41/79

UTVRIVANJE HETEROZISA

(X) sredina F1potomstva (X) sredina roditelj. pasmina

% heterozis = x 100

(X) sredina roditeljskih pasmina


42/79

POPRATNE POJAVE KRIANJA

heterozis (luksuriranje)

varijabilnost

atavizam

2n - 1


43/79

roditeljska generacija

F1 generacija

1.povratna generac.

(II generacija)

2.povratna generac.

(III generacija)

krvni udio = 2n

P x V pramenka , virtemberg

x VPV

2

1P3V

4

x V

1P7V

8x


44/79

PRIMJENA KRIANJA

primjena heterozisa u prvoj generaciji krianaca sciljem postizanja vee proizvodnje

unoenje gena plemenitih pasmina u populacije

nie genetske vrijednosti s ciljem poveanjaproizvodnosti

uzgoj novih pasmina putem kombiniranjagenetske osnove nekoliko razliitih pasmina


45/79

METODE KRIANJA

uporabno (industrijsko)

melioracijsko povratno (potiskujue)

kombinacijsko

UPORABNO ILI INDUSTRIJSKO KRIANJE


46/79

UPORABNO ILI INDUSTRIJSKO KRIANJE

osniva se na heterozis uinku, luksuriranju (hibridnivigor)

esto se primjenjuje u svinjogojstvu (dvopasminskaili tropasminska krianja), peradarstvu, kuniarstvu

Cilj


47/79

Cilj

planskim parenjem proizvesti F1 generaciju

krianaca koja nadmauje odlike roditeljskihpasmina za neko svojstvo. Krianci F1 generacijese koriste za izravnu gospodarsku uporabu (trite)

N d t t k


48/79

Nedostatak

dvostruki uzgoj

Sh t i k k i j


49/79

Shema tropasminskog krianja

A Bx

AB x C

ABC

Shema i mjeninog porabnog krianja


50/79

Shema izmjeninog uporabnog krianja

A

B

AB

AB

B

A

AB

ABA

Shema rotacijskog uporabnog krianja


51/79

Shema rotacijskog uporabnog krianja

C

ABC

A

B

AB

ABC

A

ABC

ABC

B

C

Linijski uzgoj za dobivanje luksanata


52/79

Linijski uzgoj za dobivanje luksanata

MELIORACIJSKO KRIANJE


53/79

MELIORACIJSKO KRIANJE

cilj: oplemeniti neku pasminu popravljajui samojedno ili manji broj svojstava

nastojimo ouvati pozitivna nasljedna svojstvapasmine

kratkotrajno

Melioracijsko krianje


54/79

Melioracijsko krianje

izvodi se pod strunim nadzorom u dva moguaoblika:

plemenitom pasminom oplemenjujemo nekuprimitivnu pasminu

neko poeljno svojstvo prenosimo iz jedneplemenite pasmine u drugu plemenitu pasminu

uspjeh ovisi o:

izboru pasmine i rasplodnjaka

uvjetima dranja krianaca

Provedba melioracijskog krianja


55/79

Provedba melioracijskog krianja

A Bx

AB2

BA xx

3A1B

4

ABABAB1A3B

4

selekcija


56/79

selekcija

A Bx

AB2

AB2

x

ABABAB2A2B

4

POVRATNO PRETAPAJUE


57/79

POTISKUJUE KRIANJE

primjenjuje se kada elimo neku primitivnu pasminu

pretopiti u plemenitu pasminu

pretapamo niskoproizvodne (autohtone) pasmine

Postupak pretapajueg krianja


58/79

Postupak pretapajueg krianja

kao podloga slui ensko potomstvo primitivnepasmine, a rasplodnjaci su plemenite pasmine

potomci krianja

otra selekcija na svojstvaplemenite pasmine

ne idu u daljnji rasplod(kastracija)

trajanje najmanje 7 generacija, nakon ega se odabirei muko i ensko potomstvo


59/79

uspjeh pretapajueg krianja ovisi o:

kvaliteti plemenitog rasplodnjaka

izboru enskih potomaka za daljnji uzgoj

ograniavanju na to manji broj svojstava ostvarenju to boljih uvjeta dranja za kriano

potomstvo

GENERACIJSKI SLIJED I UDIO KRVI PLEMENITE PASMINE PRIPRETAPAJUEM KRIANJU

PARENJEUDIO KRVI PLEM.PARENJEGENERACIJA


60/79

P x NRODITELJI

POTOMSTVAPASMINERODITELJA

NASTAVAK TABLICE NA IDUOJ STRANICI

P = plem. pasmina

N = neplem. pasm.

IV 15PN 15 PN

(III povratna) ; 93,8% x P

16 16

F1 PN PN

; 50,0% x P2 2

II 3PN 3 PN

(I povratna) ; 75,0% x P

4 4

III 7PN 7PN

(II povratna) ; 87,5% x P

8 8

PARENJEPOTOMSTVA

UDIO KRVI PLEM.PASMINE

PARENJERODITELJA

GENERACIJA


61/79

VIII 255PN 255PN

(VII povratna) ; 99,6% x P256 256

VII 127PN 127 PN

(VI povratna) ; 99,2% x P

128 128

VI 63PN 63PN

(V povratna) ; 98,4% x P

64 64

V 31PN 31PN

(IV povratna) ; 96,9% x P

32 32

IV 15PN 15 PN

(III povratna) ; 93,8% x P

16 16

KOMBINACIJSKO KRIANJE


62/79

na temelju nove kombinacije gena stvara se nova(proizvodnija) pasmina

kombinacije mogu dati srednji ili novi tip u

kojem su zdruena pozitivna svojstva dvije ili viepasmina koje su sudjelovale u izgradnji novepasmine

kombinacijsko krianje pretapajue krianje

kombinacijsko krianje melioracijsko krianje

Kombinacijsko krianje


63/79

j j

trae se najpovoljnije kombinacije za brojnaproizvodna svojstva:

ranozrelost i tovna sposobnost ranozrelost i plodnost

duina i finoa vunskog vlakna

s obzirom na djelovanje, kombinacijsko krianje

moe imati: izravno djelovanje neizravno djelovanje

Provedba kombinacijskog krianja


64/79

strogo odabiranje rasplodnjaka (progeni test)

vrlo stroga selekcija enskog potomstva

PONAVLJATI dok se ne dobije eljena kombinacija

konsolidiranje genetske osnove (parenje u uskom srodstvu)

parenje u sve udaljenijem umjerenom srodstvu

ODABIR NAJUINKOVITIJEGSUSTAVA UZGOJA


65/79

SUSTAVA UZGOJA

kada primjeniti uzgoj u srodstvu i linijski uzgoj

kada primjeniti uzgoj u istoj krvi i krianje

znaenje vrste ivotinja


66/79

uzgoj nije stvaranje novih gena !

uzgoj je iskoritavanje genetike varijabilnosti kojaza neko svojstvo(a) postoji u populaciji

genet. varijab. + odabir = prikladni genotip za okoli

MOGUNOSTI U UZGOJNOM RADU


67/79

izgraditi novu pasminu

poboljati postojeu pasminu

udruiti dvije ili vie postojeih pasmina

USPJEH UZGOJNOG RADA


68/79

precizna procjena UV ivotinja

mjerenje svojstava

heritabilitet svojstva (h2)

PROBLEMI IDENTIFIKACIJE IVOTINJAS POELJNIM GENIMA


69/79

S POELJNIM GENIMA

uinci okoline

razliiti naini djelovanja gena

uzajamno djelovanje gena

DJELOVANJE GENA


70/79

aditivni uinak gena je uzrok veeg dijelagenetike varijabilnosti

neaditivni uinak gena je uzrok veeg dijelagenetike varijabilnosti

ADITIVNO DJELOVANJE GENA


71/79

visoki h2 (slinost roditelja i potomstva)

nizak heterozis uinak (srednja vrijednost proizvodnje

krianih potomaka slina je srednjoj vrijednostiproizvodnje roditelja)

pariti najbolje s najboljim

NEADITIVNO DJELOVANJE GENA


72/79

nizak h2

uzgoj u srodstvu oituje tetne uinke

jaki heterozis uinak (srednja vrijednost krianogpotomstva znaajno se razlikuje od srednjevrijednosti roditelja)

krianje pasmina ili linija koje se najbolje slau

ODABIRANJE NA VIE SVOJSTAVAOD KOJIH NEKA IMAJU ADITIVNO, A


73/79

DRUGA NEADITIVNO DJELOVANJE GENA

voditi rauna o korelaciji izme

u svojstava

imati informacije o genetiko-okolinim

interakcijama

uzgoj linije ili iste pasmine za svojstva svisokim h2 zatim kriati sa svrhom jaanjaheterozisa

KADA KORISTITI UZGOJ U SRODSTVUI LINIJSKI UZGOJ ?


74/79

proizvodnja mukih rasplodnjaka za UO

mogua popratna fenotipska posljedica - opadanjeproizvodnosti (neaditivni uinak gena,

homozigotnost)

KADA KORISTITI UZGOJ U ISTOJ KRVII KRIANJE ?


75/79

za proizvodnju istokrvnjaka uz izbjegavanjeuzgoja u srodstvu

ea razmjena i kupnja rasplodnjaka

UTJECAJ VRSTE IVOTINJANA PRIMJENU UZGOJNE METODE


76/79

uzgojni cilj

svojstva - gospodarska vrijednost, h2, korelacije

djelovanje gena na svojstvo

UZGOJNI PROGRAM

C) BASTARDIRANJE


77/79

parenje ivotinja razliite vrste

uinak luksuriranja

aklimatizacija bastardiranjem

C) BASTARDIRANJE


78/79

MEUSOBNONEPLODNIBASTARDI

(konj x magarac)

DJELOMINOPLODNIBASTARDI

(jak x zebu)

NEOGRANIENOPLODNIBASTARDI

(zebu x dom.gov.)

MULA(Equus mulus)

MAZGA(Equus hinnus)

Santa Gertrudis


79/79

Documents

uzgoji zivotinja