Vanparnicno (2)

7/29/2019 Vanparnicno (2)

1/20

POJAM VANPARNINOG POSTUPKA

Usmenost u vanparninom postupku nije propisana kao princip postupanja. O zahtjevima uesnika na raspravi odluujese samo kada je to zakonom izriito propisana. Postupak moe pokrenuti lice po slubenoj dunosti.

Za razliku od parninog postupka koji prua pravnu zatitu ugroenim ili povreenim subjektivnim pravima, uvanparninom postupku ureuju se pravni odnosi u kojima nema spora ili ugroavanja prava.

Tu se pravni odnosi moraju urediti sudskim putem, jer izmeu stranaka nema saglasnosti o nainu njihovog ureenja.Rukovodei se svojim potrebama svaki pravni poredak odreuje obim i vrste vanparninih stvari.

VRSTE POSTUPAKAPostupci koji se tiu linih stanja:Postupak a lienje poslovne sposobnosti - hitan, pokree se po slubenoj dunostiPostupak koji se tie zadravanja lica u psihijatrijskim ustanovama - lice moe podnjeti albu bez obzira na psihikostanjePostupak koji se tie proglaenja nestalog lica za umrlo - postoje odreeni rokovi

Postupci koji se tiu porodinih stanja:Postupak koji se tie produenja roditeljskog prava- utvruje se duevno stanje djeteta i sasluavaju se roditelji

Postupak koji se tie lienja i vraanja roditeljskog pravaPostupak koji se tie davanje dozvole za sklapanje braka - dobija se prijevremena poslovna sposobnost

Imovinski odnosi:Ostavinski postupakPostupak koji se tie naknade za ekspropirisanu nepokretnost - moe doi do spora ukoliko nisu zakljuili punovaanugovor o elementima eksproprijacije, trokove snosi korisnik eksrporcijacijePostupak koji se tie uvanja i upravljanja zajednikom stvari - pokree se po prijedloguDioba zajednike stvariPostupak koji se tie ureenja meaSudski depozit - u sudski depozit se mogu predati novac, hartije od vrijednosti, i druge isprave koje se mogu unoviti.Sud donosi rijeenje o primanju i uvanju predatih stvariPostupak koji se tie sastavljanja, uvanja i potvrivanja isprava - uvijek se odvija u sudu, ali sudija moe izai namjesto gjde se lice nalazi ukoliko ono ne moe doi

1. TEORIJSKO RAZGRANIENJE

1. Nstrii trisi pu rzgrninj vnprning i prning prcsng prv svdi s n tvrdnju d vnprnini pstup n u m nm spr, d prnini pstup im z cilj rnj spr izmu strn.

Nedostaci:

Prnini pstup s m vditi i d spr nm (npr. rzvd br n snvu sprzumng prdlg supruni).Ist t u vnprninm pstupu n rsprvlj s sm nsprnim stvrim, v s n m vditi i nd d suintrsi strn suprstvljni (npr. drivnj nnd z sprpisnu nprtnst).

2. dnu vrintu tri spr prdstvlj i tri strn, p u prninm pstupu pst strn nsicisuprtnih intrs, im trb d dlui prnini sud, d u vnprninim prdmtim nm suprstvljnihstrn, v pst sm usnici.

Nedostaci:

N dlu vnprning sud dluu biltrln npr. urnj m, dnsn drivnj nnd zsprpisnu nprtnst.


2/20

3. Sld tris stnvit plzi d tg d vnprnini pstupci imu uglvnm cilj d spr budu pvrd iliugrvnj subtivnih grnsih prv, prnini pstup im z cilj d strni nstl pvrd.

Nedostaci:

Glvn ritin zmr s dnsi n n vu triu u tm t s prnini pstup n mr uv vditi zbgpvrd prv.

4. vn tri, m s pul rzgrniiti pdru prning i vnprning prcsng prv - znsudsih dlu s dns u tim pstupcim.

Nedostaci:

igldn ndstt v tri u tm t s u prninm pstupu dns i nstitutivn dnsn prbrnprsud.

to se tie karaktera preobraajne sudske odluke tu postoji razlika izmeu parnine i vanparnine procedure. Uparninom postupku preobraajna presuda se donosi iskljuivo kao posljedica preobraajnog tubenog zahtjeva, tj. kaoposljedica preobraajnog prava koje stranka ima. U vanparninom postupku donoenje preobraajne sudske odluke nijeposljedica preobraajnog prava, npr dijete nema pravo da njegov roditelj bude lien roditeljskog prava ali sud moedonjeti takvu odluku, ve posljedica zavisi od ocjene parninog suda

2. ZAKONSKO RAZGRANIENJE

Izln tri pzuu d nm pt prihvng ritrium i bi u ptpunsti rzgrnii prninu ivnprninu prcduru, zbg g s zndvc d dluivnj tm s prvn stvri rvti u

prninm, u vnprninm pstupu ruvdi nlm clishdnsti, n trisim rzlzim.

U sldu tim, prilikom drivnj d li dn prvn stvr prnin ili vnprnin mrdvn cnzndvc tm i mtd prvn ztit trb u nrtnm sluu primniti.

Vi zni vnprninm pstupu snvni princip prihvtili su zns rzgrninj:

Prvil vnprning pstup primnjiv s u linim, prdinim, imvinsim i drugim stvrim z znm drn d s rvu u vnprninm pstupu. v snvni princip, dpunjn mgunu d svnprnini pstup vdi i u drugim prvnim stvrim, pd uslvm d s n dns n ztitu pvrng iliugrng prv niti s zbg usni u pstupu mgu primniti drdb Zn prninm pstupu.

OSNOVNE RAZLIKE IZMEU PARNINOG I VANPARNINOG POSTUPKA

1. Parnini postupak je rigorozan i snabdeven je jaim procesnim garancijama za pravilno utvrivanje injenica izakonitu primenu prava, dok je vanparnini postupak elastiniji i lake prilagodljiviji.

2. Parnini postupak se nikad ne pokree po slubenoj dunosti (ne procedat iudex ex officio), dok se neki vanparninipostupci pokreu po naelu dispozicije, a neki po naelu oficijelnosti, kao to je npr. ostavinski postupak.

3. Za razliku od parninog postupka gdje je sud vezan za obim i sadrinu tubenog zahteva, u vanparninom postupkusud nije vezan zahtevom koji je predlaga stavio u predlogu.

4. U vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, uesnici se u postupku pred sudom nemogu odrei svog zahteva, priznati zahtev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje.

5. Vanparnini sud takoe nije vezan oznaenjem uesnika u predlogu kojim se pokree postupak, jer svojstvo uesnikaima svako lice o ijim pravima ili pravnim interesima se odluuje.


3/20

6. U parninom postupku tuilac moe povui tubu do zakljuenja glavne rasprave.Od trenutka kad se tueni upusti uraspravljanje o glavnoj stvari, za povlaenje tube potreban je i njegov pristanak.

U vanparninom postupku predlog se moe povui do donoenja prvostepene odluke, ali i posle tog momenta, sve dopravosnanosti, pod uslovom da se povlaenjem predloga ne vreaju prava ostalih uesnika ili ako ostali uesnici na topristanu.

Problem prethodnog pitanja

7. Prethodno pitanje u vanparninom postupku ima iste bitne karakteristike kao i prethodno pitanje u parninompostupku. Razlika postoji u tome to su ovlaenja vanparninog suda da sam reava prethodno pitanje ua odovlaenja parninog suda.

Naime, ako su meu uesnicima vanparninog postupka sporne injenice vane za reavanje prethodnog pitanja, sud eih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi reenja prethodnog pitanja.

Kada vanparnini sud odlui da zbog prethodnog pitanja uputi stranke tj uensike na parnicu, on mora navesti koguesnika upuuje. Uputie na parnicu lice ije pravo je manje vjerovatno. Lice koje upuuje na parnicu ima odreenirok da pokrene parnicu koji nije dui od 30 dana. U sluaju da ne pokrene parnicu, vanpranini sud e zavriti

postupak, bez obzira na prethodno pitanje. Kada su sporne injenice, parnini sud e uputiti stranke da rijee toprethodno pitanje, ako to ne uine, sud e sam rijeiti prethodno pitanje koje je bitno za rijeavanje spora, ukoliko topitanje nije rijeio drugi organ.

8. Za razliku od parninog postupka gde moraju uestvovati dve stranke u vanparninom postupku mogue jepostupanje samo sa jednom strankom (npr. lienje poslovne sposobnosti), sa dve stranke (npr. odreivanje naknade zaeksproprisanu nepokretnost) i sa vie stranaka (npr. ostavinski postupak).

9. U vanparninom postupku ira su pravila o stranakoj i procesnoj sposobnosti.

U vanparninom postupku priznaje se svojstvo stranke i licima koja nemaju stranaku sposobnost, npr organstarateljstva. U vanparninom postupku koji se vodi radi davanja dozvole za stupanje u brak dozvoljava se

preduzimanje procesnih radnji licu koje nema procesnu sposobnost.

SUKOB PARNINOG U VANPARNINOG POSTUPKA

s dgdi d s u dn vnprnin prvn stvri prn prnini pstup i t s u tu pstup utvrdi, tdrzlium dv situci:

Kada vanparnini sud vodi vanparnini postpak i primjeti prije donoenja odluke da je u pitanju parnina stvar, donjete rijeenje o obustavi postupka. Ranjde nee vaiti u vanparninom postupku ve se imaju ponovo izvesti.Kada je vanparnini sud donjeo meritornu odluku, ona ostaje na snazi.Razlika je u tome to parnini sud ima na raspolaganju efikasnije mogunosti da utvrdi istinu nego vanparnini, ima

jaa procesna ovlaenja.

A s dgdi d s u dn prnin stvri prn vnprnini pstup, t rzlium dv prcsn situci:

Kada parnini sudija prije donoenja presude utvrdi da je trebao voditi vanparnini a ne parnini postupak, donjet erijeenje kojim obustavlja parnini postupak. Radnje koje su preduzete u toku postupka ostaju na snazi i lice se upuujena vanparnini postupak.Kada je parnini sud donjeo prvostepenu presudu, odnosno kada se tek poslije donoenja meritorne odluke zakljui da

je trebalo voditi vanparnini a ne parnini postupak, donjeta odluka ostaje na snazi.

ODNOS NAELA PARNINOG I OSTAVINSKOG POSTUPKA


4/20

Nl dispzici u prnin prcduri dminntni princip i zni d s sudsi pstup pr i drv utu sm vljm prninih strn i d n i u tu pstup slbdn rsplu svim prvm.

U vnprninm p smim tim i u stvinsm pstupu, nl dispzici grnin. Dminci nlficilnsti prisutn u stvinsm pstupu u dnsu n nl dispzici, vlj s i psldic lnstid su mngi vnprnini pstupci dnstrni p prirdi stvri i psldic lnsti d u mngim vnprninim

stvrim nm subljnih intrs usni.

Prnini sud dl usmrvnjm strn, pstvljnjm pitnj i njihvim rznjvnjm titi d s iznsu svbitn injnic i zn dzn srdstv.

Vanparnini sud dun i mim prdlg strn d nrdi pribvljnj ptrbnih dz i pdt, i d ih smpribvlj d pdinc i ndlnih rgn ili d nrdi njihv pdnnj i dstvljnj sudu.

U prninm pstupu dminntn ulgu im usmnst, li ni tim ni isljun pismnst s nrit dnsin pstup p prvnim lvim.

U ostvinsm pstupu prcsn rdnj s bvlju u pismn frmi. Nim, sud vd m dnti dluu i bzusmng brnj strn, dvljn d strn sv izv i zhtv uput sudu u dgvru pismn frmi.

U prninm pstupu, dl, vld nl npsrdnsti: sud prsuu n snvu usmng, vng, i npsrdngrsprvljnj.

U stvinsm pstupu nl npsrdnsti ustup mst nlu psrdnsti. Rnj s m, nim, zsnivti ndzim i nisu izvdni prd sudim i rnj dn, mgu t d dluu dns sudi iupt ni vdi stvinsu rsprvu.

Primena naela javnosti:

Nl pt vnsti trb d mgui vnu ntrlu drvnih i drugih rgn i su nsici vnih vlnj. Uprninim pstupcim i su snvni n principim usmnsti i npsrdnsti, mtriln istin t slbdngsudisg uvrnj, pt vnst n sm d mgu, ng i ptrbn.

ptu vnst v m isljuiti z clu glvnu rsprvu ili dn njn d t zhtvu intrsi uvnj slubn,pslvn ili lin tn, intrsi vng rd ili rzlzi mrl.

POKRETANJE VANPARNINOG POSTUPKA

POKRETANJE VANPARNINOG POSTUPKA

Vanparnini postupak pokree se predlogom

fizikog lica

pravnog lica

kao i predlogom organa odreenog ovim ili drugim zakonom.

Izuzetno, sud pokree vanparnini postupak po slubenoj dunosti u sluajevima i pod uslovima odreenim ovim ilidrugim zakonom.

Predlog za pokretanje vanparnikog postupka moe se povui do donoenja prvostepenog reenja.

*Ako vanparnini postupak nije pokrenuo organ koji je za to zakonom ovlaen, sud e pozvati taj organ da se ukljuiu postupak i dat e mu odreeni rok.


5/20

UESNICI U POSTUPKU

Uesnik u vanparninom postupku je lice koje je postupak pokrenulo, lice o ijim se pravima ili pravnim interesimaodluuje u postupku, kao i organ koji uestvuje u postupku na temelju zakonskog ovlaenja da pokrene postupak, bezobzira da li je postupak pokrenuo ili je kasnije stupio u postupak.

Predlaga u smislu ovog zakona je lice, odnosno organ, po ijem predlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagaaje lice prema kojoj se ostvaruje pravo ili pravni interes predlagaa.

*Kada je u pitanju postupak koje se tie maloljetnih lica, sud e pozvati organ starateljstva da ue u postupak i slat emu sve sudske potive, bez obzira da li on sudjeluje u postupku.

MESNA NADLENOST

U postupku u kome se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika mesno je nadlean sud na ijem podruju liceu ijem interesu se postupak vodi ima prebivalite, a ako nema prebivalite, sud na ijem podruju ta osoba ima

boravite.

U drugim vanparninim stvarima mesno je nadlean sud na ijem podruju predlaga ima prebivalite ili boravite,odnosno sedite.

Kada se u vanparninom postupku odluuje o nepokretnosti, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podrujunepokretnost nalazi.

*Ako je mjesna nadlenost prema priebivalitu predlagaa, sud se moe oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije naprvom roitu. U tom sluaju, sud e uputiti predmet mjesno nadlenom sudu.

ODLUKE I PRAVNI LEKOVI

U vanparninom postupku odluke se donose u obliku reenja.

Reenje protiv koga je dozvoljena posebna alba, kao i reenje drugostepenog suda, mora biti obrazloeno.

Protiv reenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti alba u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja, akozakonom nije drugaije odreeno. alba zadrava izvrenje reenja, ako zakonom nije drugaije odreeno.

*alba ima suspenzivno dejstvo i devolutivno dejstvo, prvostepeni sud moe povodom blagovremeno izjavljene albenovim rijeenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije rijeenje. Ako to ne uradi, onda e albu dostaviti drugostepenomsudu na odluivanje.

VANREDNI PRAVNI LEKOVI

U vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, protivpravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, doputena je revizija.

Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, doputen je predlog za ponavljanje postupka.

Predlog se ne moe podneti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtev o kome jereenjem odlueno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom.

* Revizija se podnosi prvostepenom sudu ali odluku o njoj donosi Vrhovni sud. Revizija ne zadrava izvrenjepravosnane odluke protiv koje je izjavljena. Revizija se ne izjavljuje protiv nepravosnane kao ni protiv pravosnanihodluka koje su dobile pravosnanost u prvostepenom postupku. npr ako nije izjavljena alba

POSTUPAK ZA ODUZIMANJE I VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI.


6/20

Ovaj postupak regulie pravila postupanja u sluajevima kada se nekom punoletnom licu oduzme potpuno ili deliminoposlovna sposobnost, kao i pravila u sluajevima kada mu se ta poslovna sposobnost vraa.

Osnovni atributi fizikih lica i drugih subjekata prava su pravna i poslovna sposobnost.

Pravna sposobnost je sposobnost biti nosilac prava i obaveza.

Poslovna sposobnost je sposobnost da se svojim izjavama volje stiu prava i obaveze i uopte da se preduzimaju pravneradnje.

Postupak se pokree na predlog:

organa starateljstva

javnog tuioca

branog druga

deteta i roditelja onog lica za koje se predlae oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti

dede, babe, brata, sestre, unuka i drugih lica, ukoliko sa licem trajno ive u istom porodinom domainstvu

lica kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ukoliko ono moe da shvati znaaj i pravne posledice svogapredloga

drugih lica, ukoliko je to predvieno zakonom.

Postupak moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti

*Sud e potpuno oduzeti posovnu sposobnost ako je lice duevno bolesno ili zaostalo. Duevna bolest mora biti trajneprirode. Duevna zaostalost je stanje nedovrenog razvoja. Sud e djelimino oduzeti poslovnu sposobnost ali kadazaostalost i bolest nisu jakog inteziteta. ak i ako se pokrene postupak lice koje na to nije ovlaeno, sud nee prekinuti

postupak. Zatvaranje u psihijatrijskim ustanovama ne moe biti due od 3 mjeseca.

POSTUPAK ODUZIMANJA ODNOSNO VRAANJA

Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti je hitan postupak.

Na sva roita za raspravljanje o predlogu pozivaju se predlaga, staratelj lica kome se oduzima ili vraa poslovnasposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organ starateljstva.

U skladu sa odredbama iz l. 84. Zakona o parninom postupku, sud e postaviti privremenog zastupnika licu ija sesposobnost ispituje.

ODLUKE I PRAVNI LEKOVI

Kad utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e licu prema kome se vodi postupak, potpunoili delimino oduzeti poslovnu sposobnost.

Protiv reenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti albu mogu izjaviti lica koja su uestvovala u postupkuu roku od tri dana od dana prijema reenja.

alba ne zadrava izvrenje reenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drukije ne odlui.


7/20

PREDLOG ZA PROGLAENJE NESTALOG LICA UMRLIM

U ovom postupku sud odluuje o proglaenju nestalih lica umrlim i dokazivanju smrti. Proglaenje nestalog lica zaumrlo ima za ona prava u kojima je od znaaja injenica smrti iste one posledice kao i stvarna (faktika) smrt.

Uslovi za proglaenje nestalog lica umrlim.

Pokretanje postupka - Predlog za proglaenje nestalog lica umrlim i predlog za dokazivanje smrti moe podneti svakofiziko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovan dravni organ.

Tok postupka - Prvostepeni postupak se sastoji iz tri stadijuma.

* Prvi stadijum : Sud provjerava da li su ispunjeni uslovi, sasluavaju svjedoke i predlagaa, odreuje staraoca. Akonisu ispunjeni uslovi, odbacit e prijedlog.

Drugi stadijum : Sud objavljuje oglas u slubnom glasniku da je postupak pokrenut i pozvati lice da se javi.

Trei stadijum : Poinje kada istekne rok oglasa u slubenom glasniku i ako se lice ne pojavi, saziva roite, sasluat e

staraoca, i odrediti datum smrti.

ODLUKA I ALBA

Pravosnano reenje o proglaenju nestalog lica umrlim, odnosno o dokazivanju smrti sud e dostaviti optinskomorganu uprave radi upisa u matinu knjigu umrlih.

Protiv reenja donesenog u prvom stepenu albu mogu izjaviti predlaga i staratelj lica koje je nestalo, odnosno lica zakoje se smrt dokazuje.

DOKAZIVANJE SMRTI

Ovaj postupak se primjenjuje u sluaju kada se injenica smrti jednog lica ne moe dokazati ispravama predvienim

zakonima o matinim knjigama.

Postupak za dokazivanje smrti poiva na injenici da je lice umrlo, ali se njegova smrt ne moe upisati u matineknjige, jer ne postoji isprava na osnovu koje se taj upis vri.

*1. posljedica: U imovinskopravnom smislu smatra se da je linost lica proglaenog umrlim prestala, tako da se nemoe vriti nikakvo pravno sticanje, a nad preostalom imovinom mora se otvoriti ostavinski postupak.

2. posljedica: Zahtjevi treih lica oivljavaju tj. dobijaju pravnu snagu kao to je to sluaj sa npr penzijom za udovicu,ili sa sumom koja se potrauje zbog osiguranja ivota.

DOZVOLA ZA ZAKLJUENJE BRAKA Porodini zakon je branu smetnju maloletstva iznad 16 godina ivota svrstao u otklonjive brane smetnje. Ovim

zakonom je propisano da Osnovni sud moe u vanparninom postupku dozvoliti da brak zakljui maloletnik stariji od16 godina ako utvrdi da je to lice telesno i duevno sposobno za vrenje prava i dunosti koje proizlaze iz braka.

Zakon nalae sudu da mora utvrditi i lina svojstva lica s kojim predlaga eli da zakljui brak. Sud u toku postupka treba da vodi rauna iskljuivo o ostvarivanju ciljeva braka i zatiti porodice. Sud ne smije naruiti

porodino pravilo o posebnoj zatiti maloljetnih lica.

REENJE SUDA O DAVANJU DOZVOLE Sud je duan dostaviti reenje o dozvoli sklapanja braka predlagau, licu sa kojim predlaga eli da zakljui brak,

roditeljima, a ako nema roditelje onda usvojiocu ili staratelju predlagaa i nadlenom organu starateljstva.


8/20

Ako bi sluajno sud odbio prijedlogpredlagaa za davanje dozvole za sklapanje braka onda takvo reenje dostavljasamo predlagau, jer on jedini ima pravo albe protiv takvog reenja.

BRANE SMETNJE i ZABRANE: U Porodinom zakonu je u otklonjivu branu smetnju uvrteno tazbinsko srodstvo u prvom stepenu prave linije. Osnovni sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka usvojiocu i usvojeniku kada je u pitanju

nepotpuno usvojenje. Brak ne mogu zakljuiti tienik i staralac za vrijeme trajanja starateljstva.

PRESTANAK I PRODUENJE RODITELJSKOG PRAVA Prestanak roditeljskog prava: Smru roditelja ili deteta Potpunim usvojenjem deteta Potpunim lienjem roditeljskog prava Punoletstvom ili emancipacijom Produenje roditeljskog prava: Rditljs prv m d s prdui i psl punltstv dtt dt zbg blsti ili smtnji u psihfizim

rzvu nspsbn d s sm str sbi i ztiti svih prv i intrs ili svim pstupcim ugrv svprv i intrs.

dluu prdunju rditljsg prv dnsi snvni sud (p lbi dluu Vii sud) u vnprninm pstupu. R z pdnnj prdlg: Prdlg z prdunj rditljsg prv pdnsi s pr punltstv dtt. Nl pstup: Dt u pstupu z prdunj rditljsg prv zstup psbn strlc. Psbng strc, prm lnu 72. stv 3.

ZVP, dru sud ili rgn strtljstv. Potpunim usvojenjem djeteta nee prestati roditeljsko pravo u jednom sluaju: ako suprunik usvoji dijete svog

suprunika iz drugog braka. Na osnovu Porodinog zakona kojem se brana zajednica i vanbrana potpunoizjednaavaju, zadravanje roditeljskog prava biolokog roditelja ostaje na snazi i kada je u pitanja vanparninazajednica

Ovaj postupak je najznaajniji. Pokretanje postupka za produenje roditeljskog prava pokree i vodi sud po slubenojdunosti. Pored njega kao predlaga moe da se javi i organ starateljstva, roditelji, pa ak i samo lice, ukoliko je ustanju da shvati znaaj ovog postupka. Prijedlog se iz razloga humanosti moe prihvatiti i u trenutku sticanja

punoljetstva. Prijedlog se ne moe podnijeti retroaktivno.

Roditelji se obavezno pozivaju, bez obzira na to da li su pokrenuli ovaj postupak ili nisu. Na ovu raspravu pozivaju sesledei subjekti: organ starateljstva, dijete, staralac djeteta i roditelj djeteta. Odluka u ovom vanparninom postupkudonosi se na osnovu rapsrave na roitu.

Odluke suda donose se u obliku rjeenja. Na donijeto rjeenje mogue je uloiti albu u roku od 15 dana. Razlozi zaalbu su isti kao i u parninom postupku: povreda pravila postupka, pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje i

pogrena primjena materijalnog prava. alba ima suspenzivno dejstvo, to znai da zadrava izvrenje rjeenja.Pravosnana sudska odluka o produenju ili prestanku roditeljskog prava, upisuje se u matine knjige roenih, odnosnou javni registar nepokretnosti ukolko maloljetno lice ima nepokretnost.

ODUZIMANJE I VRAANJE RODITELJSKOG PRAVA U postupku oduzimanja roditeljskog prava sud odluuje o oduzimanju roditeljskog prava kada je to zakonom odreeno. Postupak se mora zavriti to pre, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predloga.

Sud e, po slubenoj dunosti, utvrditi sve injenice koje su bitne za donoenje reenja. Radi utvrivanja bitnih injenica, sud e odrati roite na koje e pozvati predlagaa, organ starateljstva, oba roditelja

i staratelja osobe ijem se roditelju oduzima, odnosno vraa roditeljsko pravo. Sud je obavezan da saslua roditelje , a maloletnik se sasluava samo kad je to neophodno i nije tetno za njegovo

duevno zdravlje. Pri donoenju reenja o oduzimanju i vraanju roditeljskog prava, sud e uzeti u obzir i elje maloletnika, ako je

sposoban da ih izrazi. Vraanje roditeljskog prava pokree se na prijedlog roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, organa starateljstva i

drugog roditelja. Sud postupa isto kao i u sluaju oduzimanja roditeljskog prava. Postavlja se pitanje kada bi sud mogao doi u priliku da odluuje o predlogu?


9/20

U Porodinom zakonu pravo da pokrene ovaj postupak ima samo organ starateljstva, a u ZPP stoji da prijedlog moepokrenuti i roditelj. Postavlja se pitanja kada bi sud mogao dou i priliku da odluuje o prijedlogu? Sud ovakav sluajmoe imati kao posljedicu testamentarnog raspolaganja nasljedstvom. Zakonom o nasledjivanju data je mogunost

pretku da lii nalednog prava potomka u korist svog potomka ( djed liava sina u korist unuka ). liiti svog potomka akoje potomak prezaduen ili rasipnik. Ako u ostavinskom postpuku pravosnanim rjeenjem utvreno da su naslijedilipotomci lica lienog nunog dijela onda je to dovoljan osnov da organ starateljstva sam po slubenoj dunosti pokrenepostupak, u kome e nog drugog roditelja koji nije lien, staviti u poloaj staraoca, u pogledu upravljanja imovinom.

SPECIFINOSTI OSTAVINSKOG POSTUPKA stvinsi pstup d ir clin s nziv vnprnini pstup, v d ir clin s zv

prnini pstup. Cilj svih vih pstup u rnj linii ptpun isti, t ztit i bzbnj grnsihsubtivnih prv i vlnj.

tud u stvinsm pstupu v sv prvil prning pstup (shdn primn prvil Zn prninmpstupu), uli znm ni prdvin nt drug.

RAZLIKE: (1) Prtnj prning pstup inicir n strn smtr d n njn grns subtivn prv

pvrn ili ugrn, pvljuui s u ulzi tuic u spru. Nsuprt tm, stvinsi pstup s pr dstrn smg sud, p slubn dunsti (ex officio), im ndlni sud szn z injnicu dlci.

(2) N vnj prning pstup utiu i strn u pstupu, nrit putm svih dispzitivnih rdnji - npr. prnic biti nn dricnjm d tubng zhtv ili pvlnjm tub d strn tuic, ili priznnjm tubngzhtv d strn tuni (tung). U stvinsm pstupu prvil drugi. Nim, stvinsi sud vdi

prnuti pstup d r (d dnnj stvinsg rnj). (3) Pribvljnj i pdnnj dz u prnici p prvilu prputn prninim strnm. U stvinsm pstupu

sud dnsi dluu n snvu rzultt clupng rsprvljnj imui u vidu dz su strn pdnlt i dz sm sud pribvi slubnim putm.

(4) U prninm pstupu vld nl npsrdnsti: sud prilim dnnj dlu mr d im isti sstv i im u vrm izvnj dz i vnj rsprv. v znn nl prning pstup n vi u stvinsm

pstupu. stvins rnj s m zsnivti n dzim i nisu izvdni prd sudim i rnj dn. (5) U prninm pstupu vi prvil d sud dluu tubnm zhtvu n snvu usmng rsprvljnj (nl

usmnsti). nrvn n zni d u nm grnsm prcsnm prvu isljun nl pismnsti. Ustvinsm pstupu sud m dnti dluu i bz usmng brnj strn, dvljn d strn sv izv izhtv uput sudu u pismnm bliu. U tm pstupu mgu d s strn upt n pv (bil d rdnj

prduzimu sm u pisnm bliu ili pr punmni).

(6) Sud prdmtu spr u prninm pstupu uv dluu prsudm (mritrn dlu). Izuzci su mlbrni: usprvim zbg smtnj psd (drvinsi sprvi), u mndtnm pstupu (npr. u pstupu prd privrdnimsudvim sud dnsi rnj v n snvu vrdstn isprv, bz rsprvljnj), pri dluivnju trvimspr (td sud dluu dnsi u bliu rnj). U stvinsm pstupu sud svu dluu nid n dnsi u bliu

prsud, v uv u bliu rnj. (7) Prnini pstup dvstrni, r pst uv i sm dv strn: lic zhtv ztitu subtivng prv

(tuilc) i, lic prm m s t ztit tri (tuni, tuni). stvinsi pstup im z cilj d utvrdi injninstnj pstl u trnutu dlci, otud s strnm u stvinsm pstupu smtru sv lic tvrd dim, p bil m snvu, pripd n nsldn prv.

U parnici same stranke iniciraju postupak, npr razvod braka, ali parnini sud pokree sam dopunski postupak poslubenoj dunosti u pogledu davanja djece na brigu i uvanje.

OSTAVINSKI POSTUPAK

1. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA

Ostvinsi pstup s pr p slubn dunsti.

zni d stvinsi sud vdi prnuti pstup d r, t. d dnnj stvinsg rnj, pzi nrit dprv strn budu t pr utvrn i bzbn.

Prnini pstup s n pr p slubn dunsti, ng n trnj fizig ili prvng lic. U smm znu szt d s prnini pstup pr tubm.


10/20

stvinsi sud pr pstup im szn z:

injnicu dlci ili

injnicu d n lic prgln z umrl.

ta je cilj ostavinskog postupka?

Cilj ostavinskog postupka jeste rasprava zaostavtine, a to znai utvrivawe sastava i obima zaostavtine, utvrivanjebroja nasljednika i njihovih dijelova.

dn d n bitni ih pit nj prili m p r t nj st vins g p stup st utvriv nj st vi v smrti.

I prim smrtvnic d ndlng mtir p prvilu iniciln rdnj prtnj stvinsg pstup, dnjgvg prtnj m di i sud szn n bil i drugi nin z injnicu smrti ng lic, dnsn

prglnju ng lic z umrl.

2. STRANKE U POSTUPKU

U stvinsm pstupu, dnsn ir gldn u vnprninm pstupu pm strn ni drn, t d Zn vnprninm pstupu dfini sm usni u vnprninm pstupu.

U prninm pstupu prd sud, i ni zintrsvn z ishd spr i i trnju ztit dluu n snvuzn, nstupu dv snvn ili glvn subt i udn prdstvlju strn u pstupu - tuilc i tuni.

U vnprninm pstupu m s pviti usni sm dn lic i t u situcim prdstvlju pstupz linj pslvn spsbnsti, prglnj z umrlg, nd i dv lic: d urnj m, drivnj nnd zsprprisnu imvinu i dr.

Uesnik je lice koje je podnijelo prijedlog da se pokrene postupak, lice o ijim se pravima i obavezama odluuje upostupku, kao i svi organi koji uestvuju u postupku po zakonskom ovlaenju koj uestvuju u postupku po zakonskomovlaenju.

Pm strn u vnprninm pstupu ni sn drn u prninm.

d mm zljuiti d pm strn u prninm pstupu strg prcsnprvni pm, d pm

usni u vnprninm pstupu mvit pm, dnsn prcsnprvni i mtrilnprvni.

U tu stvinsg pstup sud pribvlj bvtnj licim im u nrtnm sluu pripdu ninsldnprvni zhtvi iz zstvtin.

Zt s prdhdn dunst stvinsg sud vlj:

bvtnj zintrsvnih lic prtnju stvinsg pstup

pziv d u njmu ustvuu nrit n lic su drn nsldnici, lgtri ili drugi risnici zstvtin.

3. UPUIVANJE NA PARNICU

Ostavinski sud u sluaju sporao injenicama (npr. da li je sin ostavioca) ne moe odluivati. U ostavniskom postupkumogue je da doe do spora o pravu ili o injenicama. Ako je injeniki spor, ostavinski sud ima obavezu da prekineostavinski postupak i da uputi lice na parnicu. Taj spor o injenicama ima ulogu prethodnog pitanja, jer bez njegovogrijeavanja, sud ne moe donijeti odluku

t s strn upuuu sm n prnicu zbg spr injninm stnju, tvr dn d nsprniih pitnj utrii prv:

N dn pti nin m s ri d spr primn prv psti d sprn sdr i smis n znsdrdb, ili sprn pd u d vi mguih nrmi trb pdvsti injnic.

Spr injnic psti d usnici izns rzliit pimnj dng ili vi ivtnih dg.


11/20

KRITERIJUM UPUIVANJA NA PARNICU

D prid stvinsg pstup dlzi dmh, t. utmtsi pt su sprn injnic d ih zvisi n prvstrn, n t pt strn pstup p uputu sud prtnju prnic.

Pt utvrdi d psti spr injnic, pstvi s pitnj u t strnu stvinsi sud trb d uputi n prnicu.

IJE JE PRAVO MANJE VEROVATNO?

Upuuje na parnicu ono lice ije je pravo vjerovatno (npr. manje je vjerovatno pravo zakonskog nego testamentarnognaljednika, pravo daljeg srodnika).

spr psti izmu strn plu prv p rzliitim snvm pzivnj n nsl, nd s nprnicu uputiti n strn sv zhtv zsniv n slbim snvu pzivnj n nsl, li pd uslvm d isnv pzivnj n nsl ispunjv, br n prvi pgld, uslv frmlnsti ptrbn z njgvu punvnst.

A spr psti mu strnm plu prv p istvrsnim snvm pzivnj n nsl, nd s nprnicu uputiti n strn spd u blii nsldni rd, dnsn s pziv n dcnii tstmnt.

Izuz t :

Od prvil d sud uputiti n prnicu strnu i prv smtr mnj vrvtnim postoji izuzetak koji se dnsi nisljunj nung nsldni. Rzlg isljunj mr pstti n sm u vrm d izv islunju dt,ng i u trnutu smrti stvic.

n lic s p ziv n is lju nj dun d z ti sn v n st is lju nj u st vins m p stup u, u slu usp r u p rnici.

Dnsi dluu upuivnju strn n prnicu stvinsi sud prinuti rsprvljnj zstvtin.

N m m st pr idu st vins g p stup r di upuiv nj n p rnicu lic n m sv stv u sni u p stup u, b z bzir n sn v n st nj g v g z ht v .

Pravno pitanje je da li npr vanbrani sin ima pravo da naslijedi bilo to, a da li mu je uopte sin, to je injenino pitanje.Sud poznaje pravo, tako da rijeava sam pravno pitanje. Ostavinsko pravno pitanje sud uvijek rijeava.

Poslijedice upuivanja na parnicu su:

Stranka moe pokrenuti u odreenom roku parnicu i izdejstvovati odgovarajuu presudu

Ako stranka ne postupki po uputu suda, sud e nastaviti postupak bez obzira na zahtjeve koje je stranka iznijela

Ostavinski sud moe donijeti odluku i bez prethodne odluke parninog suda. Naslijedniku uvijek stoji na raspolaganjukorektivna tuba za korekciju rjeenja o naslijeivanju.

NAJZNAAJNIJI SLUAJEVI UPUIVANJA NA PARNICU

1. Ako su sporne injenice od kojih zavisi pravo na nasleivanje:

A) su sprn injnic d ih zvisi punvnst ili sdrin zvtnj;

B) su sprn injnic d ih zvisi dns nsldni i stvic n snvu g s p znu nslu;

C) su sprn injnic d ih zvisi snvnst zhtv supruni stvic i stvivih ptm i suivli s stvicm u istm dminstvu d im s iz zstvtin izdv prdmti dminstv i slu zzdvljvnj svdnvnih ptrb;

D) su sprn injnic d ih zvisi vliin nsldng dl;

E) su sprn injnic d ih zvisi snvnst isljunj nunih nsldni ili snvnst rzlg zndstnst;


12/20

F) su sprn injnic tm d li s n lic drl nsl;

2. stvinsi sud t uputiti strn n prnicu mu njim sprn prv n lgt ili drug prv izzstvtin, li n pridti stvinsi pstup.

3. I n ru stvinsi sud uputiti strn d pvdu prnicu u sluu d mu nsldnicim psti spr sstvuzstvtin, nzvisn d tg d li prird spr injnin ili prvn.

Ako stranka u ostavljenom roku pokrene postupak, ostavinski sud e saekati sa donoenjem svog rjeenja. Ako strankanije pokrenula postupak, sud e nastaviti i okonati ostavinski postupak.

Odluka ostavinskog suda se odnosi samo na stranke koje su uestvovale u ostavinskom postupku i zasniva se samo nainjenice koje su bile nesporne i koje su iznijete u postupku. Otuda odluka ostavinskog suda je deklaratorne prirode isamo utvruje koja lica su postala naslijednici i u kom obimu.

ODLUKA O UPUCIVANJU NA PARNICU

Dnsi dluu upuivnju n prnicu u vim sluvim, stvinsi sud drditi r u m strn dund prn prnini pstup, t. d pdns tubu prninm sudu.

Sd su mgu dv situci:

1) strn u stvljnm ru prn prnini pstup, prid stvinsg pstup trti sv d s ndns prvnsnn prsud prning sud. stvinsi sud im dbi vu prsudu nstviti stvinsu rsprvu.

2) u sluu d strn u stvljnm ru n prn prnini pstup, stvinsi sud nstviti rsprvljnjzstvtin. Ip, strn upun n prnicu, pr ng t s zvri stvinsi pstup pdnsstvinsm sudu dz d nndn p istu r prnul prnicu, sud t prinuti pstup i stiishd prnic.

PARNINI POSTUPAK KAO KOREKTIVNI NAIN RASPRAVLJANJA ZAOSTAVTINE

U sluu d stvinsi sud prpusti d uputi strnu n prnini pstup, i td strn imti mgunst dpsl prvnsnng stvinsg rnj sv nsldn prv stvri putm tub u prninm pstupu.

Ist t, usni u stvinsm pstupu i n prdmtu zstvtin isti sv prv svin, n p snvu

nsl, v p nm drugm prvnm snvu, v prv m stvrivti u prninm pstupu i pslprvnsnnsti rnj nslivnju.

4. OKONANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA

Ostavinski postupak se sprovodi od poetka do kraja po slubenoj dunosti, izuzev kada je imovina male vrijednosti ilije uopte nema, tada e pokretanje ili okonanje postupka zavisiti od volje stranaka.

Ostvinsi pstup s nti dnnjm rnj nslivnju. Rnjm naslivnju s nsldnicimprd u nsl clupn zstvtin umrlg.

Zn n pzn dlimin rnj nslivnju.

Dva izuzetka

Prvsnn rnj nslivnju vzu strn su ustvvl u pstupu rsprvljnj zstvtin sm upgldu prv i bvz prizilz iz prv nslivnj.

Sv lic, p i n ustvvl u stvinsm pstupu, im ni snv z sticnj prv vlsnitv nstvrim zstvtin, nzvisn d prv nslivnj, m stvrivti sv prv p tm ugvru i psl

prvsnnsti stvinsg pstup

Prvnsnn rnj dnt u vnprninm pstupu n sprv usni d sv zhtv m u rnjudlun stvruu u prnici d im t prv priznt drugim znm.


13/20

Primer.

Rnj nslivnju im slinsti s utvruum prsudm s dnsi u prninm pstupu.

vm prsudm s sm utvru pstnju prv i prvnih dns, i z rzliu d prsud z sudu n inidbu,vm prsudm s i rnjm nslivnju usv zhtv i ni snv z prinudn izvrnj.

Razlike.

Prvsnn rnj nslivnju im sv i subtivn i btivn grnic.

U prvm sluu, prvsnn rnj nslivnju ili ispruci vzu strn su ustvvl u stvinsmpstupu,

U drugm sluu, prizn s prv strnm su ustvvl u stvinsm pstupu d sv prv vntulnmgu stvriti i nndn u prnici.

SADRINA REENJA

Razlika izmeu ostavinskog rjeenja i deklarativne presude, tiu se predmeta. Kod deklarativne presude predmet mogubiti imovinska, porodina i druga prava, a kod rjeenja o naslijeivanju, predmet se tie zaostavtine.

Sadrina rjeenja

Rjeenje sadri: uvod, izreku, potpis i peat sudije, pouka o pravnom lijeku i obrazloenje.

Izreka sadri tri elementa:

1. utvrujui u njemu se konstatuje ta sve ini zaostavtinu ostavioca

2. elementi kojima se oglaava nasljednik i utvruje veliina nasljednog dijela

3. konstatacija da nasljednik odgovara za dugove ostavioca do visine nasljee imovine

Obrazloenje sadri dokaze koji predstavljaju osnov za donoenje odluke

5. REDOVNI PRAVNI LEKOVI

lb s izjavljuje n svako rnj stvinsg pstup e ima rtr mritorne odluke.

U stvinsm pstupu dns s tri vrst rnj:

1. rnj prtiv ih uv dputn psbn lb,

2. rnj prtiv ih mgu sm tzv. vzn lb (rnj prtiv ih lb dputn sm zdn slbm prtiv dlu m s nv prvstpni pstup) i

3. rnj prtiv ih lb ni dputna

U stvinsm pstupu, vlnj sud su ir u dnsu n prnini, gd prnini sud ispitu sm dputnstblgvrmn izvljn lb, t zni d s nblgvrmn lb rnjm dbcu.

U sldu s tim, u stvinsm pstupu sud n dbciti nblgvrmnu lbu uli tv lb n vr prvdrugih lic snvn n rnju.

R z lbu iznsi 15 dn i pinj d t d trnut dstvljnj dlu strnci. i u prninm pstupu ivd lb im dvlutivni i suspnzivni rtr.


14/20

Razlozi albe su: bitne povrede odredaba postupka, pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje i pogrenaprimena materijalnog prava

dlu drug st p n g sud m biti:

1) ptvrd prvstpng rnj.

2) uidnj prvstpng rnj.

3) prinnj prvstpng rnj.

Kod potvrde rjeenja po albi odluuje drugostepeni sud, a ukidanja i preinaenja sam sud

Odluke drugostepenog suda mogu biti:

potvrda prvostepenog rjeenja kada u postupku nije bilo povreda postupka, kada su injenice pravilno i potpunoutvrene i kada postoji pravilna primjena materijialnog prava

ukidanje prvostepenog rjeenja kada postoji bitna povreda prvostepenog postupka, kada je pogreno ili nepotpunoutvreno injeniko stanje

preinaenje prvostepenog rjeenja dolazi uslijed pogrene primjene materijalnog prava

6. VANREDNI PRAVNI LEKOVI

Ustnv prvsnnsti n zni d s dlu dnsn i pstl prvsnn, nid n m dvsti u pitnj.

N prvni sistm u sldu s tim, sdri drn prcsn srdstv im s pd prpisnim uslvim mguuispitivnj prvsnn prsud. prvn srdstv zvu s vnrdni prvni lvi.

Vnrdni prvni lvi u nm prninm pstupu su:

rvizi,

prdlg z pnvljnj pstup,

zhtv z vnrdn prispitivnj prvsnnsti prsud i

zhtv z ztitu znitsti.

t s ti stvinsg pstup i dnsu prm vnrdnim prvnim lvim, u trii n psti dinstvni stv njihv primn.

Vanredne pravne lijekove mogu izjaviti stranke i to u sopstvenom interesu ali isto tako i javni odnosno dravni tuilacu javnom interesu. Ulaganjem vanrednog pravnog lijeka ne znai da se otklanja dejstvo pobijane sudske odluke. Sudskaodluka ostaje pravosnana sve dok se vanredni pravni lijek ne pokae kao osnovan

SPECIFINOSTI OSTAVINSKOG POSTUPKA

stvinsi pstup d ir clin s nziv vnprnini pstup, v d ir clin s zvprnini pstup. Cilj svih vih pstup u rnj linii ptpun isti, t ztit i bzbnj grnsihsubtivnih prv i vlnj.

tud u stvinsm pstupu v sv prvil prning pstup (shdn primn prvil Zn prninmpstupu), uli znm ni prdvin nt drug.

I dio

Cilj ostavinskog postupka jeste rasprava zaostavtine, a to znai utvrivawe sastava i obima zaostavtine, utvrivanje brojanasljednika i njihovih dijelova.


15/20

Uesnik je lice koje je podnijelo prijedlog da se pokrene postupak, lice o ijim se pravima i obavezama odluuje u postupku, kaoi svi organi koji uestvuju u postupku po zakonskom ovlaeweu koj uestvuju u postupku po zakonskom ovlaenju.

Ostavinski sud u sluaju sporao injenicama (npr. da li je sin ostavioca) ne moe odluivati. U ostavniskom postupku mogue jeda doe do spora o pravu ili o injenicama. Ako je injeniki spor, ostavinski sud ima obavezu da prekine ostavinski postupak ida uputi lice na parnicu. Taj spor o injenicama ima ulogu prethodnog pitanja, jer bez njegovog rijeavanja, sud ne moe donijetiodluku.

Upuuje na parnicu ono lice ije je pravo vjerovatno (npr. manje je vjerovatno pravo zakonskog nego testamentarnog naljednika,pravo daljeg srodnika).

Pravno pitanje je da li npr vanbrani sin ima pravo da naslijedi bilo to, a da li mu je uopte sin, to je injenino pitanje. Sudpoznaje pravo, tako da rijeava sam pravno pitanje. Ostavinsko pravno pitanje sud uvijek rijeava.

Poslijedice upuivanja na parnicu su:

Stranka moe pokrenuti u odreenom roku parnicu i izdejstvovati odgovarajuu presudu

Ako stranka ne postupki po uputu suda, sud e nastaviti postupak bez obzira na zahtjeve koje je stranka iznijela

Ostavinski sud moe donijeti odluku i bez prethodne odluke parninog suda. Naslijedniku uvijek stoji na raspolaganjukorektivna tuba za korekciju rjeenja o naslijeivanju.

Najznaajniji sluajevi upuivanja na parnicu:

1. Ako su sporne injenice od kojih zavisi pravo na naslijeivanje (prekida postupak i upuuje stranke na parnicu)

2. Ako su sporne injenice od kojih zavisi legat ili neko drugo pravo testamentom

3. Ako postoji spor o sastavu zaostavtine (upuuje stranke na parnicu kada su sporne i injenice i pravo)

1. Svaki od naslijednika je legitimisan za tubu radi pobijanja punovanosti testamenta, a to znai da ne postoji nuno

suparniarstvo u tom smislu da tubu moraju podnijeti svi naslijednici

Ako stranka u ostavljenom roku pokrene postupak, ostavinski sud e saekati sa donoenjem svog rjeenja. Ako stranka nijepokrenula postupak, sud e nastaviti i okonati ostavinski postupak.

Odluka ostavinskog suda se odnosi samo na stranke koje su uestvovale u ostavinskom postupku i zasniva se samo na injenicekoje su bile nesporne i koje su iznijete u postupku. Otuda odluka ostavinskog suda je deklaratorne prirode i samo utvruje kojalica su postala naslijednici i u kom obimu.

Okonanje ostavinskog postupka

Ostavinski postupak se sprovodi od poetka do kraja po slubenoj dunosti, izuzev kada je imovina male vrijednosti ili je uoptenema, tada e pokretanje ili okonanje postupka zavisiti od volje stranaka.

Ukoliko se kasnije poslije donoenja rjeenja na osnovu ugovora o doivotnom izdravanju ponovo se vodi postupak.


16/20

Razlika izmeu ostavinskog rjeenja i deklarativne presude, tiu se predmeta. Kod deklarativne presude predmet mogu bitiimovinska, porodina i druga prava, a kod rjeenja o naslijeivanju, predmet se tie zaostavtine.

Sadrina rjeenja

Rjeenje sadri: uvod, izreku, potpis i peat sudije, pouka o pravnom lijeku i obrazloenje.

Izreka sadri tri elementa:

1. utvrujui u njemu se konstatuje ta sve ini zaostavtinu ostavioca

2. elementi kojima se oglaava nasljednik i utvruje veliina nasljednog dijela

3. konstatacija da nasljednik odgovara za dugove ostavioca do visine nasljee imovine

Obrazloenje sadri dokaze koji predstavljaju osnov za donoenje odluke

Redovni i vanredni pravni lijekovi

Kod potvrde rjeenja po albi odluuje drugostepeni sud, a ukidanja i preinaenja sam sud

Odluke drugostepenog suda mogu biti:

potvrda prvostepenog rjeenja kada u postupku nije bilo povreda postupka, kada su injenice pravilno i potpuno

utvrene i kada postoji pravilna primjena materijialnog prava

ukidanje prvostepenog rjeenja kada postoji bitna povreda prvostepenog postupka, kada je pogreno ili nepotpuno

utvreno injeniko stanje

preinaenje prvostepenog rjeenja dolazi uslijed pogrene primjene materijalnog prava

Vanredne pravne lijekove mogu izjaviti stranke i to u sopstvenom interesu ali isto tako i javni odnosno dravni tuilac u javnominteresu. Ulaganjem vanrednog pravnog lijeka ne znai da se otklanja dejstvo pobijane sudske odluke. Sudska odluka ostaje

pravosnana sve dok se vanredni pravni lijek ne pokae kao osnovan

IZVRNI POSTUPAK

Naela:

* Naelo hitnosti nesuspenzivnost pravnih lijekova, restriktivne odredbe novog zakona o dolaganju izvrenja

* Naelo oficijelnosti i dispozicije izvrni postupak se pokree prijedlogom, voljom stranke, ali i ex officio, s tim to

se vodi i okonava po slubenoj dunosti, kao i vanparnini postupak, za razliku od parninog koji se moe okonati ivoljom stranka.

* Naelo zakonitosti ili legaliteta radnje koje preduzima sud u izvrnom postupku mogu biti preduzete samo kada suispunjeni zakonski uslovi, isti je sluaj i sa donoenjem rjeenja.

* Naelo vremenskog redoslijeda prior tempore potio iure prvi u vremenu jai u pravu, redoslijed ostvarivanjanamirenja u izvrnom postupku zavisi od trenutka kada je steeno pravo da se trailac izvrenja namiri iz predmetaizvrenja.


17/20

* Naelo socijalne brige vodi se rauna da se ne ugrozi egzistencija izvrnog dunika

* Naelo pismenosti sve radnje se mogu preduzeti pismenim putem

* Naelo javnosti izvrni postupak jeste otvoren za javnost, ali po prirodi stvari, javnost rijetko prisustvuje postupku.

Ovim zakonom ureuje se postupak po kojem sudovi u Republici Srpskoj sprovode prinudno ostvarenje potraivanja

na osnovu izvrnih i vjerodostojnih isprava.

Pokretanje:

(1) Izvrni postupak pokree se predlogom traioca izvrenja.

(2) Izvrni postupak pokree se i po slubenoj dunosti kao i po predlogu lica i organa kad je to zakonom izriitoodreeno.

SASTAV SUDA I ODLUKE

(1) Izvrni postupak u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac.

(2) Strunom saradniku se po ovlaenju sudije moe poveriti preduzimanje radnji i donoenje odluka u izvrnompostupku, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(3) Odluke u izvrnom postupku sud donosi u obliku reenja ili zakljuka.

REDOVNI PRAVNI LEKOVI

Predmet izvrenja ne mogu biri stvari van prometa kao ni prirodna bogatstva. Predmet izvrenja ne mogu biti ni objekti,naoruanje i oprema oruanih snaga BiH.

Zakljuak se primjenjuje kod radnji u cilju voenja postupka, a rjeenje na kraju. Privatni izvritelj angauje se odstrane drave i obavljaju viak poslova sudova. Privatni izvritelj donosi zakljuak.

Prigovor i alba ne zaustavljaju tok postupka, ali se namirenje traioca izvrenja odlae do donoenja odlukeprvostepenog suda po prigovoru. Izuzetak postoji samo kada je u pitanju izdravanje branog druga ili srodnika. Znaine dolazi do odlaganja kada je u pitanju izdravanje.

(1) Redovni pravni lekovi u izvrnom postupku su prigovor i alba.

Prigovor se izjavljuje sudu koji je doneo reenje u roku od osam dana od dana dostavljanja, ako ovim zakonom nijedrugaije odreeno. O prigovoru odluuje sud koji je doneo reenje.

Protiv reenja donesenog po prigovoru moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostave reenja. O albiodluuje sud drugog stepena.

VANREDNI PRAVNI LEKOVI

(1) Protiv pravosnanog reenja donesenog u postupku izvrenja nije dozvoljeno ulaganje vanrednih pravnih lekova.

(2) Povrat u preanje stanje dozvoljen je samo zbog proputanja roka za prigovor i albu na izvrno reenje oizvrenju.

Vanredni pravni lijekovi po pravilu nisu dozvoljeni. Rjeenje protiv koga nije izjavljen prigovor ili alba postajuizvrni.

1. IZVRNA ISPRAVA

Izvrna isprava je osnov na kome se zasniva potraivanje traitelja izvrenja. To je isprava u pisanoj formi koja sadrimaterijalno-pravno ovlaenje za odreivanje i sprovoenje izvrnog postupka.

Sve izvrne isprave moraju sadrati:


18/20

obavezu dunika na neko davanje, odnosno injenje ili neinjenje; da je odluku, koja predstavlja izvrnu ispravu, doneonadleni organ ili ustanova (sud, organ uprave, pravne osobe koje imaju javna ovlatenja) u odreenom postupku;

da bude podobna za izvrenje.

Na osnovu l. 22 ZIPu sud odreuje izvrenje samo na osnovu izvrne isprave, odnosno vjerodostojne isprave, poduslovom da zakonom nije drugaije odreeno. Nema izvrenja bez valjanog pravnog osnova, tj. Izvrnog nasova.

Izvrni postupak je egzekutorski jer se dunik izvrenja prisiljava na odreeno ponaanje. Sastoji se od dvije faze:odreivanja i sprovoenja izvrenja.

2. VRSTE IZVRNIH ISPRAVA

1) izvrna odluka sudova i izvrno sudsko poravnanje - odluke koje su podobne za izvrenje odnose se nakondemnatorne presude gdje je propisana odreena obaveza dunika. Konstitutivne i deklarativne odluke nemajusvojstvo izvrne isprave. Svojstvo izvrnog naslova imaju i rjeenja u vanparninom postupku npr. Rjeenje o podjelizajednike imovine.

Sudsko poravnanje sporazum koji su stranke zakljuile pred sudom

* Odluke krivinog suda pod uslovom da sadre odreenu inidbu imovinsko-pravne prirode, npr. Rjeenje otrokovima postupka

2) izvrna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku, ako glasi na ispunjenje novaneobaveze,

3) izvrna notarska isprava,

4) ODLUKA ARBITRANOG SUDA odluka koju je donijeo arbitrani sud, tj. Koja je donijeta u arbitrai kao iporavnanje zakljueno u arbitrai

3. IZVRNOST ODLUKE

Sudska odluka, kojom je naloeno ispunjenje potraivanja na neko davanje ili injenje, izvrna je ako je postalapravosnana i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje.

Rok za dobrovoljno ispunjenje( paricioni rok) tee od dostave odluke izvreniku, a zavrava se istekom posljednjeg

dana odreenog sudskom odlukom.

Pravosnanost i protek paricionog roku su kumulativne pretpostavke da bi odluka mogla imati svojstvo izvrne isprave.Izuzetak: tie se kondemnatorne presude koja u sebi sadri obavezu na ne injenje tu nema paricionog roka tj roka zadobrovoljno ispunjenje obaveze.

4. IZVRNOST PORAVNANJA

Sudsko poravnanje ili upravno poravnanje je izvrno ako je dospelo potraivanje, koje se prema njhovom sadrajutreba ispuniti.

Dospelost potraivanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju, javnom ispravom ili prema zakonu overenom ispravom.

Ako se dospelost ne moe dokazati na ovaj nain, dokazuje se pravosnanom odlukom donesenom u parninompostupku u kojem se utvruje dospelost.

Sudsko poravnanje mora takoe da sadri rok za ispunjenje obaveze. Stranke u sporazumu odreuju kada je dunikobavezan da ispuni obavezu.

5. VERODOSTOJNA IPRAVA

Opte je pravilo da se izvrenje moe odrediti i sprovesti samo na osnovu sudskih odluka i odluka drugih organa kojesu podobne za sudsko prinudno izvrenje.


19/20

Od ovog pravila izuzetakje verodostojna isprava na osnovu koje se odreuje i sprovodi izvrenje, a da prethodno nijesproveden parnini ili drugi postupak u kome se donosi izvrna isprava.

Dakle, verodostojna je isprava sainjena u pisanoj formi na osnovu koje se moe naloiti izvrenje u odreenimpravnim situacijama radi namirenja novanog potraivanja.

Prema novom ZIPu vjerodostojne isprave su mjenica i ek. Takoe izvodi iz poslovnih knjiga koji sadre sijenu

komunalnih usluga. Po novom zakonu vjerodostojna isprava nije vie fakutra i raun. ( raun za elektrinu energijunaprimjer jeste jer spada u komunalne usluge)

SREDSTVA I PREDMET IZVRENJA

Sredstva izvrenja su izvrne radnje ili sistem takvih radnji kojim se prema zakonu potraivanje prinudno ostvaruje. Tosu metodi direktne ili indirektne prinude na izvrenika radi namirenja potraivanja traitelj izvrenja.

Predmet izvrenja je objekat radnje izvrenja, odnosno njihovih skupova. To mogu biti sve stvari i prava na kojim seshodno pravilima izvrnog postupka provodi izvrenje radi ostvarivanja potraivanja.

Predmet izvrenja mora biti odreen i ne smije biti u suprotnosti sa prinudnim propisima. Izvrenje na nenovanimpotraivanjima: *izvrenje na nepokretnosti se sprovodi zabiljebom u sudskom postupku, ta zabiljeba se stavlja uzemljinu knjigu, utvruje se vrijednost nepokretnosti i prodaja nepokretnosti; *izvrenje na pokretnim stvarima

prodaja pokretnih stvari sprovodi se pljenidbom pokretnih stvari i njenom prodajom. (ono se sprovodi znai krozpokretne i nepokretne stvari, one se predaju traiocu izvrenja)

IZVRENJE NA NOVANIM POTRAIVANJIMA

Najei vid sprovoenja sudskih odluka odnosi se na izvrenje na novanim potraivanjima.

Zakonom o izvrnom postupku odreene su sledee izvrne radnje koje su potrebne radi naplate novanogpotraivanja: prodaja pokretnih stvari, prodaja i drugo izvrenje na nepokretnim stvarima, izvrenje na potraivanjuizvrnog dunika, prenos potraivanja za predaju pokretnih stvari ili nepokretnosti, unovenje drugih imovinskih prava,

prenos sredstava koja se vode na raunu banke, prodaja deonica u privrednim subjektima.

IZVRENJE NA NENOVANIM POTRAIVANJIMA

Da bi se u izvrnom postupku ostvarila nenovana trabina, odreeno je vie sredstava izvrenja, odnosno izvrnih

radnji ili njihov skup. To su:

predaja pokretni stvari,ispranjenje i predaja nepokretnosti,izvrenje obaveza na injenje, neinjenje ili trpljenje,

izvrenje odluka iz oblasti porodinog prava:

predaja i oduzimanje djeteta, izvrenje radi vraanja zaposlenog na rad, izvrenje odluke o deobi stvari, upisivanje ujavne knjige i dr.

ODLAGANJE IZVRENJA

Odlaganje izvrenja je izuzetak od naela sudskog toka postupka izvrenja.

Prema odredbama Zakona o izvrnom postupku odlaganje izvrenja moe predloiti samo traitelj izvrenja, akosprovoenje izvrenja nije zapoelo.

Izvrenik i tree lice nemaju takvo ovlaenje koje im je pripadalo prema ranije vaeim pravilima izvrnog postupka.

Navedeno zakonsko rjeenje da samo traitelj moe traiti odlaganje izvrenja, onemoguava zloupotrebu i pospjeujeefikasnost postupka.

OBUSTAVA IZVRENJA


20/20

Obustavom izvrenja zavrava se izvrni postupak pa se nakon toga ne moe nastaviti ni po slubenoj dunosti, a ni nazahtev stranke. Obustava izvrenja moe biti u celini ili delimino. O obustavi izvrenja sud odluuje po slubenojdunosti ili na predlog stranke.

Kada nastupa:

kada je izvrna isprava pravosnano ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena van snage ili je na drugi nain odreeno

da je bez dejstva, odnosno ako potvrda o izvrnosti bude pravosnano ukinuta.

Pre donoenja rjeenja o obustavi izvrenja iz stava 3, lana 63 Zakona o izvrnom postupku, sud e pozvati traiteljaizvrenja da u roku od 15 dana od prijema poziva predloi novo sredstvo ili predmet izvrenja.

Rjeenje o obustavi sud e donijeti ako prijedlog ne bude podnesen u odreenom roku ili ako je prijedlog neosnovan.

Do obustave izvrenja e doi i kada u skladu sa odredbama koje ureuju obligacione odnose, tree lice ispuni obavezuprema povjeriocu.

Documents

Vanparnicno (2)