Koraci u buducnost

mjeseni magazinBroj 17 | Godina II. | Oujak 2009.

Virski LIST

vrti i ambulanta | velika slatina | kamena oaza | maketar radovi | vodovod virkomunalna patrola | intervju epina | portret bukuli | virski tii

Virski LIST mjeseni magazin

IzdavaVir Turizam, Trg Sv. Jurja bb, Vir

Glavni i odgovorni urednikKaimir krbikazimir.skrbic@gmail.comTelefon: 023/362-713

TisakKerschoffset Zagreb

Grafi ka pripremaMedia Oglasi d.o.o.,marketing i izdavatvo,Velebitska 6, ZadarTelefon: 023/492-711mzd@media-zd.hr

Naklada2000 komada

Izlazi mjeseno.Godina II. Broj 17.2009. godina

OUJAK 2009.

sadraj

KORAK BLIE URBANIM SREDINAMAradnici graevinskog obrta peli podigli su zidove prizemlja zgrade djejeg vrtia i ambulante

NOVI JE VRTI STO PUTA VEI!najmlai Virani iz djejeg vrtia Smjeko komentiraju gradnju vrtia

ASFALTIRANA VELIKA SLATINAstanovnici virskog naselja Velika Slatina govore o znaaju spajanja s glavnim virskim prometnicama

KAMENA OAZAprojekt ureenja Trga oko Bunara ukljuuje ureenje parkinga i djejeg igralita

SLAGALICA STRPLJENJAvirski maketar Boe Radovi pria kako ga je modeliranje brodova izvlailo iz ivotnih kriza

VODOVOD VIR OD I. DO IV. FAZEdo poetka ljetne sezone odradit e se trasa K-1 uz postavljanje cjevovoda i ureenje plae na Jadru

KOMUNALNA PATROLAir po Viru u drutvu komunalnih redara Frane Rudia i Petra Vuetia

EPINA INTERVJUvoditeljica Odsjeka za komunalne poslove Paola epina govori o uspjesima komunalnih tvrtki i njezinog Odsjeka

VIRSKI TII HRABROG SRCAnajmlai i najsraniji virski nogometai osvojili bod na vruem terenu u Sukoanu

BUKULI PORTRETpria o karijeri biveg nogometnog reprezentativca virskih korijena Zorana Bukulia

4

6

8

10

12

16

18

21

24

27

Koraci u buducnost

mjeseni magazin

4 8 10

12 16 18

21 24 27

Virski LIST

4 virski list

S vi stanovnici otoka koji svakodnevno prolaze uz objekt nove zgrade vrtia i ambulante u izgradnji, ne mogu se nauditi brzini kojom svakodnevno uoavaju promjene. Tek to su u sijenju ove godine sveano otvoreni radovi i odraeni temelji te postavljeni nadtemeljni zidovi, potom popunjeni i tamponirani prostori izmeu temelja, radnici graevinskog obrta peli popeli su se na krovove zgrade djejeg vrtia i ambulante koja iz dana u dan sve vie poprima svoj konani oblik. Znaaj i vrijednost ovog projekta Opine Vir te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, tekog 5,2 milijuna kuna iji se dovretak oekuje do jeseni 2009. godine, lako je procijeniti.Njegovi budui korisnici, zdravstveni djelatnici i korisnici zdravstvenih usluga, potom odgajatelji i najmlai Virani, ali i cjelokupno stanovnitvo otoka, dobit e reprezentativan objekt s kojim je Vir najmanje za jedan korak blie urbanim sredinama. Iznutra, on je u projektu projektanta Gradal inenjering iz Splita sadran prostorijama djejeg vrtia i po prvi put prostora za jasliki uzrast, takoer posjeduje i prostor kuhinje te prostor ambulante zubne zatite i ambulantu ope medicine. Izvana, on ivi na 1,762 tisue kvadrata koje je Opina kupila za njegove potrebe, a iz ptije perspektive, odnosno s njegovih krovova na kojima rade graevinari pelia, ovaj je projekt jedan od poslova koje uspjeno izvodi ovaj graevinski obrt iz Slunja.

Pogled na Vir s krovova zgrade novog vrtia i ambulante

Za korak blize urbanim sredinama

Sjeam se kako smo ovu sadanju zgradu ambulante na Viru izgradili izdvajanjima i samodoprinosom, a od toga ima najmanje 40 godina. Sada je, iako ureena i obnovljena, malo dotrajala i tijesna pa je dolo vrijeme za nove stvari. I to je dobro, jer to god se novo napravi to je za nau budunost i nau djecu. Bilo je vrijeme da dobijemo novu zgradu ambulante.

Oekujem u novoj zgradi ambulante i vrtia sve bolje nego je u ovoj sadanjoj, a to znai bolje uvjete, bolju ekaonicu i bru uslugu. Sadanja je poboljana, ali jo uvijek nema ni osnovne stvari, ak se ne koristi ni WC. Komentiramo i meu sobom kako emo napokon dobiti pravu ambulantu, a pored toga i vrti jer je sadanji s obzirom na broj djece zaista premalen.

Ante Radovi Nova zgrada za nau budunost

Anamarija Rudi Napokon prava ambulanta

Nikola peli

oujak 5

Vlasnik tvrtke, Nikola peli, svakodnevno provjerava i nadzire radove koji iz dana u dan neumoljivo odmiu prema konanom zavretku. Trenutno smo podignuli zidove prizemlja zgrade, betonirali vertikalne serklae, AB stropove, AB grede i nadvoje, kae peli odgovarajui na pitanje o trenutnim radovima na zgradi vrtia i ambulante.Pored toga, radi se oplata krovne armirano-betonske ploe iji e se radovi protegnuti do kraja mjeseca oujka obzirom kako je rije o veem zahvatu, da bi se nakon toga krenulo s postavom armature armirano-betonske krovne ploe. Brzinom i kvalitetom izvoenja radova, ali i vremenskim

uvjetima, zadovoljan je i peli, koji kae:Bilo je malo kie i bure, ali sve u svemu moemo kazati kako smo zadovoljni. Takoer, razloga za zadovoljstvo imamo i zbog dinamike odvijanja radova.Na gradilitu budueg novog objekta vrtia i ambulante stalno radi 15 djelatnika graevinskog obrta peli koji, osim posla na Viru, od prolog tjedna izvode radove na jednoj koli, a prethodno su okonali posao na gradnji kolske sportske dvorane u Slunju te aki dom za srednjokolce u Korenici. Ovaj posao na Viru nije nam prvi ovakvog tipa javnog objekta. Kroz dui vremenski period mi smo u slinim poslovima, dodaje peli.

Nisam roena na otoku, ali sam prijavljena i ivim na Viru. Djeca mi ive u Zagrebu, pa odem malo i do njih i ba govorim kako sam prezadovoljna to emo skoro imati novu zgradu s ambulantom i djejim vrtiem. Mada je postavljena klima, u sadanjoj je jo uvijek ponekad hladno. Imat emo kvalitetniju uvjete kao korisnici zdravstvenih usluga i neemo morati ii u Zadar.

Meni je i sada dobro u naem vrtiu, jer se tamo moemo igrati, raditi i uvijek uiti nove stvari. U novom velikom vrtiu mislim kako emo imati puno vei prostor za igru, i puno vie prostorija, pa e biti jo bolje nego to nam je sada. Ja bih voljela kada bi ispred novog vrtia bile ljuljake, igralite i veliki travnjak kako bi se kad je lijepo vrijeme svi mogli igrati ispred vrtia.

Marija Grgi Neemo morati ii u Zadar

Lucija Rudi Ljuljake i trava ispred vrtia

Krovovi u izgradnji - djeji vrti i ambulanta

6 vrti i ambulanta

Zamiljam novi objekt vrtia kao puno ljepi i ugodniji za boravak od dosadanjeg. Bit e mi jako drago kad se uselimo, jer emo dobiti puno vei prostor vrtia nego to ga imamo sada. I za nas koji radimo i za djecu bit e puno ljepe i bolje, jer emo ve samom injenicom da imamo dovoljan prostor moi kvalitetnije raditi. Djeci e vrti i prostor dvorita puno znaiti.

Nova im je zgrada vrtia u izgradnji odmah zapela za oko, bilo da uz nju prolaze u pratnji svojih teta, bilo da se Virom etaju u drutvu svojih roditelja, baka i djedova, brae ili sestara. Svaka nova cigla ugraena u ovaj reprezentativni virski projekt, povod je novoj prii i divljenju. Teto, jesi li vidjela koliki je novi vrti? i Teto, hou li se i ja igrati u njemu?, svakodnevno pitaju.Djeca iz djejeg vrtia Smjeko, jasno, njemu se najvie i raduju. Na jednom umjetnikom vienju nove zgrade vrtia na kojoj ponosno u potpisu stoji Lovre Cvitkui, nasred velike zgrade budueg vrtia stri antena, da se, za svaki sluaj, nae u sluaju gledanja televizijskog programa. 5-godinji Dominik Baji osim nove zgrade u crteu zamilja i vlakie s vagonima koji prenose materijale na gradilite, a 4-godinji Fran Bai je na temu nove zgrade nacrtao veliki bager koji radi vrti.Pa kad ve o njemu svakodnevno priaju, red je i da nama prenesu dio svojih zapaanja. Kako ti je u vrtiu? pitamo jednu simpatinu sugovornicu koja kae da se zove Tea Kajba. Ima, pokazuje nam prstima, etiri godine.Dobro, odgovara. Jesi li vidjela novu kuu koja se radi?.Da.Je li to novi vrti?. Da.Hoe li se ti tamo igrati?.Da.Kako bi se htjela igrati?.Trati. I ve spomenuti umjetnik s potpisom,

6-godinji Lovre, takoer je u ivo gledao kako se gradi novi vrti, pa primjeuje kako jeNapravljena je do pola. Velika je, a najvie bi volio imati ljuljake, kae. ivahni 5-godinjak Vice Vueti takoer zna kako e skoro u novi vrti, a kad bude tamo htio bi se igrati ni manje ni vie nego s vlakom. Pa, hoe li biti mjesta za vlak? pitamo ga.Ma ne pravi, nego igrake, ispravlja nas Vice i napominje kako je pravi vlak u gradu. Njegova vrnjakinja, Edina Velagi, s mamom i tatom u etnji primijetila je zgradu novog vrtia, pa je pitamo hoe li e biti dovoljno velika za sve njezine potrebe u igri.

Hoe, potvruje. Godinu dana mlaa, 4-godinja Paola Ruko, kae kako je vidjela da barbe rade, ali zna i to rade. Prave novi vrti za nas.Koliki je taj novi vrti? - pitamo.Hmm, zamislila se Paola, pa jednostavno dodala: Veliki.Vei od starog vrtia? propitkujemo je dalje.Sto puta!. I ne samo to! U novom vrtiu najmlai Virani iz djejeg vrtia Smjeko oekuju da e biti mjesta za sve; za velike crtee, novu veliku garderobu, puno novih igraki, mjesta za poneku ljuljaku i, najvie, za snove.

Na injenicu kako se gradi novi vrti mogu kazati samo odlino. Oekujem kako e rad u novim uvjetima biti izazovniji. Zaista jedva ekam. Majda i ja svakodnevno komentiramo kako emo raditi, ve smo smislile nain rada i raspored u sobama. U ovakvim uvjetima u kojima sada djelujemo rad je ogranien, a s novom zgradom imat emo vie mogunosti.

Ivana Bai, odgajateljicaDjeci e vrti puno znaiti

Mladenka Begonja, odgajateljicaIzazovniji rad u novoj zgradi

Djeji vrti Smjeko zapaanja i oekivanja najmlaih Virana i djelatnika vrtia

Novi je vrti sto puta vei!

Tea, Stella, Lovre, Marija, Paola, Edina, Vice i Dominik

oujak 7

Iskreno, jedva ekam da se zgrada vrtia napravi i nadam se kako u raditi u njemu. Oekujem kako e i uvjeti biti odlini, a prema podacima koje znam mislim kako e na virski vrti biti jedan od najboljih u upaniji. I djelatnici i djeca e dobiti puno toga s novom zgradom vrtia, prije svega vee prostorije te sigurni prostor terase i dvorita koji sada na alost nemamo.

I sada se u ovom malom prostoru vrtia dosta dobro snalazimo, ali injenicom kako emo imati opremljeniju kuhinju u novoj zgradi vrtia i ambulante, sigurno e i kvaliteta rada i usluga biti na veoj razini. Koliko sam vidjela, nova e kuhinja svojim standardima zadovoljavati sve potrebe kako djece tako i nas djelatnika, pa emo u novom radnom prostoru svi biti zadovoljniji.

Romana Budija, odgajateljicaVrti meu najboljima u upaniji

Kad se uselimo u novi prostor, bit emo sretni. Zapravo, ja sam prezadovoljna, jer emo rijeiti mnoge probleme. Svake je godine sve vie djece, pa e se rijeiti problem broja djece, problem prostora koji nam nedostaje, a rijeit emo i problem oko organiziranja jaslike skupine za djecu do tri godine. Zaposlit emo iz tog razloga jo dvije tete koje e s njima raditi, jer emo s veim prostorom tako moi organizirati rad. Imamo velike planove to se tie rada u novoj zgradi vrtia i ambulante, ne samo

kada je u pitanju na uobiajeni rad od 6,30 do 16,30, ve bi u dogovoru s roditeljima za djecu organizirali razne radionice u popodnevnim satima za vikend. To bi vrijedilo ak i za stariju djecu od prvog do etvrtog razreda, naravno ako se budemo mogli organizirati i kompletirati s osobljem, a ja vjerujem da hoemo. Imat emo takoer i jo jednu kuharicu, te spremaicu. Dakle, kompletan jedan radni kolektiv koji e raditi samo na tome da djeca u potpunosti budu zbrinuta.

Jagoda Radovi,ravnateljica vrtia S novom zgradom rijeit emo sve probleme

Danica Vueti, kuharicaKvaliteta rada i usluga na veoj razini

U novoj zgradi vrtia i ambulante sigurno e nam i rad biti bolji i ugodniji. Htjela bih, prije svega, ukazati na djeji aspekt izgradnje vrtia i ambulante, odnosno prenijeti kako oni doivljavaju skoru promjenu radnog i ivotnog prostora. Mi smo s njima nekoliko puta bili u etnji i prolazili pored zgrade vrtia, a sigurno su je i oni sami vidjeli dok su u etnji s roditeljima, pa je svakodnevno komentiraju. Teto, jesi li vidjela da je na vrtiu novi zid?, kau i vesele se kako e

novi vrti biti velik i lijep. Planiraju mnogo novih igraaka i razne matovite naine na koje e se igrati. Zaista svakodnevno prate kako se razvija projekt izgradnje zgrade novog vrtia i ambulante, te mogu prenijeti kako nestrpljivo ekaju useljenje. Koliko god su oni mali, osjeaju manjak prostora iako ga moda ne znaju izrei. Osjeti se to na njihovom ponaanju i upravo na veselju koje pokazuju kada se pria o novoj zgradi.

Majda Mrai,odgajateljica Djeca s nestrpljenjem ekaju useljenje

8 virski list

U ovom smo naselju etiri godine bili bez struje, a do sada i est godina bez asfalta. No, sad kada je asfaltirana ulica osjeaj je zaista odlian. Lijepo je imati asfalt ispred kue i pogotovo na putu do plae. Eto, mi u Velikoj Slatini smo ekali i doekali kao posljednje naselje na Viru koje nije imalo asfaltiranu cestu, asfaltiranje i spajanje s virskim putovima.

Na Vir sam za stalno doao prije dvije godine iz Velike Gorice. Inae sam kupio teren jo prije dvadeset i dvije godine, pa mogu kazati kako je na Viru lijepo. Kau mi stanovnici Velike Slatine koji su ovdje malo due od mene kako sam preseljenjem donio sreu, jer se vrijeme malo proljepalo i, evo, doao je i asfalt. Vjerujem kako e nam skoro doi i kanalizacija i voda.

Stjepan Roc Lijepo je imati asfalt ispred kue

Josip PeherPreseljenjem sam donio sreu

Novo razdoblje za ivote stanovnika jedinog virskog naselja koje nije bilo spojeno s glavnim prometnicama

Velika Slatina je asfaltiranaN ova razvojna etapa u unaprjeenju prometa na Viru i

podizanju kvalitete ivota simboliki je zapoela presijecanjem vrpce na pristupnom putu Velike Slatine kada su 23. sijenja otvoreni radovi na rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta, a niti dva mjeseca kasnije asfaltirana je cesta u Velikoj Slatini oznaila novo razdoblje za ivote stanovnika ovog lijepog naselja.Djelatnici poduzea Cesta Varadin polaganjem asfaltnog sloja u ulici Put Velike Slatine koja spaja naselje Veliku Slatinu s najbliom glavnom ulicom, spojili su i posljednje virsko naselje sa glavnim virskim prometnicama.Istodobno je izvreno tamponiranje i asfaltiranje pojedinih ulica u tom naselju, pa su tako asfaltirane ulice Velika Slatina II, Velika Slatina IV, Velika Slatina XIX uz more i odvojak Velike Slatine XIX.

Poloen kabel za rasvjetu

Prije samog polaganja asfalta, djelatnici Vir odravanja izmjestili su postavljeni elektrini kabel za buduu javnu rasvjetu u ulici Put Velike Slatine, zbog potreba proirenja trase same ulice. Takoer je izvreno polaganje kabela za javnu rasvjetu u ulici Velika Slatina II.

Spajanje Velike Slatine u prometni sustav otoka Vira od iznimnog je znaaja za vlasnike objekata u ovom virskom naselju. Ovo asfaltiranje ulica u Velikoj Slatini dio je projekta rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta u sklopu kojeg se trenutno asfaltira niz ulica u raznim naseljima na Viru.

Sigurnost na cestama

Od ostalih poslova, vrijedi istaknuti kako e komunalna tvrtka Vir odravanje sustavno proistiti sve javne prometnice i uiniti ih, jednostavno reeno, vidljivima. Po pravilu bi vlasnici stabala koja rastu uz prometnicu morali paziti da kronja ne ugroava sigurnost prometa i ljudi te da ne prijeti javnoj povrini, to je regulirano Zakonom o sigurnosti na cestama. Ukoliko i nakon upozorenja komunalnih redara vlasnici takvih stabala ne poduzmu nita, stabla e ukloniti Opina ali o troku vlasnika stabala. Na virskom putu od mosta do centra ima nekoliko takvih potencijalno opasnih mjesta na kojima prijeti opasnost od pada borova, potom nekoliko takvih potencijalno opasnih mjesta ima i u Lozicama, pa e se u zajednikoj akciji Opine Vir, tvrtki Vir odravanje i isti otok uz pomo pila i auto-korpe proistiti putovi od opasnih stabala.

Uz polaganje asfaltnog sloja, istodobno je izvreno tamponiranje i asfaltiranje pojedinih ulica u naselju Velika Slatina, pa su tako asfaltirane ulice Velika Slatina II, Velika Slatina IV, Velika Slatina XIX uz more i odvojak Velike Slatine XIX

oujak 9

Mi koji smo ispravno razmiljali o onome to dolazi sutra, jo prije etiri godine, uplatili smo asfaltiranje i evo doekali asfalt u naselju. Mnogi jo nisu i ne razumijem zato nisu zainteresirani, a to nije ni pravedno prema onima koji plaaju. Svakako, dan kada smo dobili asfalt zaista je prekrasan dan za Vir, jer je ovo vrlo lijepo naselje kao posljednje napokon i asfaltirano.

Nema to, same pohvale za asfaltiranje. Ne moe se sve dobiti odjednom, ali posljednjih je godina sve krenulo na bolje. Inae, ljudi se slabo angairaju, samo sjede, ekaju i nita ne trae. Kada smo se mi u Velikoj Slatini angairali, te kada smo zajedno s Opinom fi nancirali, dosta smo i dobili. Asfaltiranje nam puno znai, jer se u najmanju ruku osjeamo civiliziranije.

Polaganjem asfaltnog sloja u 27 ulica po raznim virskim naseljima, asfaltirane su ulice Bobovik X, Bobovik XI, Bobovik XIII, Bobovik XV, Bobovik XVI, Bobovik XVII, Bobovik XXV, Bobovik XXVII, Luica XXIX, Luica XXVIII, Luica XXXIV, ogranak Sridnjih kuica X, Sridnje kuice XII, Sridnje kuice XVIII, Velika Slatina II, Velika Slatina IV, glavna Velika Slatina XIX, odvojak Velika Slatina XIX, Put Velike Slatine, itna LI, itna LIII, itna VI, itna XVI, itna XVIII, itna XXIII, itna XXXVI i Straa X. Istovremeno su tamponirane i pripremljene za asfaltiranje sljedee ulice: Kozjak XIII, Kozjak XV, Kozjak XVI, Kozjak XXII, Kozjak XXVIII, Luka II, Miljkovanjica X, Prezida VI, Prezida XII, glavna poprena Put Sita, Put Sita XXIV, Soldatica I, Soldatica VI, Torovi kroz selo, itna uz plau i itna XXXIII.Vrijednost ovih radova iznosi 5,4 milijuna kuna, a vlasnici objekata u ulicama u kojima se vre radovi i Opina Vir zajedniki su fi nancirali projekt. Graani su sudjelovali sa 75 posto od ukupnih trokova, dok je preostalih 25 posto trokova pokrila Opina Vir uz samostalno fi nanciranje asfaltiranja glavnih ulica i svih putova irine 5 metara.

eljko Pilik Prekrasan dan za Vir

Antonija Majdani Osjeamo se civiliziranije

Graani i Opina asfaltiraju cesteVelika Slatina je asfaltirana

Asfalt u Velikoj Slatini - i posljednje virsko naselje spojeno je sa glavnim prometnicama

10 virski list

Komunalna tvrtka Vir odravanje u nastavku poslova ureenja Trga kod Bunara

T amponirana je povrina uz ureenje novih odvodnih kanala za oborinsku vodu oko prostora budueg ureenog Trga kod Bunara, zidaju se kameni zidovi, skinute su stare i napravljene nove krune, podruje je zatieno od zagaenja, stavit e se estetski i funkcionalni poklopci, a uz skoro kompletno ureenje prostora oko Bunara s parkiralitem i djejim igralitem koje izvodi komunalna tvrtka Vir odravanje, ukljueno je i postavljanje agregata s pumpom koji e crpiti vodu za potrebe zalijevanja zelenih povrina i zelenih otoka na otoku Viru. Osim to e sluiti potrebama Opine, vodom e se preko runih pumpi moi koristiti i stanovnici otoka. Uz sam budui Trg kojega e ukraavati ureeni bunari, ve je saniran kanal uz kojega e biti poploana povrina i prostor za parkiranje koji e, osim turistima, i stanovnitvu u Put Bunara olakati ivot u ljetnom razdoblju. Govorei o prostoru Trga, rije je povrini veoj od 400 kvadrata uz koju e se napraviti potporni zidovi te kameni most.

Regulacija vodotoka Doine

U sklopu izvoenja projekta, Vir odravanje podnijelo je zahtjev Hrvatskim vodama za uvrtenje vodotoka Doine i Praulje u program ureenja za koji se trai miljenje o planiranom zahvatu ureenja podruja Bunara, kao i mogunost intervencije na prostoru mjesnog groblja zbog poplavljenih grobnih raka. Rije je o tome kako je po Idejnom rjeenju za ureenje cijele javne povrine, dakle prostora Bunara, parkirnog prostora i djejeg igralita, zamiljeni kanal u liniji i granici parcela s istone strane ceste bio premjeten na drugi kanal da bi u cjelini sve ilo prema Sapavcu. Arhitekta nije rijeio pitanje hidro-gradnje, odnosno odvodnju oborinskih voda pa smo zatraili miljenje Hrvatskih voda.

Ureenje budueg Trga oko Bunara

Plan ureenja, detalj

oujak 11

Drago mi je to se ureuje. ujte, nekom se svia, nekome moda ne, ali sve to dobro izgleda. Ako, koliko sam upoznat, bude etnica do Kateline i ako se spoji s Jadrom, onda e cijeli projekt biti viestruko koristan i izvrstan. Djeca e na ovom prostoru imati mjesta za igru, a mi koji tu ivimo malo emo odahnuti od automobila kada se pone koristiti parkiralini prostor.

Jako je lijepo i za svaku pohvalu, jer ostaje za sva vremena. Posebno mi je drago to se koriste prirodni materijali i to se Bunari ureuju kamenom, a ne runim betonom. Put vodi prema Kuli i mislim kako e ovaj dio Vira puno turista obilaziti jer je atraktivan. To je dobar put i pokazatelj za dalje, jer je i Kennedy rekao: Amerika je bogata, ali moe biti jo bolja i bogatija.

Vinko Bai Projekt je koristan i izvrstan

Gracijelo JuracOstaje za sva vremena

Napravili smo posebnu geodetsku podlogu cijelog prostora i pristupnih putova koju smo im dostavili uz traenje miljenja i fi nancijsku pomo za ureenje prostora. Recimo, imamo jednu vodenu jamu koja u ljetnom razdoblju presui i koja je zbog velikog broja komaraca i insekata potencijalni izvor zaraze, pa mislimo kako bi je trebali zatrpati. Ako hidro-inenjeri u Hrvatskim vodama kau da se jama moe zatrpati, onda emo takvu intervenciju i napraviti, kae direktor Vir odravanja Ante Marasovi.

Trajno arhitektonsko ureenje

Direktor Marasovi napominje kako se cjelokupan posao oko ureenja prostora Trga i neposredne okoline na oko 7 tisua kvadrata odvija se kroz faze, odnosno kako ga ine tri cjeline. Prvi dio ukljuuje sanaciju i rekonstrukciju tri bunara kako bi se bunari doveli u to je mogue bolju funkciju, potom kako bi se zatitili od devastacije i, openito govorei, ukljuuje ureenje cjelokupnog prostora malim parkom, klupama i postavljenom javnom rasvjetom. Trg Bunara treba biti prepoznatljivo mjesto, lijepo ureeno te namijenjeno odmoru i s mogunou uzimanja pitke vode, dodaje Marasovi. Drugi i trei dio projekta ureenja znai sreivanje parkiralinog prostora sa 70 parkirnih mjesta koji se protee do prostora djejeg igralita, kako bi se cjelokupna zona otvorila prema moru i mogunosti etnje, zabave i odmora u prirodnom okoliu.

A kako je u planu i dodatno rjeenje, cijeli e projekt izgledati daleko bolje kada se napravi pristup moru i kada se sredi planirana etnica uz more od Kateline prema istonoj strani Vira. Zbog vezanosti uz niz drugih poslova asfaltiranja i kabliranja irom otoka, teko je predvidjeti do kada e potrajati radovi na ureenju Bunara, ali u Vir odravanju oekuju kako e se u svakom sluaju okonati do kraja godine. Marasovi kae:Ureenje te javne povrine izvodi se kao trajno arhitektonsko ureenje, jer praktiki na niti jednom mjestu na otoku ne postoji tako dobra povrina koja je neto izvan centra, a opet dovoljno blizu mora i obale. Ona e zasjati kada doe do kompletnog ureenja etnice od Kateline, preko Sapavca do Jadra. Dodajmo i kako budue ureenje ukljuuje postavljanje javne rasvjete, potom ureenje ceste na Putu Bunara na kojoj se trenutno izvode radovi u sklopu I. faze vodovodne i kanalizacijske mree.Vrijednost projekta teko je procijeniti s obzirom kako Vir odravanje radove izvodi s prilagoenim normativima koji su daleko ispod standarda u graevinskoj djelatnosti. Namjera je naeg poduzea napraviti to vie posla i to kvalitetnije ga izvesti sa to manje trokova. Drugim rijeima, radimo po pravilima struke i bez profi ta, odnosno pokrivamo materijalne trokove i poslujemo s pozitivnom nulom, zakljuuje direktor komunalne tvrtke Vir odravanje Ante Marasovi.

Cjelokupan posao oko ureenja prostora Trga i neposredne okoline na oko 7 tisua kvadrata ukljuuje sanaciju i rekonstrukciju kako bi se bunari zatitili od devastacije te ureenje prostora malim parkom, klupama i postavljanjem javne rasvjete

Kamena oaza

12 virski list

Slagalica strpljenja pola stoljea rada virskog brodograditelja i maketara Boe Radovia

P ria 76-godinjeg Viranina Boe Radovia s pravom se moe nazvati slagalicom strpljenja, i to ne samo zato to je ivei u Rijeci uporno i dugo objanjavao ljudima s Kvarnera kako njegovo ime nije Boo, kako je uobiajeno, ve po virski Boe, ve prije svega jer je i u najteim ivotnim trenucima strpljivo, komadi po komadi, sastavljao makete putnikih, motornih i luksuznih brodova po nacrtima do kojih je radei u brodogradilitu u Kraljevici mogao doi. Za ratne brodove nisam imao podataka, tako da ih nisam izraivao. A kada govorimo o maketama jedrenjaka, moram rei kako je njih zaista teko napraviti jer se mora poznavati tehnika vezivanja vorova, to nije ba lako. Meni su brodovi koje sam radio i koje jo uvijek radim bili laki za izradu, a pored toga imao sam i mogunost raditi brodove po nacrtu. Radio sam u brodogradilitu i njihovi nacrti bili su mi dostupni, govori Radovi. Umirovljeni brodograditelj, odnosno brodokova nekadanjeg

Titovog brodogradilita Kraljevica, te maketar Radovi trajno se po umirovljenju preselio u rodne Lozice na Vir gdje sa suprugom Maricom, roenom u itluku, kao i svih prethodnih godina dijeli dobro i zlo. A u slobodno vrijeme, kojega sada ima na pretek, i dalje izrauje brodove.U kui Radovievih, odmah u dugakom hodniku, na dvije je staklene stalae posloeno est brodova, luksuznih jahti i kruzera te golemih trajekta koje je Boe maketarski izradio tijekom pedesetak godina i na kojima je radio kao zaposlenik brodogradilita. S prvim Sagardepom kojega je izradio 1964. godine, redom se niu Sarita Bombay, Kristina, a potom u drugoj stalai Marija Ermolova, najvea Stena Olympica koju je dovrio prije pet godina i Sarikaja. Inae, prvi brod kojega je ovaj virski maketar sagradio bio je Opatija krajem 50-ih godina prolog stoljea, i da bi vam ispriali priu oko njegove gradnje moramo se vratiti godinama i stoljee unazad, kada je tada jedva punoljetni virski mladi u poslijeratnoj Rijeci pokuavao pronai sreu.

Sluajno u brodogradnji

Radovi je Vir napustio 7. rujna 1949. godine, nakon to je okonao osnovno etverogodinje obrazovanje i tragom drugih Virana koji su sa saznanjima o mogunosti daljnjeg obrazovanja i zaposlenja napustili rodni otok. Jedan je virski pomorac, zaposlenik Jadrolinije na relaciji Rijeka-Pag, poznavajui situaciju s mogunou zaposlenja u kveru u Kraljevici tamo odveo svog sina to se nedugo potom saznalo na Viru, pa je njegovim tragom osim Radovia istog dana krenulo jo troje mladia. Put je potrajao cijeli dan, a ve sljedeeg dana po dolasku u Rijeku Virani su odmah krenuli u trogodinju vojno-industrijsko kolu uei za zanat brodograditelja. Radovi se prisjea razloga

Radovi uspjeno prenosi oblik, dinamiku i sutinu brodova, jer kao i ljudi, oni imaju svoje specifinosti i karakter. Imaju i osvjetljenje koje je ugradio u njih tako da po mraku, kada se prikljue na struju, laganom svjetlou naglaavaju eleganciju

Boe Radovi za stolom izrauje brod tipa Vladimir Nazor

oujak 13

zbog kojih je postao brodograditelj:Nisam nikad razmiljao o brodogradnji, jer praktiki nisam ni znao to je to. Radije bih, da se mene pitalo, postao mehaniar, meutim kako su svi razredi osim brodograditeljstva bili popunjeni, nisam imao izbora. Vraati se na Vir nije imalo smisla, pa sam ostao.kola je bila organizirana tako da se paralelno uilo u kolskim klupama i odmah naueno primjenjivalo u praksi. Osim Radovia, drutvo mu je pravilo jo etvoro Virana koji su izravno s rodnog otoka doli do Vojno-industrijske kole, te jedan koji je doao iz rijekog brodogradilita 3. Maj gdje je neko vrijeme prije toga radio.Pero Radovi, Ante Oli, Ante Kapovi, Ante epina i Sreko Kapovi, uz maketara Radovia, bili su spomenuti Virani, a svi zajedno ivjeli su u vojnom rijekom akom domu. Po zavretku kolovanja Radovi je radio svega mjesec i dvanaest dana, jer je 1953. godine po dobivanju poziva otiao na trogodinje odsluenje vojnog roka. est mjeseci sluio je u Puli, u preostalih trideset u Novom Sadu u sklopu snaga rijene mornarice. U rujnu 1956. godine Radovi se vratio iz vojske, prijavio u matino Titovo brodogradilite Kraljevica gdje je od listopada iste godine do odlaska u mirovinu proveo cijeli radni vijek.

Pola radnog vijeka prekovremeno

Radio sam kao brodokova na svim dijelovima brodova, bez razlike, i to na teretnim, putnikim i ratnim brodovima, a posljednjih godina neto i na jahticama, govori virski brodograditelj naglaavajui kako je na jednom brodu radilo cijelo brodogradilite, u vremenu koje je ovisno o sloenosti i veliini broda bilo nekad vee, a nekad manje. Godinje se, drugim rijeima, obino proizvodilo nekoliko brodova, ali je bilo

Osim to je po nacrtima izraivao makete brodova, Radovi je od bakra izradio i nekoliko lustera kojima je opremljena njegova i kua gospoe Marice. Naravno, i ti su lusteri na stropovima u dnevnom boravku i sobama ukraeni detaljima ili prikazom cijelog broda.Na lustere sam stavljao brodove, jer sam ih uvijek radio. Brodovi su me izvlaili iz krize. Bilo koji od svih brodova koje sam radio, uvijek mi je bio dobro doao. Kada sam bio najumorniji i najbezvoljniji, i kada smo imali krizne situacije u ivotu jer smo neko vrijeme bili nesreeni bez stana, gradnja brodova uvijek me oputala, Iao sam u podrum i radio. I to me odmaralo, veli Radovi.

razdoblja kada se radio samo jedan brod. Brodograditelji, brodokovai, brodoelektriari, brodobravari, brodolimari, brodostolari, brodomehaniari, brodomotoristi svi su oni zaposlenici brodogradilita u Kraljevici radili na stotinama brodova koji su nastajali pod njihovim rukama. U vremenima najveeg obima posla u Titovom brodogradilitu Kraljevica znalo je biti oko tisuu i etiri stotine zaposlenih, s vie od pet stotina radnika iz kooperantskih tvrtki. Osim izrade brodova, brodogradilite je s dva doka radilo i remont brodova, pa je s vremenom posao postajao sve zahtjevniji.U poetku smo radili osam sati, a kasnije i po dvije smjene ako je bilo potrebno. Mogu kazati kako sam sigurno pola svog radnog vijeka radio prekovremeno, jer u brodogradnji nema odmora i ekanja. Rok se morao potovati, a ista je stvar bila i s remontom koji se dobivao ako se garantirala isporuka. U suprotnom su se plaali penali, kae Radovi. Brodogradilite koje je nosilo ime Josipa Broza Tita, nekoliko je puta ugostilo nekadanjeg jugoslavenskog predsjednika kojega je Radovi 60-ih godina imao prilike osobno upoznati. Rukovali smo se, potvruje nam i govori kako su inae brojne poznate linosti posjeivale brodogradilite, a meu njima i libijski dravnik Muammar al-Gaddafi. Bio sam blizu njega, ali ga nisam upoznao. Nije to ba bilo lako, dodaje.Brodogradilite u Kraljevici izgraeno je 1729. godine odlukom Karla VI. za potrebe gradnje austrijskih brodova koji su trebali konkurirati Veneciji. Ono je, ujedno, i najstarije brodogradilite u Hrvatskom Primorju koje je djelovalo i izmeu dva Svjetska rata, da bi nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu bilo obnovljeno kao Titovo brodogradilite Kraljevica. Svojevremeno je bilo jedno od najpoznatijih u Jugoslaviji, svakako poznato koliko i pulski Uljanik, rijeki 3. Maj,

ena je radila u popodnevnoj smjeni, a ja kroz jutro, pa sam popodne uvao djecu u kui i poeo raditi modele brodova. I tako, pomalo, za stolom u kuhinji nastajali su brodovi, prisjea se svojih poetaka bavljenja maketarstvom Boe Radovi

Brodovi su me izvlaili iz svih ivotnih kriza

Brodovi i na lusterima od bakra

14 maketarstvo

radovi nastavak

ili remontno brodogradilite Viktor Lenac, tako da je do umirovljenja 1990. s trideset i etiri godine radnog i est godina beneficiranog staa kroz Radovieve ruke prolo vie stotina brodova. Pamti i najvei kompletno izraeni brod u Kraljevici, od kobilice do jarbola, kako kae, a to je robusna Stena Olympica sa 125 metara duine koju je godinama kasnije izradio i u maketi.Opremali smo i vee brodove koji su dolazili iz 3. Maja, ali ovaj je bio najvei kojega smo sami napravili, govori.

Strpljenje, vrsti ivci i dobar vid

Putniki brod Stena Olympica mogla je udomiti 1,800 putnika, a kada je isporuena naruiteljima putovala je na Sjevernom moru, da bi od 1982. godine kada je prodana jednoj amerikoj kompaniji preimenovana u Scotia Prince s novim putnikim odreditima na amerikom kontinentu. Sama izrada broda trajala je dugo, oko dvije godine, a Radovi je na njoj radio jarbole, dimnjake, ispuh dimnjaka i kompletno gornje nadgrae. 2004. godine prema nacrtima koje je sauvao, Radovi je Stenu Olympicu ovjekovjeio kao maketu koja unutar staklene stalae u njegovoj kui i dalje ponosno plovi s izvornim imenom.Prvu maketu broda Boe Radovi napravio je pedesetak godina ranije, i to motorni brod Opatija tvrtke Jadrolinija za kojega je inspiraciju pronaao sluajno.Kada sam prvi put doao u Rijeku brodom iz Zadra, u Jadroliniji sam vidio makete brodova. Smatrao sam kako je neto slino nemogue napraviti, kako je rije o pravom udu. No, zaintrigiralo me, prisjea se. To je divljenje prema maketama brodova Radovi pospremio ekajui, kako to obino biva, da splet ivotnih okolnosti sluajni interes pretvore u trajan hobi. Radovi se u Rijeci upoznao sa gospoom Maricom, oenili su se i nakon to su 1958. godine dobili sina Igora te poslije kerku Irenu, Boe je nakon to se gospoa Marica zaposlila u bolnici, ostao u kui uvati djecu.ena je radila u popodnevnoj smjeni, a ja kroz jutro, pa sam popodne uvao djecu u kui i poeo raditi modele. I tako, pomalo, za stolom u kuhinji nastajali su modeli brodova, prisjea se Boe koji se s obitelji preselio u Kraljevicu 1963. godine. Do tada je izradio Opatiju koju je prodao rijekoj Jadroliniji, uslijedila je potom gradnja Omia kojega je uzeo Tehniki muzej u Zagrebu, pa Sarikaja, Sagardep i tako redom sve do dananjeg dana kada na Radovievom stolu u dnevnom boravku uz pomo ljepila, drki, tapia i puno strpljenja nastaje brod iz Jadrolinijine serije pjesnika - Vladimir Nazor. Sve zajedno, Radovi je izradio trinaest brodova od kojih je est trajno usidreno u njegovom domu, dva su prodana a ostali poklonjeni. Za raditi brodove treba imati veliko strpljenje, vrste ivce i dobar vid, a mene to pomalo sve naputa. Ajde, ivci su jo dobri, ali vid nije kakav je nekad bio, pomalo sjetno objanjava slabiji tempo izrade brodova posljednjih godina virski maketar navodei kako je, osim nabavke materijala za gradnju, sve tee doi i do nacrta pa Vladimir Nazor, kojega trenutno radi, nastaje gledanjem u fotografiju.Svejedno, Radovi uspjeno prenosi njegov oblik, dinamiku i sutinu, jer brodovi, kao i ljudi, imaju svoje specifinosti i karakter. Imaju i osvjetljenje koje je ugradio u njih tako da po mraku, kada se brodovi prikljue na struju, laganom svjetlou naglaavaju eleganciju koju je vjeta Radovieva ruka vjerno prenijela. A brodogradilite u kojemu je Radovi proveo radni vijek? Danas je specijalizirano za izradu trajekata za Jadroliniju i Wight-Link, tankera za Sargeant-Marine, Interorient i Petrolmar, te ratnih brodova za potrebe RH te specijalnih plovila i jahti. Sada se vie ne zove Titovo brodogradilite, nego Brodogradilite Kraljevica i radi jo uvijek. Nadam se kako e raditi i dalje. To je bio moj posao i ivot, kae. Brod u staklenoj vitrini u obiteljskom domu Radovievih

oujak 15

Brod u staklenoj vitrini u obiteljskom domu Radovievih

Opatija, prvi brod kojega je Radovi izradio

Obitelj Radovi u Kraljevici 1963. godine

Porinue broda u brodogradilitu u Kraljevici 60-ih godina prolog stoljea

16 virski list

U punom su zamahu radovi na izgradnji I. faze vodovodne i kanalizacijske mree otoka Vira, pa je postavljanjem vodovodnih i kanalizacijskih cijevi na trasi K-2 odraen i zavren posao na Putu Bunara. Trenutno je u tijeku tamponiranje trase pred asfaltiranje. Na trasama K-19 na Putu Krevina i K-38 takoer je do kraja odraen posao postavljanja vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, a preostala su samo dva ahta na K-38 koja se aluju i betoniraju. Na trasi K-4 u Lazu II zbog neujednaene linije u postavljanju, poet e premjetanje elektromree kako bi se radovi mogli nesmetano odvijati. Na trasi K-1, odnosno na buduem glavnom kolektoru, montiraju se cijevi od 500 , a u narednih mjesec dana u komunalnoj tvrtki Vodovod Vir planiraju do kraja odraditi posao oko asfaltiranja Puta Bunara. Do poetka ljetne sezone trasa K-1 odradit e se do zgrade Opine Vir, a u planu je postavljanje cjevovoda i ureenje plae na Jadru. Isti posao do sezone odradit e se i na trasi K-4, odnosno u Lazu II, prenosi nam novosti direktor Vodovod Vira Hrvoje Bai.

I. faza u punom zamahu

Izraen je glavni projekt za odvodnju i vodoopskrbu II. faze izgradnje vodovodne i kanalizacijske mree otoka Vira. Projekt obuhvaa 6,5 kilometara vodovodnih i 6,5 kilometara kanalizacijskih cijevi te 2,8 tisua metara obalnog kolektora. Projektantski procijenjena vrijednost projekta iznosi 32,2 milijuna kuna kojim e biti obuhvaeno 650 stambenih objekata u predjelu virskih naselja Miljkovanjice i Luke.

Glavni projekt II. faze

Potpisivanjem etiri ugovora vrijedna 16,8 milijuna kuna, Vodovod Zadar i Hrvatske vode obiljeili su u Zadru Svjetski dan voda 23. oujka. Tim e se ugovorima financirati projektna dokumentacija i graenje vodnih graevina na podruju Zadarske upanije pod financijskim pokroviteljstvom Hrvatskih voda, zadarskog Vodovoda, Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Fonda za regionalni razvoj, Zadarske upanije, Grada Zadra te jedinica lokalne samouprave. Ovi se ugovori odnose na projekte izgradnje Zapadnog pravca vodoopskrbnog sustava Zadarske upanije, odnosno podruje Vira, Petrana i Nina, te na Istoni pravac i zadarske otoke. Zapadni pravac je od velike vanosti zbog turistike opredijeljenosti, pa je nuno dovoenje cjevovoda kako bi do sezone bili otklonjeni svi problemi, kazao je Darko Kasap, direktor zadarskog Vodovoda.

16,8 milijuna kuna za vodovode Zadarske upanije

Dobre vijesti stiu iz Hidrografskog instituta iz Splita; rezultati hidrografsko-geoloke i magnetometrijske izmjere na trasi budueg ispusta otpadnih voda podsustava Sjever u uvali Biskupljaa pokazuju kako nema problema niti s jedne strane od linije ispusta za polaganje u duini od 1,500 metara. Ova je izmjera vana jer su s njom ostvareni preduvjeti za projektiranje odvodnje na podruju Lozica. Rije je o IV. fazi izgradnje vodovodne i kanalizacijske mree otoka Vira, kae Hrvoje Bai, direktor virskog Vodovoda.Prethodno je brod Hidra Hidrografskog instituta iz Splita mjerio dubinu mora, oblik i svojstva te vrstu dna na duini od 1,5 tisua metara i 50 metara irine s lijeve i desne strane od linije ispusta na terenu od uvale Biskupljae prema kanalu. Takoer je utvreno kako na morskom dnu ne postoje ni eljezne podrtine.

IV. faza bez problema

Spajanje trasa K-2 i K-39 u predjelu Laza

Na trasi glavnog kolektora K-1 postavljaju se cijevi promjera 500

Gosti su, koliko vidim po etnji Virom, ve poeli dolaziti, pa je moda malo nezgodno da su radovi na plai Jadru u tijeku. Ali, ako e s radovima koji su u zamahu biti gotovi do poetka ljetne sezone kada dou turisti iz svih krajeva svijeta u velikom broju, onda je bolje da se sada radi nego tijekom sezone. U svakom sluaju, dobivanje vodovoda e za Vir biti velika stvar.

Denis BanunVodovod je velika stvar za Vir

oujak 17

Spajanje trasa K-2 i K-39 u predjelu Laza

Na trasi K-38 preostalo je alovanje i betoniranje ahtova

Na trasi glavnog kolektora K-1 postavljaju se cijevi promjera 500

18 virski list

Jedan komunalni ir po otoku u drutvu komunalnih redara Frane Rudia i Petra Vuetia

Komunalna patrola otok VIRP rvo, kratki opis situacije i protagonista dok komunalnom Ladom Nivom krstarimo Virom. Voza je 29-godinji komunalni redar Frane Rudi, na stranjem sjedalu Lade je 26-godinji Petar Vueti, takoer komunalni redar. Pere ita dnevne radne zadatke te, kako zastajemo, prednje sjedalo preskae cijelim tijelom jer ga je prije nekog vremena ivko Vueti tako zavario da ga iz leaja ne bi pomaknula ni obrnuta gravitacija. U itnoj je prilikom asfaltiranja ulice dolo je do ruenja zida ili je asfalt uao u privatni posjed. Sada idemo utvrditi to je posrijedi i napraviti zapisnik, kae Pere. To je uobiajena situacija? pitamo.

Je. Dogodi se i da netko ue u javnu povrinu.Radni zadatak broj dva? opet pitamo.U Prezidi emo utvrditi kvadraturu objekta, vikendice koja podlijee plaanju poreza i komunalne naknade. To je takoer uobiajena stvar. Zadnjih dana radimo i provjeru stalnog boravita, jer se uglavnom vikendai prijavljuju kako bi izbjegli plaanje poreza. I to je uobiajeno? nastavljamo s pitanjima.Je. To takoer utvrujemo zapisnikom, potvruje Pere.Lada je vrlo skoro pregazila razdaljinu od Sela do itne. Frane parkira, uzima fotoaparat i snima situaciju.

Noni fenomen

Koji sat prije toga Pere i Frane doli su na posao neto prije sedam sati. Prvo ide cigara, zna kako je, govori Frane.

oujak 19

Uptat. Ut accum quam ipit in utat. Lendip et, si.To conumsandio dolore diam dolortie faccum dolore magna augue core modit nibh eliquis nibh erostisl et aci eugue ent nonum quiscidunt iureet alismodit lutation henit alit amconsed tem zzrit dignit at alit utat eum ing ex eum vullut am, si tat ad tatet, sis digna facilit volendit landit lore tio conullum exer atem ip exero dolobor adipsustrud ex eum doloreetue er adit nulla facip eraessit, susci tie tem dit, vullamcore velenis niscil utem dipit ad endre volenit alis delit dolobor sequipi smodolent vent ad et ea feummodigna facil et, conulla feuipsum vel el eu faciniat, vel ullaore minci bla feuis ad deliqui ssismod ex et luptat, cor si blandip

Napravili su krug po Viru kako bi vidjeli to su kasnoveernji i noi sati, kada nije bilo komunalne patrole po otoku, donijeli novoga, jer poneki lukavi i neodgovorni stanovnici Vira jedva ekaju kraj njihove smjene kako bi zatieni mrakom od radoznalih susjedovih oiju istresli smee pored kontejnera. Ta nona invazija na virsku ekologiju uglavnom iz tih razloga ostaje neprimijeena, a svaki deseti koji se uhvati na djelu, kae statistika koju nam prenosi Frane, uglavnom i ne pokupi otpad. Prijavimo ih inspekciji koja ne reagira. Kada su dva puta doli po naoj prijavi, mi smo ih odveli na deponije, oni su utvrdili stanje i dalje se nita nije dogodilo. Kao da ih i nije bilo, govori Frane.Najgore je ljeti, prenose nam dalje iskustva. Navale turisti sa svih strana na etiri virska komunalna redara i svima se, jasno, ne moe stati na kraj. I onda uvijek isti fenomen: preko noi iz virskih kua i vikendica izlaze novi i stari friideri, dobri i loi tednjaci, mali i veliki stolovi, stolice, televizori i sva mogua dotrajala elektronika oprema. S prvim jutarnjim svjetlom none aktivnosti zamru, i cijela se stvar pomalo smiruje do novog sumraka. Ne znam to je ljudima kada dou na Vir, kao da se oslobode i izgube sve norme pristojnog ponaanja, primjeuje Frane dok se Pere samo naizgled udi kako se radi zbrinjavanja krupnog otpada veina njih ne sjeti nazvati komunalnu tvrtku isti otok koja bi otpad uredno pospremila u svoje kamione. Mnogi ljudi ne plaaju raune, pa im je lake bacati otpad nego nazvati radnike istog otoka, kae. Vraamo se dogaajima u itnoj ulici gdje smo nae komunalne redare ostavili u snimanju situacije.

Gdje je mobitel?

Ispred kue i u bliem susjedstvu nema, kako se ini, ni ive due. Dok Frane utvruje stanje, Pere na zidiu susjedne kue pie zapisnik.to se dogodilo? pitamo Franu.Evo, ovjeku je otkinut komad zida, izgleda da su ga oeali dok se radio asfalt u ulici, odgovara. Kada je Pere zavrio s pisanjem zapisnika, asfaltiranom ulicom produujemo samo nekih desetak metara jer je pri kraju ulice put blokiran kamenim gromadama. Frane izlazi iz Lade i premjeta kamenje.Tko postavlja kamenje po putu? pokuavamo doznati.Eh, nije prvi put, rezignirano e Frane. Kakav udan otok mogao bi netko pomisliti dok bude itao ove retke, ako se prisjeti kako smo osim samoniklih kamenih prepreka preko naih redara svjedoili i takoer samoniklom nonom otpadu.Neto ranije, dok smo s Ladom jo bili na putu prema spomenutoj kui u itnoj zastali smo pored jedne druge kue gdje je virske komunalce ugostio ljubazni domain te ih proveo uzdu i poprijeko svoje kue. Frane i Pere su mjerili objekt, a potom smo nastavili prema opisanoj situaciji u itnoj.Gdje mi je mobitel?, naglas se zapitao Pere taman kad smo

Bakreni lusteri

Komunalna patrola otok VIR

Tijekom zimskog razdoblja i nije toliko loe, govore nam Pere i Frane, ali ve oko svibnja s proljetnim buenjem prirode nai se sugovornici dnevno uspiju zavaditi barem s trojicom-etvoricom virskih stalnih ili povremenih stanovnika

20 komunalna partola

ir po viru nastavak

za nekih stotinjak metara zamakli iza kamenih prepreka. Pere prevre po depovima traei mobilni telefon, Frane se prisjea mjesta na kojima su prethodno bili, a i mi dajemo doprinos potrazi pretraujui fotografi je na digitalcu na kojima nastojimo utvrditi postoji li na motivima s Perom i njegov mobitel. Kako ga nismo uoili, vraamo se prema prvoj kui kojoj su redari uzimali mjeru pretpostavljajui da se mobitel tamo zagubio.Priamo dok Frane vozi.Ima normalnih i ugodnih ljudi kao to je ovaj kod kojega sada idemo, ali esto bude jako neugodno. Evo, ba na Kozjaku imamo situaciju s ovjekom kojemu se stablo jednom polovicom nalazi na javnoj povrini, a mora se posjei, jer e tu proi asfalt, pria Frane. Ono to slijedi su prijetnje, vika i galama, jer spomenuti gospodin dri kako je to njegovo, privatno stablo koje nitko ne smije dirati. Pa gdje je ovdje pravna drava? na kraju se jo prijetee zapitao dok je svojim stablom uzurpirao prostor javne povrine. Ima, dodue, i puno gorih stvari, dodaje. Tijekom zimskog razdoblja i nije toliko loe, govore nam Pere i Frane, ali ve oko svibnja s proljetnim buenjem prirode nai se sugovornici dnevno uspiju zavaditi barem s trojicom-etvoricom virskih stalnih ili povremenih stanovnika. Ba nas i ne vole. Lako je kada tek upoznaje ovjeka, pa ako i prigovara ili vrijea, to brzo zaboravi, ali kada nastane problem s domaim ljudima onda govore kako nam znaju i au

Dok smo krstarili Virom, na trenutak nam se uinilo, po uoavanju komunalnog vozila, kako iz nekih solidnijih objekata u gradnji s desetak metara visokih krovova iskau i prema boroviku hitaju pituri, zidari, malteri i sva sila graevinskih radnika

i mater, i kako nam je i djed bio takav, govori Frane.A kada se nau u sredini, izmeu dva suprotstavljena susjeda od kojih je jedan sagradio kuu ba na mei, problem je uope objasniti kako razrjeenje takvog sluaja nije u domeni rada komunalnih redara. Jo je gore bilo prije nekoliko godina, u vremenu kada se pojavila ptija gripa, kada su komunalne redare pozivali na intervenciju i u sluaju kada bi nekoj domaoj koki bilo ozlijeeno krilo.Ko tebi plau daje, govorili bi nam, i prigovarali kako nita ne radimo, dodaje Pere. U poetku, kada su poeli raditi, takve su ih stvari znale smetati jer su pokuavali svima pomoi, ali nakon nekog vremena jednostavno se ogugla na nepravedne prigovore i provokacije. to se moe? Opsuje te, a ti mirno nastavi dalje, jer zna biti i gore. Bilo je onih koji su prijetili kako posjeduju vatreno oruje i onih koji su nas pozivali na fi ziki obraun, dodaje Frane, i zastaje s Ladom uoivi poznati automobil ispred sebe.Bio je to automobil ovjeka kod kojega su Frane i Pere mjerili objekt, koji se s izgubljenim Perinom mobitelom vozio po Viru nastojei pronai nae komunalne redare. Uvijek je zadovoljstvo vidjeti potenog ovjeka na djelu, jer je i naa pria o ljudskoj dobroti i razumu pomalo ve poela poprimati sumorne i pesimistine tonove. No, taman kada proe proljee koje biljei poveani broj prigovora na djelovanje komunalnih redara, dolazi jo gore, ljetno razdoblje kada uobiajenih nekoliko prigovora i

prigovoria zamijeni najmanje etiri-pet teih situacija i makar jedan eksces. No, i takve situacije komunalni redari rutinski rjeavaju pozivajui virskog kontakt-policajca Ivu Begonju koji autoritetom lako smiruje prekritelje komunalnog reda. Ve smo na putu prema Prezidi.

Uvijek neto iskrsne

Ispred niske kue s prostranim dvoritem nitko se ne javlja iako se vrata kue doimaju otvorenima, i uope, ini se kako bi svaki tren domain mogao izai nakon poziva na telefonski broj. Ipak, nigdje nikoga.Frane i Pere imali su zadatak utvrditi kvadraturu vikendice koja, kako smo ve naveli, podlijee plaanju poreza i komunalne naknade.To injenicu kao da zna i vlasnik objekta, pa se negdje, moda u prikrajku sobe, skriven iza velikog i masivnog kuhinjskog stola i zamaskiran zavjesama koje je domaica netom skinula sa suenja, smijulji razmiljajui valjda kako je ba dobro to je u modernoj Hrvatskoj zatien Ustavnim pravima koja, prigodno ih tumaei, mogu znaiti kako se u demokraciji ne mora, ako se to ne eli, plaati porez.Naputamo Prezidu neuinjenog posla dok Perin sretno i poteno naen te vraen mobitel neprekidno zvoni.Uvijek tijekom dana, bez obzira na tekue zadatke, dobivamo pozive s novim zadacima. Uvijek neto iskrsne, kae Pere. I zaista, dok smo u patroli s komunalnim redarima Franom i Perom krstarili otokom Virom, na trenutak nam se uinilo, po uoavanju komunalnog vozila, kako iz nekih solidnijih objekata u gradnji s desetak metara visokih krovova iskau i prema boroviku hitaju pituri, zidari, malteri i sva sila graevinskih radnika.

U

oujak 21

U

Intervju voditeljica Odsjeka za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Opine Vir govori o stanju komunalnog reda na Viru

Prole smo godine odradili vrhunski posao

objanjenju koje opisuje djelatnost Odsjeka za prostorno ureenje, graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Opine Vir koje je dostupno na internetu, odnosno slubenim mrenim stranicama Opine Vir, stoji kako Odsjek obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo te komunalno gospodarstvo. Kako ovo za svaku sredinu vrlo osjetljivo pitanje prostornog ureenja, zatite okolia i komunalnog gospodarstva zapravo pokriva veinu djelatnosti koje imaju komunalne tvrtke u vlasnitvu Opine Vir, praenje njihovog rada i obavljanje poslova vezano uz izgradnju i odravanje komunalne

infrastrukture te nadzor izvoenja radova, takoer su u opisu posla ovog Odsjeka. O poslovima Odsjeka i komunalnim temama vanim za stanovnitvo otoka razgovarali smo s voditeljicom Odsjeka, 27-godinjom Paolom epinom. U Opini Vir poela je raditi kao voditeljica Ureda naelnika nakon to je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Poslije 2,5 godine rada u Uredu naelnika postala je od sijenja prole godine voditeljica Odsjeka za komunalne poslove koji je prethodno formiran 2003. godine. VL Kao voditeljica Odsjeka, kakvu ocjenu dajete stanju komunalnog reda na Viru?epina Daleko od toga da nemamo problema, ali stanje je daleko bolje nego to se openito misli, a to nam potvruju brojni gosti koji se stalno vraaju na otok i koji o podruju Opine Vir imaju lijepo miljenje. Mogu kazati kako je komunalna situacija puno bolja nego je bila prije.

Nastavljamo s ureivanjem plaa, postavljanjem klupa i kanti za otpad. Sreuje se i javna rasvjeta u omjeru 50 posto graani, 50 posto Opina Vir te se postavlja asfalt kojeg nai graani plaaju sa 75 posto, a u ostatku iznosa sudjeluje Opina Vir za sve ulice, osim za glavne putove koje fi nancira samostalno

Paola Zepina

22 intervju

VL Na to konkretno mislite?epina Naa komunalna tvrtka Vir odravanje odradila je golem posao koji se i dalje nastavlja do ljetne sezone s ureivanjem plaa, postavljanjem klupa i kanti za otpad. Takoer se sreuje i javna rasvjeta u omjeru 50 posto graani, 50 posto Opina Vir te se postavlja asfalt kojeg nai graani plaaju sa 75 posto, a u ostatku iznosa sudjeluje Opina Vir za sve ulice, osim za glavne putove koje Opina financira samostalno. Graani koji nam dolaze primjeuju te promjene, vide kako je susjedna ulica osvijetljena i asfaltirana pa ako su u poetku i bili malo skeptini jer novac treba uplatiti unaprijed, sada to vie nije sluaj. Imamo zaista mnogo zainteresiranih, a taj emo trend zainteresiranosti ouvati. Slobodno mogu primijetiti kako je svaka druga ulica u Opini Vir asfaltirana, to nije sluaj ni u gradu Zadru. Apsolutno se osjea napredak u svakom pogledu.VL Zato se u potpunosti ne moe izvriti naplata komunalne naknade na otoku Viru?epina Problem je to vlasnici objekata nemaju potpune informacije zato uope plaaju komunalnu naknadu. Svjesni su kako je plaaju tamo gdje ive, pa misle kako je na Viru ne moraju plaati. Meutim, rije je o njihovom luksuzu, o objektu za odmor, a ne o kui u kojoj ive. Takoer, problem je i u tome to nemaju saznanja kako komunalnu naknadu plaaju svi isto, bez iznimaka, jer se prema naoj odluci plaa isti iznos neovisno o zoni i neovisno o namjeni. Oni koji posjeduju kue za odmor valjda smatraju kako plaaju vie od onih koji ive na Viru. VL Konkretno, kako se obraunava iznos komunalne naknade? epina Komunalna naknada ovisi o povrini. Znai, povrina objekta mnoi se sa iznosom koji je za sve isti - 7,80 kuna. VL Drugim rijeima, vlasnik objekta od, primjerice, 200 kvadrata plaa komunalnu naknadu od 1,560 kuna?epina Tako je. VL Govorimo o godinjoj naknadi?epina Tono, to bi za objekt te veliine bio godinji iznos. VL Moe li se taj iznos podmiriti s 12 mjesenih uplata po 130 kuna? epina Mi izdajemo uplatnice za godinji iznos, i prema Rjeenju trebalo bi se plaati u roku od 15 dana, ali toleriramo bilo koji nain otplate. Bitno je da je na kraju godine komunalna naknada podmirena. Ukoliko ste redovni platia, ne postoji nikakav problem. VL U kojem se postotku prema broju objekata uspijeva naplatiti komunalna naknada?epina Ne znam tono o kakvom je postotku rije, ali od prole godine kada sam dola za voditeljicu Odsjeka napravili smo rekordnu naplatu. Brojke govore kako je razrez komunalne naplate bio 4,3 milijuna kuna, a naplatili smo skoro 4,6 milijuna kuna. To znai kako smo naplatu premaili za 200-300 tisua u odnosu na razrez, a samim tim kako smo naplatili sva potraivanja koja prethodnih godina nisu bila naplaena. Mislim da mogu kazati kako smo prole godine napravili vrhunski posao, i iskreno se nadam kako emo slian rezultat postii i ove godine. VL Kakve su pretpostavke uz potraivanja?epina Prema pretpostavkama, odnosno prema trenutnim potraivanjima za komunalnu naknadu, imamo oko 600 tisua kuna potraivanja. Realno je oekivati oko 300 tisua kuna s obzirom kako se jo uvijek dogaa da se osobe koje su i prije deset godina prodale objekt, jo uvijek nalaze u naoj evidenciji. Pokuavamo pojedinano rijeiti i takve predmete, a mogu potvrditi kako smo ih dosta rijeili to potvruje i injenica kako su nam potraivanja sve manja. VL Govorei o naknadama, to mora plaati novopeeni ili bilo koji vlasnik objekta za odmor kada boravi na Viru?epina Moraju nam se plaati etiri stvari komunalna naknada, potom naknada za ureenje voda koji se naplauje preko nas, ali je prihod Hrvatskih voda, porez na kue za odmor i, naravno, odvoz smea. Poslovni objekti su neto drugo.

VL to od toga plaaju oni koji su prijavljeni za stalno?epina Sve je isto osim poreza na kue za odmor. Dakle, iznos i vrsta naknada u svim je sluajevima ista. Ne postoji razlika.VL Nezakonita gradnja, mada danas u znatno manjem obimu, takoer je dio problema s kojim se suoava va Odsjek. to se dogaa nakon to komunalni redari uoe takve sluajeve?epina Mi ih proslijedimo graevinskoj inspekciji, ali na alost, ne dobivamo povratne informacije. Na primjer, prole smo godine imali oko 100 prijava graevinskoj inspekciji, a ove godine ve dvadesetak sa svega jednim njihovim odgovorom. I to bi bilo sve kada je rije o komunikaciji izmeu naeg Odsjeka i graevinske inspekcije. Do prije dvije ili tri godine imali smo bar nekakve povratne informacije o tome kako je neki sluaj rijeen, ali od prole godine gotovo nita. Mi ih i dalje kontaktiramo, aljemo im i pournice, ali nikakav pismeni odgovor, na alost, ne dobivamo. Telefonski je kontakt jo tei, obzirom kako su u veini sluajeva inspektori na terenu. VL to graevinska inspekcija konkretno moe napraviti kada bi po prijavama obavljala svoj posao na Viru?epina Moe odmah na terenu zaustaviti daljnje radove i pokrenuti postupak protiv osoba koje bespravno izvode graevinske radove. VL Vjerojatno uz pomo policije?

paola epina nastavak

Graani koji nam dolaze primjeuju promjene, vide kako je susjedna ulica osvijetljena i asfaltirana pa ako su u poetku i bili malo skeptini, sada to vie nije sluaj

Odsjek pokriva veinu djelatnosti koje imaju komunalne tvrtke

oujak 23

epina Pretpostavljam, mada je to njihov problem, a ne na. Nae je da jednostavno pokuamo u suradnji s nadlenim institucijama zaustaviti bespravnu gradnju i svim takvim osobama koje bespravno grade na podruju Opine Vir objasniti kako postoji zakon i da se u 2009. godini takve stvari ne bi smjele dogaati. Drava bi tu trebala djelovati i na jednom primjeru, odnosno na jednoj naplati kazne, pokazati kako se takve stvari ne smiju raditi. VL Hoete rei da je neefikasnost institucija, kada je Vir u pitanju, zasluna za stjecanje statusa otoka na kojemu je cvjetala bespravna gradnja ? epina Naravno. Mi napravimo svoj posao i pokuavamo to moemo kako bi zaustavili takve sluajeve, ali od institucija koje bi bespravnu gradnju trebale zabraniti i iskorijeniti nemamo odgovor, pa ne vidim razlog da se Opina Vir proziva zbog takvih stvari. Opina zaista nema nikakve veze sa sluajevima divlje gradnje, jer mi ne moemo zabraniti gradnju. Ono to moemo, a to je upozorenje i prijava graevinskoj inspekciji, to napravimo. VL Kako stanovnici Vira reagiraju s obzirom kako kue na divlje niu i u njihovom susjedstvu?epina U posljednjih nekoliko mjeseci imamo dosta prijava od strane stanovnika koji primjeuju bespravnu gradnju u svom susjedstvu, jer je i njima toga dosta. Nije ak rije o

novogradnji, ve u vie sluajeva o izgradnjama raznih baraka i objekata koji niu na samoj mei, pa ni susjedi vie nemaju toleranciju. Mislim da ljudi postaju polako svjesni kako se ne smije bespravno graditi. VL S bespravnom gradnjom dolaze i ilegalni radnici. Postoji li procjena koliko takvih radnika trenutno boravi na Viru?epina Nemamo takvih podataka, iako znamo da postoje radnici koji nigdje nisu prijavljeni jer nae komunalno redarstvo u takvim sluajevima pomae policiji. VL Osim spomenutih, koji su drugi vei komunalni problem otoka Vira?epina Jedan od naih najveih komunalnih problema je trnica, a problema imamo i sa koncesijskim odobrenjima jer odreene osobe bez obzira imaju li odobrenje ili ne, i dalje obavljaju svoje djelatnosti. Iskreno se nadam kako takvih problema ove godine neemo imati, jer izuzev suradnje s graevinskom inspekcijom, sa svim drugim institucijama odlino suraujemo. Pogotovo sa Zadarskom upanijom i s drugim opinama. VL Kakva su iskustva sa slinim ili istim komunalnim problemima u drugim opinama?epina I kod njih postoje slini problemi, ali s obzirom na broj ljudi koji nas posjeuje tijekom ljetne sezone naravno da su kod nas problemi izraeniji i specifiniji. Ukoliko neka druga opina ima jedan komunalni problem, oni ga uglavnom i uspiju rijeiti, dok nama na Viru ako rijeimo jedan problem poslije toga dolazi sljedeih - sto. U veini sluajeva svaki je novi problem potpuno nova pria, sasvim drukija od one koju trenutno rijeimo. Meutim, mislim da se ipak vidi veliki napredak u odnosu na neka prijanja razdoblja.VL Mogu li etiri komunalna redara zadovoljiti potrebe Vira s obzirom na broj stanovnika u ljetnom periodu i gotovo 10 tisua objekata?epina I mogu, i ne mogu. Radi se u dvije smjene, od sedam sati ujutro do deset sati naveer, pa je njihovim nadzorom pokriven gotovo cijeli dan. Kada bi se svi oni koji nam dolaze ponaali na Viru onako kako se inae ponaaju u mjestima gdje ive, u Hrvatskoj ili u inozemstvu, mislim kako bi problema bilo puno manje. U toj idealnije zamiljenoj varijanti nai komunalni redari mogu zadovoljiti potrebe Vira, ali se puno puta trai njihova intervencija u sluajevima koje oni ne mogu rjeavati. Primjerice, prevelika buka kod susjeda nije problem kojega oni rjeavaju. VL Predstoji Vam, zajedno s komunalnom tvrtkom isti otok i Fondom za zatitu okolia, investiranje u sanaciju divljih deponija. Rije je o velikom novcu, jer samo sanacija Torova zahtijeva oko 4 milijuna kuna.epina Tono, a za svih pet deponija iznos je oko 7 milijuna kuna. Negdje do ljeta najvjerojatnije emo krenuti sa sanacijom deponija, pa naknadno vidjeti kako emo refundirati novac. U veini sluajeva, rije je o graevinskom i komunalnom otpadu, pa sanacija ukljuuje odvoz otpada i sanaciju terena. Sreom, do sada nismo imali sluaj opasnog otpada. VL Kako ete nakon sanacije sauvati te zone od novih devastacija otpadom?epina Vjerojatno e biti problem. U svakom sluaju, mi emo poduzeti sve to moemo i to je u naoj nadlenosti, ali svi stanovnici i svi turisti koji dou na podruje Opine Vir moraju biti svjesni kako i sami, radi zatite vlastitog zdravlja, moraju doprinijeti zatiti okolia te ne bacati otpad gdje ne bi smjeli. Postavit emo table upozorenja i pojaati nadzor koliko god je u naoj mogunosti. VL Kolika je kazna za onoga tko se uhvati na licu mjesta kako iskrcava otpad?epina Prema Odluci o komunalnom redu propisana je kazna za fizika lica od tisuu kuna. Meutim, nismo skloni takvim rjeenjima. Sanacijom divljih deponija elimo razvijati svijest o zatiti okolia na Viru i poruiti stanovnitvu kako je to za njihovu dobrobit.

Svi stanovnici i turisti koji dou na Vir moraju biti svjesni kako i sami, radi zatite vlastitog zdravlja, moraju doprinijeti zatiti okolia te ne bacati otpad gdje ne bi smjeli

Odsjek pokriva veinu djelatnosti koje imaju komunalne tvrtke

24 virski list

ani Bai, 1999., Vir, obranaAntonio Bili, 1998., Hall in Tirol, obrana & vezniMario Bradi, 1999., Vir, vezniJure Bulaja, 1999., Vir, obranaMarko ii, 1998., Vir, vratarIvan Dumani, 2000., Vir, vezniime Ivanevi, 1998., Zadar, vezniSanel Karabegovi, 1999., Vir, napadMoreno Longin, 1998., Zadar, obranaGabrijel Luki, 1999., Slavonski Brod, obranaDino Vueti, 1999., Vir, obrana & vezniDominik Vueti, 2000., Vir, napadGabrijel Vueti, 1998., Vir, vezni

Tii - Nogometni klub Vir

Ove su nogometne sezone tii Nogometnog kluba Vir osvojili dva boda, oba puta s istim rezultatom 1-1. Ukupno su postigli pet zgoditaka, a najefi kasniji je veznjak Gabrijel Vueti s dva postignuta zgoditka, oba na utakmici protiv Ratana. Evo svih rezultata: Vir-Primorac Biograd 0-7, Polaa-Vir 4-0, 6-0, Zemunik-Vir 1-1, Vir-Ratane 2-8, Zlatna luka-Vir 4-1, 1-1, Vir-Zadar 0-14, Vir-Zadar II 0-5, Sabunjar-Vir 3-0, Dalmatinac Crno-Vir 3-0, Vir-Sveti Mihovil Sutomiica 0-10, Pakotane-Vir 9-0.

Rezultati, sezona 2008/09

Uspjean nogometni vikend najmlaih virskih nogometaa

Tko e prije do lopte? - Dominik Vueti i Marko ii u duelu

oujak 25

Virski tii hrabrog srcaAle, ale, i ampioni, ampioni, orilo se u naletu sree i radosti zbog velike sportske borbe i silnog uspjeha osvajanjem jednog boda na vruem terenu u Sukoanu

Znaju primiti po 5-6 komada, nekad 9 ili 10, a jednom ak i 14 od mladih Zadrana, svi njihovi bodovi u ovogodinjem prvenstvu najmlaih nogometaa u upaniji mogu stati na dva prsta jedne ruke, nemaju ni svoje igralite, niti domae navijae, nigdje nisu favoriti, rijetko i postiu zgoditke, ali imaju ono zbog ega se nogomet igra i voli hrabro srce. Njih trinaest upisanih i registriranih u kategoriju tia Nogometnog kluba Vir, desetogodinjaci ili mrvicu stariji, s malkice prevelikim dresovima iji kratki rukavi doseu gotovo do zglobova ruka, osvajaju simpatije gdje god se pojave. I to ne samo zato to su u prosjeku najmlaa momad Lige, nego i kada pritisnuti suparnikim napadima, kao prigodom prvenstvenog gostovanja

u Sukoanu kod favoriziranih vrnjaka iz Zlatne luke, neumorno ispucavaju lopte u korner u elji da sauvaju svoja vrata i zaslueno osvojeni bod.

Senzacionalno vodstvo

A upravo je to gostovanje u Sukoanu pokazalo od kakvog su materijala sazdani virski tii. Mada brojniji, snaniji, uigraniji, malkice stariji i, ruku na srce, kvalitetniji, mladii Zlatne luke nisu uspjeli slomiti otpor Virana. Kombinirali su as preko lijeve, as preko desne strane, probijali kroz sredinu i na bokovima, ali u svakoj prilici uvijek je na jednog mladog Sukoanca bio makar

Iz godine u godinu sve smo boljiKad se izgradi igralite na Viru siguran sam kako emo imati stotinjak djece u raznim kategorijama, procjenjuje Kvartu

Uspjean nogometni vikend nisu imali samo najmlai virski nogometai. Osim tia koji su odigrali 1-1 u Sukoanu, uspjeni su bili i mlai pioniri koji su neoekivano u derbiju savladali privlaki Sabunjar 1-0 i tako susjedima pokazali s koje se strane mosta igra bolji nogomet. Iako su kao i tii uglavnom za godinu dana mlai od svojih suparnika, ni kadeti nisu podbacili to dokazuje i pobjeda u Gorici od 2-1 u jednoj od njihovih najboljih utakmica.Sve skupa, u virskoj koli nogometa u tri spomenute kategorije ima oko 40-ak djece, a voditelj kole Antonio Kvartu istie injenicu kako su meu tiima i kadetima gotovo svi Virani.Kada smo poeo raditi s djecom, osnovno je bilo uiti ih stjecanju normi pristojnog ponaanja i odnosa prema suigraima, prijateljima ili starijim osobama. Pa kad je stvorena baza, poslije toga smo poeli usvajati nogometne vjetine. Mogu kazati kako djeca vole nogomet i vole uiti, pa je iz godine u godinu sve bolji,

sve je osjetniji napredak, pogotovo kod mlaih pionira. A kad nam zatreba neki igra, pomae nam Nogometni klub Zadar i voditelj njihove kole nogometa Boo Mileti, kae Kvartu. Ipak, ta bi pomo kroz dvije ili tri godine mogla postati nepotrebna, jer e skorom izgradnjom nogometnog igralita na Prauljama virski nogomet dobiti osnovni preduvjet za razvoj, pa bi i igraka baza za kolu nogometa mogla postati znatno vea.Trenira se dobro i kvalitetno koliko to doputaju uvjeti u kojima radimo, ali kad se izgradi igralite na Viru siguran sam kako emo imati stotinjak djece u raznim kategorijama, procjenjuje 31-godinji voditelj virske kole nogometa. Kvartu je nogometni zanat ispekao kroz sve uzrasne kategorije Zadra za kojega je odigrao jednu polusezonu u Prvoj HNL, nakon ega je otiao na posudbu u drugoligako Ratane, potom u Velebit i Gospi, da bi pri osnivanju kluba preao u redove Vira za koje danas vodi mlade nogometae.

Antonio Kvartu voditelj kole nogometa NK Vir

26 nogomet

Tii NK Vir, godite 1998., 1999., 2000.

virski tii nastavak

jedan virski ti, taman toliko da zasmeta, omete koncentraciju i svom vrataru pomogne kako bi sauvao mreu.A onda je pri kraju prvog dijela nakon silne premoi i pritiska domaih, uz pomo trenera Joka Vuetia koji je uz samu liniju igralita davao upute, sijevnula neumoljiva kontra; vratar Marko ii u maniri slavnog Van der Saara silovito je ispucao loptu koja je preletjela sve igrae, naas je nezgodno odskoila od travnjaka i zbunila suparnikog vratara to je iskoristio Sanel Karabegovi i poput vrhunskog strijelca preciznim udarcem s petnaestak metara pospremio loptu u lijevi kut za 1-0! Bio je to njegov prvenstveni prvijenac te neoekivano i senzacionalno vodstvo virskih nogometaa na jednom od najteih gostovanja u upaniji. Prvo sam ja fulo loptu, pa je golman spustio dolje, i onda sam je poslao u gol, kratko i jasno opisuje situaciju kod gola virski strijelac. Na nau primjedbu da moda nije promaio loptu, ve da je to bio trik kako bi zavarao vratara, Sanel se ispravlja. Da, da. Kako god bilo, povijest e zapisati strijelca i po prvi puta vodstvo Vira na poluvremenu jedne prvenstvene utakmice. Prije toga Virani su na gostovanju kod Polae nakon prvog dijela drali 0-0, ali su u drugom dijelu potopljeni sa 6-0. Sreom, ova pria nije imala niti izdaleka slian kraj.Osvjeenje s vodom dobro je dolo na poluvremenu, jer su Sukoanci jo ee navalili poetkom drugog dijela, i nakon jednog starta na neustraivom i estokom kapetanu Dominiku Vuetiu, koji je moda mogao biti oznaen i kao prekraj, oduzeli loptu na vrhu esnaesterca i - izjednaili. Pritisak je potom postao jo vei; na krilima svojih najboljih igraa Sukoanci su sabijali Virane u obrambeni prostor, pucali i lijevom i desnom, silovito skakali i sve pokuavali ne bi li doli do tri boda, ali je osim u onom jednom sluaju kod izjednaenja, virski vratar bio nesavladiv, a ua obrana predvoena Jurom Bulajom, Antoniom Biliem i Dinom Vuetiem, ali i uz puni doprinos cijele momadi, hrabra, koncentrirana i srana u svakom duelu. Kada je oznaen kraj, virske su ruke bile u zraku od radosti, a zapjevao je i voditelj momadi Joko Vueti, inae prvotimac virskih veterana iz Mornara.Ale, ale, i ampioni, ampioni, orilo se u naletu sree i radosti zbog velike sportske borbe i silnog uspjeha osvajanjem jednog boda na vruem terenu u Sukoanu. Kakav je to samo motiv i podstrek za nastavak natjecanja i koliko su, zapravo, najmlai virski nogometai napredovali u odnosu na sliku momadi koja je ranije lako gubila? Pitanje je suvino, jer sve su rekla njihova sretna lica nakon utakmice. Lica koja otkrivaju virsko hrabro srce.

Bod je super

Jedan od najboljih na igralitu, zapovjednik obrane Antonio Bili, igrao je kao njegov slavni prezimenjak Slaven iz najboljih dana u Karlsruheru, West Hamu ili Evertonu. A to znai - kada je prolazila lopta, nije igra.Dobro je bilo. Dosta smo se branili, ali imao sam super pomonike u obrani, veli Antonio nesebino hvalei Juru Bulaju i Dina Vuetia koji su bili nesalomljivi poput virske Kateline. Obrana je bila odlina, ali najljepe je ipak Najbolje je bilo kad smo zabili gol, jer ih nismo puno postigli ove godine, kae Dino, s im se sloio Jure:Bilo je prelijepo, dodaje.Najvie briga zadao im je suparniki kapetan kojega je sukoanska publika oduevljena njegovim majstorijama i driblinzima esto bodrila povicima Ante, Ante. E, taj Ante osim igrom i potezima ak i stasom podsjea na hrvatskog reprezentativca Luku Modria, ali osim njega opasan je bio i robusni napada Zlatne luke, strijelac za domae, koji je snagom, visinom i silinom isti Mark Viduka. Taj ima tri metra! Njega ne moe uvati, primijetio je Ivan

Dumani. Eto, protiv kakvih su majstora Virani igrali i osvojili bod. Dojmove nam je prenio i Mario Bradi pored kojega nije bilo prolaza za suparnike. Nikad nisam bolje odigrao, a najbolje je bilo kad sam uklizao pa sam se malo ozlijedio, kae Mario, virski Gatusso. Jedan od onih koji jo uvijek eka na priliku je Zadranin na posudbi, igra zvunog imena Moreno Longin. Po prvi put je navukao dres virske momadi i odmah se uklopio u drutvo, pa nema sumnje da e njegovim skorim nastupom Vir dobiti jo jedno - hrabro srce.Vir je dobra momad, borbena, lijepo mi je biti ovdje, govori Moreno. A za igru Dominika Vuetia nema dovoljno rijei hvale, jer virski kapetan nema ni straha ni mane. Bilo je dobro, jer smo prvu utakmicu koju smo igrali protiv njih izgubili 4-1, a sada smo osvojili bod. Bod je super, zakljuuje kapetan. Nita manje dobar nije bio ni Filip Roc, Vuetiev jocker s klupe koji je u drugom dijelu unio svjeinu i snagu u obrambene redove.

Oktani i brzine

Pomagao sam Antoniju i Dinu u obrani, i uvao njihovog kapetana. Nije bilo lako, primjeuje. A to bi tek bilo da je protiv Zlatne luke mogao nastupiti najbolji strijelac Vira, Gabrijel Vueti, kojega je podmukla zubobolja tog vikenda udaljila od travnjaka, pa je ekajui vijesti o rezultatu svojih suigraa prijepodne proveo uz telefon, kad virskih tia jo uvijek nema na teletekstu.Zadovoljan sam dosadanjim igrama. Borimo se koliko moemo, kae, a na pitanje kako se osjea kao rekorder s dva postignuta pogotka na istoj utakmici, dodaje:Moda bude i bolje. Je li to palo obeanje o hat-tricku?eer smo ostavili za kraj, vratara Marka iia koji je cijelu utakmicu bio na velikim iskuenjima, ali niti jednom nije pogrijeio. Bilo je dobro. Imao sam odline suigrae, svi smo odigrali dobro i jednostavno smo bili bolji. Zadovoljan sam, kae.to tek rei za zadovoljstvo Joka Vuetia, voditelja tia, kojemu je srce bilo vee od Zoranievih Planina. I kad je svojim tiima prije poetka utakmice davao taktike upute, i kad im je pomagao vezivati kopake ili namjetati tucne, ili kad im je s lica brisao mrvice od sendvia kojima su se virska hrabra srca okrijepila nakon zaslueno osvojenog boda. Ale, ale, pjevalo se i u autobusu na povratku sve dok na cesti nije uoen nekakav luksuzni Porsche i nogometne prie uas su zamijenjene automobilskim. Sukoan je ostao za leima, a golovi i prilike arhivirane za neku drugu priliku.Oktani i brzine bile su nove teme.

oujak 27

N

Kvarnerski nogometni biser virske krvi

ogometna karijera virskog Rijeanina Zorana Bukulia svojim poetnim meteorskim usponom obeavala je veliku priu. Ve nakon tri godine treniranja u pionirskom uzrastu Nogometnog kluba Rijeka, s nepunih 16 godina, prikljuio se seniorima momadi koja je sezonu ranije igrala etvrtfi nale Kupa pobjednika kupova i osvojila 6. mjesto u jednoj od najjaih europskih liga, i koja je u gotovo nepromijenjenom sastavu koju godinu kasnije izbacila panjolski Valladolid iz Kupa UEFA te u istom natjecanju u mitskoj utakmici pred 22 tisue gledatelja na Kantridi deklasirala madridski Real 3-1 za kojega su tada igrali Chendo, Camacho, Sanchis, Vasquez, Michel, Butrageno i Valdano.

Bukuli je kao nogometni biser s Kvarnera brzo bio prikljuen i omladinskoj reprezentaciji Jugoslavije gdje je u drutvu dvije, tri ili ak etiri godine starijih igraa od sebe, trasirao put za nadolazee mlade nogometne zvijezde Bobana, ukera, Prosinekog, Mijatovia i timca koji su u ileu postali svjetski prvaci. Ipak, kako je poeo karijeru izvan uobiajenih standarda, tako ju je i okonao s nepunih 28 godina ozbiljno naet bezbrojnim ozljedama i operacijama koje su, veim dijelom, zaslune to nikad nije, iako izrazito talentiran, postao vrhunski igra.Ovo je pria o jednom od najveih sportskih talenata virskih korijena, Rijeaninu i Viraninu Zoranu Bukuliu.

Omladinska reprezentacije Jugoslavije

Nogometom se poeo baviti s dvanaest-trinaest godina u

Moja generacija nije imala prilike igrati na natjecanjima, ali smo odraivanjem kvalifi kacija kasnijoj generaciji igraa omoguili da nastupom na Svjetskom prvenstvu opravdano steknu slavu, kae Bukuli za ileance Mirka Jozia

Zoran BuskulicPortret jednog od najveih sportskih talenata virskih korijena, biveg omladinskog nogometnog reprezentativca Jugoslavije iju su karijeru zaustavile brojne ozljede

28 portret

bukuli nastavak

pionirima rijekog prvoligaa s Kantride, ba u vrijeme kada je mala Rijeka na veliko iznenaenje jugoslavenske sportske javnosti osvojila dva uzastopna kupa pobijedivi u finalima kosovsku Trepu i favorizirani Partizan. Meutim, osvojeni kupovi i popularnost nogometnog prvoligaa nisu bili razlozi zbog kojih se Bukuli uputio put Kantride. S jedne strane, pria nam, kvarnersko je okruje tradicionalno bez pretjeranih emocija gledalo na uspjehe nogometnog kluba, dok se s druge strane u Rijeci stvorila navika odlaska na utakmice kako bi se, prije svega, gledali drugi klubovi poput Dinama, Hajduka, Crvene Zvezde, Partizana, Velea, Sarajeva ili eljezniara. Tada si stvarno imao koga gledati tijekom sezone, pa je Kantrida u tom vremenu bila znatno punija nego danas kada se, eventualno, ode pogledati Hajduk i Dinamo, a u svim drugim utakmicama ide se gledati Rijeka, objanjava Bukuli. Nogometna je Rijeka imala jo jedan hendikep, jer je kao luki grad udomila brojno stanovnitvo iz svih krajeva Jugoslavije koje u navijakom kontekstu nije bilo opredijeljeno za prvoligaa s Kantride. Tek danas, napominje Bukuli, s novim mladim generacijama Rijeana i nogometni klub ima vie svojih pristaa nego prije. Drugo, iako je oduvijek volio nogomet, nije razmiljao kako bi se njime mogao profesionalno baviti, pa je razlog dolaska na Kantridu pomalo neoekivan. Poeo sam trenirati nogomet kako bih se imao gdje okupati. Stan u kojemu smo u Rijeci ivjeli imao je sobu i kuhinju, ali nije bilo kupatila. Kako sam postao deki, vie me mama nije mogla kupati pa je bilo najjednostavnije otii u nekakav klub i dobiti sendvi, sok i tu, prisjea se Bukuli. Zajedno s vrnjacima s ulice, tako se uputio na Kantridu vrlo brzo osjetivi nogometnu groznicu izazvanu uspjesima Kluba, a njegov je talent jo bre uoen. Prilikom igranja za momad Rijeke na juniorskom Prvenstvu Jugoslavije u Borovu, koje je sluilo i kao ogledni turnir za budue reprezentativne akcije, Bukuli se svidio nacionalnom selektoru pa je na njegovu rijeku adresu stigao reprezentativni poziv. Poziv je lako dobiti, puno je tee ostati u selekciji, kae Bukuli objanjavajui kako se prvim pozivom reprezentaciji prikljuivalo 50-ak najtalentiranijih igraa, da bi ih kroz igranje u periodu od etiri godine ostajalo samo 15-ak najboljih. Za omladinsku reprezentaciju Jugoslavije tako je nastupao u vremenu od 1981. godine do 1985. godine, zajedno s buduim poznatim igraima Kodrom, Tufekom i Gudeljem iz Velea, ili Komoarom iz ljubljanske Olimpije, ali daleko najpoznatije ime meu njima, i uope najbolji igra kojega je Bukuli vidio, bio je crnogorski nogometni arobnjak Dejan Savievi. Milanov i Berlusconijev Il Genio, i u svojim je poecima jednako oduevljavao vjetinom kao to je godinama kasnije zaludio nogometnu Italiju i svijet.Prije treninga i utakmica uvijek je izgledao bezvoljno, kao da mu je muka ivjeti, ali kad bi lopta dola do njega krenulo bi nogometno blaenstvo i boanstvo, prisjea se Bukuli igranja sa Savieviem. Za tu su generaciju u omladinskoj reprezentaciji jo povremeno nastupali i Nikola Jurevi, Ante Mie, te Stipe Andrijaevi koji je jedno vrijeme bio i njezin kapetan.

U prvoj momadi Rijeke

Reprezentaciju je prve tri godine vodio Stevan Viloti, meu igraima poznatiji kao Bata ele, legendarni trener koji je A-reprezentaciju Jugoslavije vodio na uvenoj utakmici protiv panjolske kada je nesretni Juanito na beogradskoj Marakani pogoen bocom u glavu. Vilotiev rad s mladim jugoslavenskim igraima nastavio je budui izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozi stvorivi neto kasnije, na Svjetskom omladinskom prvenstvu, zlatnu generaciju ileanaca.Moja generacija nije imala prilike igrati na natjecanjima, ali smo odraivanjem kvalifikacija kasnijoj generaciji omoguili da nastupom na Svjetskom prvenstvu opravdano steknu slavu,

kae Bukuli. Nastupi u reprezentaciji nagraeni su i u matinom klubu, pa je Bukuli ve s nepunih 16 godina dobio priliku. Prikljuio se prvoj momadi Rijeke u kojoj su tada, poetkom osamdesetih godina, igrali Ravni, aveli, Radin, Cukrov, Hrsti, Fegic, Luki, Radovi, Matrljan i Desnica, igrai koji su nekoliko godina kasnije osvojili drugo mjesto u Prvenstvu Jugoslavije sa samo dva boda manje od prvoplasirane Crvene Zvezde. Bukuliev rijeki rekord, kada je u pitanju starosna dob i nastup u prvoj momadi jedne prvoligake momadi, ostao je za dugo i jugoslavenski rekord, a ni do dananjeg dana nije oboren na travnjacima Prve HNL. U prisjeanju okolnosti oko prikljuivanja prvoj momadi Rijeke, Bukuli nam pria kako je kao mladi reprezentativac Jugoslavije u vrijeme poetka priprema rijekog prvoligaa za sezonu 1981/82. bio bez potrebnih utakmica i treninga, pa je ulazak u seniorsku momad bila podrka njegovom nogometnom talentu i svojevrsna nagrada za skore reprezentativne nastupe. Najmanje sam utakmica odigrao u svojoj dobnoj skupini. Poeo sam igrati za pionire, i gotovo odmah poslije toga za seniorsku momad. Nije bilo kao danas kada postoje brojnije dobne kategorije. U moje si vrijeme bio junior do 16 godina, i ako si zaista bio dobar, ve sa 17 si se prikljuivao prvoj momadi. Ali, nastupiti u prvoj momadi nije bilo lako, kae.Njegove rijei potkrjepljuje kontekst i pravilnik biveg nogometnog natjecanja u dravi iz koje se u nogometnu pealbu nije smjelo prije navrenih 28 godina, pa su mnogi kvalitetni igrai svoju punu nogometnu zrelost doivljavali na domaim

Poeo sam zabijati golove za Varteks, i sve se inilo dobro kada me je ponovno stigla ozljeda noge. Od esnaeste godine, kada je krenulo s ozljedama, ja nikad vie zdrav nisam odigrao utakmicu, tako da sam u 28. godini odluio zavriti karijeru

Juniorska momad Rijeke, pobjednici Kupa 1983. Bukuli, trei s lijeva u donjem redu, jo su igrali Rubi, Mladenovi i kerjanc.

oujak 29

prvoligakim travnjacima. Drugo, momadi su u gotovo istim sastavima nastupale po 4 ili 5 godina u kontinuitetu, ili slikovitije reeno, kako je kazao Bukuli, da bi igrao za prvu momad Rijeke morao si slomiti nogu Cukrovu, Desnici ili Fegicu. Daleko od vrhunca i nogometnog sazrijevanja, i prije prvih pravih prvoligakih utakmica, Bukuli je prvi put otiao na operacijski stol rjeavajui problem egzostoza na koljenu. Nedugo potom, operirao je meniskus, potom ligamente, da bi na utakmici u Rovinju prilikom jedne prijateljske utakmice slomio desnu nogu.Talent koji je obeavao i karijera kojoj su predviali zvjezdani status, odjednom je prijetila potpunim prekidom. Trenerska karijera i Mornar

Kako ne bi gubio vrijeme s obzirom na lom noge, Bukuli je u dogovoru s Klubom otiao na odsluenje vojnog roka nadajui se kako e u tom vremenu noga najlake zacijeliti. Po povratku, spakirao je torbu i otiao u Kopar koji je tada igrao u Drugoj saveznoj ligi. Igrom sluaja, rijeki bijeli dres do kraja karijere kao igra vie nije oblaio, jer je nakon epizode u Kopru potpisao za Zadar kojega je tijekom tri godine nekoliko puta naputao traei angamane u inozemstvu, i ponovno se vraajui se na Stanove. Tako je u sedmogodinjem periodu do 1993. godine, kada se ponovno vratio u Zadar, igrao za belgijski Renex, njemaki Gettingen i kratko za slavni VfB Stuttgart, potom austrijski Braunau te Eisenstadt, klub gradianskih Hrvata. Skori oprotaj od igrake karijere nije znaio i potpuno udaljavanje od nogometa, jer je Bukuli postao trener vodei u poetku mlae uzraste Rijeke, radei u kampovima reprezentacije Hrvatske te radei kao direktor kole nogometa u NK Orijent. Kao prvi trener debitirao je na klupi popularnog rijekog kluba s Krimeje uoivi, izmeu ostalih, Darija Kneevia, danas igraa torinskog Juventusa.U meuvremenu se, paralelno s voenjem mladih rijekih nogometaa, Bukuli jo jednom pokuao vratiti na nogometna svjetla pozornice igrajui u Varteksu zajedno s Mumlekom, tefuljom, Carom i drugim varadinskim nogometnim zvijezdama. Krenulo je dobro, pria nam Bukuli, aliPoeo sam i zabijati golove, i sve se inilo dobro kada me

je ponovno stigla ozljeda noge. Od esnaeste godine, kada je krenulo s ozljedama, ja vie nikad zdrav nisam odigrao utakmicu, i tada sam napokon odluio zavriti karijeru. Uz egzostoze na koljenu, operirani meniskus, ligamente i lom desne noge, Bukuli je na nogometnim igralitima slomio kljunu kost, nos, dva puta lakat, a stalni problemi s desnom nogom protegli su se na etiri operacije uz dijagnozu degenerativnih promjena na koljenima. Kao mlad igra, pogrijei i vrati se na teren prije vremena jer misli da tako mora. U tom pourivanju onda ode neto drugo. Situacija je sada takva da ne bih smio hodati, a kamoli igrati, ali elja je jaa od razuma, kae Bukuli aludirajui na nastupe za veterane virskog Mornara kojima se prikljuio ove sezone. Lijepo je opet biti jedan od dvadeset; svaati se, veseliti i tugovati sa svojim suigraima, kae. Tijekom est do sedam sezona Bukuli je nastupio na oko 130 utakmica kao prvotimac, dok je kao trener radio desetak godina. Nastupao je i radio u nogometu kroz tri velika razdoblja, pa usporeujui moderni nogomet s onim koji se nekad igrao, kae:Nogomet je u 80-ima bio zahtjevniji u nogometnom smislu, dok je danas psihomotorno neto drugo u odnosu na razdoblje prije 20 godina. Moda sam subjektivan, ali mislim kako se nekad nogomet igrao i gledao radi igre, a danas je moda previe novca u cijeloj prii. Time ne elim kazati kako u suvremenom nogometu nema vrhunskih igraa. Dapae, mislim ak kako ih je i vie nego prije. Svi vrhunski igrai sadanjeg nogometa mogli bi bez problema igrati u momadima od prije 20-ak godina, dok bi samo neki vrhunski nogometai iz 80-ih mogli udovoljiti zahtjevima suvremenog nogometa. Ipak, neki su igrai za sva vremena. Bukuli kae:Savievi i Prosineki su igrai po mom ukusu, zbog takvih se igraa odlazi na stadione. Njihova je vjetina nevjerojatna, s tim da je Savievi igrao okomitije, prema naprijed, dok je Prosineki vie vukao u sredinu. Pamtim utakmicu Milana i Barcelone u finalu Lige prvaka i Savievievog nastupa. To je bilo nevjerojatno. Zaista ne znam to bi jo jedan igra mogao napraviti nakon toga?. Danas je 42-godinji Bukuli uspjean poslovni ovjek, i zajedno sa suprugom Ninom vodi dva Doma za stare i nemone u avlima blizu Rijeke te u Delnicama.

Juniorska momad Rijeke, pobjednici Kupa 1983. Bukuli, trei s lijeva u donjem redu, jo su igrali Rubi, Mladenovi i kerjanc. Bukuli u dresu virskog Mornara

30 virski list

23. sjednica Opinskog vijea odrana u oujku

Kako je prole godine ostvaren prihod vei od 18,3 milijuna kuna, predloeno je da se viak sredstava od 405 tisua kuna proslijedi za gradnju magistralnog vodovodnog pravca

Vodovodizaciji viak sredstava

S dnevnim redom i temama godinjeg obrauna Prorauna za 2008. godinu, Odlukom o prihvaanju sporazuma o suradnji i uspostavljanju prijateljskih odnosa s gradom Garenicom te Odlukom o organizaciji i nainu naplate parkiranja na otoku Viru, 12. oujka 2009. godine odrana je 23. sjednica Opinskog vijea Opine Vir. Prije navedenih toaka dnevnog reda, na sjednici na kojoj je bilo sedam opinskih vijenika, odran je Aktualni sat na kojemu su dominirale teme poetka radova na nogometnom igralitu na Prauljama i mrtvanice na mjesnom virskom groblju. Istaknuto je kako je natjeaj za izgradnju nogometnog igralita proveden te je izabran izvoa radova, Nogometni centar Maksimir iz Zagreba. Do problema je dolo, kazano je, zbog promjene Zakona vezanog uz izdavanje graevinskih dozvola. Po starom zakonu ona nije bila potrebna, a po novom je potrebno ishoditi potvrdu glavnog projekta za koji je potrebno i donoenje UPU-a na emu se trenutno radi. Za mrtvanicu se takoer eka ishoenje graevinske dozvole, pa e se po njezinom dobivanju krenuti u realizaciju projekta. Takoer, vijenike je zanimalo rjeenje problema s

istovarivanjem fekalija na mnogim lokacijama na Viru. lanovi Lovakog drutva Zec iz Vira smatraju kako je zbog navedenog problema uniteno mnogo divljai, a kako su prekritelji veinom evidentirani i prijavljeni, oekuje se daljnji postupak nadlenih inspekcija.Nakon Aktualnog sata, vijenicima je podnesen izvjetaj o godinjem obraunu prorauna za 2008. godinu. Kako je prole godine ostvaren prihod neto vei od 18,3 milijuna kuna, predloeno je da se viak sredstava u iznosu od 405 tisua kuna proslijedi za gradnju magistralnog vodovodnog pravca. Godinji obraun prorauna i Odluku o raspodjeli sredstava vijenici su jednoglasno prihvatili.Jednoglasno je donesena i Odluka o prihvaanju Sporazuma o suradnji i uspostavljanju prijateljskih odnosa s Gradom Garenicom, pri emu je istaknuto kako bi se ovim sporazumom razmjenjivala iskustva na gospodarskom, kulturnom, obrazovnom, turistikom i sportskom planu ovih dviju lokalnih samouprava. Vijenici su jednoglasno donijeli i Odluku o organizaciji i nainu naplate parkiranja na otoku Viru. Rije je o temeljnoj Odluci koja e se nadopunjavati i proirivati daljnjim odlukama, a predviene su sve vrste parkiralita i naplata.

Podijeljene vree za odlaganje otpada

Komunalno poduzee isti otok nabavilo je oko 6 tisua vrea za odlaganje otpada od polimernih materijala, i nakon velike akcije dijeljenja vrea u sklopu pilot projekta Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, s Vira je u oujku odvezlo prvi kamion s otpadom.Ova ekoloka akcija traje od 1. veljae s namjerom i ciljem prikupljanja i odvajanja primarne te sekundarne ambalae od ostalih polimernih materijala, odnosno ambalae koja nije obuhvaena sustavom povratne naknade potroaima. Program se provodi na podrujima Zadarske i Meimurske upanije te u gradovima Zagrebu, Rijeci, Puli i Slavonskom Brodu, a komunalna tvrtka isti otok, zaduena za istou i odvoz otpada na podruju Opine Vir, u tom je kontekstu vrila podjelu besplatnih vrea za prikupljanje otpada po domainstvima. Sva domainstva dobila su po 12 komada vrea uz popratni tekstualni i slikovni naputak o vrsti otpada koji se u te vree odlae, a taj broj vrea dovoljan je, kako stoji u naputku, za razdoblje od 6 mjeseci.

Proslava Svetog JurjaSveanom misom u upnoj crkvi Svetog Jurja u Viru, procesijom i koncertom Draena Zeia na virskoj Ljetnoj pozornici, 23. travnja obiljeit e se Dan zatitnika virske upe, Svetog Jurja. Osim Zeievog nastupa, program proslave s poetkom u 20 sati uveliat e i nastup KUD-ova. Ovaj je kranski muenik i svetac, inae, ivio u 3. i 4. stoljeu. Nakon smrti oca, rimskog vojnika, s majkom se preselio u Palestinu gdje je ubijen za Dioklecijanovog progona krana 303. godine.

Ekologija u svibnjuUz tradicionalnu podjelu cvijea u svibnju, Ured virskog TZ-a i RK Adriaticro organiziraju i 3. edukativno-ekoloku akciju ienja okolia i podmorja

Na adresu Ureda Turistike zajednice Opine Vir do kraja oujka stiglo je oko 400 prijava graana za podjelu cvijea u sklopu projekta Cvit za lipi svit. Svima onima koji su se javili, virski Ured TZ-a dijelit e petunije, kadifice, salvije, gazanije, eleri, verbene, begonije i drugo cvijee 2. svibnja ove godine oko 10 sati ispred Mula, te ispred duana u Lozicama i Torovima.Isti vikend, od 30. travnja do 3. svibnja, odrat e se 3. edukativno-ekoloka akcija koju kao i prethodnih godina organiziraju virski Ured Turistike zajednice i Ronilaki