1

NAŠA TEMA

KADETGlasilo kadeta Oružanih snaga Republike Hrvatske

hrvatski

OŽU

JAK

201

6.

Broj 2GODINA I.

INTERVJUdr. Robert Mikac

strana4

SLOBODNA ZONAAnonimus

strana36

DUPLERICA Poljski kadeti

strana20

Mnogo je onih koji tvrde da su studentski dani najljepši dio odrastanja

u kojem još uživate u mladosti, bezbrižnosti i izlascima. Studenti vojnih studija zasigurno se s tim ne bi složili. Njihov studentski život nije bezbrižan i nije prepun izlaza-ka i uživanja. Njihov dan počinje u ranu zoru, a za razliku od svojih

kolega s civilnih studija, predavan-ja nisu jedino što ih čeka taj dan. Uz predavanja čeka ih i vojna obuka, treninzi i često čišćenje vojarne. Sve kreće od metle!Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman” već je trinaest godina dom studenata koji se razlikuju od svojih kolega s civilnih studija. Do akademske godine 2014./2015.

program kadeta funkcionirao je kao spoj civilnog prediplomskog/diplomskog studija i života u vojar-ni i vojne obuke. Nakon završetka studija, kadeti bi odlazili na temel-jnu časničku izobrazbu te nakon godine dana, isključivo vojnog školovanja, dobili bi prvi čin poručnika i započeli s radom u postrojbama Oružanih snaga.

za koricu

VREMENABITKA

KADEThrvatski2 3

između dva semestra zimski kamp i na kraju semestra ljetni kamp. Odlazak doma moguć je dva puta mjesečno u obliku vikenda (pe-tak-nedjelja) i prenoćišta (subo-ta-nedjelja).

Učenje na kraju dana

Jasno je da su svi maturanti koji su odlučili ostaviti starke doma i obuti vojničke čizme, bili spremni na odricanje. Sami su odlučili odreći se nekih užitaka i luksuza i prista-ti na novi izazov. Ipak, Oružanim snagama potrebni su kvalitetni intelektualci koji će biti vojno obučeni. Mogu li kadeti postati kvalitetni ako se učenje ostavlja za kraj radnog dana?– Od šest sati intelektualnog rada, svaki dan predavanja, efektivno su možda dva sata. Ako obuka nije jako intelektualno zahtjevna, to može biti u redu, ali u pravilu, da biste vi mogli kvalitetno in-telektualno raditi, trebalo bi se stvarno dobro odmoriti. Uz to još kada biste redovito učili, trebalo bi vam još tri sata intelektualnog rada. Postoji li itko tko tako radi? Zapravo, vi ste prisiljeni raditi kampanjski, za razliku od drugih studenata akademske zajednice, koji imaju priliku učiti redovito. Trebalo bi posložiti prioritete: što je doista važno od svih aktivnosti koje imate, a što je manje važno. Ne treba se usmjeriti samo na vojne zadaće, već na ljude! – rekla je brigadirka Vesna Trut, po struci psihologinja. Velik je izazov stavljen pred kadete. Biti akademski uspješan, u dobroj fizičkoj spremi, vojnički obučen i psihički jak, nije lako. Novi program kadeta donosi pozi-tivne rezultate, ali može i bolje. Nije važno samo odrađivati zadaće jednu po jednu, važan je način na koji to radimo. Za kvalitetan rad jednog dana, potrebno je kvalitetno učenje sada!

Prije dvije godine HVU je započeo s novim studijskim programima, Vojno vođenje i upravljanje i Vojno inženjerstvo, koji uključuju specifične predmete vezane uz matično sveučilište i vojne pred-mete. Uz akademski dio kadeti tijekom sve četiri godine studiranja imaju vojnu obuku koja je zamjena za nekadašnju Temeljnu časničku izobrazbu.– Na temelju iskustava koje su imale prethodne generacije ka-deta iz prvotnog programa, HVU je predstavio svoj novi program granama kopnene vojske, od koje je dobiveno zeleno svjetlo za program Temeljne časničke izobrazbe u ob-liku obučnih aktivnosti koje nove generacije provode dnevno, tjedno, mjesečno i u obliku vojnih kampo-va. Kopnena vojska je ta koja će vas primiti kao buduće časnike OSRH pa je obučni plan i program nastao upravo u suradnji s njezinim grana-ma od Zapovjedništva za potporu pa do Zapovjedništva specijalnih snaga – rekao je prodekan HVU-a brigadir Slobodan Čurčija.Ključna prednost novog programa je činjenica da nakon četiri godine školovanja Oružane snage dobivaju gotov proizvod – mlade poručnike koji su spremni za rad u postrojba-ma. Stari program trajao je duže,

ako se radilo o diplomskom studiju, mogao je trajati čak i do šest godina s Temeljnom časničkom izobra-zbom i upravo u tome je njegov glavni nedostatak.

Radni vikendi i kampovi

Dan u Kadetskoj bojni započinje u 6:00. Prvi je na dnevnom rasporedu pregled soba, zatim slijedi doručak, jutarnja smotra i podizanje državne zastave nakon koje dolaze na red predavanja. No tu je tek početak, ovisno o danu: popodne je na rasporedu vojna obuka, tjelovježba ili sportske sekcije, dežurstva, a po potrebi tu su i razni sastanci te neizostavan dio kadetskog živo-ta – čišćenje vojarne. Kada se sve obveze odrade, kadeti su slobodni do večernjeg postrojavanja u 21:30.

Slobodno vrijeme kadeti najčešće koriste za odlazak u kupovinu, treninge i učenje. Nameće se pi-tanje, na kraju dana koji započinje u 6:00, koliko je uopće kvalitet-no vrijeme za učenje koje ostaje pojedincu. Sveučilište u Zagrebu svoje programe uskladilo je prema bolonji, kojom je predviđeno da studenti uz kontinuirano praćenje polažu ispite. Ne bi trebalo više biti kampanjskog učenja. No, je li to doista moguće uza sve obveze koje se stavljaju pred kadeta? Uza sve obaveze, tu je i život u vojarni, koji uključuje radne vikende. Svaki kadet mjesečno ima jednu radnu subotu, ponekad dvije (ovisno o rasporedu kolokvija i ispita). Uz radne vikende kadeti imaju i vojne kampove dva puta godišnje –

Poštovane kolegice i kolege, pred vama je novi broj Ka-detskoga lista. Prvi je semestar završio, za neke uspješno,

za neke manje uspješno. I već smo na početku novog semestra i pred nama su novi izazovi i prilike koje smo s

oduševljenjem prihvatili! Slaveći 24. godišnjicu Hrvatskog vojnog učilišta prvi su se put okupili svi najbolji polaznici Programa Kadet, od njegova početka do danas. U sklopu ceremonije okupljanja, prijelazna je sablja dodijeljena polazniku Temeljne časničke škole Jurici Biliću, koji je proglašen najboljim u svom naraštaju. Kraj 2015. go-

dine obilježili smo i osnivanjem novoga kadetskog tijela, Kadetskoga zbora. Kadetski se zbor neće baviti nastavom ni obukom, već će kroz svoj rad nastojati poboljšati uvjete

slobodnoga vremena kadeta. Članovi Kadetskoga zbora odmah su počeli raditi pa su organizirane prve humani-

tarne akcije i akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Jedna od humanitarnih akcija bila je odlazak u Dječje selo Lekenik. Selo je posjetilo nekoliko pripadnika 1. i 2. satnije, a novac

su dali svi pripadnici. U akcije dobrovoljnog darivanja krvi osim kadeta bili su uključeni i djelatnici HVU-a.

Također, imali smo priliku slušati predavanje europskog prvaka u gimnastici Marija Možnika. On nam je ispričao svoju životnu priču i put do uspjeha, potičući nas da se

aktivno uključimo u sport. Vrijeme nas je poslužilo samo djelomično pa je samo nekolicina kadeta i kadetkinja

1. satnije uspjela skijati u sklopu Zimskoga kampa 1, a kadeti 2. satnije svoj su Zimski kamp 2 proveli na „Gak-

ovu”. Budući da su u Kadetsku bojnu došli novi zapovjed-nici, odlučili smo s njima razgovarati kako bismo o njima doznali nešto više. Nadamo se da ćete uživati i u novom

broju našeg lista i s uzbuđenjem čekati sljedeći.

NAŠ Zbor sada brine o NAMA

Napisala kadetkinja ADRIANA STUBIČAR

UVODNA POSLANICAEUROPSKI PRVAK U GIMNASTICI MARIJO MOŽNIK NAM JE ISPRIČAO SVOJU ŽIVOTNU PRIČU I PUT DO USPJEHA, ISTODOBNO NAS POTIČUĆI DA SE AKTIVNO UKLJUČIMO U SPORT

Napisala kadetkinja IVANA KOVAČEVIĆ

Izdavač Hrvatsko vojno učilište Dr. FRANJO TUĐMAN Za izdavača gp dr. sc. SLAVKO BARIĆ Broj uredila kadetkinja IVANA KOVAČEVIĆ

Uredništvo VLADIMIR NOVOSEL (grafika), ADELA PIŠONIĆ (reportaža), TIN HASANPAŠIĆ (povijest), MAK ZALAR (prehrana i tjelovježba), LUKA TRBARA (fotografija), NIKOLA TABAIN (znanost i vojne tehnologije), JELENA KOVAČEVIĆ (intervju), KRISTINA MILOŠ (Domovinski rat)

Dizajn & mentoriranje Odsjek uredništva OKID-a, Tisak i uvez Tiskarski odsjek OKID-a Ostali članovi redakcije EUGEN PRANJIĆ, LUCIJA SAFUNDŽIĆ, ADRIJANA STUBIČAR, ANAMARIJA KATALENAC, PATRICIA JOSIPOVIĆ

Zagreb, Ilica 256b www.morh.hr www.osrh.hr e-mail: info.hvu@morh.hr e-mail: kadetskilist@gmail.com tel: 01 378 6666

KLJUČNA PREDNOST NOVOG PROGRA- MA: NAKON ČETIRI GODINE ŠKOLO-VANJA ORUŽANE SNAGE DOBIVAJU GOTOV PROIZVOD – MLADE PORUČNI-KE KOJI SU SPREMNI ZA RAD U POSTROJBAMA

OSOBE PROSJEČNO RADNO VRIJEME U TJEDNU

VOJNI DJELATNICI(prosjek)

• 8 h dnevno x 5 = 40 h• jedno dežurstvo mjesečno (24 h)UKUPNO: 40 h + dežurstvo

KADETI

• 6 h predavanja x 5 = 30 h• 5 h vojne obuke• 1,5 h tjelovježba• 1,5 h sportske sekcije• 1 h čišćenje (vojarne, pušaka...)• dežurstvo jednom u tri mjeseca – 7 h• redoviti pregled vojne opreme (jednom u dva tjedna) – 1 h• 1 h satnijski sastanak• 8 h radna subotaUKUPNO: 49 h + dežurstvo

STUDENTI FAKULTETAPOLITIČKIH ZNANOSTI

20 h predavanjaUKUPNO: 20 h

STUDENTI FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

između 20 i 25 h predavanjaUKUPNO: 20 – 25 h

KADEThrvatski4 5

INTERVJU doc. dr. sc. ROBERT MIKAC, VODITELJ STUDIJA VOJNO VOĐENJE I UPRAVLJANJE Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu razgo- varamo s voditeljem studija

Vojno vođenje i upravljanje, jednim od vodećih stručnjaka za nacional-nu sigurnost u Republici Hrvatskoj. Naš je sugovornik doc. dr. sc. Ro-bert Mikac, koji je na FPZ-u magis-trirao s temom „Suvremeni Afganistan: između integracije i ponovne dezintegracije”, a dok-torirao s temom „Suvremena sigurnost i privatne sigurnosne kompanije: privatizacija sigurno-sti i posljedice”. Dr. Mikac bio je pripadnikom Vojne policije OSRH, u čijoj je odori sudjelovao u NATO misiji u Afganistanu. Nakon toga radio je u DUZŠ-u, bio načelnik Državnog centra 112, a potom je obnašao dužnost zapovjednika Civilne zaštite RH. Na mimohodu 2015. godine ponosno je predvodio ešalon DUZŠ-a.

Nekoliko naših zaštitar-skih tvrtki prešlo je u vlasništvo velikih stranih korporacija, na poslovima osiguranja u Zagrebačkoj zračnoj luci. Jedna velika korporacija to radi na aero-dromima diljem svijeta.

Što je zapravo sustav nacionalne sigurnosti i kako on funkcionira u Republici Hrvatskoj?

Sustav nacionalne sigurnosti odgovoran je za stanje sigurnosti u RH, a uz institucije i službe koje se time bave, potpomognut je i od niza drugih čimbenika koji su ključni za razinu sigurnosti i njenu održivost. To uključuje sve mjere, preventive i akcije. Naš sustav nacionalne sigurnosti je u izgrad-nji, a na njega pozitivno utječe naše uključivanje u NATO i EU jer dostižemo određene standarde i koristimo sustave koji već postoje. Oni nam pomažu da nadogradimo naš postojeći sustav. Možemo za- ključiti kako nam je uključivanje u

te dvije navedene asocijacije zapra-vo velika prednost.

U svojim stručnim i znanstvenim radovima mnogo ste se bavili pri-vatnim sigurnosnim kompanijama. Kako one zapravo djeluju?

U Europi ih zovemo privatnim si- gurnosnim kompanijama, a u SAD-u ih nazivaju privatnim voj-nim kompanijama. To su trgovač-ka društva osnovana prema svim zakonima. Vođeni su profitom jer je to primarni interes privatnog sektora. U području nacionalne sigurnosti nastoje biti nadopuna svim redovitim snagama sigurnosti te smanjiti rascjep između potreba i mogućnosti. Dokazale su se na mnogim pitanjima, unutar samih zemalja i u međunarodnim misija-ma kao vrijedan partner u ostva- rivanju ciljeva koje im je zadala politika.

Mogu li onda one biti i dvosjekli mač za države koje ih ne znaju pravodobno iskoristiti?

Apsolutno. Trendovi koje mi prati-mo dolaze iz SAD-a, Velike Britani-je i ostalih razvijenijih zapadnih zemalja, gdje je stupanj razvoja i nadzora na vrlo visokoj razini. Pitanje je kako bi to izgledalo u tranzicijskim zemljama, koje nema-ju dovoljno razvijene mehanizme nadzora i ostalih pratećih instru-menata. Moramo imati na umu poslovicu „Povjerenje bez kontrole ne znači ništa”.

Trendovi koje mi pratimo dolaze iz SAD-a, Velike Britanije i ostalih razvijeni-jih zapadnih zemalja, gdje je stupanj razvoja i nadzo-ra na vrlo visokoj razini.

Gdje tu onda možemo smjestiti Republiku Hrvatsku?

Hrvatska nema privatne sigur- nosne kompanije koje bi nam mogle dati stratešku prednost u presudnim trenutcima. Ono što

ŽICA na granici nije štit za VRIJEDNOSTI i sigurnost EUROPE

Razgovarala kadetkinja JELENA KOVAČEVIĆ Snimio kadet LUKA TRBARA

TERORIZAM JE UISTINU NOĆNA MORA SUVREMENOG ČOVJEČANSTVA, ZA- STRAŠUJUĆA GLOBALNA PRIJETNJA NA KOJU JOŠ UVIJEK NEMA GLOBALNOG ODGOVORA; ZATO IMA LICEMJERJA, PA SE TAKO NA SVE STRANE MOGLO ČUTI, POSLIJE TERORISTIČKOG NAPA-DA U PARIZU, SVI SMO MI PARIZ, ALI SE NAKON DVA STRAVIČNA TERORIS-TIČKA NAPADA U GLAVNOM GRADU TURSKE NIGDJE NIJE ČULO SVI SMO MI ANKARA. U TOM I TAKVOM SVIJETU I HRVATSKA NACIONALNA SIGURNOST JE NA VELIKIM KUŠNJAMA, ALI NAM IDE NA RUKU ŠTO SMO SASTAVNICA EUROPSKE UNIJE I NATO-a

KADEThrvatski6 7

imamo, a može se staviti u kontekst privatnih sigurnosnih kompanija, naše su domaće zaštitarske tvrtke. One imaju važnu ulogu u osigura-vanju infrastrukturnih objekata, u pratnji novca i svakako imaju mjesto u području javne sigurno-sti. Imaju li mjesto u nacionalnoj sigurnosti, pitanje je za raspravu. Stvar je ponude i potražnje. Pri- mjećujemo kako je nekoliko naših zaštitarskih tvrtki prešlo u vlas-ništvo velikih stranih korporacija. Primjer toga je osiguravanje u Zagrebačkoj zračnoj luci. Donedav-no je to bio posao policije, danas to radi jedna velika korporacija koja to radi na aerodromima diljem svi-jeta. Time smo skinuli dio odgovor- nosti s pripadnika MUP-a, koji se mogu potpuno posvetiti svojim primarnim zadaćama.

Svaki je napor u prevenciji i sprječavanju terorizma hvalevrijedan, i u tome su nastojanja RH jako dobra. Mislim da se više treba usredotočiti na uklanjanje uzroka nego na popravak posljedica.

Terorizam je danas glavna sigur- nosna globalna prijetnja. Rat protiv terorizma objavljen je nakon 11. rujna 2001.

Tako je. Nakon 11. rujna iz sigur- nosnog se aspekta sve promijenilo. Nakon Pearla Harboura, ovo je bio prvi veći udar na američki teritorij. Taj je događaj zbog slike koju je vidio cijeli svijet, potpuno zaokre- nuo koncepte sigurnosti. To je bilo i prvi put da su se putnički zrako-plovi koristili u terorističkom na-padu. Sjedinjene Američke Države u tom su trenutku tražile žustar odgovor pa je samo 25 dana na-kon toga napadnut Afganistan bez ikakve velike pripreme za jednu takvu veliku operaciju. Došlo je do toga da su se svi saveznici svrstali uz SAD, otvorili su svoje zračne luke za američke snage. No vojna

operacija u Afganistanu pokazala se izuzetno zahtjevnom.

Kroz Hrvatsku je prošlo 685 000 ljudi. Naravno da među njima ima i ekonom-skih migranata, no to su većinom ljudi koji bježe od problema, sukoba, teroriz-ma.

Zašto je taj događaj bio važniji od svih ostalih? Terorizam je bio goto-vo svakodnevna pojava u zemljama Trećeg svijeta?

To je opet novi fenomen i priča za sebe. Nakon terorističkih napada u Parizu cijeli svijet je govorio Svi smo mi Pariz. A opet, nakon dva velika teroristička čina u Ankari u posljednjih mjesec dana, nitko ne govori Svi smo mi Ankara. To je pitanje percepcije moći, načina suprotstavljanja terorizmu i kako to netko može staviti na političku agendu. Terorizam je svakodnev- na stvar na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, ali to ne dopire do glavnih medija koji stvaraju dnevne priče i kreiraju mišljenje javnosti.

Kao saveznik SAD-a u borbi protiv terorizma, i mi smo na crnoj listi terorističkih organizacija. Kolika je mogućnost da se RH nađe na stvar-nom udaru takvih skupina?

Terorizam je fenomen koji ne priznaje granice i nitko nije aboli-ran da postane žrtva. Hrvatska je zbog svojih sudjelovanja u mirovnim operacijama potenci-jalna meta određenim skupinama. No, moramo imati na umu da su tim određenim skupinama svi na svijetu meta. Jer njima je ipak potreban samo prostor gdje će ispuniti svoje ciljeve. Smatram da je u misijama i inicijativama koje se provode, naše sudjelovanje veza-no uz prevenciju i sprječavanje terorizma. Naravno, bolje je da je tako nego da smo ostali pasivni promatrači. Terorizam je globalan,

ali nema globalnog odgovora na njega. Svaki je napor u prevenciji i sprječavanju terorizma hvale- vrijedan, i u tome su nastojanja RH jako dobra. Mislim da se više treba usredotočiti na uklanjanje uzroka nego na popravak posljedica. Bolje spriječiti nego liječiti.

Migrantska kriza zapljusnula je Europu i novim valom kriminala. Koliko su povezane te dvije pojave sa stajališta sigurnosti?

Svakako trebamo osuditi to što je nekoliko ljudi u Europi počinilo terorističke akte. No, trebamo se čuvati generaliziranja cijele sku-pine. Kroz Hrvatsku je prošlo 685 000 ljudi, lani je kopnenom rutom prema Njemačkoj prošlo više od milijuna. Naravno da među njima ima i ekonomskih migranata, no to su većinom ljudi koji bježe od pro- blema, sukoba, terorizma. Imali smo primjere nekoliko incidena-ta, no moramo se paziti da ih ne počnemo poistovjećivati s krimi-nalcima, teroristima ili slično. Što se tiče nas, još je to dio humanitar-nog pitanja, bez obzira na to što to neke zemlje poput Mađarske pokušavaju sekuritizirati i staviti u domenu sigurnosne rasprave. Žica na granici ne može obraniti europ-ske vrijednosti i sigurnost, ako Njemačka koja ih prima ne priča o ugroženosti nacionalne sigurno-sti. Vrlo je diskutabilno brane li oni tako svoju zemlju od ugroze jer ipak ti ljudi u njihovim zemlja-ma ne žele ostati, nego samo žele proći.

Lani je donesena Nacional- na strategija kibernetičke sigurnosti u kojoj su preci-zirane mjere koje Republika Hrvatska mora poduze-ti da bi naš informatički prostor bio što sigurniji.

Umreženi svijet i informatičke teh-nologije prednosti su suvremenog života, no istodobno su i novi izvori

mogućih prijetnja. Kakvo je Vaše stajalište u vezi s tim?

Informatizacija nam je donijela neograničene mogućnosti, od pre-gleda vijesti u svijetu i kupnje do edukacije. Danas možete doktori-rati preko interneta, ne dolazeći u visokoškolsku instituciju. To je prije 20-ak godina bilo nezamis-livo. Ipak, svaki napredak nosi određene rizike i moramo biti vrlo oprezni u otvaranju svijeta. Mnogo je subjekata koji vrebaju, planiraju ugroze pojedinaca, sustava, države. Hrvatska se time bavi vrlo aktiv-no. Lani je donesena Nacionalna strategija kibernetičke sigurnosti, u kojoj su precizirane mjere koje Re-publika Hrvatska mora poduzeti da bi naš informatički prostor bio što sigurniji. Opisani su koraci proved-be i određeni nositelji aktivnosti. Možemo sa sigurnošću reći da tre-nutno na tom polju radi velik broj skupina čija je zadaća da mi kao društvo i sama država budemo što zaštićeniji u informatičkom svijetu.

Kakva je uloga medija u zaštiti ili eventualnoj ugrozi nacionalne sigurnosti?

Mediji su jako važan segment našeg društva. U njima trebamo tražiti saveznika, stvoriti pozitivnu klimu povjerenja. Tada i u slučaju krize: morate znati komunicirati s njima, kako im dati informaciju. Najgore je ne dati informaciju ili im dati onu pogrešnu. S medijima trebamo graditi dugoročan odnos zasnovan na međusobnom povjerenju. Tako preko njih, kada nam bude po-trebno, možemo poslati poruku ili ciljanim skupinama ili cijelom sta-novništvu. Opasnost su oni mediji čija je svrha ekskluzivnost, prodaja i reklama, mediji koji ne prika-zuju vijesti onakvima kakve jesu. Da bi priča zvučala zanimljivije, neki mediji dodaju ili zanemaruju činjenice. U tome svakako trebamo biti oprezni.

INTE

RVJU

doc.

dr.

sc.

RO

BERT

MIK

AC

9

FOTOPRIČA

Bila je to odlično osmišljena priredba, s decentnim umjetničkim pro-

gramom i precizno režiranim ceremonijalom dodjele prijelazne sablje

koja će se svake godine uručivati najboljem kadetu. Uprizorili su nam

se u povijesno autentičnom kostimu grof Petar Zrinski koji je prijelaznu sa-

blju „darovao“ zapovjedniku Kadetske bojne bjn Tomislavu Kasumoviću, a on

je uručio prvom laureatu vojniku Jurici Biliću. Publika je po prvi puta mogla

čuti i kadetsku molitvu koju je izgovorio prvi nositelj prijelazne sablje.

Napisala kadetkinja LUCIJA SAFUNDŽIĆ

Snimila MARIJA SEVER

ROĐEN je ceromonijal

prijelazne SABLJE za

NAJBOLJEG kadeta

Zapovjednik HVU-a general-pukovnik Slavko

Barić daje izjavu za nacionalne TV postaje

Kadet Eugen Pranjić oduševio je publiku

svojim solo gitarističkim nastupom

Inauguraciji nove tradicije Hrvatskog vojnog

učilišta nazočili su najodgovorniji časnici

Priznanja su primili: dr. sc. Matija Hoić, natporučnik Dario Bilješiković, natporučnica Re-

beka Krušelj, natporučnik Zdenko Mihaljević, natporučnik Ivan Janković, poručnik Leopold

Gelemanović, poručnica korvete Maja Marković, poručnik Hrvoje Benić, vojnik Robert

Matok i vojnik Jurica Bilić.

Vrhunac ceremonije bio je kada je najboljem kadetu 10. naraštaja vojniku Jurici Biliću bojnik

Tomislav Kasumović uručio prijelaznu sablju

KADEThrvatski10 11

U četvrtak, 12. veljače 2016., na zimskom kampu II, koji se pro-

vodio na vojnom poligonu „Gako-vo”, 2. satnija Kadetske bojne imala je veliku čast ugostiti velikana Do-movinskog rata, general-pukovnika Antu Gotovinu. Zadatak nam je bio generalu Gotovini prezentirati što smo u ta dva tjedna boravka na kampu naučili, te upoznati gen-erala s čarima kadetskog života, u klupama i izvan njih. Na prvoj radnoj točki generala smo dočekali sa skijama na nogama. Pokazali smo mu skijašku opremu, uz ostalo i goreteks odijela i sunčane naočale koje smo nedavno zadužili. Uz os-

talo svaki kadet zadužio je i pušku VHS1, a generalu smo pokazali kako se razumijemo i u „dvojku”, G-36, FNF 2000 i pištolj HS9. Kao svaki pravi zapovjednik – jer stare navike ne nestaju – general je prov-jerio čistoću naoružanja Sljedeća radna točka bio je alpinizam. Kadeti su demonstrirali osnove vezanja čvorova koje je svatko od nas morao naučiti, te repeling – spuštanje niz stijenu. General je imao priliku vidjeti i nastambe koje su kadeti izgradili tijekom obuke preživljavanja u prirodi koristeći samo prirodne resurse i osnovne vojne alate. Pohvalili smo se iz-

rađenim zamkama: životinjskim i ljudskim, a general nas je kroz šalu upozorio na međunarodno rano pravo. Kao kruna zimskoga kampa, generalu Gotovini pokazali smo svoja „ratna” i taktička umijeća. Signalna raketa označavala je poče-tak taktičke vježbe napada i obrane objekta, a završila je velikom skup-nom raščlambom. General nam je poručio kako su svakodnevni rad i trud bitan faktor i pojedinačnog i grupnog unaprjeđenja, te nam se za kraj svog posjeta skupno obra-tio. A naravno da smo ga nagovorili i na to da se s nama fotografira!

Adela Pišonić

ORUŽJE nam je provjerio general GOTOVINAPohvalili smo se izrađenim zamkama: životinjskim i ljudskim, a general nas je kroz šalu upozorio na međunarodno ratno pravo

INFOZONA INFOZONA

Na Ksaverskom perivoju u Za-grebu na 4. korizmenu nedjel-

ju 6. ožujka po tradiciji je održan križni put hrvatske vojske i policije, na kojem su sudjelovali i pripadnici Kadetske bojne. Kadeti se svake godine odazovu duhovnom pozivu sudjelovanja na križnom putu. Ove su godine čitali psalme na križnim postajama i bili uključeni u pro-tokolarne zadaće s Počasno-zaštit-nom bojnom. U samoj procesiji uz

biskupa su bili i vojni i policijski kapelani, vojnici, policajci i polaz-nici Policijske akademije. Križni put predvođen novozaređenim vojnim ordinarijem mons. Jurom Bogdan-om krenuo je od sjedišta Vojnoga ordinarijata, a kod ulaza u Ksav-erski perivoj dočekali su ih drugi vjernici. Tijekom propovijedi mons. Jure Bogdan obratio se i vojnicima i policajcima: „Posvetivši se i radeći u raznim službama Ministarstva

obrane ili Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske iza-brali ste kao svoje životno zvanje služiti svojoj Domovini, služiti dru-gima. A kako istinski služiti drugi-ma i dragoj nam Domovini? Krist nam je zato ostavio samo jednu zapovijed: ljubiti. Jer Bog je ljubav.” Nakon završetka procesije kadeti su se družili s kolegama i polaznici-ma Policijske akademije.

Patricia Josipović

KRIŽNI put na KsaveruU propovijedi se monsinjor Bogdan obratio vojnicima i policajcima da su odabrali služiti domovini i drugima, a to mogu jedino ljubeći jer Bog je ljubav

KADEThrvatski12 13

INFOZONA INFOZONA

Svake godine 18. prosinca svoju obljetnicu slavi Hrvatsko vojno

učilište, koje već 24 godine školuje i oblikuje dočasnike, časnike i ka-dete. Ovogodišnjoj proslavi prikl-jučila se i predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović.„Na Hrvatskom vojnom učilištu stvaraju se i osposobljavaju pona-jbolji pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, a upravo oni jedan su od temelja naše sigurnosti i modernih Oružanih snaga sprem-nih odgovoriti na sve izazove”,

rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.Posjet predsjednice Grabar-Ki-tarović bio je poseban još po nečemu. Naime, ovo je prvi put u povijesti da je Predsjednicu pozdra-vio počasni postroj kadeta. Nakon mnogo priprema kadeti su stali uz bok ostalim hrvatskim svečanim postrojima.Zapovjednik HVU-a general-pu-kovnik Slavko Barić u svom je govoru rekao: „Čovjek predstavlja najveću vrijednost i prednost svake organizacije, pa tako i Oružanih

snaga Republike Hrvatske, o kojoj ovisi uspješnost njezina djelovanja. Ulaganje u znanje jedina je prava investicija za budućnost neke zem-lje ili sustava, koja će se višestruko vraćati.”Kadetima se obratio i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Drago Lovrić koji je rekao kako od njih očekuje da budu heroji mira i znanja i da znanjem dobivaju buduće bitke.

Ivana Kovačević

PRVI pozdrav počasnog postroja KADETAUlaganje u znanje jedina je prava investicija za budućnost neke zemlje ili sustava, koja će se višestruko vraćati, rekao je zapovjednik HVU-a general-pukovnik Slavko Barić

Osnovan Kadetski ZBOR

Na konstituirajućoj sjednici 20. siječnja 2016. godine u Časničkom domu HVU-a osnovan je Kadetski zbor. Inicijativa o Kadetskom zboru pojavila se u studenom 2015. godine. Na prijedlog zapovjednika Kadetske

bojne bojnika Tomislava Kasumovića intenzivno se radilo na osnivanju predstavničkog tijela svih kadeta koje bi se brinulo o svim izvannastavnim i izvanobučnim događajima i sadržajima. Svi članovi Zbora izabrani su jednoglasno, a predsjednikom je postao kadet Anto Tomić. Statutom je određeno da predsjednik Kadetskog zbora može biti samo pripadnik trenutačno najstarijeg naraštaja kadeta na HVU-u. Dopredsjednik je kadet Ivan Mateša, tajnik kadet Dario Mlinarić, a blagajnik kadet Juraj Kostenko. Ostali članovi Zbora su kadeti i ka-detkinje: Valentino Oršikić, Kristina Stanešić, Filip Matovina, Adriana Stubičar, Domagoj Mršo, Eugen Pranjić i Leon Čigir.Mandat svakog člana Zbora traje od početka do kraja akademske godine, a članom može postati svaki kadet.

Eugen Pranjić

NOVI instruktor nadnarednik Zdenko PRUGOVEČKI

U veljači ove godine na mjesto instruktora 1. kadetske satnije stigao je nadnarednik Zdenko Prugovečki. U OSRH je od 1995. godine, a od 1996.

godine u aktivnom je sastavu u 1. hrvatskom gardijskom zdrugu 3. gardijske padobranske bojne. Raspadom Zdruga 2000. godine preustrojem se našao u Bojni za specijalna djelovanja, gdje je bio sve do 2013. godine. Potom je prešao u Središte za međunarodne vojne operacije u Rakitiju. Dolaskom u Kadetsku bojnu, nadnarednik se aktivno uključio u život i rad kadeta kako bi prenio svoja dosad stečena znanja i vještine koje će im pomoći na putu njihova razvoja u čas-nike. Istaknuo je da u svom radu s kadetima očekuje kako će prenijeti sve svoje stečeno znanje i vojne vještine tako da jednog dana kao mladi poručnici znaju što mogu očekivati u postrojbama u kojima će se naći.

Lucija Safundžić

Božićna AKCIJA dobrovoljnog DARIVANJA krvi

Duh Božića je i darivanje i upravo zbog toga kadeti su sredinom prosinca sudjelovali u akciji dobrovoljnog darivanja krvi. Kadetski zbor u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu organizirao je

dobrovoljno darivanje krvi za kadete i sve djelatnike Hrvatskog vojnog učilišta. Iako je odziv bio velik, zbog zdravstvenih razloga krv je darovalo oko 70 kadeta i djelatnika. Ovaj je događaj samo jedan u nizu akcija koje organizira Kadetski zbor, kojemu je glavni cilj pridonijeti dobrobiti civilnog društva.

Eugen Pranjić

KADEThrvatski14 15

INFOZONAINFOZONA

Bili smo SOS mameOno najvrednije nismo dovezli kombijem: naše vrijeme, pažnja i osjećaji za ovu prekrasnu djecu bili dar njima, a nas su posebno obogatili

Posjet SOS Dječjem selu Lekenik samo je jedna u nizu kadetskih humanitarnih akcija u organizaciji Kadetsk-og zbora. U ovoj humanitarnoj akciji sudjelovali su i polaznici Temeljne časničke izobrazbe. Zajedničkim

snagama najmlađi su pripadnici Oružanih snaga prikupili više od 2000 sokova, čokolada, keksa, kolaž-papir, ljepila, škare, bojice, tempere. Jabuke koje smo donijeli donirale su časne sestre iz Dječjeg vrtića Jordanovac. Ali ono najvrednije nismo dovezli kombijem: naše vrijeme, pažnja i osjećaji za ovu prekrasnu djecu bili su dar njima, a nas su posebno obogatili. U igri lovice sudjelovao je čak i vođa kadeta, časnički namjesnik Vitić.Ideja SOS dječjeg sela nastala je u Austriji nakon Drugog svjetskog rata. Hermann Gmeiner u mjestu Imstu ot-vorio je prvo takvo selo u želji da se na što humaniji način pomogne svoj djeci koja su u ratu ostala bez roditel-ja. Dječje selo u Lekeniku otvoreno je 8. listopada 1993. Danas je u njemu 16 SOS kuća sa 16 obitelji. Svaka kuća ima svoju SOS mamu, koja se, baš kao i u svakoj obitelji, brine za djecu, kuha im, uči s njima i odgaja ih. „Sve radimo zajedno, pišemo zadaće i čistimo, od najmanjeg do najvećeg, nema iznimke. Pomažemo jedni drugima jer smo obitelj”, rekla je Marica Kozarić, SOS mama čiju su kuću kadeti posjetili.

Ivana Kovačević

Državno sveučilišno prvenstvo u karateuKadeti HVU-a u sklopu Sveučilišta u Zagrebu predstavljali Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ i ostvarili vrhunske rezultate

Kadeti Stefan Cvetanovski i Ivan Lovrić sudjelovali su na državnom sveučilišnom prvenstvu na razini Republike

Hrvatske u karateu. Natjecanje se održalo 20. ožujka 2016. u Centru za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ u Zagrebu. Sudjelovali su sportaši s 11 visokoškolskih ustanova. Najus-pješnije je u ukupnom poretku bilo Sveučilište u Zagrebu. Kadeti su u sklopu Sveučilišta u Zagrebu predstavljali Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ te ostvarili vrhunske rezultate. Kadet 2. godine smjera Vojno inžen-jerstvo Stefan Cvetanovski osvojio je 3. mjesto u kategoriji studenti kate dok je kadet Ivan Lovrić osvojio 4. mjesto u kategoriji studenti do 75 kg. Kadeti su još jednom proslavili Hrvatsko vojno učilište i pokazali da se trudom i voljom mogu postići odlični rezultati te se nadamo da će i ubuduće postizati uspjehe i braniti boje Hrvatskog vojnog učilišta.

Patricia Josipović

Zimski kamp za pripadnike prve satnije na Sljemenu trebao je

trajati četiri tjedna: od 25. siječnja do 15. veljače 2016. To je početni tečaj skijanja koji vode kineziolozi Hrvatskoga vojnog učilišta. Svaki smo dan na skije stali već u 9 sati. Većina nas nije znala ni staviti skije. A padovi! Mnogo se padalo, a bijeli spust bio je daleki san. Prvi smo dan učili osnovne elemente: kako obuti pancerice, kako natak-nuti skije, kako se zaustaviti na skijama i osnovno kretanje. Prva dva dana nismo se baš proslavili, a onda – čudo. Treći smo se dan oslobodili straha i od brzine i od visine i počeli smo svoj prvi spust na slavnome bijelom spustu. O pen-janju žičarom također smo dobro naučili lekciju nakon padova, blata i hodanja čitavom padinom.

Četvrti su nas dan posjetili zapov-jednik Kadetske bojne bojnik Tomislav Kasumović; zapovjed-nik Časničke škole brigadir Elvis Burčul i prvi dočasnik Hrvatskoga vojnog učilišta Ivan Grudenić. Kako

to obično biva, do kraja tjedna postajalo je sve zanimljivije pa smo zadnji dan razdužujući opremu žalili da je zimski kamp tako brzo završio.

Adrijana Stubičar

PREKO padova i blata do bijeloga SPUSTA

I vojska i vrhunski SPORT traže RED, rad i DISCIPLINU

Vrhunski sportaš, gimnastičar Mario Možnik 15. prosinca 2015. u Časničkom domu HVU-a održao je predavanje kadetima svih

naraštaja. Osobnim je primjerom motivirao kadete da radom, trudom i dobrom organizacijom poboljšaju svoje rezultate i postignu uspjeh. Bez obzira na loše uvjete treniranja, Mario je uz krvavi znoj i treninge uspio postići vrhunske rezultate. Specijalizirao se za disciplinu preča, koja se još naziva i kraljevskom spravom. Na njoj je prvi u povijes-ti donio Hrvatskoj europsko zlato. Zato i razumije kadete jer „kao i vojska, vrhunski sport također traži red, rad i disciplinu”, ističe Mario. Potaknuo je kadete da svakodnevno rade na sebi razvijajući se u četiri stupa, a to su fizička sprema, akadems-ko obrazovanje, vojna obuka i etičko-moralna načela kako bi u budućnosti mogli časno služiti na ponos svojoj domovini.

Lucija Safundžić

KADEThrvatski16 17

OPREMA I NAORUŽANJE KADETA

U ovom broju Hrvatskog kadeta odlučili smo vam u kratkim crtama prikazati borbenu opremu ka-deta novih vojnostudijskih programa na HVU-u

„Dr. Franjo Tuđman”.Za početak krenimo od čitateljima najzanimljivijeg dijela opreme, a to je naoružanje.Kadeti su u protekle dvije akademske godine proš-li obuku i ovladali rukovanjem sljedećim komadima pješačkog naoružanja: jurišnom puškom AK-47, višenam-jenskom hrvatskom strojnicom VHS-D1, hrvatskim samokresom HS-9 i HS-2000 te strojnicom M-84 (jugo-slavenskom kopijom sovjetskog/ruskog PKM-a). Tak-tičko-tehnički zbor Kadetske bojne čine i ručni bacači raketa RPG-7 te M-80 „zolja”.A sada – odora i oprema. Pripadnici Bojne u vrijeme službe na glavi nose crnu beretku s hrvatskim grbom. Tijekom obuke i na kampovima na glavi je ili kapa ili kaciga domaćeg proizvođača „Šestan-Busch”. Na kacigu je postavljena prikrivna navlaka u digitalnom zelen-om/pustinjskom ili woodland prikrivnom uzorku te ESS taktičke naočale s izmjenjivim staklima (zatamnjenim i prozirnim).Komplet odore čine majica, košulja, jakna i hlače, made by „Varteks d.o.o”. Tijekom obuke na kadetu su borbeni modularni prsluk hrvatske tvrtke „Kroko-international” te štitnici za koljena i laktove istog proizvođača.Ono što glavu čuva, naravno, dobra je čizma. Kadeti svoje dane provode u ljetnim ili zimskim čizmama tvrtke „Jelen”. Za nepovoljne vremenske uvjete tu je goreteks komplet odore u pustinjskom digitalnom uzorku, odličan u borbi protiv kiše, snijega, blata i sličnih vremenskih nepogoda. On je ono što nam omogućava da živimo kri-laticu „Nevrijeme je naše vrijeme”.Osim „Krokova” goreteksa, pripadnici Bojne u kišnim uvjetima na sebe mogu staviti i kišne kabanice.Od ostale, standardne vojničke opreme kadeti koriste šatorska krila, lopatice i vojničke porcije te više modela zaštitnih maski. Ne smijemo zaboraviti hidraciju, jedan od ključnih elemenata borbene sposobnosti. Radi ade-kvatne opskrbljenosti organizma vodom, kadetima je na raspolaganju Camelbak spremnik (mjehur) za hidraciju kapaciteta 3 litre. Sve to, osim na sebi, kadeti nose u borbenom rancu M-110 „Kroko-internationala” u analognom pustinjskom prikrivnom uzorku.

KOMPLET ODORE – MAJICA, KOŠULJA, JAKNA I HLAČE STIGLI SU IZ „VARTEKSA”, ALI ZA NEPOVOLJNE VREMENSKE UVJETE NEZAOBILAZAN JE „KROKOV” KOMPLET OD GORETEKSA

JELENOVA čizma

nevremenuPRKOSI

Priredio kadet NIKOLA TABAIN

KADEThrvatski18 19

Prošli mjesec razgovarali smo s istinski zanimljivim čo- vjekom, doktorom Hrvojem

Starčevićem. Posjetili smo ga u njegovoj stomatološkoj ordinaciji u Zagrebu i slušali njegovu stu-dentsku priču nakratko prekinutu ratnim zbivanjima 1991. godine. Kao student 4. godine Stomatolo- škog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu odlučuje stopirati studij na šest mjeseci. Budući da je već prošao obveznu vojnu obuku JNA u Karlovcu i bio osposobljen za vozača amfibije ili preciznije rečeno – inženjerskog amfibijskog transportera PTS-2, 18. listopada 1991. godine kao dragovoljac s 22 godine odlazi na dodijeljenu bo-jišnicu suočiti se sa strahotama rata ne gubeći nadu u bolje sutra. Šest mjeseci, zajedno s još četrnaest drugih pripadnika 33. inženjerijske brigade, proveo je u obrani na po- kupskom području pod zapovjed-ništvom Bugarina Todora Ivančeva, poznatog pod nadimkom Toše.

Čuješ gdje će raketa udariti

Primarna zadaća branitelja na tom području bila je sačuvati položaj i utvrditi obranu te spriječiti izbi-janje pobunjenika i JNA na rijeku Kupu, a samim time onemogući-ti njihovo napredovanje prema Zagrebu. Situacija je bila očajna, prepričava nam doktor Starčević. Deset dana prije moga dolaska

neprijatelj je uspio prijeći rijeku i postisnuti naše snage, ušli su u obližnje selo Lasinj i ovladali njime. Nakon nekoliko dana branitelji su ih uspjeli potisnuti. Ali granate su neprestano padale po nama. Najteže mi je bilo naviknuti se na zvukove bojišta, neprestano fiju-kanje po zraku, prodorne zvukove ručnih granata i ispaljenih raketa... Čovjeku treba vremena da se na to navikne. Nakon nekog vremena izloženosti neprirodnim zvukovi-ma, uhu nimalo ugodnih, postaneš sposoban točno procijeniti gdje je granata pala i jesi li u životnoj opasnosti. Bilo je noći kad je bilo teško utonuti u san bez primisli, bez straha ili panike. Možete samo zamisliti kako je teško bilo sačuvati hladnu glavu u svakom trenutku. Ubrzo sam shvatio da ovisimo jedni o drugima pa sam se trudio ostati priseban u svakoj situaciji, kaže Starčević. Utvrđivanje obrane na Kupi potrajalo je nekoliko mjese-ci. Trebalo je uspostaviti sustav

STUDENTI U DOMOVINSKOM RATU

Na KUPI smo branili Zagreb i SVE njegove studenteNAPRAVIO SAM ONO ŠTO SE OD MENE KAO PSIHOFIZIČKI ZDRAVOG MLADIĆA OČEKIVALO. OSTAVIO SAM STUDIJ NA POLA GODINE JER JE PRIORITET BIO OBRANITI HRVATSKU!

Napisala kadetkinja KRISTINA MILOŠ

zapovijedanja i obrane, što nije bio lak posao s obzirom na oskudne resurse kojima su raspolagali. Već u početku prosinca Hrvatska vojska poduzimala je više prelazaka preko rijeke i oslobodilačkih akcija u Banovini, ali te su akcije bile uglav-nom neuspješne.

Zvali su me Mali

Iako je bio i dvostruko mlađi od nekih članova posade, među kolege suborce brzo se uklopio i stekao njihovo poštovanje i naklonost. Svi su ga opisivali kao pametnog i racionalnog mladića od povjerenja, pomalo temperamentnog i aro-gantnog, ali uvijek kao pozitivnu dobričinu. Mlađi i obrazovaniji od drugih, već praktički doktor, vodio

se racionalnim razmišljanjima i postupcima te ugodno iznenađivao zapovjednike svojim stavovima i postupcima. Ni kao mladić nisam podnosio autoritet, a ne podnosim ga ni danas, kroz smijeh nam pri- znaje doktor Starčević. Upravo je to razlog zašto svoju karijeru nisam vidio u Hrvatskoj vojsci. Znao sam što želim, ali i što su prioriteti. Kad je postalo gadno, bio sam ondje gdje sam bio najviše potreban; uz dobrovoljne branitelje Republike Hrvatske. Pošto je obrambena linija bila utvrđena, a 1992. godine su stigle međunarodne snage pod pokroviteljstvom UN-a, smatrao sam da je moja dužnost ondje obavljena, napominje Starčević. Posebno mjesto u njegovu sjećanju

zauzima upravo Toše, u kojemu je u to kaotično vrijeme vidio oca i privrženog prijatelja. On je taj koji je Starčeviću dopustio da svoju praksu odrađuje u stomatološkoj ambulanti u Letovaniću, on je taj koji je mogao obuzdati njegovu žestoku mladenačku narav kada je to bilo potrebno, on je taj kojemu je vjerovao čak i kada je mislio da nikome ne može vjerovati. Na-kon povratka u rodni Zagreb 31. ožujka 1992. godine, uspješno je i u roku položio sve ispite i na-doknadio vježbe s propuštenog semestra te uspješno upisao šestu godinu fakulteta, a 1993. godine stekao je diplomu i željeno zvanje stomatologa.

Ratne godine: trenutak predaha s Vladom Derdićem (danas časnički namjesnik i viši instruktor u Visokoj dočasničkoj školi), Letovanić 1991.

U zagrebačkom Zavodu za fiziologiju, 1990.Poraće: u stomatološkoj ordinaciji, 1997.

Na svečanoj dodijeli diploma Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, 1993.

Ratne godine: Letovanić 1991.

KADEThrvatski20 21

KADETI S DRUGIH MERIDIJANA POLJSKA

Od trnja do zvijezda:

ZA POLJSKU!

KADEThrvatski22 23

OVDJE SU SE ŠKOLOVALI POZNATI VOĐE I JUNACI POLJSKE. ZA SVE KADETE PROMOCIJA JE NAJVAŽNIJI TRENUTAK U NJI-HOVOM ŽIVOTU. TO JE DAN NA KOJI MOTO AKADEMIJE, PER ASPERA AD ASTRA, POSTAJE STVARNOST NA GLAVNOM TRGU U WROCŁAWU

Napisao SZYMON KLIMEKSnimke VA TADEUSZ KOSCIUŚZKO (arhiv)

Naslovna fotografija teme s vo-jnicima u povijesnim odorama i

vatrometom, kao i kadet i kadetkinja u opravama za bal, snimljene su

na Danu kadeta, koji se u Poljskoj obilježava u studenom svake godine i spomen je na slavni poljski Ustanak

u studenom. Ostale fotografije na ovoj stranici snimljene su za

vrijeme promocije kadeta koja se održava na glavnom gradskom trgu u Wroclawu. Najzanimljiviji je dio

ceremonije trenutak kad poljski general dodirom sablje po ramenu

proglašava kadeta časnikom poljske vojske.

Vojna akademija kopnene vojske „Tadeusz Kosciuśz-ko” jedna je od pet viših

vojnih škola u Poljskoj. Glavna je zadaća Akademije obučiti kvalifi-cirani zapovjedni kadar za poljsku kopnenu vojsku.Vojna akademija kopnene vojske u Wrocławu (Wyższa Szkoła Ofi-cerska Wojsk Ladowych im. gen. Tadeusza Kościuszki) nasljednica je tradicija poljskih oružanih snaga i univerzalnih vrijednosti obrazo-vanja. Korijeni Akademije i njezino intelektualno naslijeđe proizlazi iz tradicije vojnog obrazovanja još od razdoblja Prve republike, kada je

1765. godine osnovana Viteška ško-la u Varšavi. Škola je osiguravala obrazovanje za čak 600 časnika, od kojih su neki kasnije postali pozna-ti vođe i junaci Poljske. To su Jakub Jasiński, Józef Sowiński i Tadeusz Kościuszko. Za vrijeme Varšavskog Vojvodstva obrazovanje časnika za potrebe oružanih snaga provo-dio je Kadetski zbor, a u Kraljevini Poljskoj Škola kadeta pješaštva. Vojna akademija u Wrocławu ispisuje 1. listopada 2002. godine novu stranicu svoje povijesti. Tada je, odredbom Vijeća ministara od 18. prosinca 2001., osnovana Vojna akademija kopnene vojske

u Wrocławu. Akademija je nastala spajanjem vojnih učilišta iz Wrocła-wa, Poznańa i Toruńa. Od kolovoza 2003. godine Akademija nosi ime generala Tadeusza Kośziuszka.

Trčanje, plivanje, zgibovi

Četiri su koraka upisa u Akademiju u Wrocławu. Kandidati najprije moraju proći zdravstvene preglede i testiranja koji jamče da su sprem-ni za vojnu službu. Nakon zdravstvenog testiranja, u srpnju svake godine kandidati pristupaju fizičkim provjerama i intervjuu. Kako bi zadovoljili kri- terije, u jednodnevnom testiranju

KADEThrvatski24 25

Svečani kadetski bal

Glavna svečanost Akademije je Dan kadeta. Datum 29. studeni oda-bran je u spomen na ustanak protiv ruske vlasti koji su započeli mladi časnici s vojne akademije u Varšavi 1830. godine, također poznata kao kadetska revolucija. Tijekom pro-slave, kadeti oživljavaju povijesne prizore kako bi prizvali sjećanja na junake iz toga doba. Nakon cijele ceremonije održava se Kadetski bal na kojem kadeti sudjeluju u svečanim odorama. Osim toga, Akademija sudjeluje na Danu poljskih oružanih snaga 15. kolo-voza s jednom satnijom. Još jedna veoma važna ceremonija polaganje je prisege i promocija. Potonje je vrlo svečano, pogotovo zbog mjesta na kojem se odvija – na glavnom trgu u Wrocławu. Za sve kadete promocija je najvažniji trenutak u njihovom životu. To je dan na koji moto Akademije, per aspera ad astra, postaje stvarnost.

Odlikovanje najboljima

Posebno je odlikovanje wzorowy podchoraży, uzoran kadet, koje se dodjeljuje na Dan kadeta onima koji ostvare izvanredne rezultate u obuci, nastavi te najbolje pokazuju duh kadeta. Svi kadeti Akademi-je obvezni su poštivati kadetski kodeks – Kodeks Podchorażego. U kodeksu su sadržane sljedeće temeljne vrijednosti: domoljublje, humanizam, poštovanje i potraga za istinom, ljudska solidarnost, etika u obrazovanju i istraživanju te tradicije vojnog obrazovanja. U kampusu su smještene dvorane, predavaonice, učionice, laboratoriji te didaktički i obučni centar. Na vojnim vježbalištima su poligoni i strelišta. Od sportskih sadrža-ja kadetima su na raspolaganju sportska dvorana, teretana, hipo-drom, poligon s preprekama, bazen i teniski teren. U Szklarskoj Porebi smješten je obučni centar „Wysoki Kamien”, a u Krakowu se nalazi jahački obučni centar.

moraju pokazati snagu, izdržljivost i plivačke sposobnosti. Kandidati moraju pretrčati jedan kilometar uz nekoliko sprintova na stazi od sto metara, plivati na 50 metara te odraditi određeni broj ponavljanja pravilnih zgibova. Kandidatkinje moraju istrčati 800 metara, plivati na 50 metara, odraditi izdržaj u zgi-bu te trčati „envelope run“, utrku oko štapova koji su postavljeni na površinu 3x5m. Nakon fizičkog testiranja kandidati imaju inter- vju u kojem se provjerava njiho-va motivacija te dodatna znanja i vještine. Konačni rezultat sastoji se od rezultata na maturi, fizičkog testiranja i intervjua. Predmeti koji se vrednuju u po- stupku prijave su engleski i jedan od sljedećih predmeta: matemati-ka, fizika, informatičke znanosti ili kemija.

I civilno i vojno obrazovanje

Prosječno se upisuje 160 kadeta po generaciji. Broj ovisi o dekretu koji donosi poljsko Ministarstvo obrane. Udio kadetkinja je u pro- sjeku 10 – 15 %. U Akademiji po- stoje sljedeći rodovi: mehanizirano pješaštvo, oklopništvo, izvidništvo, zračno-desantna, raketno topniš- tvo, poljsko topništvo, protuzračna obrana, inženjerija i logistika.Tijekom studija na Akademiji kadeti pohađaju i civilne i vojne kolegije. Civilni kolegiji uglavnom se fokusiraju na preddiplomsko i diplomsko obrazovanje, dok vojni kolegiji pripremaju kadete za prvu dužnost zapovjednika voda. Neki od civilnih kolegija koje kadeti slušaju su matematika, kemija, povijest, sociologija, upravljanje (management), pedagogija, psi-

hologija, engleski, informacijske tehnologije (IT), kultura, financije, računovodstvo, međunarodne organizacije, pravo i humanitarno pravo. Nakon završene prve godine studija, kadeti se dijele u rodove po vlastitom izboru. U tom dijelu izo-brazbe uče vođenje, zapovijedanje, taktiku, gađanje, izviđanje, NBKO obuku, protuzračnu obranu, vezu, zimsko ratovanje, SERE A (Survival, Evasion, Resistance and Escape – preživljavanje) i TCCC (Tactical Combat Casualty Care – prvu pomoć). Postoje brojne mogućnosti za sudjelovanjem na dodatnim obukama poput obuke iz ronjenja, borilačkih vještina, jahanja ili planinarenja. Svake go-dine kadeti dokazuju svoje znanje i vještine tijekom kampova koji traju između jednog i četiri tjedna.

NASTAVA I OBUKA

Poljski kadeti imaju izvrsne centre za redovitu i dodatnu obuku kao što je ronjenje ili planinarenje; na slici su poljski kadeti i njihovi kolege iz prijateljskih zemalja na dodatnoj obuci u jahačkom obučnom centru u Krakowu.

KADEThrvatski26 27

Kondicijska priprema sveo-buhvatan je i složen proces unapređenja funkcionalnih

i motoričkih sposobnosti, mor-foloških karakteristika, zdrav- stvenog statusa te za tu svrhu potrebnih motoričkih znanja. Sa stajališta oružanih snaga, odnosno vojnika, kao temeljnog predstavnika pokazatelja spremno-sti oružanog sustava, dobra kondi-cijska pripremljenost osnova je na koju se nadograđuju temeljne i specijalističke vještine i znanja. Za borbenu spremnost oružanih snaga, borbena obuka ima strateško značenje. Takva obu-ka zahtijeva iznimna fizička opterećenja. Praktična iskustva i znanstvena istraživanja ukazuju da kondicijska spremnost utječe na djelotvornost vojnika na bojištu. Stupanj motoričke i funkcionalne sposobnosti izravno utječe na ra- zinu obučenosti bez obzira na vojnu specijalnost. Unatoč tehno- loškim dostignućima i njihovim primjenama u vojne svrhe, ljudski faktor, vojnik, sa svojim sposobnos-tima ostao je temelj vojske i njezine uspješnosti. Vojnu obuku, tj. pripremljenost vojnika možemo ocijeniti kroz tri pokazatelja: voljno – moralne osobine i pripremljenost, kondici-jska pripremljenost i vojno-stručna obučenost, dijalektički izrečeno HTJETI – MOĆI – ZNATI.

Kondicijski trening vojnika te-melji se na istim zakonitostima kao i trening sportaša. Konačni je cilj postizanje optimalne sportske treniranosti koja podrazumijeva optimalno zdravstveno stanje, odgovarajuću psihičku stabilnost, najvišu razinu motoričkih i funk-cionalnih sposobnosti te najvišu taktičku i tehničku efikasnost. U strukturi kondicijske pripreme nalaze se motoričke sposobnosti, funkcionalne sposobnosti, mor-fološke karakteristike i zdravstveni status. Također, kondicijska se priprema provodi kroz višestranu, bazičnu, specifičnu i situacijsku pripremu. Višestrana kondicijska priprema usmjerena je na poboljšanje sposobnosti svih topoloških regija

tijela, na podizanje efikasnosti svih organa i organskih sustava, na po-dizanje funkcionalnih sposobnosti, kao i na primarnu jakost, brzinu, izdržljivost i gipkost (Milanović, 1987). Bazična kondicijska priprema usmjerena je na razvoj najvažnijih sposobnosti za uspjeh u konkretnoj kineziološkoj aktivnosti primje- nom za tu svrhu najučinkovitijih metodskih postupaka. Trening je usmjeren na svojstva koja su bitna za uspjeh u toj aktivnosti. Specifična kondicijska priprema vezana je uz izvedbu različitih struktura tehničkih elemenata u kondicijskim uvjetima. Ova vrsta kondicijske pripreme integrira kondicijski i tehnički trening. Situacijska kondicijska priprema

IZ SKRIPTE STRUČNJAKA

KONDICIJSKI treningza VOJNIKE

KONDICIJSKI TRENING VOJNI-KA TEMELJI SE NA ISTIM ZA-KONITOSTIMA KAO I TREN-ING SPORTAŠA, A TEMELJNI JE PROBLEM NEPOSTOJANJE KONTINUITETA TRENINGA, ŠTO JE BITAN PREDUVJET ZA USPJEŠAN RAZVOJ KONDICI-JSKIH SPOSOBNOSTI

Napisao KRISTIAN DRUŽETA

integrira taktički i kondicijski tre- ning. Uvjeti situacijske kondicijske pripreme nastoje se izjednačiti s realnim uvjetima ili su nešto zahtjevniji.Za uspješno planiranje i program-iranje treninga nužno je odrediti važnost pojedinih sposobnosti, osobina i znanja za uspjeh u konkretnoj aktivnosti. Istu zakonitost treba poštivati i kod vojnih aktivnosti. U području funkcionalnih sposob-nosti zastupljeni su aerobni, aerobno-anaerobni i anaerobni energetski mehanizmi. U područ-ju snage prevladava repetitivna, statička i maksimalna snaga. U

prostoru koordinacije do izražaja dolazi koordinacija tijela, brzina izvođenja složenih motoričkih za-dataka, agilnost. U prostoru brzine do izražaja dolazi brzina reakci-je, brzina pojedinačnog pokreta, brzina frekvencije pokreta. Važna je ravnoteža, preciznost i fleksibil-nost.Za razliku od sportaša, vojnici ne mogu provoditi programe treninga planirano kroz duže vremensko razdoblje zbog često nepredvid- ljivih zadaća i opsega posla. Znači, temeljni je problem provedbe kondicijskih treninga neposto-janje kontinuiteta treninga, što je bitan preduvjet za uspješan razvoj

kondicijskih sposobnosti. Zato se prilikom odabira kadrova i selek-cije mora voditi računa o sposob-nostima i osobinama, morfološkim karakteristikama i zdravstvenom statusu. Pravilna selekcija i odabir kadrova omogućava one programe treninga koji su usmjereni na održavanje razine sposobnosti, karakteristika i statusa.

(Autor je stručni je specijalist kondicijske pripreme. Radio je kao instruktor borilač-kih vještina u Specijalnoj vojnoj policiji te na poslovima zaštite štićenih osoba u po-strojbi za zaštitu VIP osoba Vojne policije.)

Prikaz strukture kondicijskog treninga (Jukić, Milanović, Metikoš)

Hipotetska faktorska struktura izabranih kondicijskih sposobnosti DVO

KADEThrvatski28 29

Bili smo iskreni: OVAJ ŽIVOT NIJE LAGAN AL’ JE SJAJAN

DAN OTVORENIH VRATANapisala kadetkinja ANAMARIJA KATALENACSnimio nadnarednik DRAŽEN VOLARIĆ

KADEThrvatski30 31

jednostavno kako izgleda na prvi pogled. Pune ruke posla imao je i taktičko-tehnički zbor koji su činili kadeti 13. naraštaja, koji su u sus-tavu tek nekoliko mjeseci. Budućim kadetima, njihovim roditeljima i svim ostalim posjetiteljima pre- zentirao je raznoliko naoružanje. S nekim će se oružjem budući kadeti susresti već na ljetnome pri-premnom kampu. Svaki posjetitelj imao je priliku čuti nešto o samom oružju, a onda ga i sam isprobati: rastaviti, sastaviti, pokušati naci- ljati. Zainteresirani su bili svi, a u probama su neki bili više uspješni, a neki manje.

Četiri stupa

Da bi vidjeli uvjete kadetskoga boravka na HVU-u, sljedeća je stanica za posjetitelje bila zgrada 13. naraštaja. Tamo su ih dočeka-li kadeti, pokazali svoje sobe i objasnili kako one trebaju izgle-dati. Zapovjednik Kadetske bojne bojnik Tomislav Kasumović pri-kazao je mladoj generaciji što ih čeka u njihove četiri godine života ako postanu kadeti, objasnio koji su uvjeti upisa, koje su obveze i prava te kako izgleda akademsko školovanje i vojna obuka. Objas-nio im je važnost četiriju stupova – akademski, vojni, psihofizički i moralno-etički. Upozorio je: Da bismo uspjeli u našem pozivu, svaki od tih stupova mora stajati i svaki je jednako važan.A pitanja kadetima bilo je mno-go. Svi su htjeli iz prve ruke čuti i pripremiti se na ono što se od njih uistinu očekuje, kakvi su uvjeti života ovdje u vojarni. Najviše ih je zanimalo slobodno vrijeme kadeta, hoće li slobodnoga vremena uopće imati, kako izgleda naš radni dan, naše akademske i vojne obveze. Mi smo bili iskreni. Sve smo im objasnili. HVU jednom mjesečno otvara svoja vrata kako bi kadeti i vojni djelatnici pokazali mladim maturantima pravu sliku Kadetske bojne. Činjenica je da se kadetski

život nekima svidio više, a nekima manje. No, to i jest bit Dana otvo- renih vrata: prava slika kadetskoga života.Život kadeta doista nije lagan. Uza sve akademske obveze, mi imamo i one vojne, jednako važne. Naš način života uvelike se razlikuje od života civilnih studenata. Naše je vrijeme dragocjeno i treba ga dobro rasporediti. Odgovor kadeta

na pitanje maturanata o tome je li teško, uvijek će biti isti: najteža je prilagodba iz civilnog života na vojni. No ništa nije teško i sve se može ako se želi i ako se dođe s pravim razlogom. Oni koji znaju zašto su ovdje, mogu sve. I koliko god ponekad bilo teško, svaka pre-preka samo je novi izazov koji nas izgrađuje i od nas oblikuje buduće časnike.

Vojni studiji nedavno su primili tek drugi naraštaj, a zanimanje maturanata

iz godine u godinu sve je veće. Što se skriva iza vrata vojarne u za-grebačkoj Ilici, otkrili su znatiželj- nicima kadeti i vojni djelatnici HVU-a na Danu otvorenih vrata u veljači.Život kadeta nije lak, ali ima i brojne prednosti u odnosu na život studenata civila. Koliko je teško, govori i podatak da je 28 kadeta 13. naraštaja odustalo još za vri-jeme ljetnoga pripremnog kampa. Upravo je zbog toga Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman” odlučilo otvoriti svoja vrata jav-nosti i pokazati maturantima kako

doista izgleda kadetski život i što čeka kandidate ako odaberu jedan od vojnih studija: Vojno vođenje i upravljanje, Vojno inženjerstvo ili Program za vojne pilote.

Tate i mame u pratnji

Iako je broj zainteresiranih velik, na svakom danu otvorenih vrata broj posjetitelja ograničen je na 150. Jer HVU želi da svatko koga za-nima ovaj program, dobije što bolji uvid u način života i rada u vojarni. Raspoređeni u četiri manje skupine i dočekani od starijih kadeta i djelatnika HVU-a, maturanti su i na ovim Danima otvorenih vrata krenuli u obilazak vojarne i upoznavanje s najvažnijim sadrža-jima. A što se sve događa iza zidova naše vojarne, nije zanimalo samo buduće kadete, nego i njihove roditelje.Fizička sprema jedan je od faktora koji je potreban za ovaj program, a sklekovi su prva stvar koja će

dočekati novi naraštaj. Da bi budući kadeti stekli dojam o onome što se od njih očekuje, stariji kadeti u sportskoj su dvorani demonstrirali sklekove i trbušnjake. To je nešto što će ih prvo „zaskočiti” na skoroj selekciji, a pratiti – sve do kraja njihove vojne karijere. Naši su im kineziolozi objasnili kako sve to raditi pravilno i uspješno. Istodob-no su u judo dvorani mogli vidjeti neke od borilačkih vještina. I njih su im pokazali naši kadeti.

Probe oružja

Sljedeća točka njihova obilaska bila je upoznavanje s naoružanjem i svom opremom. Na jednoj strani taktičko-tehnički zbor, a na drugoj piloti i simulator leta s original-nim pilotskim sjedalom MiG-a 21. Simulator je bio najzanimljiviji, bio je magnet za sve posjetitelje, a najviše one zainteresirane za Pro-gram vojnog pilota. Uvjerili smo se da upravljati time i nije baš tako

STARIJI KADETI U SPORTSKOJ SU DVORANI DEMONSTRIRALI SKLEKOVE I TRBUŠNJAKE JER JE TO NEŠTO ŠTO ĆE VAS PRVO „ZASKOČITI” NA SKOROJ SELEKCIJI, A PRATITI – SVE DO KRAJA VOJNE KARIJERE

Naša hostesa u društvu opako opremljenih kadeta

Mali Domagoj se odmah zakačio na snajperista

Gosti su pokazali veliki interes za knjige s vojnom tematikom

Poručnik Marijan Puljiz upoznao je goste s kapelicom sv. Mihovila i duhovnim životom na HVU-u

KADEThrvatski32 33

Prvi PROFESIONALCI s ugovorom na 25 godina

Antički Rim fascinantan je u svim pogledima i uistinu je nedvojbeno da je posve promijenio čovječanstvo. Rimska razvijenost u arhitek-

turi, sustavima navodnjavanja, kanalizaciji i pravu bila je uvelike ispred svog vremena, no nama najza-nimljiviji dio Rima njegova je vojska.No zašto je rimska vojska bila toliko superiorna nad ostalim vojnim organizacijama svog doba? Početak zlatnog doba rimske vojske pripisujemo Gaju Mariju, državniku i generalu koji je za potrebe ratova sa sje-vernoafričkim kraljevstvom Numidije vojsku otvorio širim slojevima građanstva.

Redovita plaća

Ne samo da je vojsku mogao služiti svaki rimski građanin, nego je država opremala vojnike i is-plaćivala im redovitu plaću. Na službu bi se ob-vezivali na 25 godina, pa zato možemo govoriti o prvoj profesionalnoj državnoj vojsci. Reforme je proveo 107. g. pr. Kr., a stil borbe i osobno naoruža-nje preuzeto od iberskih ratnika ukomponirao je u legiju.Legija je bila temelj rimske vojne moći kasne Repub-like i Carstva, a ponekad je brojila i do 6000 ljudi. Bila je većinom sastavljena od legionara. Specijalizirani ne samo za borbu, već i za niz drugih zadaća (gra-diteljskih, inženjerskih, policijskih), ovi teški pješaci kralježnica su rimskih ekspanzija. Osam legionara čini kontubernij, pandan današnjoj desetini. Ta osmorica ljudi braća su po oružju koji dijele šator na pohodima i sobu u vojarni. Deset kontubernija ustro-jeno je u centuriju koja ima svog zapovjednika cen-turiona – časnika koji vodi 80 legionara u bitki i bavi se svim administrativnim poslovima svoje postrojbe. Osam centurija ustrojeno je u kohortu. Deset kohor-

Napisali kadeti TIN HASANPAŠIĆ I NIKOLA TABAIN

BRZINU U POKRETU SNAGA POSTIZALI SU JER SU SAMI NOSILI SVU SVOJU OPREMU I NAORUŽANJE, A PRELAZILI SU I VIŠE OD 50 KILOMETARA U DANU

VOJNE ŠKOLE KROZ POVIJEST LEGIONARI

ta i pomoćne trupe sastavljene od nerimljana čine legiju. Legija ima i zapovjedni kadar – vijeće od šest tribunusa te legatusa legionisa koji zapovijeda legijom.

Marijeve mazge

Rimljani su bili gospodari ofenziv-nog ratovanja. Najveće im je oružje bilo kohezivne formacije velikih manevarskih mogućnosti. Bili su pokretljivi i brzi. Brzinu su postiza-li tako da su legionari sami nosili svu svoju opremu i naoružanje i tako rasterećivali opskrbnu kolonu. Da bi sve to mogli nositi, zaduži-li bi drveni križ na koji bi vješali opremu, oklop i alate za ukopa-vanje i postavljanje šatora. Zato su popularno nazivani Marijevim mazgama. Prelazili bi i više od 50 kilometara u danu. Svaku večer legija bi se utaborila.

Praktične sandale

Međutim, u boj je legionar nosio samo borbenu opremu: dvije sulice za bacanje pilum, kratki mač za ubadanje gladius, pravokutni štit scutum i nožić pugio. Oklopljen je loricom hamatom / segmentatom te ovalnom kacigom s pomičnim

štitnicima za obraze. No legionar je obvezno nosio caligae, sandale koje su mu omogućavale uspješno kretanje u borbi. Prije borbe prsa u prsa, da bi „omekšali” neprijatelja, bacali bi pilum. Redovito su koristi-li zbijene formacije. Na razini cen-turije postojao je i sustav rotacije: na centurionovu zapovijed mijenjali bi se prvi i zadnji red formacije, što je omogućivalo dužu uspješnu borbu.

Vrhunski tabori

Rimska legija bila je i opsadno sposobna postrojba. Njezini opsad-ni inženjeri izrađivali bi na samome mjestu borbe najsofisticiranije opsadne sprave, poput balista, onagera, katapulta i opsadnih torn-jeva ili bi podizali cijele zidine oko opsjedanoga grada, kao što je bio slučaj kod Cezarove opsade Alesije. Pohodi i opsade mogli su biti tako

dugotrajni jer su legionari imali vrhunske tabore. Tabor bi gradili na ključnim točkama. Imao je dvije glavne ceste i planski razmještene objekte, odlično razrađen sustav obrane i kanale. Na ovaj način legija bi izbjegla sanitarne prob-leme koji su inače česti pri dužim opsadama. Uz legionare putovale bi i njihove obitelji. Oko ovakvih tabora često bi niknula naselja koja su poslije prerastala u gradove. Za uzornu službu Republici, legionar bi pri umirovljenju dobio zemlju za obrađivanje u nekoj od provincija.Legionari su ostavili osobit trag u povijesti i bili su inspiracija mnogim kasnijim vojnim postroj- bama. Svojom su profesional-nošću, čašću i ratničkim umijećem uzdrmali antički svijet i postavili temelje i današnje vojne službe.

Rimska legija5. kohorta

10. kohorta

4. kohorta

9. kohorta

3. kohorta

8. kohorta

2. kohorta

7. kohorta

1. kohorta

6. kohortakonjanici konjanici

lako pješaštvo

pričuva

1 legija ~ 5500 vojnika

1 centurija = 80 vojnika 1 kohorta = 6 centurija

Legenda

KADEThrvatski34 35

U novoj anatomiji kadeta pozabavit ćemo se KVADOVIMA – kvadricepsi-ma. Quadriceps femoris, za one koji ne barataju latinskim – četveroglavi mišić bedrene kosti, masivna je nakupina mišićnih vlakana koja se proteže

prednjom stranom natkoljenice. Dalmatinci od tog dijela svinjske noge rade pršut. Ti ćeš od svojih nogu napraviti moćne pneumatske dizalice zbog kojih će ti svaka hodnja pod punom opremom izgledati kao šetnja parkom s prekrasnom djevoj-kom u rano proljeće. Kvadriceps je tim od četiri mišića koji rade zajedno: vastus medialis, vastus lateralis, rectus femoris i vastus intermedius. Kada napneš kvad, možeš vidjeti samo tri, ali ne brini: sve je u redu s tobom. Vastus intermedius je ispod rectusa femorisa i zato se izvana ne vidi. Kvad se hvata odozgo na kuk, a odozdo na patelu i preko nje djeluje na potkoljenicu. Glavne funkcije kvadri-cepsa su ekstenzija potkoljenice, stabilizacija koljena, privlačenje nogu trupu i trupa nogama (zato te može boljeti nakon trbušnjaka). Kvad također sudjeluje pri trčanju, hodanju, ustajanju i mnogim drugim svakodnevnim aktivnostima. Kvadriceps zajedno s trbušnim mišićima, donjim dijelom leđa i gluteusom tvori osnovu i kor mišićnog sustava svakog čovjeka, pa tako i kadeta. Ovi su mišići baza za većinu pokreta koje izvodimo. Omogućili su čovjeku da hoda uspravno na dvije noge. I zato ustani i ponosno kreni na trening! Tko ovdje nije jak, raspast će se kao kula od karata. Ubaci sljedeće vježbe u svoj trening i imat ćeš kvadove čvršće od hrastovine i eksplozivnije od trotila.

TRČANJETrčanje je majka za snagu u nogama, pa tako i kvadovima. Sprintovi će razviti vo- lumen i eksplozivnost mišića. Trčanje na duže staze povećat će izdržljivost. Kom-biniraj razne varijacije trkačkog treninga: sprint, intervali, trčanje uzbrdo, trčanje pod plinskom maskom. Ubaci u prvu i kreni.

TJELOVJEŽBA

Napisao kadet MAK ZALAR

PREDNJI ČUČANJ (FRONT SQUAT)

Ako je deadlift kralj teretane, onda je čučanj kraljica koja će ti napumpati kvadru i podići razinu testosterona u krvi. Ova vježba primarno napada mišiće natkoljenice i gluteus, a varijacija čučnja pod nazivom prednji čučanj prebacit će većinu opterećenja na kvadove. Ako misliš izbacivati ozbiljnu kilažu, dobro zagrij zglobove na nogama i donji dio leđa. Kako raditi pravilne čučnjeve? Uđi u teretanu kao po-bjednik. Zaobiđi smith mašinu u širokom luku i kreni ravno prema nosaču šipke za čučanj, drevnom mjestu poznatom kao squat rack. Natrpaj kilažu na šipku i namjesti je na rame-na i gornji dio prsa, koja cijelo vrijeme moraju biti izbačena prema gore. Postavi stopala u širinu koja ti daje stabilnost i pridržavaj šipku rukama. Kontrolirano se spusti u što dublji čučanj, zatim se podigni brzo, ali sigurno. Dubina čučnja ovisit će o tvojoj građi i fleksibilnosti. Možeš povećati opseg pokreta tako da staviš pete na lagano povišenje. Ako ti sutra bude veselo hodati po stepenicama, znači da si odradio dobar trening. Mnogi ljudi ne vole raditi čučanj zato što je težak. Ti ljudi ne znaju da se težak rad isplati.

ISKORACI (WALKING LUNGES)

Utezi u ruke ili šipka na ramena. Iskorači nogom prema naprijed pazeći da se koljeno ne naginje ispred razine nožnih prstiju. Tijelo je uspravno, nakon iskoraka vrati se u početni položaj ili nastavi koračati iskoracima prema naprijed. Dok radiš iskorake, spuštaj se što niže, ali nemoj nabijati koljenom u pod. Da bi se podigao u nebesa, prvo moraš hodati kroz pakao. Dug je put ispred tebe, zato kreni.

NOŽNI POTISAK (LEG PRESS)

Gotov si, ne možeš više ni jedan čučanj. Vrijeme je za leg press. Leg press je odličan za podizanje velike kilaže, većina ljudi najveću kilažu podiže upravo na leg pressu. Lezi na trenažer, uhvati se rukama za bočne šipke kako ne bi došao u napast da njima poguraš noge. Pripazi na koljena, nemoj ih do kraja zaključavati pri izbacivanju težine. Ovdje je kon-trola ključ za prevenciju ozljede. Pogotovo ako kreneš trpat više od 250 kilograma.

OPRUŽANJE POTKOLJENICA (LEG EXTENSIONS)

Šećer na kraju. Ova će vježba maksimalno izolirati kvadove. Oni su jedini koji izvode pokret. Opružanje potkoljenica obično se ostavlja za grandfinale. Kada završiš seriju, odmah spusti težinu i nastavi. Ispucaj zadnje atome snage iz nogu ovim superserijama. Poslije pojedi dobar obrok i pripazi da ne podereš traperice kad ih budeš sljedeći put navlačio!

ČUČANJ je kraljica teretane: NAPUMPAT će ti kvadru i UZBURKATI krv

KADEThrvatski36 37

SLOBODNA ZONA

FREE ZONE

IN MEDIAS (ST)RES IN MEDIAS (ST)RES

UPISAO FAKS,SVE RADIM,

a student nisam. POGODI TKO SAM?

POŠTO STE NEDAVNO AŽURIRANIM DOMSKIM REDOM IZGUBILI PRAVO NA TAJ JEDAN FAMOZNI SLOBODAN DAN, VJERUJEMO DA ĆETE IMATI VREMENA UŽIVITI SE U NAŠA U TRI PRIZORA DOK ČEKATE DA VAM SE ODOBRI ZAMOLBA ZA PRODUŽENI IZLAZAK. UNAPRIJED ISTIČEMO DA JE SVAKA SLIČNOST SA STVARNIM OSOBAMA I DOGAĐAJIMA SASVIM (NE)SLUČAJNA, A NAMJERA ČASNA I ZAGLEDANA U BUDUĆNOST KROZ SATIRIČAN PRIKAZ KADETSKIH PRAVA, OBVEZA, OGRANIČENJA I ODGOVORNOSTI. *

Svaki pravi vojnik ima svoju tetu Božicu koja se brine o čistoći

njegove odjeće i plahti. Svaka prava satnija ima svog dočasnika koji se brine da su te plahte dovoljno velike, odnosno da ste ih ispravno složili, i to na način da stanu u džep odore. Jer ipak: bilo kuda, plahte su s nama svuda. Logično? Po SOP-u slaganja posteljine plahta mora biti dovoljno uredno posložena da

stane u desni džep nogavice (jer u lijevom stoji mala bilježnica for-mata A5 i bočica vode S VODOM). Prema tome, jastučnici je osigurano mjesto u lijevom džepu na rukavu (jer u desnom stoji kartica za preh-ranu u prestižnom restoranu Ple-tera). Isti taj dočasnik zadužen je za ispravnost radijatora i ključeva, čak i u kriznim situacijama. Živite 400 kilometara daleko od vojarne i

niste vidjeli svoju majku tri mjese-ca? Nema problema, imamo rješe-nje. Sve propuštene dane možete nadoknaditi u jedan sat (ili manje), i to između 17:30 i 18:30, isključivo u prizemlju vašeg objekta. U vašu sobu mama ne može ući. Jer mama je neprijatelj. Mama sve vidi. Mama bi vidjela prašinu. Ili bi vas zagrlila. To se ne smije. Pec, pec!

* Zamolba: broj telefona, adresa, vrijeme i mjesto gdje ćete ovo čitati obavezni! Prije čitanja Domskog reda pažljivo pročitati ovaj vodič. Za sve obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog zapovjednika ili instruktora.

P.S. Uredništvo Hrvatskog kadeta nema veze s ovim tekstom i ne zna tko ga je napisao. Ispis teksta dočekao je jedno jutro mentore na podu njihova ureda, očito gurnut ispod vrata, a oni su, nakon dugog vijećanja, jedan za a tri protiv, ipak odlučili da ga objave. Nadamo se da će netko od mjero-davnih reagirati na ovaj čudnovati tekst.

Imate kuhinju na svom katu? Guess what? Uzalud vam je sve,

ne smijete unositi hranu. Isto tako ne smijete imati životinje ili kućne ljubimce u svojoj sobi. Molimo vas: u najkraćem mogućem vremenu iz-bacite mrave i žohare. A ne dao Bog da imate biljku. Biljke smrde. Biljke su neprijatelji. Ali evo, da ne bude sve tako crno, mračno i tmurno, nakon dugog razmišljanja dopušte-no je da možete imati samostojeće okvire za sliku na vašem stolu. Pa možete popiti kavu s mamom svako jutro. Budući da onih navedenih sat vremena za posjete nije dovoljno za kvalitetno ispijanje kave. A tu kavu

ćete skuhati tek nakon što vam zapovjednik satnije odobri pisanu zamolbu za paljenjem električnog kuhala. Hej, budite zahvalni, neki studenti nemaju kuhalo. Cure, mali savjet o tome kako ćete uvijek biti in i vrhunski modno osviještene. Apsolutni must have je ronilačko odijelo. Ili ipak nije? Preusko je. Za-trebate li koga da vas uputi u dress code Kadetske bojne, predlažemo posjet najbližem samostanu. Jer još jedino časne sestre, izuzev bakica s Dolca, nose suknje preko koljena. Nadalje, ako netko nije pogledao Kuma, svi znamo kojem se piratu možemo obratiti. („Fifteen men on

a dead man’s chest, yo-ho-ho and a bottle of rum...”). Žao nam je, momci, pornografski sadržaj nije skinula. To znamo: svaka upotreba takvih materijala strogo je zabranjena. Pa ti živi tri mjeseca bez cure/dečka! E i da: sjećaš se onda kada ti je majka došla u posjet na sat vremena i donijela domaće kobasice? Gladan si? Imaš problem jer kad si gladan, nisi svoj. Prošlo je deset sati, miro-zov je. Ti u sobi, kobasice u kuhinji. A ne smiješ do njih. Ako se odvažiš, sretno! Samo nemoj da ti mama sljedeći put umjesto petica u indek-su, čita stegovnu. Jadna mama!

Prizor prvi

O PLAHTAMA I ZAGRLJAJU S MAMOM

Kao buduće časnike uče nas da razvijamo karakteristike poput

snalažljivosti i kreativnosti. Vrlo je zgodno to prakticirati navečer neposredno prije obavljanja službe redarstva. Očistiti ili ne očistiti? Uopće nije upitno. Samo čime? Khmm. Ako kojim slučajem do-bijete pitanje zašto objekt nije dovoljno čist, samo je jedan pravi odgovor: ZNZSV! Ili je to možda bio samo nesporazum? A onda

pak, ako je objekt zadovoljava-juće čistoće, dvorište nije. Sasvim logično. Jer zašto bi lišće stajalo na granama ako ga možemo srušiti pa pomesti. Logično. Svakako mora-mo pohvaliti kadeta Mucka koji je odlično obavio svoju zadaću. A što ako u borbenoj izmjeni zaduženi spremnik zagubite u visokoj travi „VV Gakovo”? I za to je predviđeno rješenje. U pisanom obliku. Sveto pismo izjava. Mnogo njih. Jer tako

se to rješava u pravoj vojsci. Znate li da ste za svako kršenje i nepo- štivanje kadetskog ustava, odnosno Domskog reda, stegovno i materi-jalno odgovorni? Onda vam toplo preporučamo da se držite desne strane hodnika ako ne želite plaćati materijalnu štetu nastalu na lijevoj strani. Ovaj dio je enigma. Pret-postavka je da stepenice shvaćaju da niste na pravoj strani pa se brže troše.

Prizor drugi

O DESNICI I LJEVICI (HODNIKA)

Prizor treći

O DIJETI GLEDE MLADOSTI I PRAVOVJERNOM PIRATU

KADEThrvatski38 39

SLOBODNA ZONA

FREE ZONE

Noćne utvrde kampusaMali ZELENI s Črnkasa

DAJ MI PET! nacrtao i engleskim nas prosvijetlio kadet ERDI ZAIMI

O nama ste čitali, naša na- smiješena lica mogli ste vidjeti na TV programima,

fakultetima i školama.Viđali ste nas i po tramvajima i uli-cama; kadetski „stroj” nije mogao proći nezapaženo. (Uglavnom smo vas tijekom jutarnjih vožnji tram-vajem razbuđivali glasnim hihotom i razglabanjima o važnim životnim problemima.)Susretali smo se i na snježnom Sljemenu, ponekad čak i iznenadno ulijećući. Ali tko su doista kadeti? Kadeti su ono „malo zeleno” što se stalno žali kako nema vremena, a u međuvre-menu ćemo vas upoznati s onim dijelom na koji nemamo pravo žalbe. ;) Zatvorite oči na trenutak i zami-slite scenu, petak... kraj tjedna, eto baš taj petak sunce nakon 40 kišnih dana blista na nebu. Za većinu fakultetlija taj dan znači špicu, kavicu i „ajme, brate, ća je lipo sist i zurit usunce” ... a kadet istodobno na nekom krškom kamenjaru usred

Slavonije kopa rov prizivajući kišu.Scena druga. Uhvatili ste se kako se divite žarkim bojama jesenjeg lišća pa na trenutak kroz vašu glavu pro-juri misao kako je priroda veličan-stvena i kako bi se definitivno više trebali diviti baš malim stvarima... E vidite, negdje s neke druge strane svijeta, negdje na Črnkasu, jedan kadet zahvaljuje bogu da nije npr. Kanađanin. Scena treća. Suosjećajući s Rose i Jackom po peti puta i dalje ne priznajete sami sebi da ta marami-ca nije tu zbog prehlade. Cameron nas je još jednom uvjerio kako je ljubav nepotopiva. S druge strane, neki od nas nisu vidjeli kraj filma (naime, mirozov je u 22 sata), ali su prekrižili još jedan dan koji ih dijeli od trenutaka rezerviranih za one najdraže. Doista mnogo filmskih scena je prošlo ili će proći našim kadetskim životima, osim scene tebe kako si zaboravio 1. zlatno pravilo (must know) eto, baš kad je tebe prozvao. No, jedna stvar nikad ne prolazi. Pa

na bis pozivamo onaj osjećaj koji se teško opisuje...Onaj osjećaj zbog kojeg smo svi mi tu. Sve metle, lopate i prekriženi dani, nekad bolji, nekad lošiji, svi trenutci sreće i tuge zbrojeni u jedno, sva godišnja doba sa svojim karakteristikama, i svi Titanici u ove četiri godine vode ka jednom... sinovima i kćerima kakve svaka majka sanja.Mi smo kadeti Oružanih snaga RH. I ponosni smo na to.Ponosni smo na svaki sunčani petak radnih vikenda, ponosni smo na svaku kaznu i pohvalu, ponosni smo jedni na druge, ponosni smo na one koji su tu za nas... posebno na one kojih više nema. Ponosni smo na svaki pad jer nas gura dalje i dalje brišući poznate granice. I možda jesmo „mali” i „zeleni”, možda smo „preglasni” i „preza-igrani”, ali, dame i gospodo, veliči-nu naših srca ne možete izmjeriti. Mi smo budućnost hrvatske vojske. Ej, pa to je zakon!

„Morrison Hotel”

Za ljubitelje rokerice i alternativnog glaz- benog pravca, Morrison Hotel iliti u žar-gonu Morki definitivno je črnomerečka top lokacija. Stariji, sada već bivši kadeti, znali su ga nazivati i baza, a baza osim ka-vice i pivice preko tjedna, nudi i sadržajno zabavne vikende uz žive svirke i, naravno, akcije pića. Jedno od omiljenijih mjesta ka-detske populacije još od davne dvijeitrin-este.

„Elite Bar”

„Ajmo u elit!”... Elite bar nalazi se na par metara višoj nadmorskoj visini, točno iznad Baze. Ako ste ljubitelj fensi kafića, striktno profesionalnog osoblja i narodne muzike, ovo je savršeno mjesto za vas. Dok su „caje” na repertoaru uglavnom vikendom, preko tjedna Elite nudi mirnu atmosferu uz po-gled na okretište, tramvajske pruge, elek-trične vodove i užurbanost gradskog života od kojeg zaista zastaje dah.

Caffe bar „Delboy’s”

Maleni kafić pod prozorom Kadetske bojne skriven među zgradama, rezerviran samo za kadete i ostale djelatnike HVU-a jedno je od najdražih mjesta za cugu. Interijer in-spiriran legendarnim „Mućkama” te vrlo ljubazno osoblje čine ovu lokaciju toliko traženom za kadetsku populaciju. A važno je naglasiti da je vikendom sve po 10 kuna!

Caffe bar „Las Vegas”

Preko puta glavnog ulaza u naš najdraži dom, vojarnu na Črnkasu, smjestio se Ve-gas. Zašto je Vegas kul? U Vegasu, osim što možeš popiti kavu i ostale kofeinske i bez-kofeinske, alkoholne i malo više alkoholne napitke, ića i pića, možeš odigrat i partiju biljara. Naravno, uz novčani izdatak od 5 kuna po partiji. Možeš čak igrat i pikado, ali ne preporuča se nevještim igračima, jer je pikado aparat postavljen na samom ulazu u kafić... pa čisto prevencije radi, govoreći iz osobnog iskustva... ako se razumijemo...– drž’te se štapa i kuglica!

PRILOG OSMISLILA I TEKSTOVE NAPISALA KADETKINJA ADELA PIŠONIĆ

KADEThrvatski40

Zimski kamp vrhunac je obučne godine jednog naraštaja, a na ovogodišnjem su u Delnicama

sudjelovale 3. i 5. kadetska satnija s ukupno 36 kadeta. Obučavali su ih in-struktori Zapovjedništva specijalnih snaga, popularni zeesesovci, te instruktori naše Kadetske bojne. Najzahtjevniji dijelovi kampa bili su alpinizam i preživljavanje u ekstremnim uvjetima, što je uključivalo i spuštanje užetom niz okomiti toranj. U obučnom dijelu POZG-a kadeti su upoznali pješačko naoružanje koje koriste pripadnici ZSS-a. Na strelištu Kovačevo provedeno je instiktivno gađanje iz VHS D-1 te HS-9, a održane su i topo-hodnje. Kadeti su svladali osnove snalaženja na terenu: kako pronaći vodu, kako upaliti vatru, izraditi sklonište u snijegu itd. Kruna kampa bila je vježba SITEX. Kadeti su samostalno morali izraditi plan i provesti taktičku operaciju izviđanja i prolaza kroz opasno područje. Trebalo je uspostaviti ophodnu bazu i prenoćiti na otvorenom u bivku. Stožerni narednik Krešimir Maslać posebno ističe činjenicu da su kadeti samostalno prezentirali sve aktivnosti Kampa, između ostalog i taktičku situaciju u završnoj vježbi SITEX. Kroz praktičnu obuku stvari se lakše i brže svladavaju. Veliko je zadovoljstvo iskazano i zbog visokog profesionalizma instruktora iz ZSS-a. S druge strane, instruktori ZSS-a pohvalili su visoku motivaci-ju i timski rad kadeta, no upozorili su na očiti nedostatak „obuke na suhom”, obuke iz skupnih zadaća u kojoj se razvijaju sposobnosti zajed-ničkog djelovanja, a ne samo individualnog. Ovo je bio zadnji kamp ovoga tipa jer se idući naraštaji koji dolaze obrazu-ju kroz vojno-studijske programe pa se zbog različitih obučnih aktivnosti i rasporeda, zimski kamp dijeli na četiri dijela umjesto dosadašnja dva. Vjerujem da svaki kadet nestrpljivo iščekuje svoj sljedeći zimski kamp!

Napisao kadet EUGEN PRANJIĆSnimio sžn KREŠIMIR MASLAĆ

KADETE SU POSJETILI ZAPOVJEDNIK HVU-A GP DR. SC. SLAVKO BARIĆ U PRATNJI BRIGADIRA IVANA ZELIĆA I ELVISA BURČULA, ČASNIČKOG NAMJESNIKA IVANA GRUDENIĆA TE ZAPOVJEDNIKA KADETSKE BOJNE BOJNIKA TOMISLAVA KASUMOVIĆA

ZIMSKI KAMP U DELNICAMA

S okomitog TORNJA UŽETOM i smjelošću