Vasubandhu o dharmičkoj ontologiji buddhističke škole ... · FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 588 123 God. 31 (2011) Sv. 3 (587–603) G. Kardaš, Vasubandhu o dharmičkoj onto-logiji

IzvorničlanakUDK111:24-1VasubandhuPrimljeno23.2.2010.

Goran KardašSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Vasubandhu o dharmičkoj ontologiji buddhističke škole sarvāstivāda-vaibhāṣika

(Abhidharmakośa 5. 25–26 i Bhāṣya)

SažetakU članku se istražuje osnovna linija argumentacije buddhističke škole sarvāstivāda-vaibhāṣika u prilog obrani njihove osnovne ontološke teze o egzistentnosti dharmi kroz sva tri vremenska razdoblja (traikālyavāda) onako kako ju je izložio Vasubandhu u svome djelu Abhidharmakośabhāṣya (5. 25–26). U uvodnome dijelu daje se kratki prikaz nekih prijepora u pogledu podrijetla te buddhističke škole kao i njihovog tekstovnoga korpusa. Nakon toga slijedi istraživanje Vasubandhuova izvješća o specifičnostima dharmičke ontologije te škole kao što su problemi dharmičke »funkcionalnosti« (kāritra), njihove kauzalne djelotvornosti i problema »prijelaza« atemporalnih dharmi (dravya-dharma) u područje realnog oblikovanja iskustva (kāritra-dharma). U završnom osvrtu se pokušava pokazati da se opća promjena filozofijske perspektive u razdoblju postkanonske abhidharme (od »kako« dhar-mi na »što« dharmi) najradikalnije ostvarila u buddhističkoj školi sarvāstivāda-vaibhāṣika koja je bila prisiljena raznovrsnim teorijskim konstruktima pomiriti svoje shvaćanje dharmi kao »atemporalnih« konstituensa iskustva (dravya-,svabhāva-dharma) s općom buddhističkom postavkom o netrajnosti i nesupstancijalnosti svih fenomena (iskustva).

Ključne riječibuddhizam,ontologija,abhidharma,dharma,kāritra,sarvāstivāda-vaibhāṣika,Vasubandhu

1. Sarvāstivāda

Sarvāstivāda je pored theravāde jedina ranobuddhistička škola čiji nam sekanon(Tripiṭaka)sačuvaoucijelosti.Njihovasekanonskaabhidharma1(Abhidharma-piṭaka)kaoitheravādskasastojiodsedamknjigaiunjojjesabranistinaslijeđenimaterijal(Buddhinigovori),alijeponeštodrugačijeobrađeni

1

Prefiksabhi-kadasepridajeimenicamanosiznačenje »viši«, »nad«, »dodatan«, ali semožepojavitiiuznačenju»štoseodnosina«,»upogledu«,pasumogućabaremdvaprije-voda termina abhidharma: »viša dharma« i»štoseodnosinadharmu«;usp.I.B.Horner,»AbhidhammaAbhivinaya in the First Twoof thePāliCanon«, Indian Historical Quarterly, vol. 17: 3, 1941. Općenito govoreći,jezgru tekstova abhidharme kao i njezinemetodologije čine pobrojavanje, klasificira-nje(dovođenjeusu-odnos)idefiniranjeonihBuddhinihučenja,iskaza,itd.,kojisuprematvorcima abhidharme (abhidharmīkama) usūtrama (kanoniziranim Buddhinim govori-

ma)objelodanjenijezikomikontekstomkojije»primjerenstvarnosti«(yathābhūta),tj.naneposredan način (nītattha), za razliku odonihučenja,iskazaitd.,čijesepravoznačenjetektrebaizvesti(izmetafore,poredbe,aluzi-je,svakodnevnoggovoraisl.,neyyattha).Abhidharmatakokani»nesustavna«i»razbaca-na«Buddhinaučenjaizsūtri okupiti,jezičnopročistiti,»mapirati«iprikazatinjihovmeđu-odnos prema različitim metodama klasifici-ranjaoblikujućitakototalitetilisu-stavbud-dhističkedoktrineuterminimališenimsvakesubjektivnosti,nejasnoćeiliproizvoljnosti.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA123God.31(2011)Sv.3(587–603)

G.Kardaš,Vasubandhuodharmičkojonto-logijibuddhističkeškole…588

strukturiran.Analizatihtekstovapokazujedaranijislojeviiskazujuvišepo-dudarnostisodgovarajućimtekstovimatheravādskekanonskeabhidhamme,dokseukasnijimslojevimazamećuspecifičnaučenjakojasukarakterističnazatuškolu.2

Historijskarekonstrukcijanastankairazvojaškolesarvāstivādesilnojezamr-šenzadatakkojidodanasnijenacjelovitinačinobavljen.Činisedačaknijenitipostojalajedinstvenaškolapodtimimenom(osimmoždanasamimnjezi-nimpočecima),negodasepodtom»denominacijom«krijubaremčetirivišeilimanje neovisne škole ili »struje« buddhističke filozofije sarvāstivādske»provenijencije«:kašmirskagrananazivalasevaibhāṣika,ovisupakoneuGandhariiBaktrijinazivali»nekašmirskomsarvāstivādom«ilidārṣṭāntikom/sautrāntikomkojiopetmeđusobomnisudijelilijedinstvenadoktrinarnagle-dišta,adjelovala jenavodnoi»izvorna«sarvāstivādaupodručjuMathure,kaoimūlasarvāstivādakojasespominjeusedmomstoljeću.3

Književnostabhidharmeteškole,kakojesačuvana,poredkanonskeAbhidharma-piṭake,obuhvaćaunarednimrazdobljimauglavnomneovisneraspravetogažanrakojesepripisujupojedinimautorima,uvelikojvećinieksponen-tima kašmirske (vaibhāṣika) ili gandharsko-baktrijske sarvāstivāde. PremaanaliziFrauwallneraiunovijevrijemebelgijskihstručnjakazasarvāstivādu(WillemaniDesseinkaoiAmerikankeCox),kojiuglavnompotvrđujurani-je Frauwallnerove nalaze, cjelokupna sačuvana književnostabhidharme teškolemožesepodijelitiučetirirazdoblja:1.najstarijeknjigeAbhidharma-piṭake(SaṅgītiparyāyaiDharmaskandha)koje,sličnonajstarijimknjigamatheravādskeAbhidhamma-piṭake, predstavljaju ranu abhidharmičku obradukanonskogsūtričkogmaterijala.Oneneiskazujunikakvodaljnjedoktrinarnoprodubljivanjekarakterističnozatuškoluunarednimrazdobljima;2.upre-ostalihpetknjiga(Prajñaptipāda,Dhātukāya, Vijñānakāya, PrakaraṇapādaiJñānaprasthāna)zamećuseučenjaspecifičnazatuškoluionesustoganasta-leurazdobljupotpunogosamostaljenjaidiferenciranjateškole;3.polemičkadjelakojaprepoznavajuipobrajajudoktrinarnepozicijesuprotstavljenihsku-pinaunutarškole(Vibhāṣāśāstra,AbhidharmavibhāṣāiliMahāvibhāṣā)i4.samostalna,»autorska«djelakojasumirajupozicijefilozofskihskupinakojimapripadaju(Abhidharmāmṛta,Saṃyuktābhidharmahṛdaya,Abhidharmāvatāra,Abhidharmakośa,Abhidharmadīpa,Nyāyānusāra,isl.).Prvadvatipateks-tova su fundamentalna i iskazuju»opću«poziciju sarvāstivāde,dok treći ičetvrti tip tekstova pripadaju kašmirskoj (npr.Mahāvibhāṣā,Abhidharmakośa,Abhidharmadīpa iNyāyānusāra)odnosnogandharsko-baktrijskoj(Saṃyuktābhidharmahṛdaya, Abhidharmāvatāra, Abhidharmāmṛta, itd.) gra-nisarvāstivāde.4Svinavedenikaoidrugitekstoviškolesačuvanisujedinoukineskimprijevodima izuzevAbhidharmakośe (iBhāṣye)Vasubandhua iAbhidharmadīpe nepoznatog autora u kojem se kritizira Vasubandhuova(gandharsko-baktrijskoj)pozicijisautrāntikesklonaBhāṣya5spozicijeorto-doksnevaibhāṣike.

2. Sarvam asti

Školasarvāstivādajedobilaimeposvomtemeljnomabhidharmičkomuče-nju,naimedadharme6»postoje«(asti)u»svim«(sarva)vremenskimrazdob-ljima,tj.prošlosti,sadašnjostiibudućnosti(sarva-kālāstitā).VasubandhuuAbhidharmakośabhāṣyi (dalje:AKB iliBhāṣya) navodi dva tipa argumen-tacijevaibhāṣikeuprilogtoj tvrdnji: jedansepozivanapredaju(kanonskeBuddhineiskaze),7adrugina(logičku)argumentaciju(yukti):



»Takoje(utemeljeno)putemkanonskihtekstovadapostojeiprošleibuduće(dharme)[.]Istoslijediiputemlogičkogargumentiranja:(prošleibudućedharmepostoje)zbogstvarnogpred-meta(svijesti).Kadapostojipredmet(svijesti),nastajesvijest;kadanema(predmeta),ne(nasta-je)nikakva(svijest).Akadanebibiloniprošlihnibudućih(dharmi),nastalabisvijestkojabiimalanestvarni(predmet)kaosvoju(objektivnu)predmetnupodršku.Stoga(kadanebipostoja-leprošleibudućedharme),zbogne-bivanjaobjektivnepredmetnepodrške,nebibilonispozna-

2

Preciznuijezgrovitukomparativno-filološkuanalizutihtekstovakaoinjihovodnospremaknjigama theravādske Abhidhamma-piṭakepoduzeojenpr.E.Frauwallneru:Abhidharma Literature and the Origins of Buddhist Philosophical Systems, State University ofNewYorkPress,Albany1995.,str.13–37.Tajeknjigaengleskiprijevododabranihautoro-vihtekstovaopočecimabuddhističkefilozo-fijekojejeobjavljivaourazličitimčasopisimašezdesetih i početkom sedamdesetih godinaprošlogstoljećananjemačkomjeziku.

3

Usp.C.Willeman,B.Dessein,C.Cox,Sarvāstivāda Buddhist Scholasticism,Brill,Lei-den1996.,str.19.

4

Ibid.,str.18–19.

5

Vasubandhu (4. st. n. e.) jedan je od najin-trigantnijih i najvažnijih likova u povijes-ti razvoja buddhističke filozofije u Indiji.Premdajesastavionajcjenjeniji inajutjecaj-niji prikaz sustava abhidharme kašmirskevaibhāṣike (Abhidharmakośa), on je to, činise,učiniosamodabiukomentaru(Bhāṣya)na vlastito djelo napao njihovu poziciju sastajalištagandharskesautrāntikekojojseoči-to u ranim danima priklonio. Taj je njegovkomentar izazvao silnu reakciju kašmirskevaibhāṣike te su ubrzo sastavljena djela sjedinom svrhom pobijanja dijelova Bhāṣyekoji nisu bili u skladu s pozicijomortodok-sne vaibhāṣike (Abhidharmadīpa i posebnoNyāyānusāra Saṃghabhadre, njegova mla-đeg suvremenika). U osmom stoljeću, pak,sautrāntika Yaśomitra je sastavio komentarna Abhidharmakośabhāṣyu pod nazivomSphuṭārthābhidharmakośavyākhyā u kojembrani Vasubandhuovu Bhāṣyu. Čini se dasuga jošuvrijemepisanjaBhāṣye privuklamahāyānskaučenjatesepodutjecajempolu-brataAsaṅgepriklonioučenjuškoleyogācāra(vijñānavāda) i svasunjegovakasnijadjelaposvećena izlaganju i tumačenju nauka teškole kojoj je dao i vlastiti misaoni dopri-nos.Vasubandhu je nekim svojim radovima(Vāda-vidhi) i začetnik kasnije logičko-epi-stemološke tradicije (sautrāntika-yogācāra)koju su utemeljili Dignāga (učenik jednogod njegovih učenika) i njegovi nastavljači.UosobiVasubandhua tako se prelamaju sviključni momenti razvoja buddhističke filo-zofije u Indiji izuzev pojave mādhyamike;usp.S.Anacker,Seven Works of Vasubandhu,

MotilalBanarsidass,Delhi1984.,str.11–23.Frauwallner je, s druge strane, smatrao dasautrāntikaVasubandhuiyogācāraVasuban-dhupredstavljajudvijeosobe istogaimenaiargumentiranjutetezejeposvetiocijelujednuknjigu(On the Date of the Buddhist Master of the Law Vasubandhu,SerieOrientaleRoma,III,1951.).Tajeteorijadanasuglavnomod-bačenazahvaljujućiP.S.JainukojijeuredioipodrobnoistražiotekstAbhidharmadīpe,uzAbhidharmakośu jedino djelo (kašmirske)sarvāstivāde koje je (dobrim dijelom) saču-vano u izvorniku (sanskrtu), a u kojem sepobijajuelementisautrāntikeVasubandhuoveBhāṣye. Tekst nedvosmisleno potvrđuje daseradiojednomteistomVasubandhuu;usp.njegovu argumentaciju i nalaze u: »On theTheoryofTwoVasubandhus«,Bulletin of the School of Oriental and African Studies,vol.21,1958.,str.48–53.

6

Termindharma,odglagolskogkorijenaDHṚ(držati,održavati),ubuddhističkomkontekstunosičitavnizznačenjaodkojihsetrimoždamoguizdvojitikaonajizrazitija:1.općizakoniliobrazackoji»podupire«svepsiho-fizičkeimoralnedogađajeilipojaveodnosnonjihovenačinebivanja(nastajanjainestajanja).Unaj-apstraktnijemoblikuBuddhatajobrazacnazi-va idappaccayatā (sanskrt. idaṃpratyayatā)ili »uvjetovanost toga« (opća uvjetovanost)kojega najčešće »oprimjeruje« kroz poznatu»formulu egzistencije« (pratītya-samutpāda,uvjetovano nastajanje; dosl. »su-nastaja-nje ususret«). Otuda poznati Buddhin iskaz–»tkovididhammuvidipaṭicca-samuppādu,tko vidi paṭicca-samuppādu vidi dhammu«;2.cjelinaBuddhina ilibuddhističkogučenja(Dharma, Buddhadharma); 3. osnovni psi-ho-fizičkielementi ilidogađajikojiusvojojuzajamnostiimeđusobnojuvjetovanostikon-stituiraju svijet (= iskustvo).Ovoposljednjeznačenjeterminadharmapojavljujeseupravouabhidharmiionozapravopredstavljadalj-nju razradu nekih Buddhinih »totalističkih«opisa egzistencije (pañcaskandha, āyatana,dhātu, itd.) razradi kojih ovdje ne možemopodrobnijepristupiti.

7

UpālijskomKanonutojeprijesvegaSaṁy-utta-nikāya,22.9–11,gdjesekažedasutjeles-ni oblik (rūpa), osjećaj (vedanā), zamjedba(saññā), mentalne sastavnice (sankhārā) isvijest(viññāṇa)netrajni(anicca),lišenisop-stva(anattā)ibolni(dukkha),bilioniprošliili budući ili sadašnji. Shvaćajući to, ple-



je(svijesti)[.](Argumentacijuuprilogpostojanjaprošlihibudućihdharmipodržavaičinjenicapostojanja)ploda(učinkaprošlogkarmana):Kadanebipostojaleprošle(dharme),kakobiubudućnostinastaoučinakčistog(povoljnog)ilinečistog(nepovoljnog)karmana?Jerutrenutku(vremenu)nastankaučinka (ploda)nepostojiuzrokdozrijevanja (karmana)koji je sadašnji.Stogamorajupostojatiprošleibuduće(dharme).Toje(pozicija)pripadnikavaibhāṣike.«8

TakousvemuVasubandhupobrajačetiriargumentavaibhāṣikezaegzistencijudharmiusvatrivremenskarazdoblja:1.kanonskiiskaz;2.postojanje»dvo-jega«(osjetilnogorgana iodgovarajućegosjetilnogpredmeta);3. stvarnostpredmeta svijesti i4.činjenicadozrijevanjaploda.9U toj jeargumentaciji,kakoćemouskorovidjeti,začetiskoraksarvāstivādeizstrogefenomenološ-kedomene»sada«iskustvaumetafizičkopodručjeizlaganja»atemporalne«prirodenajelementarnijihkonstituensazbilje(dharmi).Drugimriječima,do-godiosepomaktežištas»kako«iskustvana»što«iskustva.10Vidimodajesarvāstivāda(vaibhāṣika)izopćebuddhističkepretpostavkedajesvijestuvi-jeksvijestnečega(viṣaya)izvelarealističko-metafizičkizaključakdapredmetsvijestimorauosnovibitineko»nešto«posebi(sadviṣaya)čijase»egzisten-cija«neiscrpljujesamim(fenomenološkim)činompojavljivanjauzodređene(tipove)svijestinegouvijekpostoji(sat),kakousadašnjosti,takoiuprošlostiibudućnosti,nevezanouzdanufenomenološkusituaciju.11Utojserealistič-ko-metafizičkojlinijiargumentacijetumačiiproblemkauzaliteta(ovdjejošuformiproblemadozrijevanjaplodadjelovanja)kojisepremavaibhāṣikiočitonemožeobjasnitiakouzroknijeegzistentanbaremdotrenutkadozrijevanjaučinka.12Dapače,upravonjegovaegzistentnostdovodidopojaveučinkaitajproblemprijenosakauzalnesilesuzrokanaučinakpostatćežarišteteorijskihkonstrukcijasarvāstivādekojićenastojatipomiritiopćubuddhističkupostav-kuotrenutačnosti(kṣaṇika)iliprolaznosti(anityatā)dharmičkeegzistencijesegzistencijomdharmi»usvatrivremenskarazdoblja«(sarva-kālāstitā).Sljedećiteorijskikorakkojijesarvāstivādamoralapoduzetijestobjasnitinakojinačinsedogađapromjenaudharmamakojepostojeusvatrivremenskarazdoblja, ili riječimaVasubandhua, ako sudharme egzistentnena jednakinačinusvatrivremenskarazdoblja,štoihtočinirazličitimkadaseonjimagovorikaooprošlimilikaoobudućim?13Tradicijasarvāstivādenabrajapo-imencečetiriučitelja(Dharmatrāta,Ghoṣaka,VasumitraiBuddhadeva)kojisurazličitoodgovorilinatopitanje(BhāṣyauzAK,5.25):Dharmatrātajezastupaotezuo»promjeni(razlici)unačinu/modu«(bhāvā-nyathātva)dharmiutrivremenskarazdobljapričemu»supstancija«dharmiostajenepromijenjena.Naprimjer,kadaserazbijezlatnavazaonatransformi-rasvojoblikuneštonovo,alineiboju.14

Ghoṣaka je zastupao tezu o »promjeni (razlici) u karakterističnoj oznaci«(lakṣaṇānyathātva):kadajedharmaprošla,onajepovezanaskarakteristikomprošlog(događaja),alitoneznačida(istovremeno)nijepovezanaskarakte-ristikamasadašnjihibudućih(dharmi).Istovrijediiuostalimslučajevima.Kaonpr.kada je jedančovjekpovezans jednomženom, toneznačida je(istovremeno)nepovezansdrugimženama.15

Vasumitrajezastupaotezuo»promjeni(razlici)ustanju«(avasthānyathātva):dharmakoja»prolazi«trimavremenskimrazdobljima,poprimivšitakvoita-kvostanje,postajerazličitaputemrazlikeustanju,aneputemrazlikeusup-stanciji.Kaonpr.kadajebrojač(»abakus«)smještenu(stupac)jediniceon(pokazuje)jedan,kadajesmještenu(stupac)desetice,pokazujedeset,akadajesmještenu(stupac)tisućice,pokazujetisuću.16

Buddhadevajezastupaotezuo»uzajamnojrazlici«(anyathānyathātva):dharmakojaprolazitrimavremenskimrazdobljimanazivase(prošla,sadašnjaili



buduća)ovisnoodharmikojaprethodiikojaslijedi.Takojesadašnjadharma»sadašnja«urelacijispramprošlihibudućih,itd.,pričemusenepojavljujenikakvarazlikaustanjuisupstanciji.Kaoštonpr.istaženamožebitiimajkaikći,ovisnoorelacijikojasepromatra.17

Vasubandhu namu nastavkuBhāṣye priopćuje da vaibhāṣika jedinoVasu-mitrinu interpretaciju (»promjena/razlika u stanju«) drži prihvatljivom.

meniti redovnik ne prianja uz prošle stvari.Vasubandhu citira taj odlomak u inačiciSaṃyuktāgame3(79)Sūtra-piṭakeurecenzijisarvāstivāde.

8

Evaṁ tāvad āgamato ‘sty atītānāgatam … yuktito ‘pi sadviṣayāt sati viṣaye vijñānaṁ pravartate nāsati yadi cātītānāgataṁ na syād asadālambanaṁ vijñānam syāt tato vijñānam eva na syād ālambanābhavāt … phalāt yadi cātītam na syāt śubhāśubhasya karmaṇah phalam āyatyāṃ kathaṁ syāt na hi phalotpatti kāle vartamāno vipākahetur astīti tasmād asty evātītānāgatam iti vaibhāṣikāḥ. AKBna Abhidharmakośu 5 25b.Usp. također, F.Ščerbatski, Ranobuddhistička dharma, De-metra,Zagreb2005.,str.99–100.

9

sarvakālāstitā uktatvāt dvayāt sadviṣayāt phalāt.Abhidharmakośa(dalje:AK)5.25a.

10

Vasubandhunapočetkusvogadjelakažedaje »istraživanje dharmi« jedini način (meto-da) da se utišaju/ponište »uklještenja« kojauzrokuju »bauljanje« svijeta (= iskustva), iu svrhu tog istraživanja učitelj (Buddha) jepoučavao; dharmāṇāṃ pravicayamantareṇa nāsti kleśānāṃ yata upaśāntaye ‘bhyupāyaḥ kleśaiśca bhramati bhavārṇave ‘tra lokas-taddhetorata uditaḥ kilaiṣa śāstrā.AK,1.3.

11

Te uvjetovane (složene) dharme obuhvaćene su petima sastavnicama, počevši s tjelesnim oblikom. One su vremenite, predmet tumačenja (abhidharmičkog izlaganja), (putem njih se) oslobađa (‘izlazi’) i s predmetnom (‘objektivnom’) su podrškom; te punaḥ saṃskṛtā dharmā rūpādiskandhapañcakam sa evādhvā kathāvastu saniḥsārāḥ savastukāḥ. AK, 1.7.U Bhāṣyi se vremenitost objašnjava činje-nicom da uvjetovane dharme bivaju i kaoprošle ikaosadašnje ikaobuduće(gatagacchadgamiṣyadbhavād), nazivaju se predme-tomtumačenjazatoštoseputemnjihzahvaća»stvar« značenja (sārthakavastugrahaṇāt tu saṃskṛtam kathā-vastūcyate), putem njih seoslobađaznačidase(jedino)putemnjih»izla-zi« i (ujedno ulazi) u nirvāṇu (niḥsaranaṃ niḥsāraḥ = sarvasya saṃskṛtasya nirvāṇaṃ tadeṣāmastīti saniḥsārā), dok se njihovapredmetna podrška tumači njihovom kauzal-nom međupovezanošću (sahetukatvāt sava-stukāḥ).

12

Logički argumenti (yukti) vaibhāṣike za po-stojanje dharmiusvatrivremenskarazdobljatakosuuglavnomepistemološko-soteriološki.Prvo,kakojejošBuddhainzistirao,zamjed-benasvijestnastajeuovisnostiodvačimbe-nika – osjetilnom organu i (odgovarajućemosjetilnom)predmetu,štoznačidasenikakvasvijest ne može pojaviti bez odgovarajućepredmetnepodrške(ārammaṇa)(drugiargu-ment).Abudućijemogućeimatizamjedbenusvijest prošlih i budućih predmeta i ovi ne-kakomorajubitiegzistentni(trećiargument).I konačno, ako prošlost ne postoji, onda senemogu objasniti kauzalni procesi, pa je ukonačnici nemoguće kultivirati buddhističkiPut (mārga) (četvrti argument). No, budućisekauzalnadjelotvornostnemožepridatine-postojećimpredmetima,aprošlientiteti(nekakonstelacijastanja)mogudjelovatikaouzrokza proizvođenje sadašnjih entiteta (»učina-ka«),prošlientitetistogamorajupostojati.

13

yady atītaṃ api dravyato ‘sty anāgataṃ api kasmāt tad atītaṃ ity ucyate ‘nāgatam iti vā.Bhāṣya,ibid.

14

bhāvānyathiko bhadanta-dharmatrātaṃ sa kilāha: dharmasyādhvasu pravartamāna-sya bhāvānyathātvaṃ bhavati na dravyāny-athātvaṃ yathā suvarṇabhājanasya bhittvā ‘nyathā kriyāmāṇasya saṃsthānānyathātvaṃ bhavati na varṇānyathātvam.Ibid.

15

lakṣaṇānyathiko bhadanta-ghoṣakaḥ sa kilāha: dharmo ‘dhvasu pravartamāno ‘tīto tītalakṣaṇayukto ‘nāgapratyutpannābhyāṃ lakṣaṇābhyām aviyuktaḥ … tad yathā puruṣa ekasyāṃ striyāṃ raktaḥ śeṣāsv avirakta iti.Ibid.

16

avasthānyathiko bhadanta-vasumitraḥ sa kilāha: dharmo ‘dhvasu pravartamāno ‘vasthām avasthāṃ prāpyānyo ‘nyo nirdiśyate avasthāntarato na dravyāntarataḥ yathaikā vartikā ekāṅke nikṣiptā ekam ity ucyate śatāṅke śataṃ sahasrāṅke sahasram iti.Ibid.

17

anyathānyathiko bhadanta-buddhadevaḥ sa kilāha: dharmo ‘dhvasu pravartamānaḥ pūrvāparam apekṣyānyo ‘nya ucyate nā-vasthāntarato na dravyāntarataḥ yathaikā strī mātā cocyate duhitā ceti.Ibid.



Dharmatrātinainterpretacijaje»prikrivenasāṃkhya«(pariṇāma-vāda),Gho-ṣakinajeneprihvatljivazatoštozapravonerazlučujedharmeutrivremenskarazdoblja,dok jeneprihvatljivakonzekvencijaBuddhadevine interpretacijeda tri vremena postoje u isto vrijeme.18U nastavkuBhāṣye, pošto je takopredstavio stajalište vaibhāṣike,Vasubandhu zapodijeva kritički dijalog sazamišljenimpredstavnikomvaibhāṣikeukazujućinaneprihvatljiveimplika-cijetakvogstajališta.ZanasjeovdjevažnodaseVasumitrinainterpretacijarazlikadharmiutrivremenskarazdobljapovezujeskoncepcijom»djelotvor-nosti« ili »funkcionalnosti« (kāritra) dharmi. Vremenska pozicija dharmeneposredni je »učinak« njezine specifične funkcionalnosti.19 Kada dharmavršisvojufunkciju,onaje»sadašnja«,kada(još)nevršisvojufunkciju,onaje»buduća«,akada je izvršila svoju funkciju i time je funkcijaokončana,onaje»prošla«.Ilidrugimriječima,uvjetovanadharma(saṃskṛta-dharma)koja jošnijenastalanaziva se»budućnost«,onakoja jenastala, a jošnijeponištena,nazivase»sadašnjost«,aonakojajeponištenanazivase»proš-lost«,pričemuvlastitaprirodadharme(svabhāva)uvijek(atemporalno)jest(dravya).20Prošlost,sadašnjostibudućnostdharmisamosukonvencionalninazivizarazličitetipovefunkcionalnosti(ilinefunkcionalnosti)dharmi.Todaljeznačidaseneradio»hodu«dharmikroztrivremenskarazdoblja,negose,naprotiv,razlikauvremenskimstadijimatemeljiisključivonadjelotvor-nosti(funkcionalnosti)dharmi.Dharmatakouvijekjest(svabhāva,dravya),aliuvijekurazličitim»stanjima«.TajVasubandhuovizvještajopovijestitumačenjasredišnjekoncepciješkole(sarvam asti)uinačicivaibhāṣikezapravojeskraćeniprikazopširnijegizlaga-njatetemekojajezabilježenajošuMahāvibhāṣāśāstrikojajepremapredajisastavljenana»svesarvāstivādskom«saborukoji seodržaouKašmirupodpatronatomkušanskogakraljaKaniške(2.st.).TajmasivnitekstzapravojekomentarnaposljednjuknjiguAbhidharma-piṭake(Jñānaprasthāna)ismatraseprvimcjelovitim izrazomkašmirskevaibhāṣike.Budući je tekstočetiriučiteljainjihoviminterpretacijamapridodannakrajurasprave,Frauwallnerzaključujedajeonjednostavnopridodankao»doksografskidodatak«izčegazaključujedasutedoktrinarnekontroverzeunutarškolepostojaleurazdobljuprijesastavljanjateksta.21

U tom se tekstu ponešto opširnije argumentira zašto je jedinoVasumitrinainterpretacija prihvatljiva, premda sve četiri nastoje »očuvati« supstancijudharmi netaknutom u njihovim »mijenama« kroz tri vremenska razdoblja.Dharmatrātinojinterpretacijiseprigovaradapreviđačinjenicudanačin/mod(bhāva)nemožepostojatiizvanvlastiteprirodedharmi(svabhāva),akadabibilotako,promjenanačinaimpliciralabipromjenuusupstancijištobidovelodo»raspada«karakterističnihfunkcijadharmi utrivremenskarazdoblja:

»Whenconditionedfactorsreachthepresentperiodoftimefromthefutureperiodoftime,theformermodehastobeextinguished.Whentheyreachthepastperiodoftimefromthepresentperiodoftime,theirlatermodehastoarise.Therewould(hence)bebirthinthepastanddisa-ppearanceinthefuture.Howcouldthisbereasonable?«22

IzGhoṣakine interpretacijeproizlazidabi svedharme, u svakomvremen-skomrazdoblju,imalekarakterističneoznake(lakṣaṇa)svihtrijuvremenskihrazdoblja,štobiponištilosamurazlikumeđutimvremenskimrazdobljima.Buddhadevinainterpretacijanasličannačinponištavarazlikumeđuvremen-skimrazdobljima:

»Whendependingonthecharacteristicmarksofwhat isbeforeandwhat is later, theninallperiodsoftimetherearethethreeperiodsoftime.«23



JedinojeprihvatljivaVasumitrinainterpretacija:

»Althoughthey[dharmas]attainthreetimeperiods,theirsubstancedoesnotchange.Theestab-lishingofthetimeperiodsbythesemastersisnotindisorder.Theydependonactivity(kāritra)toestablishthedifferenceofthethreetimeperiods,andsaythatwhenaconditioned(saṃskṛta)factordoesnotyethaveactivity,itissaidtobeofthefuturetime…«24

Interpretacija koja se pripisuje Vasumitri je tako jedina koja ne narušava»koncepciju« vremenitostidharme štiteći istovremenu atemporalnost »nje-zine« »vlastite prirode« (svabhāva) ili »supstancije« (dravya).25 Dharmajednostavnomijenja»poziciju«(usp.primjer»abakusa«,gore),aonatočinizbogsvoje»djelatnosti«ili»funkcionalnosti«(kāritra),pa»promjenavreme-skihrazdoblja«inijeništadrugonegoizraztedjelatnosti:vrijemejestsamafunkcionalnost(kāritra)dharmi:

»Someadhereto(thetheory)thattime(kāla)andconditionedfactors(saṃskāra)aredifferent,suchastheDārṣṭāntikas…Theysaythatthesubstanceoftimeispermanentandthatthesub-stanceoftheconditionedfactorsisnotpermanent…Timeis(noneotherthan)theconditionedfactorsandtheconditionedfactorsare(noneotherthan)time.«26

3. Problem »funkcionalnosti« (kāritra) dharmi

Funkcionalnostdharmi iscrpljuje seudharmičkojdomeni»vremena«kojukonstituira jedan»trenutak« (kṣaṇa).Osnovna jedinicadjelatnosti ili funk-cionalnosti (kāritra)dharme jest tako istovremeno jedannjezin»trenutak«(kṣaṇa)kojijepotrebandaizvršisvojufunkciju(nastajanje,trajanje,opada-njeiponištenje).Funkcijadharmesedaljeobjašnjavauterminimakauzalnihprocesa.Todadharmavrši svoju trenutačnu funkciju rezultat je»okuplje-nosti« odgovarajućih uzroka (hetu) i uvjeta (pratyaya).Teorija kauzalitetasarvāstivāda-vaibhāṣikerazlikujedvijevrstekauzalnedjelatnosti:»zahvaća-nje« (pratigrahaṇa) učinka i »davanje« (dāna) učinka.27U prvom slučajuuzrokuspostavljavezuskasnijimučinkom,audrugomslučajuondovodido(konkretnog)učinka.Kadajeuzrokprisutan,on»projicira«svojučinak,28akadatajučinaknastane(»usadašnjosti«),kažesedajeuzrok»dao«svojučinak.To dalje znači da se djelatnost uzroka ne odvija samou sadašnjo-stinegoiuprošlostiiubudućnosti.(Trenutačna)djelatnostdharmijetako

18

Ibid.

19

adhvānaḥ kāritreṇa vyavasthitāḥ. AK, 5.26d.

20

Bhāṣya.Ibid.

21

Abhidharma Literature,op.cit.,str.187.

22

Prema prijevoduB.Desseina u: »TheExis-tenceofFactorsintheThreeTimePeriods«,Acta Orientalia,vol.60(3),2007,str.333.

23

Ibid.

24

Ibid.

25

Frauwallnerprimjećujedajestvarnaegzisten-cijadharme(dravya,svabhāva)kaoidoktri-naotrivremenskarazdoblja(sarvakālāstitā)funkcioniranjadharmeutimraspravamapre-uzeta kao općeprihvaćena činjenica i stogakaopolazištezainterpretacijuprirodedharmeutrivremenskarazdoblja(ilikaotrivremen-ska razdoblja). Abhidharma Literature, op.cit.,str.188.

26

B.Dessein,op.cit.,str.340.

27

kiṃ kāritram? phaladānapratigrahaṇam.BhāṣyanaAK,5.26.

28

Tojemogućezatoštosuuzrokiučinakure-laciji»istorodnosti«(sabhāga).Ibid.



premasarvāstivādimogućajedinoakosukauzalniprocesidjelatniusvatrivremenskarazdoblja.29

Nofunkcionalnedharme(kāritra-dharma)nisunajednakinačinijednakim»intenzitetom«kauzalnoučinkoviteusvatrivremenskarazdoblja.Tajetemaobrađenauopširnomkomentaru(Bhāṣya)naAK,5.26uformizamišljenogkritičkogdijaloga izmeđupredstavnikavaibhāṣike i sautrāntike (koji pred-stavljaVasubandhuovo stajalište). Iz tog ćemo dijaloga izdvojiti one dok-trinekojesepripisujuvaibhāṣiki (vjerujućipri tome,naravno,da ih jeVa-subandhuprenionaautentičannačin),ostavljajućiovomprigodomnjegove(»sautrāntičke«)primjedbepostrani.Dijalogzapočinjeprimjedbomsautrāntikedaako jedjelotvornost (kāritra)istoštoiprisutnost(sadašnjost),npr.gledanjejekauzalnafunkcijaoka,itd.,znači li todaokokojeu sadašnjem trenutkunegleda30 (npr.u stanjusna,itd.),itakonevršisvojufunkciju(kāritra)gledanja,timenijeprisutno(sa-dašnje)?31Vaibhāṣika odgovara da iako oko u tom stanju ne vrši funkciju(kāritra),onojeipakprisutno(sadašnje)zatoštovršidvije(druge)kauzalnefunkcije:onojeuvijekumogućnostibivanjauvjetomza(istorodni)učinakusadašnjosti(phalapratigraha,»zahvaćanjeploda/učinka«)iumogućnostijeproizvođenja istorodnogučinkau sadašnjosti (phaladāna, »davanjeplo-da/učinka«).Stoga,iakookonevršisvojufunkcijugledanja,onovršidrugedvije(kauzalne)funkcije(phalapratigrahaiphaladāna),pasemoženazvatiprisutnim(sadašnjim).32Vaibhāṣikadaljeobjašnjavadadharmaurazličitimvremenskim»pozicijama«neočitujesvojukauzalnostnajednakinačin.Je-dinokadasuobjekauzalnefunkcije(phalapratigrahaiphaladāna)združe-ne u sadašnjem trenutku, tadadharma očituje svoju djelotvornost/funkciju(kāritra).Prošliuzroci(hetu)primjericeočitujusamojednuodtihkauzalnihfunkcija(phaladāna),pastogakriterijdjelotvornosti(kāritra)nijeprimjenjivnanjih.Dharma,osimtoga,možebitidjelotvorna(funkcionalnausadašnjosti)jedinokadasuprisutnisvi(potrebni)uvjetizaizvođenjefunkcijeaoviopetnemogudovestidoučinkabezfunkcijedjelotvornosti(kāritra)kojijeodlučujućičim-benikza»proizvođenje«sadašnjosti.Uslučajuprošledharme kāritrajepo-ništena(uparata),uslučajubudućedharmeonajene-postignuta(aprāpta),auslučajusadašnjedharme,onajepostignuta-i-ne-poništena.33Naprimjedbusautrāntikedaiztogaslijedidakāritraimatristanja–prošlo,sadašnjeibu-duće,pabiutomslučajukāritramoralaimatidrugukāritru(sekundarniniz)kaodeterminantnjezineprošle,sadašnjeibudućeegzistencije,itd.(falacijaregresuss ad infinitum),vaibhāṣikatopobijatvrdećidajekāritraprošla,sa-dašnjaibudućasobziromnasebesamu(svarūpasattāpekṣāya).Kāritranijezasebanentitetpovrhdharmekojojjepridodana(inačebisemoralapostuliratiatemporalna,supstancijalna kāritra,kaouslučajusamihdharmi).Vaibhāṣikaopetovanosumirasvojupoziciju:dharmakojasejošnijepojavilanazivasebudućnost,onakojasepojavilai još-ne-nestalanazivasesadašnjost,aonakojajenestalanazivaseprošlost.Naprigovorsautrāntikedanjihovonačelo»onoštojebilone-postojeće(ne-egzistentno)nemožebitipostojeće«(na ‘bhutvā bhavatīti),impliciraeterna-lizam,vaibhāṣikaodgovaradatonijetakobudućidasusvedharme(izuzevasaṃskṛta-dharmi,tj.»prostora«,ākāśainirvāṇe)podvrgnutečetirima(op-ćim)karakteristikama/silama(nastajanje,jāti,trajanje,sthiti,opadanje,jarāiponištenje,anityatā).Jedinojedharmakao svabhāvavječna(atemporalna)akadajojsepridružetekarakteristike,onapostajevremenita,tj.podložnapro-mjeni.Zasautrāntikujetoidaljekrajnjebesmislenaiproturječnametafizička



konstrukcija(vāco yuktiḥ,pukaverbalnaargumentacija),naimedasudharmeu isto vrijeme i vječne i podložne četirima karakteristikama svega uvjeto-vanog.Vaibhāṣikaseponovnovraćanasvojuargumentaciju,koju,izgleda,nemožedaljepoduprijetinovimargumentima:nastanakiponištenjedharmeobjašnjavaseputemkāritre.Kāritranijevječnapajestogapodložnanastaja-njuiponištenju.Nokāritranijenirazličitaoddharmepanjezinonastajanjeiponištenjetakođerpripada(domeni)dharme.SautrāntikaironičnodomećedajetakvakonstrukcijaočitohirSvemogućega!34

Vaibhāṣika pokušava razjasniti odnos između kāritre i dharme uvođenjemkoncepcije»atributa«(viśeṣa,razlikovnoobilježje):Kāritrasemožeshvatitikaoatributkojiserazlikujeodvlastiteprirode(svarūpa)dharmejednakokaošto se svojstvaotpora (sapratighatva),vidljivosti (sanidarśanatva) i slično

29

Takva je ideja kauzaliteta očito bilamotivi-ranasoteriološkompotrebomsigurnosti i iz-vjesnostiopćebuddhističkepraksesamokul-tiviranja,kakojerazvidnovećizposljednjegargumenta za egzistenciju dharmi u sva trivremenskarazdoblja(činjenicanastajanjaplo-da iz »prošlog« karmana). Kauzalni procesikoji upravljaju dinamikom bivanja (obliko-vanja iskustva) moraju biti uvijek egzi-stentni kako bi sa sigurnošću dovodili doodgovarajućih(istogapredvidljivih)učinaka;usp. Mahāvibhāṣā: »… itmust be acceptedthatathingpersistsasconditionedafterhav-ing arisen … Otherwise, activity (kāritra)cannot be explained.« Encyclopedia of Indian Philosophies(ur.Potter,K.H.),vol.VII(Abhidharma Buddhism to 150 A.D.),MotilalBanarsidass,Delhi1996.,str.538.

30

»Oko koje je istorodno tomu«, tj. vidu(tatsabhāga-cakṣur).

31

yady evaṃ pratyutpannasya tatsabhāgasya cakṣuṣaḥ kiṃ kāritram? Evaṃ sati praty-utpannasya tatsabhāgasya cakṣuṣo nidrādy-vasthāyāṃ kāritrābhāvād vartamānatā na syāt.Bhāṣya,ibid.

32

… yady api darśana-kāritraṃ na karoti, anyat tu phalaṃ karoti ‘ti tasya pha-ladānaparigraha-sadbhāvāt tat pratyutpan-nam iti vyavasthāpyate.Ibid.Usp.objašnjenjeTatiae(str.100):»Thepresenteye,assoonasitisborn,isvestedwiththecapacityforpro-ducing a facsimile-eye (tatsabhāga-cakṣur,op.a.)inthenextmomentandsimultaneously(with its own birth) produces jāti (origina-tion), jarā (decay),sthiti (self-maintenance),etc.Thisisthepatternofpresentness–vest-ingitselfwithcausality(capacityforproduc-ingeffectandactualproductionofsomecon-comitant effects). The pastwas vestedwithcausalityassoonasitwasborn,which(cau-sality) however ceased wit the cessation oftheentity,thatis,withitsenteringthephaseodpastness.Butbecausetheeffecthasnotyet

beenproduced, the capacity for the produc-tionof the effect continues. In otherwords,thepast retains thecapacity forgivingbirthto its effects (phaladāna) though the func-tionofacquiringcausality(phalapratigraha)isnowdefunct«.N.Tatia,»Sarvāstivāda«,u:The Nava Nalanda Mahavihara Reasearch Publication,Vol. II (ur. S.Mookerjee), Na-landa 1960.C.Cox u svojoj disertaciji (str.85–86) ovako tumači ta dva tipa kauzalnihfunkcija s obzirom na tri vremenska razdo-blja, oslanjajući se na Saṃghabhadrino ra-zlikovanje između kauzalne djelotvornosti(activity,kāritra) ikauzalnesposobnosti (zabivanjedjelotvornim,capability,sāmarthya):»Activity isperformedonlywhenadharmaispresent…;capabilityasthepowerofpro-duction can occure when the the cause ispast.As the power that causes the effect toarise,capabilityisalwayssimultaneouswithitseffect.Thus,capabilityofacausecanbeperformedwhenthatcauseispast,presentorfuture.Thatistosay,if thecauseandeffectaresimultaneous,thecapabilityofthecauseisperformedwhenthatcauseispresentorfu-ture.Ifthecauseandeffectarenotsimultane-ous,thecapabilityofthecauseisperformedwhenthatcauseispast.«C.Cox,Controversies in Dharma Theory: Sectarian Dialogue on the Nature of Enduring Reality,doktorskadisertacija,ColumbiaUniversity,1983.Takosu, čini se, ta dva tipa kauzalnih djelatnostiuvedenakakobiseuskladilosopćompremi-somopostojanjudharmikrozsvatrivremen-skarazdoblja.

33

uparatakāritraṃ atītaṃ aprāptakāritraṃ anā-gataṃ prāptānuparatakāritraṃ vartamānaṃ iti.Ibid.

34

kāritraṃ sarvadā nāsti sadā dharmaś ca varṇyate/dharmān nā ‘nyac ca kāritraṃ vyaktaṃ devaviceṣtitam. Nav. prema djeluTattvasaṃgraha (strofa 1802) Śāntarakṣite,(ur. Kṛṣṇamācārya, E.), 2 sveska, GaekwadOrientalSeries,Baroda1926.



pridijevajumateriji.Iakoovipripadajumaterijiipakseneuzimajukaovječnientitetikaoštojeslučajsvlastitomprirodommaterije.Nakonopetovanihkritikasautrāntike,vaibhāṣikapredlaženovitip(epistemo-loškog) objašnjenja togaodnosa (analogija s kontinuumom/tokombivanja,santati),kojićeprihvatitiiSaṃghabhadra:pojavljivanjedharmiunepreki-nutomslijedunazivasekontinuum(santati).Tajkontinuumnijerazličitoddharmi zatoštonijespoznatkaorazličitodnjih.Alinijeniistikaodharmazatoštobiutomslučajusvakipojedinačnitrenutakdharmeiscrpljivaocjelinutoka;atajtoknijeniegzistentan(dravya)zatoštoproizvodiučinak(usljede-ćemtrenutku).Naistinačin,kāritranijenirazličitaniistasdharmom,aipak(nekako)jest(premdanenanačindharmekaodravye).Sautrāntikaprigovaradatoznačidakāritranijenistvarnanine-stvarna,paseondamožeshvatitikao»provizorna«(sāṃvṛta)koncepcija(kalpita).Aliakojepukakoncepcija,ondanemoževršitinikakvu(»objektivnu«)kauzalnufunkciju.Vaibhāṣikaponovnotražipotvrdusvojetezeovječnojegzistentnostidharmei istovremeno o njezinom različitom egzistencijalnom statusu (»stanjima«,avasthā)ovisnoo(ne)vršenjukauzalnefunkcije:Uprošlimibudućimstanji-maonanevršikauzalnufunkciju(usmislukāritre),dokjedinousadašnjemstanjustječetakvukauzalnudjelotvornost.Sautrāntikaopetprigovara:samoonošto jedoistapostojeće(ezgistentno)možebitikauzalnodjelotvorno.Abudućionoštopostojikaoprošlostibudućnostnijeustanjubitikauzalnodje-lotvorno,prošlaibudućastanjadharmeustrogomsmislunepostoje;onasupukaimenakojanereferiraju(stvarnu)egzistenciju.Vaibhāṣikaponovnoisti-čedaosimatemporalneegzistencije(dharmakaodravya)postojeidrugiraz-ličitiobliciegzistencije(prošliibudući)štoargumentirajudvamaosnovnimtipovima(ilipozicijama)kauzalnerelacije(phalapratigrahaiphaladāna)uovisnostiokojimajestanjedharmeiliprošloilibudućeilisadašnje.Nemožesesvesvestinadisjunkciju»jest«ili»nije«.Vaibhāṣikanakoncuukratkopovezujeosnovnekoncepcijeputemkojihpoku-šavaobjasnitifunkcioniranjedharmi:djelotvornost(kāritra),četirikarakte-rističneoznake(sāmānyalakṣaṇa,saṃskṛtalakṣaṇa)ikauzalniodnosi:četirikarakteristikeuvjetovaneegzistencijesuuzrocikojidovodedoproizvođenja,održavanja,opadanjaiponištenjauvjetovanihdharmiusvakomtrenutku.35Nadalje,djelatnost/djelotvornost (kāritra)uvjetovanihdharmipojavljujeseiliponištava jedinokada suprisutni svipotrebniuvjeti (pratyaya) iuzroci(hetu), aovinikadanebiočitovaliučinkovitostkada (uvjetovane)dharmenebibile»otvorene«premanjihovomutjecaju.36Atajeotvorenostodređenaupravodjelatnošćučetirijukarakteristika.37

4. Dharmička ontologija sarvāstivāda-vaibhāṣike – osvrt

Dharmička teorija sarvāstivāda-vaibhāṣike tako osnovne (elementarne) fe-nomene iskustva(dharme)promatrapoddvamavidovima–atemporalnom(dharmakaosvabhāva)itemporalnom(dharmakaokāritra).Ukratkoćemosadapokušatirekonstruirati»unutarnjerazloge«kojisudovelidojasnogpo-vlačenjatakvedistinkcijeakojunenalazimoprisutnomutheravādskojteorijiodharmama (dhammama) i koja je bila jednaod središnjih točakakritikeVasubandhua(sautrāntike)ukojuovdjenismopodrobnijeulazili.Apstraktnuodredbudharmekaosvabhāve(»vlastitapriroda«)nenalazimoniukanonskojAbhidharma-piṭakinitiunajranijimkomentatorskimkompendi-jima(vibhāṣā).PrviputsepojavljujeukomentarimaUpaśānteiDharmatrātenaAbhidharmahṛdayu,odaklejekasnijeprenesenauAbhidharmakośabhāṣyu



iNyāyānusāruSaṃghabhadre:»Dharmameans‘upholding’[namely]uphol-dingintrinsicnature(svabhāva)«.38OdredbajeuosnoviistakaoitheravādskaodnosnoBuddhaghosina39iočitojebilaopćeprihvaćenauobješkole.40

Činisedatakvakarakterizacijadharmiizvornonijebilamotiviranapotrebomontološkogutemeljenjazadnjihepistemološkihosnova iskustva,negoprijepotrebomdasejednom»izlučene«iliprepoznateteosnovenekakoindividua-lizirajuiodijelejedneoddrugihkakobiseuopćeonjimamoglogovoriti:Za-štobaš»te«dharme,anenekedruge?Pokojemu(epistemološkom)kriterijumiuopćeznamodajeovovedanā (osjećaj),anerecimosaṃjñā(zamjedba)iakoijednaidrugapripadajudharmičkojkategorijizbiljnosti?Ilijoškonkret-nije,kakomi(pre)poznajemodajeriječojednojteistojdharmikadaonaukonkretnimfenomenološkimsituacijama(posebnoonimaizdomenekontem-placije,jhāna, dhyāna)jasnoiskazujerazličitu»fenomenološkuvrijednost«?Jernpr.vedanā(osjećaj)neočitujesenaistinačinnapodručjuosjetilnesvije-stiniunutartogaistogpodručjaakamolisobziromnanekapodručjasvijestikojaseotvarajuilidosežukrozkontemplaciju.Aipaksvetefenomenološke»inačice«svrstavamopodzajedničkukategorijudharme vedanā.Svabhāva(»vlastitapriroda«)takojeizvornomoglaoznačavatizadnji»de-terminant«individualnedharme,onopočemujeonaupravotaitakva(itakonazvana),anenekadruga.Onajenatajnačinnajapstraktnijiiskazkonačnogrezultata »redukcije« nepregledne bujice zbivanja na njegove elementarne»tipove«odkojihjepotomizgrađenataksonomskazgradadharmičkezbilje(citta,caitta,rūpa,rūpacittaviprayuktasaṃskāra,nirvāṇa).41Todaljeznačidajekoncepcija svabhāveizvornomoglabitidomišljenausvrhu»logičkog«opravdanjasamekategorizacije(taksonomije)dharmičkogiskustva.42Nota

35

Kaže se, npr. da jāti (nastajanje, proizvođe-nje) »transferira« dharme iz budućnosti usadašnjost: jātir hi yā saṃskārān anāgatād adhvanaḥ pratyutpannam adhvānaṃ saṃcā-rayati.BhāṣyanaAK,2.45cd.

36

Npr.:janyasya janikā jātir na hetupratyayair vinā.Ibid.

37

Usp.C.Cox,Controversies in Dharma Theory,str.92.

38

Usp.C.Cox, »FromCategory toOntology:TheChangingRoleofDharmainSarvāstivādaAbhidharma«,Journal of Indian Philosophy32,2004.,str.558–559.BhāṣyanaAK,1.2b:svalakṣaṇadhāraṇād dharmaḥ –Dharma (setako naziva) zato jer nosi (svoju vlastitu)oznaku«. »Vlastita oznaka« (svalakṣaṇa) i»vlastita priroda« (svabhāva) u osnovi susinonimi, s time da svalakṣaṇa naglašujeepistemološku (»uočavanje«) perspektivu, asvabhāva objektivnu ili ontološku domenudharmičkezbiljnosti.

39

attano sabhāvaṁ dhārenti ti dhammā, »dhamme se tako nazivaju zato što nose/‘drže’ vlastitu prirodu«. Dhammasaṅgaṇiaṭṭhakathā (Aṭṭhasālinī), 126 i attano lakkhaṇaṁ dhārenti

ti dhammā, »dhamme se tako nazivaju zato što nose/‘drže’ (vlastitu) oznaku/karakteristiku«. Vibhaṅgaaṭṭhakathā, 45.

40

Sinhaleški komentari na osnovi kojih jeBuddhaghosa kasnije načinio pālijske ko-mentare (aṭṭhakathā) iUpaśāntijev odnosnoDharmatrātinkomentarnaAbhidharmahṛdayupotječuotprilikeizistogarazdoblja–zadnjestoljeće stare ili vjerojatnije, početak noveere.

41

Tojepettemeljnihili»krajnjih«(paramārtha)kategorija (dharmičke) zbiljnosti iskustvaprema školi sarvāstivāda – svijest (citta),mentalni fenomeni (caitta), tvarni oblik(rūpa),dharmičke»sile«kojesu razdružene(tj.drugačijeprirode) iodsvijesti iod tvar-nogaoblika(rūpacittaviprayuktasaṃskāra) inirvāṇa.Prvečetirikategorijejesuuvjetovaneili složene (saṃskṛta) zato jer se ostvarujuzdruženošću odgovarajućih uvjeta i uzroka(hetupratyayasāmagrī), dok je posljednja»kategorija«(nirvāṇa)neuvjetovanaodnosnonesložena(asaṃskṛta)dharmičkakategorijaikaotakvaciljsvakebuddhističkeprakse.

42

Usp.P.Williams,»OntheAbhidharmaOnto-logy«,Journal of Indian Philosophy9,1981.,str. 245: »In fact for Sarvāstivāda existence



kategorizacija,naravno,nijeimalapukoteorijskismisao,negojeprijesvegaimalafunkcijuprepoznavanjatemeljnihdharmičkihfenomenaisuočavanjasistim,posebnoupodručjukontemplacijegdjesetifenomenipostupnoredu-cirajuupravonatečiste(elementarne)fenomenološkevrijednosti.Todakakoneznačidadharma»ima«svabhāvu,negonaprotiv,ukoliko jedharma, utoliko je isvabhāva.Miodharmi govorimokaodharmi upravozatoštojesvabhāva,neštoštosedalje(fenomenološki)nemožereducirati.Dharmajetako(puka)jezičnaoznakazaonoštojesvabhāva,isuprotno,onoštonijesvabhāva,nepripadadharmičkojkategoriji(analizi)stvarnosti,što,dakako,neznačiistovremenodaje»nestvarno«.Doovetočkekoncepcija svabhāvesarvāstivāda-vaibhāṣikeitheravādeposvesupodudarne.Ukasnijemrazdobljuvaibhāṣike,međutim,svabhāvavišenijefunkcioniralasamokaoosnovno»demarkirajuće«obilježjeputemkojegaseraspoznajupojedinedharmekaodharmenegojezadobilakonotacije(atem-poralne)egzistencije(dravyasat)takodemarkiranihdharmi,čimejetaškolaiskoračilaupodručjeontologije.Sveostaloštonijesvabhāva(dakleidravyasat) iskazuje samo nominalnu ili »provizornu« (ne-dharmičku) egzistenciju(prajñaptisat).Taontološkaekstenzijasvabhāvekaodravyasat jasno jepo-svjedočenavećuMahāvibhāṣi.43Nojednomkadaseepistemološkimfenome-nimaizkrajnjeanalizepridružioatributčisteegzistencije(dravya),prirodnosepojavilanužnostklasificiranjaiodređivanjaostalih»nižihtipova«egzistenci-je,budućijesbuddhističkogstajalištanemogućegovoritioprividnojegzisten-ciji–sveštomožeućiu»vidokrug«svijesti(»predmetisvijesti«),bezobziranastatus,proizvodinekeučinkenanju,pajestogaufenomenološkomsmislustvarno.Mahāvibhāṣātakonavodirazličitemoguće»tipologije«egzistencije:

»Concerningexistence,therearethosewhoclaimitisoftwotipes:existenceasarealentity(dravyasat),asinthecaseoftheaggregates,elements,andsoforth;andexistenceasaprovisio-naldesignation(prajñaptisat),asinthecaseofaman,woman,andsoforth.Therearethosewhoclaimitisofthreetypes:relativeexistence,inwhichagiventhingexistsrelativetoonethinganddoesnotexistrelativetoanother;spatiallydependent(orcontextual)existenceinwhichagiventhingexistsinoneplaceanddoesnotexistinanother;andtemporallydependentexistenceinwhichagiventhingexistatonetimeanddoesnotexistatanother.Therearethosewhoclaimitisoffivetypes:nominalexistenceasinthecaseofhairofatortoise…;realexistenceasinthecaseofalldharmas…;provisionalexistenceasinthecaseofpot…;existenceasacollocationasinthecaseofacollocationofaggregatesthatisprovisionallydesignatedasaperson;andrelativeexistenceasinthecaseofthisandthatshore,longandshort…«44

Egzistencija takonijenešto što jest ili nije, negonešto što svojuegzisten-tnostmožeočitovatinarazličitenačine(kaopredmetna»podrška«svijesti).Izgorenavedenih tipologijamožemoodčitati triosnovna tipaegzistencije:Stvarna (dharmička) egzistencija (dravyasat), provizorna egzistencija (slo-ženi predmeti svakodnevnog, ne-dharmičkog iskustva,prajñaptisat) i rela-tivna iliodnosnaegzistencija(apekṣikasat),kaouslučajudugogikratkog,prostorno-vremenskogpoložaja,itd.RazlikaizmeđuprvogipotonjadvatipaegzistencijepremaSaṃghabhadriodgovararazliciizmeđu»apsolutneistine«(paramārtha-satya)i»konvencionalneistine«(saṃvṛtisatya)45iliepistemo-loškimrječnikom, izmeđunajviše (dharmičke)epistemološkeperspektive iuobičajene(»zdravorazumske«,ne-analitičke)epistemološkeperspektive.46

»Primarna«egzistencija(dravyasat)dharmijetakoneštoštoneovisioisku-stvu.47Tojeposveoprečnostajalištutheravāde.Raspravljajućioosnovama(āyatana),Buddhaghosa tvrdi: »Prije njihovapojavljivanja vlastita prirodanijezahvaćenaanakonnjihoveobustaveona(tj.svabhāva)posve jeponi-štena.«48Svabhāva (sabhāva) seovdjeočitone shvaćakaooznakaatem-



poralne egzistencije (dravya) nego kao prezentni fenomenološki događajelementarnevrstekojiprestajebitiprezentan (»intencionalan«)kada iscr-pisvojufenomenološkufunkciju.Onjejednostavnoprestaopostojatikaointencionalnačinjenica (danoga) toka svijesti (viññāṇasota),pri čemuseuopćeneraspravljaonjegovojmožebitnojatemporalnojegzistencijibudu-ćida takvoštonije inemožebitiufunkcionalnojvezis tokomiskustva.Zaključujemo stoga da je koncepcija dharme kao dravye (»supstancije«)sarvāstivāda-vaibhāṣikeizvedenakao»logička«posljedicaranijeiosnovni-jekoncepcijeofunkcioniranjudharmiu(ilikao)svatrivremenskarazdob-lja(traikālyavāda).Međutim,ikoncepcijatraikālyavāde,kakojerazvidnoizVasubandhuovaprika-za,oblikovanajekaologičkaposljedicadvijujošizvornijih(općebuddhističkih,upravoBuddhinih)postavki:1.svakasvijest(citta)oblikovanajepovodom(ne-kog)predmetasvijesti(viṣaya)bezobzirananjegovstatus;2.oblikovanjesvakesvijestijestjedanneprekidnikauzalniproces(susretišteiliuzajamnopobuđiva-njeosjetilnogorgana,osjetilnogpredmetaiodgovarajućeosjetilnesvijesti).Kakopredmetisvijesti(ilipredmetnepodrškesvijesti,ālambana)mogubitiprošli,sadašnjiilibudući,vaibhāṣikazaključujedaonimorajupostojatiusvatri ilikaosva trivremenska razdoblja.Akoseneprihvati takavzaključak,tj.akoseinzistiradapredmetpostojisamousadašnjostiilikaosadašnjost,ondajeneizbježnaimplikacijadasvijestmožeimatineegzistentnupredmet-nupodrškučimesepobijapočetna(prva)postavka.Sdrugestrane,predmetisvijesti isvijest jesuujednomodnosuuzajamnog»pobuđivanja«(kauzalniodnos).Kakopredmetikojiseodnosenaprošlostilibudućnosttakođermoguizazvatito»pobuđivanje«,onimorajupostojati(drugapostavka).Takovidimodavaibhāṣikaizvodisvojuteorijuopostojanjupredmetausvatrivremenskarazdobljanekaoapriornučinjenicunegoizodgovarajućihuči-

sasvabhāvaisofadifferenttype,onahigherlevel,ametalinguisticormetasystematicca-tegorynecessary for theatemporal systema-tization of primary existents in the dharmiclist.« Također, C. Cox, »From Category toOntology:TheChangingRoleofDharmainSarvāstivādaAbhidharma«,str.561:»…thissenseofsvabhāvaasintrinsicnature…firstemergedthroughitsfunctionasthecriteriondetermining categorise of dharmas, specifi-callyinthecontextofinclusion.«

43

C.Cox,ibid.,str.569.

44

Prema ibid., str. 590. U Bhāṣyi na AK, 1. 20ab Vasubandhu zapodijeva razgovor s vaibhāṣikom na temu jesu li skandhe stvarni ili provizorni entiteti, budući se određuju kao »nakupine« (rāśi): »Ako je značenje ‘skandha’ istoznačno ‘nakupini/skupini’, onda su skandhe samo provizorna egzistencija, budući da ono što je nakupina/skupina nema stvarnu egzistenciju«, yadi rāśyarthaḥ skandhārthaḥ prajñaptisantaḥ skandhāḥ prāpnuvanti anekadravyasamūhatvāt rāśipudgalavat.

45

Usp.ibid.,str.576;C.Williams,op.cit.,str.237.

46

Epistemološkočitanjeovedistinkcije, daka-ko,višejeuskladustheravādskimčistofeno-menološkimstajalištem(paramattha-sacca isamutti-sacca),dokkodvaibhāṣike,zbogpo-stuliranjaatemporalnedharmičkeegzistenci-je,tovišenijesasigurnošćuopravdano.Osimtoga theravādska interpretacija te distinkcijeima i lingvističke konotacije – iskazivanjefenomena »konvencionalnim« jezikom (npr.čovjek) i iskazivanje fenomena»tehničkim«(buddhističkim) jezikom (pañcakkhandha=»čovjek«) što se korijeni u već spomenu-toj Buddhinoj distinkciji između nītattha ineyyattha; usp. Y. Karunadasa, »Theravādaversionof theTwoTruths« (tekstuelektro-ničkom obliku, adresa: http://kr.buddhism.org/~skb/down/papers/094.pdf).

47

To se najbolje ogleda u činjenici da se (ne-povoljne)dharmenemogupuko»poništiti«,kao kod theravāde, nego se od njih jedinomože »razdružiti« (visaṃyoga) u vlastitomtokubivanja(svasantāna).

48

attha kho pubbe udayā appaṭiladdhasabhāvāni uddhaṃ vayā paribhinnasabhāvāni. Visuddhimagga,15.15.



naka:Činjenica da se pojavljuje neka zamjedba jamči egzistenciju njenog»referenta«ičinjenicadajepobuđenzamjedbenikauzalniproceskojirezul-tiraodgovarajućimtipomsvijestiukazujenatodajemoralapostojatiodgo-varajućapredmetnapodrškatomprocesu.Nužnapretpostavkatakvogatipazaključivanja jest, dakle, nemogućnost postojanja neegzistentnog intencio-nalnogpredmetasvijestiidrugo,da(fenomenološki)ne-egzistentnipredmetnemožebitikauzalnodjelotvoran.49

Timeseosnovnaargumentacijavaibhāṣikeuprilog traikālyavāde svodina»dokaz iz kauzaliteta (učinka)« kamopripada i prvi, epistemološki dokaz,budućiseigenezazamjedbeinterpretirauterminimakauzalnihprocesa.TakoSaṃghabhadra konačno definira egzistenciju prema shvaćanju vaibhāṣike:»Bitipredmetnapodrškakojaproizvodispoznaju(buddhi) jest istinskaka-rakteristikaegzistencija.«50Samoonoštojeudometusvijestijestpostojeće,notoštojeunjezinomdometu(predmetnapodrška,ālambana,viṣaya)možeegzistiratinarazličitenačine,kaoprošlost,sadašnjostibudućnost.Poštosutakoargumentiralipostojanjedharmi usvatrivremenskarazdobljatimeštojekrozsvatrivremenskarazdobljaonafunkcionalna(»učinak-pro-izvodeća«),preostaloimjejošdaobjasnena koji načindharmepostojeilibivajudjelatneuprošlosti(ilikaoprošlost),nakojiusadašnjostianakojiubudućnosti.Kakobiodgovorilanatopitanje,vaibhāṣikaje,vidjelismo,postuliraladvaosnovnastadijakauzalnogfunkcioniranja(kāritra)dharmi:»davanjeučinka«(phaladāna)i»zahvaćanjeučinka«(phalapratigrahaṇa).Ovisnookojemjekauzalnomstadi-juriječ,dharmase»pozicionira«kaoprošla,sadašnjailibuduća.Saṃghabhadrajepakrazradiojedanmodelobjašnjenjakauzalnihodnosameđudharmamakojirazlikujeizmeđu»djelatnosti«(kāritra)i»sposobnosti/mogućnosti«(sāmarthya).Premaprvotnomobjašnjenju,kadajeuzrokprisutan(»sadašnji«),on»projicira«(pratigrahaṇa)svojučinak(phala),akadaučinaknastane,kažesedajetajuzrok»dao«(dāna)svojučinak.PremaSaṃghabhadristogakāritrasemožeodreditikaomoć/siladharmedaprojicirasvojučinak(phalākṣepaśakti),doksāmarthyapredstavljanjezinumoćdaproizvedeučinak(phalajanana).51Kāritra se takoizvodisamokadajedharmasadašnja,asāmarthyasekaomoćilisposobnostproizvođenjamožepojavitikadajeuzrokprošliilibudući.Prošliibudućiuzrocitako,premdanisudjelatninanačinsadašnjeguzroka(kāritra),ipakvrše»opću«kauzalnufunkcijunanačinkauzalne»sposobnosti«(sāmarthya).Sadašnjadje-latnostdharmi(uzroka),očitujese,dakako,samokadasu»okupljeni«odgovara-jućiuzroci(hetu)iuvjeti(pratyaya).Usuprotnome,onaprestajebitidjelatnom(sadašnjom)i»povlači«seuopćukauzalnu»potencijalnost«(sāmarthya).Raz-matranjeovremenskomstatusudharmitakojeuosnovirazmatranjeokauzalnimpozicijamadharmi(kāritrailisāmarthya).Tako je sarvāstivādaoblikovala jednuhijerarhijumogućih tipovaegzisten-cije kakvu ne zatičemo ni u jednoj drugoj ranobuddhističkoj školi: Egzi-stencija općenitomože biti primarna (dravyasat) i provizorna ili izvedena(prajñaptisat).Kakojepredmetabhidharme isključivoegzistencijaprimar-nog statusa (dharma), vaibhāṣikaostavlja po strani sve tipove egzistencije(=predmetnepodrške svijesti)koji su izvedeni iliunekomdrugomodno-suovisnostioprimarnomtipuegzistencije.52Primarnaegzistencijajetakvevrstezatošto jeodređenasamomsobom(svabhāva), tj.dalje jenesvodiva–nemožepostojatielementarniji intencionalni fenomen.Svabhāva je takoepistemološki kriterij koji nam kazuje da smo reducirali neki događaj nanajelementarnijitip.53Kakosvabhāva,međutim,nijeništadrugonego»de-terminant«primarneegzistencije (dravyasat), onanijeuvezanau iskustvo,



neovisioiskustvu,alije»uvjetmogućnosti«iskustva;ukratko,svabhāvajeatemporalna.Koncepcijamakāritre(isāmarthye),dvamastadijimakauzalnihprocesa(phaladānaiphalapratigrahaṇa)iopćomteorijomkauzaliteta(hetu,pratyaya)vaibhāṣikanastoji (iz)interpretirati realnu(temporalnu)dinamikufunkcioniranjaiskustvanadharmičkojrazini.Saṃghabhadra,međutim,neuspijeva,anitimožezbogpostuliraneatempo-ralnostidharme,sistemskiobjasnitikakavje ikakojeuopćemogućodnosizmeđudharmekaosvabhāveidharmekaokāritre,ilikakojeuopćemogućprijelazsontologijedharmenafenomenologijudharmičkogiskustva.Kriti-čaridoktrinevaibhāṣike,čijiprigovorSaṃghabhadranavodiusvomedjeluNyāyānusāra,54 upozoravaju na to da ako su svabhāva i kāritra u odnosuidentiteta,ondasepromjenomkāritre(funkcije)događaistovremenoipro-mjenasvabhāve;akosupakposverazličiti,ondasuposrijedidvijedharme,jednakaokāritra,adrugakao svabhāva.Objemogućnostiinterpretacijetakosasobomnoseneželjeneimplikacije.SaṃghabhadraodgovaratipičnoBudd-hinim»niniti«,smatrajućiočitodatajproblemnadilazimogućnostiracional-ne(jezične)argumentacije:

»Activityisnotdifferentfromthedharmabecauseself-nature[ofadharma]cannotbeunderstoodapartfrom[itsactivity].Noris[activity]simplythatdharmaitselfbecausetherearetimeswhen[theactivity]isabsenteventhoughtheself-natureexists.Norare[activityandself-nature]withoutdis-tinctionbecausetheactivityisabsentprior[toitsarisingwhiletheself-natureisneverabsent].«55

Saṃghabhadratajodnosdodatnoobjašnjavaanalogijomtokadharmičkogzbi-vanja(santāna):Neprekidnonastajanjedharmitumačisekaotok(santāna),pa ipak, nepostoji nikakav tokpovrhdharmi, zato štonije zamijećenkaorazličitodnjih.Nitisutokjednostavnosamedharmezatoštobitoimplici-ralodačaki jedantrenutak(kṣaṇa) imaprirodutoka.Nitisemožerećidatoknepostojizatoštojeočitanjegovadjelatnost.56NakoncuSaṃghabhadrazaključuje:

»Theenduringcharacteristic(=self-nature)ofdharmasiswithoutchange,buttheirmodeofbeing(bhāva) isnotwithoutdistinction.The enduring characteristic and mode of beingare neither different nor the same.57Therefore,theparticularinherentcharacteristic(svalakṣaṇa)ofconstructeddharmas[saṃskṛta dharma]alwaysexists,andyettheirpredominantcapabilityhasarisinganddisappearance.«58

49

Usp.takođerC.Williams,op.cit.,str.229.

50

C. Cox, »From Category to Ontology: TheChanging Role of Dharma in SarvāstivādaAbhidharma«, str. 576; također C. Cox,Controversies in Dharma Theory,str.81.ZaDharmakīrtija je također oznaka stvarnostidjelotvornostili»sposobnostdaseproizvedeučinak«: arthakriyāsāmarthyalakṣaṇatvād vastuṇaḥ.Nyāya-bindu,1.15.

51

C.Cox,Controversies in Dharma Theory,str.85.

52

Prajñaptisat tako,međuinim,obuhvaćasvekoncepcije »zdravog razuma«, i sklonosti,uvjerenja,sudove, itd.,nanjemuutemeljeneili nakojidruginačinoblikovanekaopred-meti svijesti.Riječju, cijeli neizbistreni (ne-

kultivirani) svijet koji oblikujemo iznutra iizvana.

53

Zapravo, taj seepistemološkikriterijočitujeusvijestikaosvalakṣaṇa(»vlastitaoznaka«)koja»signalizira«(lakṣaṇa=znak)dasere-duktivno»doprlo«dosvabhāve dharme.

54

Usp.C.Cox,ibid.,str.87.

55

Ibid.

56

Ibid.

57

Kurzivmoj.

58

Ibid.



Literatura

Abhidharmakośa (& Bhāṣya) of Ācārya Vasubandhu with Sphuṭārtha Commentary of Ācārya Yaśomitra, Part II (III and IVKośasthāna), ur.Shastri, S.D.,BauddhaBharatiSeries–5,BauddhaBharati,Varanasi1970.

Anacker,S.,Seven Works of Vasubandhu,MotilalBanarsidass,Delhi1984.

Cox,C.,Controversies in Dharma Theory: Sectarian Dialogue on the Nature of Enduring Reality,doktorskadisertacija,ColumbiaUniversity,1983.

Cox,C.,»FromCategory toOntology:TheChangingRoleofDharma inSarvāstivādaAbhidharma«,Journal of Indian Philosophy32,2004.

Dessein,B.,»TheExistenceofFactorsintheThreeTimePeriods«,Acta Orientalia,vol.60(3),2007.

Dhammasaṅgaṇiaṭṭhakathā(Aṭṭhasālinī),ur.Müller,PāliTextSociety,Melksham1897.

Encyclopedia of Indian Philosophies(ur.Potter,K.H.),vol.VII(Abhidharma Buddhism to 150 A. D.),MotilalBanarsidass,Delhi1996.

Frauwallner,E.,Studies in Abhidharma Literature and the Origins of Buddhist Philosophical Systems(prev.Kidd,S.F.),StateUniversityofNewYorkPress,Albany1995.

Horner,I.B.,»AbhidhammaAbhivinayaintheFirstTwoofthePāliCanon«,Indian His-torical Quarterly,vol.17:3,1941.

Jain,P.S.,»OntheTheoryofTwoVasubandhus«,Bulletin of the School of Oriental and African Studies,vol.21,1958.

Karunadasa,Y.,»TheravādaVersionof theTwoTruths« (tekstuelektroničkomobliku,adresa:http://kr.buddhism.org/~skb/down/papers/094.pdf).

Nyāya-bindu,ur.Ščerbatski,F.,BibliothecaBuddhica,1918.

Ščerbatski,F.,Ranobuddhistička dharma,Demetra,Zagreb2005.

Tatia,N.,»Sarvāstivāda«,u:The Nava Nalanda Mahavihara Reasearch Publication,Vol.II(ur.Mookerjee,S.),Nalanda1960.

Tattvasaṃgraha,ur.Kṛṣṇamācārya,E.,2sveska,GaekwadOrientalSeries,Baroda1926.

Vibhaṅga-aṭṭhakathā,ur.Buddhadatta,A.P.,PāliTextSociety,Melksham1923.

Visuddhimagga,ur.Warren,C.H.iKosambi,D.,HarvardOrientalSeries,vol.41,Boston1950.

Willeman,C.,Dessein,B.,Cox,C.,Sarvāstivāda Buddhist Scholasticism,Brill,Leiden1996.

Williams,P.,»OntheAbhidharmaOntology«,Journal of Indian Philosophy9,1981.



Goran Kardaš

Vasubandhu on the Dharmic Ontology of the Sarvāstivāda-Vaibhāṣika Buddhist School (Abhidharmakośa 5. 25–26 and Bhāṣya)

AbstractThe article deals with the main line of argumentation of the Sarvāstivāda-Vaibhāṣika Buddhist school of thought in defence of their basic ontological thesis of the existence of dharmas through all three-time period (traikālyavāda) as it is exposed in Vasubandhu’s Abhidharmakośabhāṣya (5.25–26). Introductorily some observations are given with regard to major controversies connected with the origin and textual corpus of that Buddhist school. Then follows investigation of Vasubandhu’s exposition of the particularity of the SarvāstivādaVaibhāṣika Dharmic ontology – e.g. functionality (kāritra) of dharmas, their causal efficiency and the problem of »transition« of temporal dharmas (dravyadharma) into the domain of a real experience (kāritradharma). In the concluding philosophical assessment an attempt is made to show that the general shift of the philosophical perspective in the period of the socalled postcanonical Abhidharma (from »how« to »what« regarding dharmas) was the most radical reflected in the SarvāstivādaVaibhāṣika school which was forced to (apparently unsuccessfuly) harmonize through various theoretical constructs their basic notion of dharmas as »atemporal« constituens of experience (dravya, svabhāvadharma) with the general Buddhist understanding of all phenomena as impermanent and devoid of substance of any kind.

Keywords Buddhism,ontology,abhidharma,dharma,kāritra,sarvāstivāda-vaibhāṣika,Vasubandhu

Documents

Vasubandhu o dharmičkoj ontologiji buddhističke škole ... · FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 588 123 God. 31 (2011) Sv. 3 (587–603) G. Kardaš, Vasubandhu o dharmičkoj onto-logiji