Vatrogasci u sustavu zaštite i spašavanja

Pojava PTSP-a kod vatrogasaca

KOMENTAR: Vatrogasci u sustavu zaštite i spašavanja

Vatrogasni vjesnik

GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. ožujka 2013. 3 / 2013.

Pošt

arin

a pl

aćen

a u

pošt

ansk

om u

redu

100

00 Z

agre

bV

lasn

ištv

o H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026

Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednicaZA NAKLADNIKA

Željko Popović, načelnik HVZ-aNAKLADNIČKI SAVJET

Ante Sanader, predsjednik SavjetaŽeljko Popović, zamjenik predsjednika Savjeta

Članovi Predsjedništva HVZ-a članovi su Nakladničkog savjeta Vatrogasnog vjesnika

GLAVNA I GRAFIČKA UREDNICANina Francetić, prof.

UREDNIŠTVO Željko Popović, dipl.ing.

mr. Mario Starčević Renato Podbojec, dipl. iur.Berislav Hengl, dipl. ing.

LEKTURA I REDAKTURA Nina Francetić, prof.

GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Nina Francetić, prof. i Anita Soldo, dipl.ing.

Naklada: 3800 primjerakaTisak: Narodne novine d.d.

Željko Horvat (Bjelovarsko-bilogorska) Milan Šulter (Brodsko-posavska)

Miše Miloslavić (Dubrovačko-neretvanska)Denis Ružić (Grad Zagreb) Asim Čabaravdić (Istarska)

Zdenko Pomoravec (Karlovačka)Dragutin Rendić (Koprivničko-križevačka)

Boris Uhernik (Krapinsko-zagorska) Davor Matasić (Ličko-senjska)Mladen Grubić (Međimurska)

Berislav Hengl (Osječko-baranjska ) Marko Ašenbrener (Požeško-slavonska)

Veljko Đurić (Sisačko-moslavačka) Vedran Runjić (Splitsko-dalmatinska)

Josip Levatić (Varaždinska) Krešimir Jelić (Vukovarsko-srijemska)

Barica Mihoković (Virovitičko-podravska)Maja Kačanić (Zadarska)

Damir Marenić (Zagrebačka)

ŽUPANIJSKI DOPISNICI-KOORDINATORI

Naslovna stranica Ivana Popović (Obuka tima s potražnim psima)

Zadnja stranicaŽeljko Horvat (Vježba)

VATROGASNI VJESNIK U ovome broju čitajte...

AKTUALNOSTI

3 Sjednica Operativno-tehničkog stožera

4 Sjednica Odbora za organizacijska i financijska pitanja

STRUKA I PRAKSA

23 Štetne posljedice požara na biljni i životinjski svijet

26 Otkrivanje plinova i para u zraku pomoću prijenosnih uređaja

POŽARI I INTERVENCIJE

12 Spašavali vozača rezanjem lima automobila

12 Intervencija u Suhopolju

13 Vatrogasci u sustavu zaštite i spašavanja (komentar)

PSIHOLOGIJA

14 Pojava PTSP-a kod vatrogasaca

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

1VATROGASNI VJESNIK OŽUJAK 2013.

AKTUALNOSTI

VJEŽBE I OBUKE

15 Visoka razina spremnosti svih sudionika spašavanja

REPORTAŽA

33 Potražni psi u vatrogastvu

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA OBJEKATA

35 Vipnet - grad u malome

ŽUPANIJSKE VIJESTI

44 Preventivom protiv požara na otvorenome

UVODNIK

NINA FRANCETIĆ, glavna [email protected]

RAZGOVORI

37 Hinko Mance, predsjednik VZ Primorsko-goranske županije

39 Slavko Gauš, zapovjednik VZ Primorsko-goranske županije

Premda neuobičajeno, kraj ožujka su obilježile snjež-ne padaline u cijeloj Hrvatskoj. S obzirom da obično u ovo vrijeme godine poljoprivrednici već naveliko počinju s radovima na otvorenome, najčešće to znači i vatrogascima puno posla u brojnim intervencijama. Odgoda radova zbog vremenskih neprilika u konač-nici znači i manje požara o čemu svjedoči i manji broj informacija s vatrogasnih intervencija u ovome broju.

Nastavljaju se brojne aktivnosti radnih tijela pa su tako u ožujku održane sjednice Odbora, OTS-a, triju koordinacija, ali i radnih grupa CTIF-a na kojima su nazočili i predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice o čemu možete čitati u stalnoj rubrici “Aktualnosti”.

U prošloj smo godini predstavili opatijske vatrogas-ce koji su prvi u Hrvatskoj počeli s obukom pasa ško-lovanih za spašavanje ljudi. U ovome broju donosimo svojevrsni nastavak te priče s obzirom da DVD Opa-tija konstantno radi na usavršavanju o čemu svjedo-če i brojna sudjelovanja na obukama u inozemstvu. Novost je da vatrogasci Primorsko-goranske županije više neće biti jedini u Hrvatskoj sa psećim pomagači-ma jer i zadarski vatrogasci rade na osnivanju tima s potražnim psima.

U ovome smo broju razgovarali i s čelnicima VZ Primorsko-goranske županije koji ocjenjuju obuku, novu Vatrogasnu školu, ali i predlažu novi Zakon o vatrogastvu kao rješenje brojnih pitanja i problema vatrogasnog sustava.

Počinjemo s novom rubrikom “Pod vatrogasnom kacigom” u kojoj predstavljamo vatrogasce za zani-mljivim pričama i hobijima, a svoje prijedloge šaljite nam na [email protected]

POD VATROGASNOM KACIGOM74 Vatrogasac na vrhu svijeta

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

aktualnosti

VATROGASNI VJESNIK OŽUJAK 2013.2

www

Što je to jedinstvena vatrogasna organizacija?

Piše: Željko Popović, dipl. ing. [email protected]

2

U raspravama, napisima, in-tervjuima, dokumentima

i sl., često nailazimo na pojam je-dinstvena vatrogasna organizaci-ja. Najčešće se ta sintagma navodi prilikom rasprava ili izjava o tome da neka pitanja u vatrogasnom sustavu nisu dovoljno dobro ili nisu uopće riješena, a u jedinstve-noj vatrogasnoj organizaciji sve bi to bilo jednostavnije i učinkovitije riješeno.

Postavlja se pitanje: što govor-nici ili autori tekstova pod time smatraju?

Za daljnju raspravu konzultirat ćemo relevantne dokumente. Tako u Velikom rječniku hrvatskoga jezi-ka (Vladimir Anić, 2006.) nalazimo pojašnjenja riječi jedinstvo i jedinstveno. Riječ jedinstvo podrazumijeva da nešto činimo „na jedinstven način ili zajedno“, dok za riječ jedinstveno nalazimo pojašnjenje da je to „stanje onoga što čini zajedno, što je zajedno, što je sjedinjeno, jedinstvenost“.

Za daljnju raspravu također treba navesti pojedine odredbe Zakona o vatrogastvu. Tako je člankom 16. utvrđeno da se javne vatrogasne postrojbe, dobrovolj-na vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu udružuju u vatrogasnu zajednicu općine, odnosno grada. Nadalje, vatrogasne zajednice općina i gradova, odnosno područja, ako su osnovane udružu-ju se u vatrogasnu zajednicu županije/Grada Zagreba. Ukoliko na području općine ili grada nije osnovana va-trogasna zajednica, odnosno nije osnovana područna vatrogasna zajednica, javne vatrogasne postrojbe, do-brovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu i pro-fesionalne vatrogasne postrojbe u vatroga-stvu izravno se udru-žuju u vatrogasnu zajednicu županije, odnosno Vatroga-snu zajednicu Grada Zagreba. Vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba udru-žuju se u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu.

Iz prethodnih odredaba Zako-na o vatrogastvu i definicija poj-mova jedinstvo i jedinstvenost iz Velikog rječnika hrvatskoga jezika nedvojbeno možemo ustvrditi da jedinstvena vatrogasna organiza-cija postoji i da je ne treba ustroja-vati ili osnivati, kako se često isti-če, jer je ona osnovana Zakonom o vatrogastvu još iz 1993. godine. No da li ta jedinstvena vatrogasna organizacija ima propisane one nadležnosti za koje se smatra da bi trebala imati - o tome možemo raspravljati. Ukoliko konzultira-mo važeće propise koji uređuju područje vatrogastva (Zakon o vatrogastvu i provedbeni propi-

si), područje državne uprave (Zakon o ustrojstvu i djelokrugu središnjih

tijela državne uprave) i područje zaštite i spašavanja (Zakon o zaštiti i spašavanju), stanje je slje-deće: Hrvatska vatrogasna zajednica je nacionalna (ili krovna) organizacija (institucija) koja zastupa interese svih vatrogasnih subjekata iz članka 16. Zakona o va-trogastvu, a Državna uprava za zaštitu i spašavanje je nadležna za poslove vatrogastva i po tom pitanju odgo-vorna Vladi Republike Hrvatske.

Zbog toga ne bi trebalo govoriti o ustrojavanju ili osnivanju jedinstvene vatrogasne organizacije jer je već imamo - to je Hrvatska vatrogasna zajednica. No da li će se njoj, temeljem određenih propisa, dati ovlasti i nad-ležnosti o kojima neki govore kad ističu potrebu ustro-javanja jedinstvene vatrogasne organizacije, to ovisi o državi. Da li će se Hrvatska vatrogasna zajednica za dobivanje tih ovlasti i nadležnosti morati redefinirati, također će reći država ako se za takvo nešto odluči. Za sada je nužno da dvije navedene institucije, Hrvatska

vatrogasna zajedni-ca i Državna uprava za zaštitu i spaša-vanje, usuglašavaju sva važna i manje važna pitanja za va-trogastvo jer prva, kao što je već reče-no, zastupa interese ukupnog vatroga-stva, a druga je Vla-di Republike Hrvat-ske odgovorna za njegovo stanje.

Foto: Marko Jurinec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


AKTUALNOSTI

Članovi Operativno-tehničkog stožera HVZ-a

U SRIJEDU 20. ožujka 2013. godine u Rijeci je odr-žana 19. sjednica Operativno-tehničkog stožera

Hrvatske vatrogasne zajednice. Sjednica je dijelom imala svečani karakter, budući da se nakon 13-godišnjeg rada u Operativno-tehničkom stožeru od svoje funkcije oprostio županijski vatrogasni zapovjednik Primorsko-goranske žu-panije i zamjenik načelnika Hrvatske vatrogasne zajednice Slavko Gauš. Nakon 46 godina operativnog staža u vatro-gastvu, istaknuta je izuzetna uloga Slavka Gauša u ustro-javanju djelotvornog sustava vatrogastva u Primorsko-go-ranskoj županiji, ali i na razini cijele Republike Hrvatske, zasnovanog na uskoj suradnji i umreženosti dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva.

Na sjednici su doneseni sljedeći zaključci:

Prijedlog Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa

za Republiku Hrvatsku u 2013. godiniGlavna primjedba županijskih vatrogasnih zapovjednika

iz kontinentalnih županija je bila da se nisu uvažile pri-mjedbe donesene na 18. sjednici OTS-a, a koje se odnose na pomaganje vatrogastva u žitorodnim krajevima tijekom 45 dana žetve. O svemu će se još raspravljati 28. ožujka 2013. godine na sastanku kod glavnog vatrogasnog zapo-vjednika.

Prijedlog Programa osposobljavanja HVZ za 2013. godinu

U 2013. godini planira se sufinanciranje osposobljavanja od strane Hrvatske vatrogasne zajednice u iznosima od 200 kn po polazniku za zvanje vatrogasac, 250 kn po polazniku za zvanje vatrogasnog dočasnika i 300 kn po polazniku za zvanje vatrogasnog časnika, uz sufinanciranje i svih speci-jalnosti u iznosima od 70 do 100 kn po polazniku.

Vatrogasna mrežaKako je planirana potpuna implementacija modula “in-

tervencije” do 1. siječnja 2014. godine, sve vatrogasne orga-

nizacije dužne su u što kraćem roku unijeti podatke član-stva i vatrogasnih vozila, a vatrogasne zajednice županija/Grada Zagreba (koje to još nisu) trebaju odrediti županij-ske operatere i područja dojavnica.

PravilniciU što kraćem roku će vatrogasne zajednice županija/

Grada Zagreba dostaviti eventualne primjedbe na Pri-jedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vatrogasnim aparatima. Također će na Prijedlog Pravil-nika o mjerilima za utvrđivanje tjelesne i duševne spo-sobnosti osoba za obavljanje poslova profesionalnog i dobrovoljnog vatrogasca vatrogasne zajednice župani-ja/Grada Zagreba dostaviti svoje mišljenje i primjedbe. U jedinstvenom cjeniku za obračun troškova vatrogasnih intervencija na prometnicama predlaže se, da se navedene cijene uporabe vatrogasnih vozila i opreme obračunavaju u neto iznosima, izuzev naknade za obavljeni rad vatrogasa-ca, koja se obračunava u bruto iznosu.

Izvješća i programi radaPrihvaćeni su prijedlozi:

1. Izvješća o radu HVZ za 2012. godinu

2. Izvješća o financijskom poslovanju - završni račun HVZ za 2012. godinu

3. Programa rada HVZ za 2014. godinu

4. Operativnog programa rada HVZ za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu

5. Programa informativno-promidžbene i nakladničke djelatnosti HVZ

6. Programa obilježavanja Mjeseca zaštite od požara u 2013. godini

19. sjednica Operativno-tehničkog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice

Mario Starčević

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

aktualnosti


DANA 21. ožujka 2013. godine održana je 5.

sjednica Odbora za istraži-vanje hrvatske vatrogasne povijesti. Na dnevnom redu sjednice raspravljalo se o dosadašnjem radu Odbora s posebnim osvrtom na priku-pljanje povijesne vatrogasne građe koja bi se trebala naći u Muzeju hrvatskog vatro-gastva u Varaždinu. Člano-vi Odbora su upozorili na postojeći problem na koji se nailazi prilikom obilaska vatrogasnih organizacija, a to je najčešće nebriga o va-trogasnoj baštini i izostanak želje da se vatrogasna građa preda u Hrvatsku vatroga-snu zajednicu, a za potrebe Muzeja. Zaključeno je da je potrebno uvjeriti vlasnike

vatrogasne povijesne građe da ju s povjerenjem ustupe Hrvatskoj vatrogasnoj za-jednici u svrhu opremanja Muzeja, kako bi se ona na prikladan način sačuvala te tako prezentirala hrvatska vatrogasna povijest. U Mu-zeju bi pored postavljene muzejske građe bili vidljivi podaci o vlasniku izloška.

Isto tako, raspravljalo se o ostvarenju programa iz-gradnje Muzeja. Izgradnja se provodi temeljem Projekta u kojem su razrađene faze adaptacije i opremanja Mu-zeja, a u skladu s rješenjem Ministarstva kulture RH ko-jim se odobrava izvođenje radova odnosno adaptacija postojećeg Muzeja u pro-

storno-funkcionalnom smi-slu, čime će se organizacijski dobiti novi prošireni muzej-ski prostor s kontinuiranim obilaskom i povezivanjem kata s prizemljem. Tijekom 2012. godine na temelju pri-kupljenih ponuda obavljeni su radovi na objektu Muze-ja hrvatskog vatrogastva na dijelu krovišta površine 216 m². Izgrađenost Vatroga-snog muzeja kontinuirano će se izvoditi u skladu s Pro-jektom HVZ-a te dostupnim planiranim financijskim sredstvima.

Na sjednici se raspravljalo o pristiglim zahtjevima dobro-voljnih vatrogasnih društava za priznavanje godina osnut-ka. Na ovoj sjednici Odbor

je prihvatio zahtjeve DVD-a Dugo Selo i Visoko koji se predlažu Predsjedništvu HVZ-a na usvajanje.

U UREDU Hrvatske vatrogasne zajednice dana 14. ožujka 2013. godine održana je 14. sjednica Odbo-

ra za organizacijska i financijska pitanja. Zbog spriječenosti predsjednika Odbora M. Miloslavića sjednici je predsjeda-vao zamjenik predsjednika Odbora Ž. Petrović. Na dnevnom redu sjednice su bili: Prijedlog Poslovnika o radu Skupštine HVZ-a za mandatno razdoblje 2013. - 2017., Prijedlozi iz-vješća o radu HVZ za 2012. i financijskom poslovanju - za-vršni račun HVZ za 2012., Prijedlog Programa rada HVZ-a za 2014. i Operativnog programa rada HVZ za 2014. te pro-jekcija za 2015. i 2016. s financijskim pokazateljima, Plan pri-hoda i rashoda HVZ-a za 2014. i projekcija za 2015. i 2016. te Prijedlozi Pravilnika o radu Stručne službe HVZ-a i Pravilni-ka o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji poslova u Struč-noj službi Hrvatske vatrogasne zajednice, a razmatrane su i

odluke temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.Članovi Odbora su detaljno razmotrili Izvješće o radu i

iznijeli svoje primjedbe. Zaključeno je da podaci u Izvješću nisu u potpunosti točni jer VZŽ/VZGZ nisu dostavili svoje podatke, te će im se još jednom poslati upit za dostavu po-dataka, uz obvezu dostave traženog do sjednice Predsjedniš-tva. Na temelju prijedloga izvješća o financijskom poslovanju - završni račun HVZ-a za 2012., utvrđeno je da neke VZŽ nisu podnijele zahtjeve za dodjelu sredstava temeljem Mje-rila, te da je to potrebno žurno učiniti. Ostale VZŽ kojima su dodijeljena sredstva trebaju dostaviti izvješća o utrošenim sredstvima.

Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji poslova u Stručnoj službi Hrvatske vatrogasne zajednice je donijet na 17. sjednici Predsjedništva, ali zbog stupanja na snagu dana 1. ožujka 2013. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen-tima složenosti poslova u javnim službama (NN br. 25/2013), te propisivanja novih koeficijenata za zaposlenike HVZ-a bilo je nužno pristupiti izradi novog Pravilnika.

Stupio je na snagu novi Zakon o pravu na pristup informa-cijama (NN 25/2013), temeljem kojeg je potrebno imenovati službenika za informiranje koji je posebna službena osoba ovlaštena za ostvarivanje prava na pristup informacijama. O odluci o određivanju službenika za informiranje potrebno je izvijestiti Povjerenika za informiranje u roku od mjesec dana od donošenja odluke o određivanju službenika za informira-nje Hrvatske vatrogasne zajednice.

Informacija sa 14. sjednice Odbora za organizacijska i financijska pitanja

Anita Soldo, dipl. ing.

Martina Karačić, dipl. iur.

5. sjednica Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti

Zapisnik za budući Muzej vatrogastva Hrvatske

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


AKTUALNOSTI

DANA 27. veljače 2013. g. u Šibeniku je održana sjedni-ca Koordinacije vatrogasnih zajednica županija Dal-

macije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.

Sjednici su nazočili predsjednici, zapovjednici i tajnici va-trogasnih zajednica županija, a u ime HVZ-a sjednici je pri-sustvovao načelnik Željko Popović.

Doneseni su sljedeći zaključci:

Ad 1 – rasprava o Programu aktivnosti1. u točki 37. Programa aktivnosti predlaže se izmjena,

tj. da sufinanciranje naknade za troškove zapošljava-nja sezonskih vatrogasaca iz državnog proračuna bude 3.750,00 kn

2. u točki 38. Programa aktivnosti traži se nadopuna o ustrojavanju sezonske privremene vatrogasne postrojbe na otoku Ugljanu. Nadalje, traži se da se troškovi smje-štaja i prehrane sezonskih privremenih vatrogasnih po-strojbi namiruju na isti način kao i za DIP-ove, odnosno da se troškovi snose iz državnog proračuna (sredstva iz

Programa aktivno-sti)3. traži se nadopuna točke 42. Programa ak-tivnosti na način da se kao izvršitelji zadataka uvrste va-trogasne zajednice županija4. u točki 51. Programa ak-tivnosti traži se

dodavanje rečenice koja glasi: „Dnevna izvješća će se dostavljati putem računalne aplikacije Hrvatske vatro-gasne zajednice Vatrogasna mreža.“

5. u Programu aktivnosti predlaže se dodavanje nove točke koja bi glasila: „za davanje informacija medijima i jav-nosti u svezi intervencija isključivo su nadležni županij-ski vatrogasni zapovjednici ili osobe koje oni ovlaste.“

Ad 2 – Prijedlog za imenovanje predsjednika KoordinacijeNakon održane izborne sjednice Skupštine HVZ-a koja će

se održati 15. lipnja 2013.g. u Šibeniku imenovat će se pred-sjednik Koordinacije vatrogasnih zajednica županija Dalma-cije iz VZŽ Zadarske.

Ad 3 – Prijedlog Koordinacije za predsjednika i načelnika HVZ-a

Članovi Koordinacije jednoglasno su istaknuli kandidatu-ru g. Ante Sanadera za predsjednika i g. Željka Popovića za načelnika Hrvatske vatrogasne zajednice.

Koordinacija vatrogasnih zajednica županija Dalmacije

Renato Podbojec, dipl. iur.

DANA 12. ožujka 2013. g. u Pazinu održana je sjednica Koordinacija vatrogasnih zajednica županija Dalma-

cije (Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Du-brovačko-neretvanske) i vatrogasnih zajednica županija Istar-ske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske.

Sjednici su nazočili predsjednici, zapovjednici i tajnici va-trogasnih zajednica županija. U ime HVZ-a sjednici je prisu-stvovao načelnik Željko Popović.

Na Koordinaciji su doneseni sljedeći zaključci:

Ad 1 – rasprava o prijedlogu Programa aktivnosti u pro-vedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Repu-bliku Hrvatsku za 2013.g.

1. u točki 12. Programa aktivnosti dodati vatrogasne za-jednice županija kao izvršitelje zadataka

2. u točki 14. Programa aktivnosti dodati HVZ kao izvr-šitelja zadataka

3. u točki 37. Programa aktivnosti predlaže se izmjena odnosno da sufinanciranje naknade za troškove zapo-šljavanja sezonskih vatrogasaca iz državnog proračuna bude 3.750,00 kn

4. u točki 38. Programa aktivnosti traži se nadopuna da se ustroji sezonska privremena vatrogasna postrojba na otoku Ugljanu. Nadalje, traži se da se troškovi smještaja i prehrane sezonskih privremenih vatrogasnih postroj-bi namiruju na isti način kao i za DIP-ove odnosno da se troškovi snose iz državnog proračuna (sredstva iz Programa aktivnosti)

5. traži se nadopuna točke 42. Programa aktivnosti na način da se kao izvršitelji zadataka uvrste vatrogasne zajednice županija

6. u točki 48. Programa aktivnosti riješiti pitanje naknada na način da DUZS izvrši refundaciju sredstava u izno-su do 8000 kn bruto po angažiranom sezonskom va-trogascu, sukladno zahtjevima vatrogasnih zajednica županija

Nadalje, predlaže se dopuna Programa aktivnosti sa sljede-ćim točkama:

1. vatrogasna izvješća o intervencijama će se dostavljati putem računalne aplikacije Hrvatske vatrogasne zajed-nice “Vatrogasna mreža.“

2. za davanje informacija medijima i javnosti u svezi s in-

KOORDINACIJA VATROGASNIH ZAJEDNICA PRIOBALJAVla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

aktualnosti


tervencijama isključivo su nadležni županijski vatroga-sni zapovjednici ili osobe koje oni ovlaste.

3. radnopravni status sezonskih vatrogasaca urediti na isti način kao što imaju profesionalni vatrogasci

4. jasnije definirati liniju zapovijedanja

U svezi s Programom aktivnosti i Programom intervencija zatražit će se hitan sastanak s glavnim vatrogasnim zapovjed-nikom.

Ad 2 – Prijedlog kandidata za predsjednika i načelnika

HVZ-aČlanovi Koordinacije jednoglasno su istaknuli kandidaturu

g. Ante Sanadera za predsjednika HVZ-a, g. Željka Popovića za načelnika HVZ-a, te g. Dinu Kozlevca za zamjenika pred-sjednika HVZ-a za priobalje.

Ad 3 – Informacije o aktivnostima o EU fondovima

Budući da je HVZ izradio i predao sektorsku socio-ekonom-sku analizu te njezini predstavnici sudjeluju u radnim skupi-nama ministarstava gdje se pripremaju strateški dokumenti za financijsko razdoblje EU 2014.-2020. g. kako bi se identificirali prioriteti budućih operativnih programa za Partnerski spora-zum kojim će regulirati koje sve aktivnosti će biti financirane kroz sedmogodišnje razdoblje iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., zaključeno je da je potrebno da HVZ više informira VZŽ u pogledu pitanja EU fondova.


DANA 13. ožujka 2013. g. u Varaž-dinu održana je sjednica Koordi-

nacija vatrogasnih zajednica županija kontinentalne Hrvatske: Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Ko-privničko-križevačke, Zagrebačke, Gra-da Zagreba, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Viro-vitičko-podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske.

Sjednici su nazočili predsjednici, zapo-vjednici i tajnici vatrogasnih zajednica županija, a u ime HVZ-a sjednici je pri-sustvovao načelnik Željko Popović.

Na Koordinaciji su doneseni sljedeći zaključci:

Ad 1 – Analiza Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od po-žara od interesa za Republiku Hrvatsku za 2012. g. i rasprava o prijedlogu Pro-grama aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za

Republiku Hrvatsku u 2013. g.Konstatira se da dopis koji je zaprimio

HVZ u pogledu očitovanja na Program aktivnosti s rokom očitovanja do 13. ožujka nije došao u kontinentalne VZŽ, a zapisnik s ovog sastanka će se dostaviti svim VZŽ kontinentalne Hrvatske koje sudjeluju na ovom sastanku.

Ad 2 – Informacije o aktivnostima o EU fondovima

Budući da je HVZ izradio i predao sek-torsku socio-ekonomsku analizu te da njezini predstavnici sudjeluju u radnim skupinama ministarstava gdje se pripre-maju strateški dokumenti za financijsko razdoblje EU 2014.-2020. g. zaključeno je da je potrebno da HVZ više informira VZŽ u pogledu pitanja EU fondova.

Ad 3 – Nacrt prijedloga Zakona o va-trogastvu – prijedlog HVZ-a

Zatražit će se da se prijedlog Zakona o

vatrogastvu – prijedlog HVZ-a stavi na dnevni red Predsjedništva HVZ-a te da Predsjedništvo odluči koji koraci će se dalje poduzimati oko zakona.

Ad 4 – Provedba zaključaka Skupštine HVZ-a (Slatina) i provedba zaključaka koordinacije vatrogasnih zajednica žu-panija sjeverozapadne Hrvatske

Zatražit će se da se na dnevni red Pred-sjedništva uvrsti točka izmjene statuta HVZ-a o jednakom glasovanju u Skup-štini te uvođenje radnog mjesta profesi-onalnog tajnika i predsjednika.

Ad 5 – Prijedlog kandidata za pred-sjednika i načelnika HVZ-a

Nakon donošenja odluke Predsjedniš-tva HVZ o postupku kandidiranja za predsjednika i načelnika HVZ-a, pošti-vat će se statut te će se statutarno pred-ložiti osobe za obnašanje dužnosti pred-sjednika i načelnika HVZ-a.

KOORDINACIJA KONTINENTALNE HRVATSKE


Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


AKTUALNOSTI

CIVILNU zaštitu Hrvatske danas čini 20 000 pripadnika u kojoj su vatro-

gasci, profesionalni i dobrovoljni, Gorska služba spašavanja, ronilački klubovi, voj-ska.

Od davne 1972. godine prvog dana mje-seca ožujka obilježava se svjetski Dan civil-ne zaštite kao spomen na dan kada je osno-vana Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu. Odlukom Vlade RH taj se dan pri-hvaća 1992. godine kao Dan civilne zaštite u RH.

Bjelovar je ove godine bio domaćin sre-dišnje svečanosti u organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a tom je pri-godom u bjelovarskom Domu kulture odr-žana svečana sjednica na kojoj su pripad-nicima sustava zaštite i spašavanje uručene nagrade i zahvalnice za posebne zasluge u razvoju sustava za proteklu 2012. godinu. Napomenimo da su sjednici nazočili mini-star unutarnjih poslova RH Ranko Ostojić, izaslanik načelnika GS Tihomir Herceg, dr. sc. Jadran Perinić, ravnatelj Državne upra-ve za zaštitu i spašavanje, načelnik Hrvat-ske vatrogasne zajednice Željko Popović, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Mi-roslav Čačija, gradonačelnik Bjelovara An-tun Korušec, saborski zastupnici te brojni uzvanici i gosti.

Ravnatelj Državne uprave u svom obra-ćanju nazočnima istaknuo je da „dobar sustav zaštite započinje osobnom zaštitom koju treba provoditi u obitelji, a potom je nastavljati na sve oko sebe. Kod nas u Hr-vatskoj u prvom su redu vatrogasne po-strojbe, policija, hitna medicinska pomoć te sve druge žurne službe: Crveni križ, Gorska služba spašavanja i drugi. Potrebno je obu-čavati građane za nepredvidive situacije, i opremiti ih za nepredvidive velike nesreće i katastrofe, što je prvenstvena uloga zadaća jedinica lokalnih samouprava” - istaknuo je Perinić.

Ministar unutarnjih poslova RH Ranko

DAN CIVILNE ZAŠTITE

Dobitnici godišnjih nagrada i priznanja te zahvalnica za posebne zasluge i doprinos razvoju sustava zaštite i spašavanja RH

DVD San Marino – Novi Vi-nodolski dobitnik je godišnje

nagrade Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), koja mu je dodi-jeljena za posebne zasluge u razvoju sustava zaštite i spašavanja. Sveča-nost uručenja nagrada upriličena je početkom ožujka u Bjelovaru, u povodu obilježavanja Dana civilne zaštite.

Nagrada novljanskim vatrogasci-ma dodijeljena je na prijedlog Olega Butkovića, gradonačelnika Novog i Područnoga ureda DUZS-a Rijeka, a predsjedniku DVD-a San Marino Novi Vinodolski, Želimiru Butorcu, uručio ju je ministar unutarnjih po-slova Ranko Ostojić.

Kako se navodi u obrazloženju na-grade, DVD San Marino jedna je od najaktivnijih i najvažnijih udruga u Novom Vinodolskom koja okuplja više od 140 članova. Operativna po-strojba Društva samostalno obavlja vatrogasnu djelatnost na području Grada, a nerijetko pri intervencijama pomaže vatrogasnim postrojbama iz širega okruženja. U posljednjih 10 godina novljanski su vatrogasci u prosjeku imali 130 intervencija na godinu, a većinu su ih samostalno odradili.

Prošla godina – najzahtjevnija

Prošla je godina za novljanske va-trogasce bila najzahtjevnija dosad. Godina je započela izuzetno hlad-nom veljačom tijekom koje je odra-đeno čak 88 intervencija, po iznimno teškim vremenskim uvjetima (jaka bura, led, niske temperature). Nakon

hladne zime, došlo je dugo i sušno proljeće, s kojim su zaredale i inter-vencije na otvorenom. Najviše pro-blema vatrogascima je zadalo dugo i ekstremno toplo ljeto s više od 50 dana velike i vrlo velike opasnosti od izbijanja požara na otvorenom.

Posebno zahtjevan bio je 23. srpnja kada je veliki požar, potpomognut

olujnom burom, poharao područje Grada Crikvenice i Općine Vinodo-lske. Postrojba DVD-a Novi Vinodo-lski na toj je intervenciji bila angaži-rana punih 96 sati, s 28 vatrogasaca i 12 pričuvnih članova te sa svom ras-položivom tehnikom i opremom. Uz postrojbe Grada Crikvenice, Novlja-ni su imali najbrojniju postrojbu, s najviše odrađenih sati danonoćnoga rada. Uz to što su obranili Novi od mogućeg širenja požara, aktivno su sudjelovali na gotovo cijelom požari-štu, od izbijanja požara do potpunog saniranja terena.

Drugu zahtjevnu i vjerojatno naj-opasniju intervenciju DVD San Marino odradio je 13. kolovoza u

DVD-u San Marino–Novi Vinodolski godišnja nagrada DUZS-a

Nagradu primio predsjednik DVD-a

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

aktualnosti


Ostojić naglasio je u svom pozdravnom obraćanju sudionicima sjednice potre-bu izrade novog zakona o civilnoj zašti-ti. ”Želimo što učinkovitiji i brži sustav zaštite, znajući da se više od osamdeset posto spašenih iz ruševina događa u prvih šest do osam sati. Za takvo krat-ko vrijeme mogu najučinkovitije biti lokalne snage spašavanja dok ostala državna i međunarodna pomoć nastu-pa puno kasnije. Zato smo se i usmje-rili na izgradnju sustava civilne zaštite koji će osigurati učinkovito djelovanje upravo lokalne sredine.” Ministar je i konstatirao da na svaku uloženu kunu u smanjenje rizika se štedi sedam kuna u obračunu troškova. Zato treba na sve to misliti i u izradi prostornih planova jer svaki plan koji ne vodi računa o rizi-cima (klizanje tla, poplave, industrijske havarije) je promašen plan.

Godišnje nagrade i priznanja za po-sebne zasluge u razvoju sustava za proš-lu 2012. godinu primili su: Veleučilište Velika Gorica, DVD San Marino iz Novog Vinodolskog te Željko Grubišić, ravnatelj Društva Crvenog križa grada

Solina i Splitsko-dalmatinske županije. Povodom obilježavanje Dana civilne

zaštite za posebne zasluge i doprinos razvoju sustava zaštite i spašavanja u RH, ravnatelj Državne uprave za zašti-tu i spašavanje Jadran Perinić uručio je zahvalnice koje su primili: Stožer zaštite i spašavanja Osječko-baranjske županije, DVD Otočac, Antun Korušec gradonačelnik Bjelovara, Darko Maj-hen, predsjednik VZO Cestica, Milen-ko Biškup, zapovjednik VZO Cestica, Ronilački klub Sisak, Gradsko društvo CK Krapina, Zavod za hitnu medicin-sku pomoć BBŽ, Hrvatski radio-posta-ja Dubrovnik.

Nakon svečane sjednica točno u pod-ne na zgradi bjelovarske Gimnazije održana je pokazna vježba pod nazi-vom „Naša sigurnost na djelu“. Vjež-

bom se željelo prikazati rad operativnih snaga zaštite i spašavanja. Prikazana je evakuacija učenika i nastavnika iz ove bjelovarske srednje škole, a provjeren je Plan evakuacije i spašavanja iz gimna-zije. Osim osposobljenosti djelatnika za postupanje u slučaju izvanrednih situacija i valjanosti predviđenih pra-vaca evakuacije, promatrana je i brzina intervencije žurnih službi, prvenstveno hitne medicinske pomoći i vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe iz Bjelova-ra. Veseli i činjenica da je ovu izvrsno obavljenu vježbu promatrao velik broj građana.

Recimo na kraju da je tijekom dana na centralnom gradskom trgu, Trgu Eugena Kvaternika, upriličena izložba opreme i sredstava koja se koriste u su-stavu zaštite i spašavanja. Željko Horvat

auto-kampu Klenovica, kada je uslijed kvara na autocisterni koja je u kamp do-premila plin došlo do nekontroliranog istjecanja plina. Zahvaljujući iznimnoj hrabrosti i odlučnosti vatrogasaca, za-ustavljeno je daljnje istjecanje plina i spriječena katastrofa većih razmjera. Godina je završena s rekordnih 245 in-tervencija. Unatoč tomu, ukupna opo-žarena površina na području Grada Novi Vinodolski nije prešla dva hekta-ra, a prouzročena materijalna šteta bila je minimalna.

Sve navedeno, uz ostala postignuća

DVD-a San Marino (izvanredan rad s mladeži, veliki uspjesi na natjecanjima), navelo je DUZS da godišnju nagradu za 2012. godinu dodijeli upravo novljan-skim vatrogascima.

Naposljetku napomenimo da su go-dišnje nagrade još dobili i Veleučilište Velika Gorica te Željko Grubišić, rav-natelj Crvenoga križa Grada Solina. Na svečanoj je sjednici dodijeljeno i devet zahvalnica za posebne zasluge u razvoju sustava civilne zaštite, a iz vatrogasne struke dobili su ih DVD Otočac i VZ općine Cestica. Vanda Radetić-Tomić

U povodu međuna-rodnog Dana civil-

ne zaštite koji se obilježava 1. ožujka, istarski župan Ivan Jakovčić i pulski gra-donačelnik Boris Miletić primili su 27. veljače 2013. u Komunalnoj palači pred-stavnike službi zaštite i spa-šavanja. Gradonačelnik Mi-letić je nazočnima zaželio dobrodošlicu, čestitao im međunarodni Dan civilne zaštite te izrazio zahvalnost za sve ono što čine u svrhu zaštite ljudi i njihovih materijalnih dobara. Zbog klimatskih promjena, izazovi su sve veći, ali mi smo pripravni te smo jedni od najorganiziranijih i možemo poslužiti kao primjer drugima, istaknuo je Miletić.

Župan Jakovčić na kraju svog trećeg mandata zahvalio se na suradnji te je potvrdio da je Istarska županija vrlo zadovoljna učinjenim. Vlast u Istri pokušava učiniti sve u svrhu zaštite

te nastoji poslati poruku sigurnosti i smirenosti, naglasio je Jakovčić. Kao župan je ponosan što Istra ima organizirane ekipe koje požrtvovno, hrabro i s puno volje čine sve što je moguće da se građani i gosti osjećaju sigurno u Istarskoj županiji, podvu-kao je župan Jakovčić.

Županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozle-vac se obratio prisutnima

rekavši kako članovi službe zaštite i spašavanja čine sve što je moguće kako bi odgovorili na sve ono što ugrožava ljude na području Istarske županije. U okviru službe djeluje stotine profesionalaca, ali i tisuće volontera koji pomažu zajednici. Napomenuo je kako ovaj učinkovit sustav ne bi bio moguć bez potpore općina i gradova te posebice istaknuo vrlo dobru suradnju s kolegama u Sloveniji i Italiji.

Asim Čabaravdić

Dan civilne zaštite obilježen u Istri

Ideja o potrebi zaštite stanovništva u Hrvatskoj

nastala je još 1884. godine na-kon potresa u Zagrebu, a od 1. siječnja 2005. civilna zaštita je u sastavu Državne uprave za

zaštitu i spašavanje

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


AKTUALNOSTI

U organizaciji Službe za zaštitu i spašavanje pri Vatroga-snoj zajednici Istarske županije, u Puli su održani treći

po redu Dani zaštite i spašavanja u sklopu kojih je 14. ožujka u dvorani Circola upriličena konferencija o temi „Zaštita i spaša-vanje u slučaju potresa“. Konferenciju je otvorio Vedran Grubi-šić, zamjenik župana Istarske županije i načelnik Stožera zaštite i spašavanja Istarske županije, a bili su nazočni ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje dr. sc. Jadran Perinić, zamjenik pulskog gradonačelnika Fabrizio Radin, županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac te brojni drugi uzvanici i sudionici.

Okupljene je srdačno u ime Grada Pule pozdravio zamjenik gradonačelnika i načelnik Stožera zaštite i spašavanja Grada Pule Fabrizio Radin koji je pohvalio dosadašnji rad brojnih vo-lontera koji djeluju u okviru sustava zaštite i spašavanja.

-Veliku pomoć službama zaštite i spašavanja pružaju pripad-nici Civilne zaštite kojih u RH ima 16 tisuća čemu treba pri-dodati članove Crvenog križa i brojne volontere. Za uspješno funkcioniranje sustava osobito je važna kvalitetna suradnja služ-bi i civilnih udruga, istaknuo je Denis Stipanov, voditelj Službe zaštite i spašavanja Vatrogasne zajednice Istarske županije.

Govoreći o važnosti održavanja ovakvih konferencija s mul-tidisciplinarnim pristupom koje daju veliki doprinos unaprje-đenju sustava preventive i zaštite, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje dr. sc. Jadran Perinić, izrazio je zahvalnost organizatorima što su prepoznali značaj podizanja svijesti o re-alnim ugrozama. U svom je govoru naglasio kako za djelovanje u akcijama zaštite i spašavanja nakon mogućeg potresa, postoje organizirane snage na razini općina i gradova - postrojbe civil-

ne zaštite i postrojbe vatrogastva, udruge građana koje se bave u okviru svoje djelatnosti zaštitom i spašavanjem, komunalna poduzeća i druge pravne osobe koje za određene zadaće plani-raju i određuju gradovi i općine, dok na državnoj razini postoje Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite te Državne va-trogasne intervencijske postrojbe.

-Potresom su u Hrvatskoj najugroženija područja Južne Dal-macije, Rijeke i Zagreba, poručio je ravnatelj Državne uprave zaštite i spašavanja Perinić. „Imamo dobar sustav na kojem još treba raditi, posebice na tehničkoj opremljenosti, a nedostaje i sofisticiranih uređaja“, istaknuo je.

Hrvatska je u ovom trenutku u šatorska naselja spremna zbri-nuti 30 tisuća stanovnika, a šatori su u skladištima DUZS-a za 13 tisuća, HCK ima za dvije tisuće te u skladištima Državnih robnih zaliha za deset tisuća, dok općine i gradovi imaju šatore za zbrinjavanje oko pet tisuća ljudi. Uz šatore je osiguran odgo-varajući broj kreveta, vreća za spavanje i pokrivača. Za prehranu stanovnika šatorskih naselja DUZS i HCK imaju poljske kuhi-nje kapaciteta dvadeset tisuća obroka u jednoj smjeni i potrebne pribore za jelo za trideset tisuća ljudi.

U sklopu programa održana je pokazna vježba „Crveni križ nakon potresa“ i tom su prigodom članovi HCK učinkovito pružili pomoć i iskazali umješnost u spašavanju unesrećenih na-kon potresa. Sudionicima konferencije o potresima su govorili naši i strani stručnjaci: prof. dr. sc. Marijan Herak, seizmolog, o potresima u RH s osvrtom na Istarsku županiju, o djelovanju Hrvatskog crvenog križa u odgovoru na potres informirala je Elza Damjanić, na potrese u Italiji osvrnuo se Aldo Primiero, o

potresima u Sloveniji govorio je Zoran Kenda dok je o potresima u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji govorio Mato Tomljanović.

Nakon konferencije ravnatelj Perinić posjetio je VZŽ Istarske i JVP Pula gdje se upoznao s njihovom radom i djelo-vanjem.

3. DANI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U PULI

Asim Čabaravdić

Sudionici vježbe i konferencije

NA sjednici Odbora za informiranje, promidžbu i nakladniš-tvo VZŽ Sisačko-moslavačke u Sisku, donesena je odluka

o ponovnom pokretanju akcije „Slikari za muzej vatrogastva Hr-vatske“. Akciju je pokrenuo i ostvario sisački Odbor s inicijativom da ona postane nacionalna. O svemu je obaviješten i predsjednik VZŽ Mijo Brlečić koji je podržao pokretanje ove akcije i predaju dosad prikupljenih slika za budući Muzej vatrogastva Hrvatske.

Odbor za informiranje VZSMŽ htio je podsjetiti i na još jednu snažnu sisačku vatrogasnu povijesnu inicijativu i njome obilježiti povijesnu obljetnicu kad su se u Zagrebu u jesen 1873., a u Sisku u proljeće 1874. godine, sastali predstavnici vatrogastva Hrvatske tog doba te pod predsjedanjem sisačkog vojvode Josipa Hacke-nberga, a uz svestranu pomoć njegova prijatelja i vatrogasnog su-borca Gjure Deželića, donijeli odluku i stvorili temelje za osniva-nje Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice. Zbog krajnjeg cilja ove donatorske akcije, a to je stvaranje Muzeja vatrogastva Hr-vatske, pokretači inicijative obratili su se tadašnjem predsjedniku Hrvatske vatrogasne zajednice dr. Franji Greguriću, predloživši da akcija postane zajednička obveza prema tisućama vatrogasaca i povijesti hrvatskog vatrogastva. S takvom potporom i novim po-

ticajem, akcija “Slikari za nacionalni muzej vatrogastva Hrvatske“ nastavljena je i uskoro je održana i prva izložba slika u Zagrebu. Prigodom otvaranja prve izložbe tadašnji predsjednik Gregurić je naglasio:

“Ova akcija je hvalevrijedna, a poticaj vatrogasaca i odaziv sli-kara najbolji je dokaz zanimanja javnosti i još jedna potvrda da Hrvatska vatrogasna zajednica radi na aktivnostima za otvaranje jedinstvenog državnog muzeja vatrogastva kakav imaju mnoge zemlje u Europi. Na to nas obavezuje i bogata tradicija vatrogastva u Hrvatskoj, koja je dala svoj doprinos ne samo razvitku vatroga-stva, već i očuvanju domoljubne nacionalne svijesti te pripadanju europskom civilizacijskom krugu“.

Siščani za Muzej vatrogastva HrvatskePONOVNO POKRENUTA AKCIJA

Zahvaljujući inicijativi Siščana prikupljeno je 12 slika čiji su autori: Božidar ŠKOFAČ, Ivan MAREKOVIĆ, Slavo STRIEGL, Ivan VEČENAJ, Josip GENERALIĆ, Marijan GLAVNIK, Ivan ANTOLČIĆ, Jurica PUHALOVIĆ, Ante

KREŠIĆ, Ivan SABOLIĆ, Mijo KOVAČIĆ i Ivan MILAT. Ova hvalevrijedna akcija dobar je poticaj svima koji mogu doprinijeti završetku Muzeja čije se

otvaranje planira u 2014. godini.

Đuro Gajdek

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

aktualnosti


U Pribyslavu (Češka) je 21. i 22. veljače 2013. održana sjednica

radne grupe CTIF-a „Podunavlje“, uz nazočnost 18 predstavnika vatrogasnih zajednica Austrije, Češke, Hrvatske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Srbije dok su izostanak opravdali predstavnici Va-trogasne zajednice Njemačke i Mađar-ske. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu su predstavljali načelnik Željko Popović i tajnik Nacionalnog odbora za preven-tivnu zaštitu i gašenje požara Mario Starčević.

Izbori temeljem usvojenog Poslovnika

Temeljem Poslovnika o radu radne grupe CTIF-a “Podunavlje” do sljedeće jesenske sjednice u Slovačkoj članice se pozivaju da pismeno predlože kandi-date za dužnosnike radne grupe, tj. za predsjednika, zamjenika predsjednika i tajnika.

Predstojeće aktivnosti i izbori u CTIF-u

Karel Richter, predsjednik VZ Češke, pozvao je sve nazočne da pošalju naj-manje po 2 predstavnika na češki vatro-gasni susret koji će se održati od 7. do 8. lipnja 2013. godine u Litomericama.

Hubert Vetter, pokrajinski vatroga-sni zapovjednik Vorarlberga, pozvao je na sudjelovanje na konferenciji o do-brovoljnom vatrogastvu koja će se 11. ožujka 2013. godine održati u Beču. Na konferenciju su pozvani vatrogasni dužnosnici iz cijele Europe te predstav-nici EU-komisije i EU parlamenta.

Jednoglasno je dana potpora Hubertu

Vetteru, kandidatu za dopredsjednika CTIF-a. Izbori za jedno otvoreno mje-sto dopredsjednika CTIF-a održat će se 24. srpnja 2013. u Mulhouseu.

Smjernica o radnom vremenu i mehanizmi

civilne zaštite EUNa sljedećoj sjednici se od predstav-

nika Vatrogasne zajednice Njemačke očekuje informacija o stanju pregovora u području programiranja mehanizma civilne zaštite EU za razdoblje 2014-2020, te sadržaje eventualnih promjena u smjernicama o radnom vremenu.

Financiranje vatrogastva iz fondova Europske Unije

Generalni tajnik Vatrogasne zajednice Slovačke podnio je izvješće o načinima uključivanja vatrogastva u programe sufinanciranja Europske unije u Slovač-koj. Tako je u proteklih 7 godina finan-cirana preko slovačkog Ministarstva poljoprivrede (!) obnova i rekonstrukci-ja 74 vatrogasnih domova dobrovoljnih

vatrogasnih društava i 17 vatrogasnih domova javnih vatrogasnih postrojbi.

Slovačka vatrogasna zajednica obave-zuje se svim vatrogasnim zajednicama uključenim u rad radne grupe CTIF-a “Podunavlje” dostaviti iscrpno izvješće o programima financiranja potreba slovačkog vatrogastva preko fondova Europske Unije za razdoblje 2014-2020. Vatrogasni muzeji i arhivi-ranje vatrogasne građe

Svi sudionici savjetovanja dali su iscr-pna izvješća o ustroju vatrogasnih mu-zeja u njihovim nacijama.

Kao jedan od elitnih primjera slu-ži Vatrogasni muzej u Pribyslavu, koji obuhvaća aktivnosti arhiviranja (s dr-žavnom licencom za arhiviranje vatro-gasne građe), prikupljanja eksponata (certificirani izložbeni prostor u dvorcu Pribyslav), te specijalizirana biblioteka. Radom muzeja upravlja Vatrogasna za-jednica Češke, koja je ujedno u vlasniš-tvu prigodnog hotela u Pribyslavu.

Sjednica radne grupe CTIF-a “Podunavlje”

Mario Starčević

JEDNO od najaktivnijih radnih tijela u okviru Međuna-rodnog udruženja vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF-

a) zasigurno je Odbor voditelja vatrogasne mladeži. Na sjed-nicama se raspravlja o problematici vezanoj uz aktivnosti više od milijun i 300 tisuća malodobnih pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava u Europi, s ciljem kreiranja što kvali-tetnijih smjernica za njihov dugogodišnji rad u vatrogastvu.

Već 88. sjednica ovog Odbora održana je od 14. do 16. ožujka ove godine u austrijskom Adnetu, mjestu nadomak Salzburga, poznatom po nizu dužnosnika austrijskog vatro-gastva koji su svojim radom obilježili međunarodnu vatroga-snu scenu. Uz kolege iz Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije, Austrije, Slovenije, Češke, Mađarske, Portugala, Finske i Luksemburga, Hrvatsku je na sjednici predstavljao

Stjepan Kovaček, zamjenik predsjednika Savjeta za vatroga-snu mladež Hrvatske vatrogasne zajednice.

U uvodnom dijelu sjednice nazočni su izviješteni o znat-nim poteškoćama u pripremi 20. međunarodnog natjecanja vatrogasne mladeži. Naime, domaćin ovog jubilarnog natje-canja, poznatog i pod nazivom „Mala olimpijada CTIF-a“, trebao je 2015. biti Portugal, no portugalski vatrogasni sa-vez je otkazao organizaciju i domaćinstvo. U dopisu koje je naknadno stiglo iz Lisabona u ured CTIF-a, recesija i niz drugih poteškoća navedeni su kao argument za donošenje ove odluke. Stoga je i nadalje jedino sigurno da će predstoje-ća Vatrogasna olimpijada CTIF-a biti održana ove godine u Francuskoj, a naredne manifestacije ove vrste će morati do-živjeti malo značajniji organizacijski zaokret, ukoliko se želi

Sjednica Odbora voditelja vatrogasne mladeži CTIF-a

M. Starčević i Ž. Popović - hrvatski predstavnici na sjednici

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


AKTUALNOSTInastaviti 50-godišnja tradicija organizacije ovih međunarod-nih natjecanja.

Činjenica je kako zemlje iz kruga nedavnih domaćina natje-canja CTIF-a poznaju znatan raskorak između rastućih kri-terija postavljenih od samog CTIF-a s jedne strane, odnosno utjecaja recesije i drugih otežavajućih čimbenika kod poten-cijalnih domaćina s druge strane. Recimo u okviru ove teme kako postoje nastojanja da organizator sljedećeg zajedničkog međunarodnog natjecanja seniora i mladeži 2017. godine bude Njemačka, no zasad su to više želje pojedinaca nego te-melj za ozbiljnu raspravu.

MEĐUNARODNO NATJECANJE VATROGASNE MLADEŽI

Središnji segment sjednice bio je posvećen predstojećem 19. međunarodnom natjecanju vatrogasne mladeži u francu-skom Mulhousu. Nazočni su izviješteni kako zasad sve pri-preme teku prema planu, no promijenjene su lokacije nekih događanja. Prvi treninzi bit će na improviziranom stadionu s relativno kratkom zemljanom atletskom stazom, a drugi tre-ning i samo natjecanje održat će se na centralnom stadionu.

Prezentirane su i uloge sudačkog osoblja. Tako će među 50-tak sudaca na natjecanju mladeži „sudac 2“ na prvoj stazi za vježbu s preprekama biti Zlatko Orsag, zamjenski „sudac 1“ na obje staze za vježbu s preprekama bit će Ivan Kovač, a glavni sudac na drugoj stazi za štafetnu utrku bit će Ivan Brlečić.

Vrlo je uzbudljivo bilo prigodom službenog izvlačenja re-doslijeda nastupa natjecateljskih odjeljenja. „Probijanje leda“ ovog je puta dodijeljeno upravo odjeljenju muške mlade-ži iz Hrvatske. Uz bok pripadnicama vatrogasne mladeži iz Manchestera koje nastupaju kao prve na drugoj stazi, u prvoj će stazi sa startnim brojem 1 biti pobjednici izlučnog natje-canja Hrvatske vatrogasne zajednice u kategoriji „mladež muška“. Odjeljenje iz Hrvatske u kategoriji „mladež ženska“ nastupit će 12. po redu na drugoj stazi.

Vrlo je žučna bila rasprava glede financijskih aspekata or-ganizacije natjecanja u Francuskoj. Tako će svako odjeljenje kod prijave morati predati 100 € kaucije za pokrivanje mogu-ćih šteta utvrđenih u smještajnim i drugim objektima te bez toga smještaj odjeljenja nije moguć. S druge strane, svi čla-novi odjeljenja te prateće osoblje u reprezentaciji moraju sa sobom donijeti vlastitu posteljinu ili vreće za spavanje, s ob-zirom da domaćin nije u mogućnosti pripremiti isto. Rok za

uplatu kotizacije za sve sudionike natjecanja prema zaključku Skupštine CTIF-a je 31. ožujka ove godine.

Temeljem vrlo pomnog planiranja svih aktivnosti ovog Od-bora, poznat je datum održavanja sljedećeg Simpozija vatro-gasne mladeži CTIF-a koji će biti održan od 28. svibnja do 1. lipnja 2014. godine u luksemburškom mjestu Echternach, uz nazočnost po 3 pripadnika vatrogasne mladeži te 2 voditelja vatrogasne mladeži iz svake zemlje. Moderatori pojedinih tema dolaze iz Austrije, Finske, Njemačke i Velike Britanije, a Savjet za vatrogasnu mladež Hrvatske vatrogasne zajedni-ce jedan je od nositelja teme pod nazivom „Uloga socijalnih mreža u integraciji vatrogasne mladeži“.

Nakon sjednice, 30-tak sudionika sjednice posjetilo je Do-brovoljno vatrogasno društvo Adnet gdje ih je, uz članstvo društva, primio gradonačelnik Wolfgang Auer, a koji je prije stjecanja dugogodišnjeg staža operativnog dobrovoljnog va-trogasca svoje prve korake u vatrogastvu napravio kao pri-padnik vatrogasne mladeži. Nazočni su imali prigode razgle-dati vrlo sadržajnu zbirku eksponata iz povijesti vatrogastva, a na brojna je pitanja u tom pogledu odgovarao dugogodišnji zapovjednik društva dr. Adolf Schinnerl, danas voditelj Od-bora za istraživanje povijesti vatrogastva i zaštite od požara CTIF-a.

Drugog dana ovog skupa nazočni su posjetili Vatrogasnu školu regije Salzburg, nadomak salzburške zračne luke, upo-znavši se pritom s radom jedne od najkvalitetnijih ustanova takve vrste u ovom dijelu Europe. Tijekom samog posjeta mnoštvo je dobrovoljnih vatrogasaca sudjelovalo u različitim tipovima obuke, odgovarajući rado na pitanja kolega iz broj-nih zemalja. Članovi Odbora upoznati su s činjenicom kako na području cijele Austrije danas djeluje 6 profesionalnih vatrogasnih postrojbi, dok uz njih djeluje i vrlo gusta mreža od oko 4520 dobrovoljnih vatrogasnih društava. U redovima vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava dje-luje oko 320000 pripadnika. Posebna se pažnja pridaje radu vatrogasne mladeži, pa tako samo u salzburškoj regiji, uz 1 profesionalnu vatrogasnu postrojbu i oko 5300 operativnih članova dobrovoljnih vatrogasnih društava, danas djeluje i oko 10100 pripadnika vatrogasne mladeži.

Sljedeća sjednica Odbora bit će održana u francuskom Mulhousu tijekom održavanja Međunarodnog natjecanja va-trogasne mladeži.

S. K.

Sudionici sjednice

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

POŽARI I INTERVENCIJE


DANA 12. veljače 2013. oko 8.20 sati dojavljeno je u DUZS 112 kako je u Pričcu, mjestu pokraj Slavon-

skog Broda, u Savu sletjelo vozilo u kojem se nalazi jedna osoba. Dolaskom na mjesto događaja vatrogasci DVD-a Oriovac su u rijeci, tristotinjak metara od ceste, vidje-li osobno vozilo Peugeot te su, bez imalo promišljanja, ušli u hladnu vodu i uspjeli doći do vozila. Pomoću sajle pričvršćene za vatrogasno vozilo uspjeli su stabilizirati vozilo da ne nastavi dublje tonuti u hladnu rijeku.

U vozilu se nalazio 65-godišnjak koji je bio u nesvijesti te vidno pothlađen. Cijelo vrijeme izvlačenja vozila iz ri-jeke vatrogasci Antun Sudić i Igor Kalajdžić su bili pokraj unesrećenog koji je, nakon uspješnog spašavanja, pre-vezen vozilom Hitne pomoću u Opću bolnicu dr.Josip Benčević u Slavonskom Brodu. (Mario Vlk)

Spasili 65-godišnjaka koji je autom sletio u Savu

NA virovitičkoj obilaznici 12. ožujka dogodila se prometna nesreća u

kojoj je sudjelovao vozač osobnog vozila Kia Ceed iz Virovitice. Naime, uslijed skli-skog kolnika vozač je izgubio nadzor nad vozilom i sletio s ceste. Vatrogasci JVP Vi-rovitica rezanjem lima automobila spaša-vali su unesrećenog vozača koji je, prema prvim podacima, zadobio teške tjelesne ozljede, te je brzom intervencijom hitne medicinske pomoći prevezen u Opću bol-nicu Virovitica. (www.icv.hr)

Virovitički vatrogasci spašavali vozača rezanjem lima

automobila

BRZOM intervencijom vatrogasaca DVD-a Suhopolje i JVP Virovitica, kao i djelat-

nika hitne pomoći i policije, spašena je starija osoba iz Suhopolja koja je doživjela moždani udar. Naime, osoba je živjela sama u kući i nije se javljala pa su vatrogasci, uz zdravstvene dje-latnike i policiju, bili prinuđeni provaliti u kuću te pravovremenom intervencijom spasiti život. (www.icv.hr)

Intervencija u Suhopolju

Vatrogasci su onesviještenog vozača uspjeli izvući iz hladne rijeke

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


KOMENTAR

Tekst: Boris Banjan, dipl.ing.

PRVOG ožujka u Osijeku je održa-

na pokazna vježba sna-ga zaštite i spašavanja Osječko-baranjske žu-panije. Dugo priprema-na i solidno odrađena, vježba je pokazala dio mogućnosti interven-tnih službi, komunalnih i javnih tvrtki te udruga koje se mogu koordi-

niranim djelovanjem i dobrom materijalno-tehničkom podlogom transfor-mirati u značajan faktor sigurnosti lokalne zajednice pogođene raznim nesrećama.

Scenarij vježbe bio je gašenje poža-ra nastalog nakon sudara i eksplozi-je na putničkom brodu na kojem se našao i veći broj putnika. Putnike je trebalo spasiti, neke čak i iz vode, ugasiti vatru te organizirati crpljenje vode iz oštećenog trupa broda u koji je prodirala velika količina vode.

U vježbi je, uz vatrogasce, sudje-lovala specijalna policija (ronioci), pogranična polici-ja (patrolni brod), prometna policija, udruga za pod-vodne aktivnosti „Mursa„ (2 desan-tna čamca i ronioci ), Hrvatska gorska služba spašavanja (spasioci iz vode te tragači s potražnim psima), Crveni križ Grada Osijeka, Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske župani-je - stanica Osijek, Državna uprava

za zaštitu i spašavanje – centar 112, Lučka kapetanija (služba za navođenje i traganje na vodi), Lučka uprava, tvrtka „Hidrogradnja„ (teglenica za riječni transport rastresitog tereta i ponton za pristajanje uz obalu), udruga radioamatera i drugi.

Događaj je pobudio veliki interes medija i javnosti. Prije početka vježbe izvršena je smotra snaga zaštite i spašavanja među kojima je, kao najbrojniji, bio po-strojen vod pripadnika civilne zaštite Osječko-baranj-ske županije. U eter je otišla poruka o potrebi oprema-nja i osposobljavanja svih čimbenika u sustavu.

Ono što nije dovoljno naglašeno je činjenica da bi u stvarnosti ovakav, i brojni drugi slični događaji koji zahtijevaju žurno postu-panje, bio rješavan od strane trenutno mobilnih žurnih službi. Samo njihovim brzim djelovanjem i međusobnim ko-ordiniranim akcijama spriječila bi se eskalacija ovakvih nesreća prema neže-ljenom ishodu. Tu su, prije svega, vatro-gasci koji su najbrojnija mobilna snaga za gašenje i spašavanje u prvim minu-tama kad je djelovanje najpotrebnije. Svakako bi i policijske snage te Hitna medicinska pomoć dali svoj doprinos u

Vatrogasci u sustavu zaštite i spašavanjaDa li pokaznim Vježbama pomažemo ili oDmažemo u percepciji

Vatrogasaca preD jaVnoŠĆu?

Sudjelovanjem u ovakvim re-vijalnim združenim vježbama, u kojima nije realno prikazan

scenarij nakon nesreće, zapravo pomažemo stvaranju krive slike društva o tome na koga se treba osloniti u prvim

minutama nekog tragičnog događaja.

Sudionici pokazne vježbe

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

KOMENTAR


Gašenje požara broda

takvim nesrećama iako su im, zbog malobrojnosti mo-gućnosti u prvim minutama znatno umanjene. Takav scenarij dovodi nas do sasvim drugačijih prioriteta u opremanju i tretmanu žurnih službi u odnosu na snage koje se ne mogu okupiti i značajnije pripomoći onda kad se nesreća dogodi.

Pitanja za sve vatrogasne dužnosnike koji kreiraju stručno i javno mnijenje:

1. Koliko svojim pomirljivim stavovima utječemo na razvoj sustava zaštite i spašavanja tako da se vatrogasne postrojbe opremaju i osposobljavaju nedovoljno i sporo?

2. Stvara li sudjelovanje u ovakvim revijalnim do-gađajima krivu sliku stvarnog funkcioniranja društva u situaciji ugroze, što neminovno navo-di na krive zaključke o razvojnim prioritetima?

3. Koliko smo vježbi s tematikom spašavanja te ne-kim drugim složenim intervencijama organizi-rani u svojoj sredini?

4. Da li mislite da se vatrogasci mogu i dalje drža-ti isključivo „tipičnih„ vatrogasnih intervencija, a sve one situacije poput spašavanja životinja, rada s opasnim insektima, ronilačkih te ekstre-mno spasilačkih i brojnih drugih aktivnosti pre-pustiti nekom drugom?

5. Da li imamo jasnu sliku razvoja i transformaci-je vatrogastva u modernu, gasilačko-spasilačku službu koja je spremna intervenirati u brojnim situacijama u kojima društvo ne može dati kva-litetan odgovor?

6. Koliko se vatrogasnih postrojbi razvija u tom pravcu planski, a koliko ih je prepušteno „sret-nom„ trenutku vladavine blagonaklonih grado-načelnika?

7. Što u pogledu planiranja te izvršenja dugoročnih ciljeva sustavnog opremanja i osposobljavanja te preuzimanja vodeće uloge u sustavu zaštite i spašavanja mogu učiniti strukovne institucije na državnoj razini?

8. Želimo li uopće preuzeti ovu tešku i odgovornu, ali časnu čelnu funkciju?

Na ovo zadnje pitanje siguran sam da će velika većina vatrogasaca odgovoriti potvrdno. No, ako je tako, upi-tajmo se koliko svi skupa energije ulažemo u ostvarenje ovakvih ciljeva?

Sudjelovanjem u ovakvim revijalnim združenim vjež-bama u kojima nije realno prikazan scenarij nakon ne-sreće zapravo pomažemo stvaranju krive slike društva o tome na koga se treba osloniti u prvim minutama ne-kog tragičnog događaja. Daljnji razvoj sustava zaštite i spašavanja nakon toga nije teško predvidjeti.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


VJEŽBE i oBukE

Tekst: Milivoj Taslak, dipl. ing.

U KAŠTEL SUĆURCU se 27. velja-če odvijala centralna županijska

proslava međunarodnog Dana civilne zaštite, koju su organizirali Stožer zašti-te i spašavanja Grada Kaštela te Vatro-gasna zajednica Grada Kaštela. Proslava je započela polaganjem vijenaca i sveča-nom Skupštinom te mimohodom Sto-žera zaštite i spašavanja, gostiju, vatro-gasaca, Crvenog križa, postrojbe opće namjene CZ Grada Kaštela, policije i svih ostalih službi zaštite i spašavanja. Centralnom dijelu proslave je slijedila pokazna vježba zaštite i spašavanja na moru simulirajući nastanak ekološkog onečišćenja čiji je cilj bio:

• uvježbavanje i podizanje razine osposobljenosti operativnih snaga zaštite i spašavanja te drugih sudionika u sustavu zaštite i spašavanja s područja Grada Kaštela i SD županije,

• postizanje novih sposobnosti te poticanje izgradnje integralnog sustava zaštite i spašavanja,

• provjera efikasnosti postupaka utvrđenih standardnim opera-tivnim postupcima operativnih snaga zaštite i spašavanja te drugih sudionika u slučaju ekološkog akcidenta,

• provjera koordinacije svih sudionika zaštite i spašavanja u uvjetima velikih nesreća,

• podizanje razine informiranosti stanovništva o aktivnostima sub-jekata zaštite i spašavanja.

U vježbi je prikazan cijeli postupak od havarije broda, istjecanja mazuta te oba-vještavanja i zaprimanja dojave, alarmi-ranja službi i izlaska na teren, angažma-na ronilaca s brodom Sv. Jeronim, do postavljanja plutajućih brana i djelova-nja eko broda „Sv. Florijan“. Vježbom, u kojoj je sudjelovalo 37 vatrogasaca, pet vozila i dva broda, zapovijedao je Milivoj Taslak, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Kaštela, koji je tijekom vježbe objašnjavao sve postupke i rad-nje koji su izvođeni, kao i opremu kori-štenu na samoj vježbi. Vježba se odvi-jala prema zacrtanom programu, svaki segment izveden je bez greške, a ovom se vježbom još jednom pokazalo kakva

je osposobljenost vatrogasnih snaga i koliki je njihov značaj u sustavu zaštite

i spašavanja Grada Kaštela.

Građani su imali prilike vidjeti koje se sve radnje trebaju poduzeti ukoliko do jedne ovakve nesreće dođe, kao i spre-mnost svih žurbi koje sudjeluju u spa-šavanju. U vježbi je, osim vatrogasaca, sudjelovala i Pomorska policija te kašte-lanska ispostava Lučke kapetanije Split, a stručni tim je uspješnost vježbe ocije-nio vrlo visokom ocjenom. Predstavni-ci ostalih službi i postrojbi, za vrijeme vježbe ujedno su na prezentirali opre-mu i edukativne materijale, a građani su imali prilike vidjeti i ostalu vatrogasnu i ekološku opremu.

MEĐUNARODNI DAN CIVILNE ZAŠTITE U KAŠTELIMA OBILJEŽEN JAVNOM VJEŽBOM

Visoka razina spremnosti svih sudionika spašavanja

U vatrogasnoj zajednici Grada Kaštela operativno djeluju tri

dobrovoljne vatrogasne postrojbe: “Mladost“ iz Kaštel Sućurca, “Kaštel

Gomilica“ iz Kaštel Gomilice i “Kaštela“ iz Kaštel Staroga, s ukup-nim brojem od 260 članova, od čega je 145 članova operativaca. Sve tri

vatrogasne postrojbe kategorizirane su kao središnje vatrogasno društvo

U vježbi je sudjelovalo 37 vatrogasaca s dva broda

Tijek vježbe

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VJEŽBE i oBukE


VZO Pisarovina je od 20.-27. veljače 2013.

godine organizirala vatro-gasnu specijalnost za apara-te za zaštitu dišnih organa, za 25 svojih vatrogasaca i 2 vatrogasca iz susjedne VZO Lasinja. Osposobljavanje koje se sastoji od 30 sati proveo je Mato Frančešević (vatrogasni instruktor JVP Zagreb).

Teorijski dio koji se održao u prostorima društvenog doma u Donjoj Kupčini, u trajanju od 12 sati, zanimlji-vom je prezentacijom uveo polaznike kroz fiziologiju samog disanja preko štet-nih i opasnih tvari do vrsta i namjene zaštitnih sprava za

disanje i nadzornih instru-menata. Zanimljivost preda-vanja s primjerima iz više-godišnjeg iskustva potvrdila je instruktora Frančeševića kao jednog od najstručnijih osoba hrvatskog vatrogastva za ovu specijalnost.

Praktični ( ujedno i ispit-ni) dio održan je na vježba-lištu JVP Zagreb u Savskoj ulici. Najveće zanimanje bilo je kod ulaska u simula-tor gdje se vatrogasci kreću u zatvorenom i zadimlje-nom prostoru nailazeći na sve zamke i situacije koje se mogu dogoditi prilikom stvarne intervencije. Nakon uspješnog prolaska poligo-na instruktor je pohvalio

po upornost i koncentraciju polaznika.

Ovom specijalnošću te nabavom dodatnih izolacij-skih aparata (koja slijedi u

ovoj godini) osposobili smo veći broj naših operativnih vatrogasaca, kako za daljnja obrazovanja (flashover si-mulator), tako i za interven-cije u VZO Pisarovina.

U POVODU međunarod-nog Dana civilne zašti-

te u kanfanarskoj i žminjskoj osnovnoj školi uspješno su provedene vježbe evakuaci-je učenika i školskog osoblja. Temeljni je cilj vježbi bio pro-vjera uvježbanosti nastavnika i učenika tijekom evakuacije i istodobno provjera funk-cionalnosti i svrsishodnosti Plana evakuacije. Vježbama su prethodile odgovarajuće pripreme kojima je, osim 113 učenika i 15 nastavnika, bilo obuhvaćeno i ostalo školsko osoblje. U četvrtak, 28. veljače u Osnovnoj školi Petra Studenca u Kanfanaru započela je u 9.00 sati vježba evakuacije školske zgrade u slučaju nesreće. Učenici i njihovi nastavnici organizirano su i planski napu-stili zgradu za svega 80 sekundi. Po završetku vježbe orga-nizirana je i prikazana kraća demonstracija pružanja prve pomoći, a pripadnici JVP Rovinj i članovi DVD-a Kanfa-nar sudionicima vježbe su pokazali način gašenja požara

vodom i pjenom i upoznali ih s vatrogasnim vozilom za gašenje požara. Istoga dana, s početkom

u 11,00 sati, realizirana je i vježba evakuacije u Osnov-noj školi Vladimira Gorta-na u Žminju. U vježbi je sudjelovalo 268 učenika i 25 učitelja i drugog osoblja škole koji su u roku od 110 sekundi od trenutka oglaša-vanja sirene za uzbunjiva-nje organizirano i planski napustili školu i došli do mjesta prikupljanja gdje je obavljena prozivka učenika.

Za njih su pripadnici JVP Rovinj i članovi DVD-a Žminj izveli vježbu gašenja požara školske zgrade te demonstrirali uporabu vatrogasnog vozila u gašenju požara. Vježbama su bili nazočni načelnici općina Kanfanar i Žminj Sandro Jer-man i Aldo Bančić, a stručnu je pomoć u provedbi vježbe pružio Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin.

VJEŽBE EVAKUACIJE UČENIKA KANFANARSKE I ŽMINJSKE ŠKOLE

Nastavničko osoblje i učenici pokazali dobru uvježbanost

Tekst: A. ČabaravdićFoto: Dario Zaharija

Gotovo 400 istarskih osnovnoškolaca sudjelovalo je u vježbama

Specijalnost za aparate za zaštitu dišnih organa u VZO Pisarovina

Stalna usavršavanja vatrogasaca

Provjeravala se i psihifizička spremnost vatrogasca

Tekst i foto: Tomislav StepićVla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


VJEŽBE i oBukE

VATROGASNA za-jednica Šibensko-

kninske županije, u su-radnji s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Makarska, organizator je seminara Usavršavanje –specijalnost za aparate za zaštitu dišnih organa kao i seminara o opasnostima od plamenih udara. Na-vedeno osposobljavanje provodili su licencirani makarski instruktori, a provedeno je u četiri ciklu-sa koje je ukupno završilo 24 pripadnika javnih va-trogasnih postrojbi i 26 pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Županije.

U teoretskom dijelu Usavršavanje – specijalnost za aparate za zaštitu dišnih organa obrađene su teme: fiziologija disanja, klasifikacija štetnih i otrovnih tvari, vrste i namjena sprava za zaštitu dišnih organa, sprave na bazi izolacije, nadzorni instrumenti, uređaji za punjenje boca, dok su u vježbovnom dijelu polaznici vršili nadzor i ispitivanje aparata za zaštitu dišnih organa, vježbali u radu s mjernom opremom, kom-presorom za zrak te s alatom i priborom za održavanje izola-cijskih aparata.

U teoretskom i praktičnom dijelu simulatora plamenih uda-ra polaznici su se podsjetili osnova teorije gorenja i gašenja, promatrali razvojne faze požara, upoznali se s ekstremnim oblicima požara, blokirali plamene udare uz prethodno uvježbavanje rada s mlaznicama te uvježbavali pravilan ulaz

u prostore zahvaćene po-žarom.

Simulator plamenih udara

Najzanimljiviji dio os-posobljavanja ipak je bio praktični dio: kavez i si-mulator plamenih udara kojima je prethodila pro-vjera psihofizičke sposob-nosti vatrogasca pod pu-nom osobnom zaštitnom opremom na traci s ma-skom i izolacijskim apara-tom. U kavezu se pomoću umjetnog dima, bljeska-lica, grijača i drugih au-dio-vizualnih efekata na-stoje simulirati uvjeti koji

vladaju u požarima zatvorenog prostora kako bi polaznici uvježbali kretanje i snalaženje u nepoznatom prostoru gdje do izražaja dolazi prvenstveno timski rad. Nakon uspješno odrađenog prvog dijela slijedio je najzanimljiviji dio, tj. si-mulator plamenih udara.

Osposobljavanjem su bili zadovoljni i vatrogasaci s višegodiš-njim iskustvom i sa stotinu uspješno odrađenih intervencija na otvorenom i zatvorenom prostoru, jer im ono omogućuje da spremniji ulaze u nove izazove. Sam tijek osposobljavanja pratili su županijski zapovjednici Splitsko-dalmatinske i Ši-bensko-kninske županije Dražen Glavina i Darko Dukić, a završetak planiranog osposobljavanja i polaznike su obišli predsjednik i tajnik vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije Zoran Smolić i Željko Čoga.

Specijalnosti za aparate za zaštitu dišnih organa i SPU

SPREMNIJI ZA BUDUĆE IZAZOVETekst: Darko Dukić, dipl.ing.

Polaznicima su čestitali i čelnici VZ Šibensko-kninske županije

Praktični dio je obuhvatio obuku u kavezu i simulatoru plamenih udara, a u četiri ciklusa osposobljavanje je završilo 24 pripadnika javnih vatrogasnih postrojbi i 26 pripadnika dobrovoljnih vatro-

gasnih društava

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

STRUKA I PRAKSA


Tekst: Zlatko Posavec, dipl. ing.

Slika 2. Spiralno kućište centrifugalne vatrogasne pumpe

IZOLACIJSKI aparati sa stlačenim zrakom najzastuplje-niji su aparati od svih vrsta zaštitnih naprava za disanje

koje vatrogasci koriste u svojim svakodnevnim aktivnosti-ma i intervencijama. Konstantan i intenzivan tehnološki razvoj na svim područjima ljudskih djelatnosti, u posljed-njih nekoliko desetaka godina nije mimoišao ni područje vatrogastva, točnije područje zaštitnih naprava za disanje. Naime, od prvih početaka korištenja izolacijskih aparata sa stlačenim zrakom do danas, došlo je do raznih promjena i poboljšanja glede izrade i dizajna. Prvi izolacijski apara-ti koje su koristili vatrogasci bili su teški, neergonomski, s malom zalihom zraka, neudobni i s relativno velikim otpo-rom pri udisaju zraka. Kako je vrijeme prolazilo tako su se i karakteristike izolacijskih aparata sa stlačenim zrakom po-boljšavale. Jedan od takvih aparata je i izolacijski aparat sa stlačenim zrakom MSA Auer AirGo. U daljnjem tekstu će se prikazati osnovni modularni uređaj navedenog tipa apa-rata s naglaskom na različite opcije i mogućnosti priključe-nja komponenti na navedeni aparat. Naime, MSA Auer je razvio aparat koji nudi izbor različitih vrsta komponenti i priključaka koji su kompatibilni s osnovnim tipom aparata AirGo te je na kupcu samo izabrati najbolju opciju, tj. op-ciju koja mu odgovara za specifične radnje koje misli izvo-diti s tim aparatom. Koja će biti finalna opcija aparata ovisi prije svega o krajnjem korisniku i njegovim željama, kao i o platežnim mogućnostima što je kod nas, na žalost, u većini slučajeva presudno.

Sigurnosne mjere

Kupnjom izolacijskog aparata sa stlačenim zrakom MSA AirGo korisnik uz aparat dobiva i Upute o korištenju. Pri-je samog korištenja aparata, bilo na intervenciji ili vježbi, potrebno je obavezno pročitati i proučiti sigurnosne upute. Razlog tome je nepobitan značaj zaštitnih naprava za di-sanje u održavanju života i zdravlja korisnika pri opasnim vatrogasnim intervencijama u kontaminiranoj okolini. Isto tako, upute je važno pročitati i poštivati, budući da se MSA AirGo izolacijski aparat sa stlačenim zrakom zasniva na modularnoj strukturi koja omogućava proizvodnju i na-ručivanje prema potrebama te se tijekom eksploatacijskog tijeka aparata mogu mijenjati jedinice prilagođenih poseb-nim uvjetima rada. Nadalje, radi sigurne uporabe moraju se u obzir uzeti primjenjive zakonske odredbe koje su va-žeće u zemlji u kojoj se aparat koristi. Drugačije primjene ili korištenje izvan opsega ovih specifikacija se smatraju neusklađenom primjenom. To se posebice odnosi na nedo-zvoljene promjene aparata i prodaje koje nije proveo MSA ili njegovi ovlašteni zastupnici.

Također, neprikladno korištenje, održavanje ili servisi-ranje mogu utjecati na funkcioniranje aparata ili ozbiljno ugroziti život korisnika.

Prije svake uporabe potrebno je provjeriti ispravnost apa-rata. Aparat se ne smije koristiti ukoliko je test ispravno-sti neuspješan, ukoliko je aparat oštećen ili nije obavljeno kompetentno servisiranje/održavanje, odnosno nisu ko-rišteni originalni MSA dijelovi. Ukoliko se prije uporabe uoče greške ili kvarovi, izolacijski aparat sa stlačenim zra-kom ne smije se ni u kojem slučaju koristiti. Potrebno je odnijeti aparat na pregled i zamjenu dijelova u ovlaštenom servisu. Također, ovlašteni serviseri trebali bi aparate sa stlačenim zrakom redovito pregledavati i servisirati. Prili-kom pregleda i servisa potrebno je voditi evidenciju. Osim redovitog održavanja, svakih 9 godina potrebno je obaviti temeljni remont kompletnog izolacijskog aparata. Za apa-rate koji se često koriste, preporuka proizvođača je da se remont obavi svakih otprilike 540 sati što odgovara 1080 primjena u vremenu od 30 minuta. Na reduktoru tlaka uvijek (prije i poslije temeljnog remonta) se mora nalaziti olovni pečat. Ukoliko takav pečat nedostaje ili je oštećen, ne može se zajamčiti ispravna uporaba izolacijskog aparata sa stlačenim zrakom.

Proizvođač aparata MSA ne prihvaća odgovornost u sluča-jevima kada je proizvod korišten neprikladno ili suprotno namjeni. Odabir i korištenje proizvoda su isključiva odgo-

IZOLACIJSKI APARAT SA STLAČENIM ZRAKOM MSA AUER-osnovni modularni uređaj AirGo s prikazom

različitih opcija priključaka

10. ploča remena za pojas (opcija)11. spoj za brzo punjenje (opcija)12. reduktor tlaka13. pneumatski sustav (ovdje SingleLine)14. remen za pojas

1. manometar2. pregrada između dviju boca 3. stezni remen za boce 4. držač boca5. kopča za boce6. remen za rame7. leđni nosač8. ručka za nošenje9. zaustavna spojnica

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


STRUKA I PRAKSA

vornost pojedinačnog korisnika.

Naknada štete zbog proizvoda, jamstva, kao i garancije koje daje MSA za proizvod poništavaju se ukoliko se apa-rat ne koristi, servisira ili održava u skladu s uputama na-vedenim u ovim Uputama za korištenje.

Izolacijski aparat sa stlačenim zrakom AirGo izrađen je u skladu s normom EN 137:2006 te je usklađen s Direktiva-ma 89/686/EEZ i 94/9/EZ.

Opis aparata MSA AirGo

Leđni nosač se sastoji od anatomski oblikovane ploče od antistatične plastike s ručicama koje služe za jednostavan transport aparata. Ventil za radukciju, tj. rasterećenje tlaka se nalazi u donjem dijelu leđnog nosača. Na gornji dio leđ-nog nosača pričvršćen je nosač za bocu/boce sa stlačenim zrakom s ugrađenom linijskom vodilicom.

Remenje za nošenje (naramenice) i remen za pojas (opa-sač) se mogu podesiti po dužini.

Držač boca sa stlačenim zrakom je konstruiran tako da se u njega mogu postaviti jedna ili dvije boce sa stlačenim zrakom. Remen za pridržavanje boca se može jednostavno podesiti na način da se nakon umetanja boce zateže i učvr-šćuje pomoću kopče za boce.

Struktura kompletnog izolacijskog aparata sa stlačenim zrakom se zasniva na modularnom dizajnu. To omoguća-va korisniku da podesi aparat pomoću dostupnih modula kako bi ispunio specifične zahtjeve.

Specifični zahtjevi mogu se ispuniti pomoću sljedećih op-cija:

-tipovi dostupnih okvira leđnih nosača: B-odbojnik LG, SH-traka za pridržavanje

boca (duge i kratke) SW-zakretna ploča koja se nosi na kukovima (standardna kod

ploča MaX i eXX, opcija za pro)- tipovi dostupnih remena: com-kompaktni osnovni remen s trakama od poliestera pro-višeslojni remen mix-remen za pojas u kompaktnoj verziji i s naramenicama kao

profesionalni MaX-visokokvalitetni remen eXX-ekstremni, za obuku-tipovi dostupnih pneumatskih sustava: reduktor tlaka-SingleLine: za uporabu sa SingleLine pneumatikom classic: za uporabu s klasičnom pneumatikomSingleLine-SL: “cijev u cijevi”, s razdjelnikom Q: s dodatnim spojem za brzo punjenje M: s alphaMITTER (predajnik za kratke udaljenosti) 3C/3N: s dodatnim spojem za srednji tlak

C2/C3: sa sustavom spojeva alphaCLICK (C2 – 200 bara, C3 – 300 bara)Klasična pneumatika-C: sa zasebnim cijevima za visoki

tlak i srednji tlak, te manometrom S: zviždaljka u blizini uha Z: priključak za drugu osobu ICU/ICS: s integriranom upravljačkom jedinicom CLICK: sa sistemom brzog spajanja alphaCLICKUčvršćena pneumatika-kao klasična s učvršćenim pluć-

nim automatom (AE, AS, N, opcija poklopac manometra) bez spojnice.

Izvedba i namjena modularnih tipova leđnih nosača

Trake za cilindre-postoje trake za cilindre različitih du-ljina za učvršćivanje jedne ili dvije boce sa stlačenim zra-kom:

a) kratka traka za bocu (SH) – za korištenje samo s jed-nom bocom sa stlačenim zrakom (veličine od 4 l do 6.9 l)b) duga traka za bocu (LG) – za korištenje s jednom ili

dvije boce sa stlačenim zrakom (za jednu bocu veličine od 4 l do 9 l, ili za dvije boce veličine od 4 l do 6.9 l)

Odbojnik (B)-odbojnik je izrađen od plastike slične gumi i pričvršćuje se na donji dio leđnog nosača, a namje-na mu je sprječavanje oštećenje aparata u slučaju naglog spuštanja na pod.

Zakretna ploča (SW)-zakretna ploča se nosi na kukovi-ma korisnika aparata te se učvršćuje na donji dio leđnog nosaca i služi za pridržavanje pojasnog remena (opasača).Pojasni remen se može zakretati i stoga slijedi sve pokre-

te koje korisnik čini te samim time čini korištenje aparata puno udobnijim. Opseg zakretanja pojasnog remena je ograničen, a usporeni povratni pokret povećava osjećaj sigurnosti. Za modele aparata MaX i eXX zakretna ploča se isporučuje kao standardna oprema, a za pro model je dostupna kao dodatna opcija.

Zadržač boca sa stlačenim zrakom (R)-elastični zadr-žač boca služi za povećavanje trenja između boce sa stlače-nim zrakom i stražnje ploče.

Separator (D)-metalni okvir koji razdvaja dvije boce sa stlačenim zrakom, a služi za olakšavanje montiranja dviju boca i za usmjeravanje trake za bocu.

Primopredajnik (transponder)-stražnja ploča je opre-mljena (pored oznake za jednostavnu identifikaciju) i 125

kHz tran-sponderom (RFID čip).

Slika 2. Tip aparata: AirGo com

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

STRUKA I PRAKSA


Vrste i izvedbe naramenica

Naramenice za ramena i pojas dostupne su u različitim vr-stama i izvedbama, od kojih svaka ima različite osobine i pruža drugačiju udobnost pri nošenju:• com – osnovne narameniceOvo je osnovni tip naramenica. Remen za rame i pojas su

napravljeni od vatrootpornog poliesterskog materijala bez dodatne podstave• pro – podstavljene narameniceRemen za ramena i pojas su napravljeni od materijala poja-

čanog aramidom s dodatnom podstavom (NOMEX®). Pod-stava na remenu za rame i pojas osiguravaju učinkovitu ras-podjelu težine i nude visoku razinu udobnosti pri nošenju.Prema želji kupaca, pojas se može montirati na zakretnu

ploču.• mix – kombinirane narameniceNaramenica napravljena od materijala pojačanog arami-

dom s dodatnom oblogom (NOMEX® ) kao kod tipa pro. Pojas je napravljen od vatrootpornog poliesterskog materi-jala bez dodatne podstave kao kod tipa com.• MaX – visokokvalitetne narameniceNaramenice i pojas su napravljeni od materijala pojačanog

aramidom i imaju dodatnu podstavu s naramenicama koje su izvedene u obliku slova «S». Omogućavaju korisniku aparata veliku udobnost pri nošenju. Pojas se montira po-mično i nalazi se u standardnoj izvedbi izolacijskih aparata sa stlačenim zrakom tipa MSA AirMaXX®.• eXX – eXXtreme narameniceNaramenice vrste eXXtreme se zasnivaju na iskušanom

i ispitanom tipu aparata MSA AirMaXX. Trake i pojas su napravljeni od aramidskih vlakana i posebno su robusni i vatrootporni. Zaštitni rukavci na podstavi naramenica štite cijevi od vatre i topline. Remen je posebno prikladan za ek-stremne uvjete koji se ponavljaju pri obuci, kao npr. obuke uz simulaciju plamenog udara.

Izvedba pneumatskog sustava aparata MSA AirGo

Ventil za redukciju (reduktor tlaka) montira se na donji dio leđnog nosača, a izrađuje se u uobičajenoj i SingleLine pneumatskoj verziji. Na reduktoru tlaka postoje sigurnosni ventil i jedna cijev za spajanje na razdjelnik. Reduktor tlaka smanjuje tlak u cilindru na otprilike 7 bara, a sigurnosni ventil se uključuje pri nedozvoljenom porastu tlaka da bi se spriječila oštećenja uz istovremeno osiguravanje kontinui-ranog dovoda zraka za udisanje.

SingleLine pneumatika je dostupna u opcijama -Q, -M, -3C/3N, -CLICK. SingleLine pneumatika spaja, tj. udružuje maksimalno do pet cijevi u jednu. To obuhvaća cijevi za pri-ključak plućnog automata, manometar, signalnu zviždaljku i spoj za drugu osobu, sve u jednoj cijevi. Kod SingleLine pneumatike kraj cijevi se spaja na razdjelnik. Razdjelnik se sastoji od samog manometra, spoja za plućni automat, kao i zvučnog upozoravajućeg uređaja (signalna zviždaljka). Uk-ljučuje stalni upozoravajući signal kada tlak u boci sa stla-čenim zrakom padne ispod 55±5 bara. Drugi spoj povezuje drugi plućni automat ili set za spašavanje “Respihood”.

Reduktor tlaka može biti izveden i sa spojem za brzo pu-

njenje (opcija –Q). Spoj za brzo punjenje je visokotlačni si-gurnosni spoj koji se ugrađuje direktno na reduktor tlaka. S ugrađenim spojem za brzo punjenje omogućeno je pu-njenje boca sa stlačenim zrakom pod 300 bara za vrijeme dok je izolacijski aparat u uporabi, tj. za vrijeme dok kori-snik aparata udiše zrak. Konektor reduktora tlaka izveden je tako da se boca sa stlačenim zrakom pod 200 bara ne može priključiti te je na taj način izbjegnuto slučajno prepunjava-nje boce. Iz toga slijedi da uporaba boca sa stlačenim zra-kom pod 200 bara nije moguća na izolacijskim zrakom koji imaju izvedene spojeve za brzo punjenje.

Izolacijski aparat sa stlačenim zrakom može se opremiti i dodatnim spojevima za srednji tlak (opcija-3C/3N). Do-datni spojevi nalaze se na pojasnom remenu i koriste se za spajanje dodatnih jedinica kao, npr. drugi plućni automat ili spasilačka kapuljača “Respihood”. Dostupni su u dvije različite izvedbe i to kao spoj za opciju -3C te kao cijevni spoj s integriranim nepovratnim ventilom kod opcije -3N.

Opcija -3C se isporučuje za spajanje na sljedeće jedinice uz pridržavanje primjenjivih nacionalnih odredbi:

- set za spašavanje (maska za cijelo lice s plućnim auto-matom),- oprema za spašavanje, npr. “Respihood”,- oprema za cijevi aparat sa stlačenim zrak sa ili bez au-tomatskog preklopnog ventila i za korištenje u zaštitnom plinonepropusnom odijelu tijekom procesa dekontami-nacije.

Važno je napomenuti da se kod spašavanja osoba pomoću seta za spašavanje preko drugog spoja troši više zraka. Sto-ga se značajno skraćuje vrijeme uporabe aparata što je po-trebno imati uvijek na umu prilikom korištenja izolacijskog aparata u akcijama spašavanja.

Opcija -3N je namijenjena za spajanje sa sljedećom opre-mom:

- izolacijskim aparatom sa stlačenim zrakom bez auto-matskog preklopnog ventila - za korištenje u zaštitnom odijelu uključujući i proces

tijekom dekontaminacije.

Spojni sustav alphaCLICK omogućava jednostavno, brzo i sigurno spajanje boca sa stlačenim zrakom na reduktor tlaka. Sa spojnim sustavom alphaCLICK više nije neophod-no zamorno navijanje ventila boce na priključni element reduktora tlaka, budući da se boca jednostavno umetne u reduktor tlaka.

Iako se boca sa stlačenim zrakom spaja s reduktorom tlaka utičnim, a ne navojnim spojem, alphaCLICK spoj je sigu-ran, ako ne i sigurniji od uobičajenih standardnih spojeva iz sljedećih razloga:

- alphaCLICK se ne može odspojiti dok je sustav pod tlakom,- potrebna su dva koraka da bi se mogao odspojiti: cilin-

dar se može skinuti samo kada je kolo spoja okrenuto za 20° i pomaknuto unazad,- alphaCLICK ima ugrađenu blokadu protoka. Naime,

ukoliko se slučajno otvori ventil cilindra koji nije spojen,

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


STRUKA I PRAKSA

sprječava se strujanje stlačenog zraka te se na taj način sprječava gubitak nadzora nad bocom sa stlačenim zra-kom.

Nadalje, alphaCLICK sito protiv prljavštine održava kom-ponente čistima i u radnom stanju. Također, alphaCLICK odgovara svim standardnim navojima ventila za zrak za di-sanje sukladno zahtjevima norme EN 144-2.

Spojni sustav alphaCLICK je dostupan u dva različita mo-dela sa spojkama i adapterima za boce sa stlačenim zrakom:

- spoj i adapter za boce s radnim tlakom 200/300 bara,- spoj i adapter za boce s radnim tlakom 300 bara.

Spojni sustav alphaCLICK sastoji se od dva dijela; jedan dio priključuje se na priključni element reduktora tlaka dok se drugi dio priključuje na ventil boce sa stlačenim zrakom. Spojni sustavi za brzo spajanje međusobno se ra-zlikuju za tlakove 200 i 300 bara. Za tlakove od 200 bara žlijeb na konusu je upušten kod dijela koji se priključuje na reduktor tlaka, a dio koji se priključuje na ventil boce ima dvostruki prsten. Za tlakove od 300 bara žlijeb na konusu je kontinuiran, a dio na ventilu boce ima trostruki prsten. Iz navedenog je vidljivo da ne postoji mogućnost spajanja boca sa stlačenim zrakom od 300 bara na reduktor tlaka od 200 bara i obrnuto.

U modularne izolacijske aparate sa stlačenim zrakom Ai-rGo može biti ugrađen i predajnik alphaMITTER (opcija –M). AlphaMITTER je predajnik za krake udaljenosti koji se montira na stražnju ploču leđnog nosača. Za spajanje alphaMITTER-a na dodijeljeni priključak reduktora tlak koristi se visokotlačna cijev. Predajnik mjeri visoki tlak u bocama sa stlačenim zrakom u svakom trenutku te prenosi informaciju alphaSCOUT uređaju.

AlphaMITTER se napaja strujom preko 3 alkalne baterije. Napajanje se smije osigurati samo preko određene vrste ba-terija kako bi se spriječila opasnost od eksplozija.

Klasična pneumatika je dostupna u opcijama –S, -Z, -ICU i –CLICK. Pojedinačna visokotlačna cijev i cijev za srednji tlak provede su zasebno od reduktora tlaka do pojedinač-nih krajnjih jedinica ili spojeva. Ovisno o izvedbi cijevi za srednji tlak na njenom kraju nalazi se plućni automat ili spojnica za plućni automat, dok se na kraju visokotlačne cijevi nalazi manometar ili ICU.

Manometar pokazuje trenutni tlak u spojenim i otvore-nim bocama sa stlačenim zrakom.

Opcija –S opremljena je sa signalnom linijom na kojoj se nalazi signalna zviždaljka. Takvom izvedbom signalna zviždaljka se nalazi u neposrednoj blizini korisnikovog uha, gdje je on može sa sigurnošću čuti.

Opcija –Z opremljena je s dodatnom cijevi za srednji tlak. Dodatna cijev za srednji tlak nalazi se pričvršćena na poja-snom remenu. Na njenom kraju nalazi se spojnica za pluć-ni automat, koja je zatvorena s plastičnim čepom kada nije u uporabi. Osim za spajanje s plućnim automatom, uzima-jući u obzir nacionalne odredbe, dodatna cijev za srednji tlak služi i za spajanje:

- seta za spašavanje, koji se sastoji od maske za cijelo lice i plućnog automata,- cijevnog dišnog aparata sa stlačenim zrakom, koristeći dvostruki cijevni spoj, koji je dostupan kao dodatni pri-bor, npr. za dekontaminaciju nakon uporabe ili- kapuljače za spašavanje “Respihood”.

Opcija – ICU/ICS umjesto klasičnog manometra na kraju visokotlačne cijevi ima ugrađenu jedinicu s integriranim upravljanjem (sa ili bez ključa). Integrirana upravljačka je-dinica služi za nadziranje normalnog funkcioniranja izo-lacijskog aparata sa stlačenim zrakom, prikaz podataka o stlačenim zraku te signaliziranje alarma. Također, jedini-

Slika 3. Spojni sustav alphaCLICK-300 bara

Slika 4. Izolaci-

jski aparat s alphaMIT-TER preda-

jnikom i alphaSCOUT

uređajem

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

STRUKA I PRAKSA


ca je opremljena i senzorom pokreta, a ima i mogućnost ručnog aktiviranja alarma. Kod opcije s ključem (ICU-S) ključ se pohranjuje s podacima o korisniku na zapovjed-nom mjestu.

Klasična pneumatika također ima opciju brzog spajanja boca sa stlačenim zrakom na reduktor tlaka sa spojnim su-stavom alphaCLICK (opcija -CLICK).

Učvršćena pneumatika dostupna je u opcijama –Z, -AE, -AS, -N, te kao dodatna oprema opcija s poklopcem mano-metra. Kao i kod klasične pneumatike visokotlačna cijev i cijev za srednji tlak provede su zasebno od reduktora tlaka do pojedinačnih krajnjih jedinica ili spojeva. Razlika izme-đu učvršćene i klasične pneumatike je u tome što je kod učvršćene pneumatike plućni automat fiksno spojen na ci-jev za srednji tlak (nema spojnice), a na kraju visokotlačne cijevi nalazi se manometar (nije moguća opcija s ICU).

Opcija –Z izvedena je na isti način kao i kod klasične pne-umatike.

U opciji –N plućni automat tipa AutoMaXX-N pričvršćen je fiksno za cijev srednjeg tlaka. AutoMaXX-N je plućni automat s podtlakom, to znači da ventil radi tako što disa-njem osobe tlak u maski za cijelo lice padne ispod vanjskog atmosferskog tlaka, ventil se otvara i omogućuje da zrak ulazi dok se ne dostigne određena razina tlaka,ass tj. dokle god udišemo. Spaja se na masku pomoću navojnog spoja Rd 40x1/7 te je usklađen s maskama za cijelo lice tipa 3S, Ultra Elite, 3S-H-F1, UltraElite-H-F1 koje imaju navedeni standardni navojni spoj.

U opciji –AE plućni automat tipa AutoMaXX-AE pri-čvršćen je fiksno za cijev srednjeg tlaka. AutoMaXX-AE je plućni automat s nadtlakom (pretlakom), što znači da kod takvog plućnog automata unutrašnjost maske ima tlak iznad normalnog (atmosferskog). Kada korisnik počne udisati, tlak u maski pada i plućni se automat otvori pri-je nego što tlak padne ispod tlaka izvan maske (atmosfer-skog). Kod takvih plućnih automata veća je sigurnost za

korisnika, a i za disanje je potrebno manje naprezanje. Spaja se na masku pomoću navojnog spoja M 45x3 te je usklađen s maskama za cijelo lice tipa 3S-PF, Ultra Elite-PF, 3S-H-PF-F1, UltraElite-H-PF-F1 koje imaju navedeni standardni navojni spoj.

U opciji –AS na cijev srednjeg tlaka fiksno je pričvršćen plućni automat tipa AutoMaXX-AS. Kao i u opciji –AE, plućni automat je s nadtlakom (pretlakom) te radi na istom principu. Spaja se na masku pomoću utičnog spoja, a usklađen je s maskama za cijelo lice tipa 3S-PS-MaXX, Ultra Elite-PS-MaXX, 3S-H-PS-MaXX-F1, UltraElite-H-PS-MaXX-F1 koje imaju usklađeni utični spoj s plućnim automatom.

Ostala osnovna i dodatna oprema modularnog izolacij-skog aparata AirGo

Osnovna oprema modularnog uređaja AirGo je boca sa stlačenim zrakom, plućni automat i maska za cijelo lice.

Boce sa stlačenim zrakom koje se koriste prilikom uporabe izolacijskog aparata AirGo izrađuju se u različitim veličina-ma i od različitog materijala (čelik ili karbonska vlakna). Veličine i radni tlakovi boca su 4 l /200 bara i 6 l /300 bara (čelične boce) te 6 l /300 bara, 6,8 l /300 bara i 6,9 l / 300 bara (kompozitne boce). Ventili boca sa stlačenim zrakom izrađeni su sukladno zahtjevima norme EN 144. Prilikom korištenja boca ventili moraju biti otvoreni do kraja.

Modularni izolacijski aparati serije AirGo predviđeni se za korištenje sa različitim MSA plućnim automatima i maska za cijelo lice. Plućni automati s podtlakom i standardnim navojem Rd 40 (tipovi LA 83, LA 88-N, LA 96-N, Auto-MaXX N kompatibilni su sa maskama za cijelo lice nor-malnog tlaka tipa 3S i Ultra Elite serije. Plućni automati s nadtlakom i standardnim navojem M 45x3 (tipovi LA 88-AE, LA 96-AE, AutoMaXX AE kompatibilni su sa maska-ma za cijelo lice povećanog tlaka tipa 3S-PF, Ultra Elite-PF serije. Plućni automati s nadtlakom i utičnim spojem 88/96 (tipovi LA 88-AS, LA 96-AS, kompatibilni su sa maskama za cijelo lice povećanog tlaka tipa 3S-PS, Ultra Elite-PS se-rije. Plućni automati s nadtlakom i utičnim spojem Auto-MaXX (tip AutoMaXX AS kompatibilan je sa maskama za cijelo lice povećanog tlaka tipa 3S-PS-MaXX, Ultra Elite-PS-MaXX serije.

U dodatnu opremu ubrajamo svu ostalu opremu i pribor koji omogućuju lakšu i sigurniju uporabu izolacijskog apa-rata sa stlačenim zrakom, kao i korištenje s većom lepezom mogućnosti.

Dodatnu opremu čine T-komadi (omogućavaju spajanje dviju boca sa stlačenim zrakom na aparat, ovisno o veli-čini boca koriste se različiti T-komadi, npr. za čelični boce od 4 l /200 bara koristi se T- komad Ø115/200 bara, a za kompozitna boce od 6 l /300 bara ili 6,8 l /300 bara koriste se T-komad Ø156/300 bara), cijev za brzo punjenje boca duljine 1 m, adapter za brzo punjenje boca, zaštitne navlake za različitih boja i veličina za čelične i kompozitne boce sa stlačenim zrakom, “Respihood” kapuljača za spašavanje s priborom itd.

Slika 5. Spašavanje

pomoću dodatne cijevi za

srednji tlak i kapuljače

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


STRUKA I PRAKSA

PREMDA je ova kalendarska godina započela s mnogim nepoznanicama i iznenađenjima po

pitanju klimatologije, o čemu svjedoči i snijeg na kraju ožujka, za vatrogasce predstoje opsežne pri-preme ljudstva i tehnike s pripadajućom opremom za ovogodišnje prve probleme vezane uz proljetne požare otvorenih prostora s niskim rašćem i raslinjem s livadskim pokrovom. Na pragu ulaska u Europsku uniju 1. srpnja ove godine, ne mogu se ne prisjetiti diplomskog rada na Šumarskom fakultetu pod naslovom „Šumski požari kao ekološki destabilizatori“. U ovom radu dokazano je kako požari otvorenih prostora, točnije niskog rašća i raslinja s travnatim površinama, nisu bez štete i posljedica za biljni i životinjski svijet.

Naime, ovdje moramo imati na umu zakonsku i podzakonsku regulativu s kojom su naglašene koristi i dobrobiti koje nam daju ove biljne i životinjske zajednice. Također, ovdje moramo imati u vidu i Crvene i Plave knjige u kojima su obrađene i istaknute sve biljne i životinjske vrste. Iste knjige imaju pojmove: vrijedna zaštita, strogo zaštićena, zaštićena, što sve zajedno upućuje na činjenicu da ovi požari, osim materijalne štete, iza sebe ostavljaju i onu ekološku.

Na fotografijama lijevo vidljive su posljedice požara na biljni i životinjski svijet iako valja spo-menuti, a na fotografijama nisu vidljive, štete entomoloških i ornitoloških vrsta koje naročito stradavaju u najkritičnijim momentima kada nesu jaja ili su u fazi valjanja i bez perja pa ne mogu odletjeti (naročito ptice pjevice koje se gnijezde u živicama). Isto se odnosi i na gmazove i zmije koji su također zakonom zaštićeni .

Iz predočenog je očito da su ovakvi požari štetni, pa je onda neshvatljivo kako oni koji su s vatro-gascima mjerodavni procijeniti štetu (pa shodno tome podnijeti odgovarajuću prijavu pravosuđu, bila ona prekršajna ili kaznena) u većini slučajeva to ne naprave. U očevidima nadležnih organa navodi se da „nema štete„ pa tako izostaje i daljnje postupanje.

Jednako tako je neshvatljivo, da ne kažem parad-oksalno, da vatrogasni zapovjednik koji vodi akci-ju gašenja požara otvorenih prostora treba o svom vlastitom trošku pozvati nadležnog procjenitelja za ekološke štete i iza toga prijaviti štetu Minis-tarstvu zaštite okoliša.

Cilj svega iznesenog u tekstu je izmjena postojeće prakse oko neprijavljivanja štete jer s postojećim stanjem, u Europskoj uniji zasigurno nećemo ima-ti dobru sliku.

ŠTETNE POSLJEDICE POŽARA NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

ZAŠTO I DO KADA TAKO?

Tekst: Vlado Šoštarić, dipl .ing. šum. i ing. ZOP-aFoto: Vlado Crnković i Dario Dragić

Slika 2. Visibaba (Galanthus nivalis) pred požarom

Slika 3. Opožareni Obični Jež (Erinaceus concolor)

Slika 4. Šafran (Crocus sativus) zahvaćen požarom

Slika 1. Nisko raslinje zahvaćeno požarom

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

STRUKA I PRAKSA


- Obraćajući se sudionicima 3. DANA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA (održanima u Puli sredinom ožujka 2013.) kazali ste da Vas je obradovao pulski poziv Vatrogasne zajednice Istarske županije i konferencija o „Zaštiti i spašavanju u slučaju potresa“. Znači li to da smo temu potresi zanemarili, da se o njoj (pre)malo govori?

-Ponekad dobivam takav osjećaj. Naime, nakon što se dogodi iole jači potres u RH, telefoni kod nas zvone danonoćno, a dajemo uvijek – praktično – iste izjave novinarima i valjda već svi znaju napamet što ćemo reći. Ali nije u tome bit seizmologije. Seizmolozi imaju dužnost stalnog praćenja seizmičnosti zato da bismo upoznali opasnost koja nam prijeti i da se na preventivnom pla-nu što bolje pripremimo. Dobro je znano da se jedino od opasnosti koju poznajete možete efikasno braniti. Imajući u vidu da su ovo 3. dani zaštite i spašavanja, činilo mi se jako važnim da ljudi koji planiraju zaštitu - a ne samo spašavanje, razgovaraju o potresima. U spašavanju smo dobri, to je mnogo puta potvrđeno i zaista se dobro iskažemo u solidar-nosti. Vrlo su učinkoviti profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, pripadnici Gor-ske službe spašavanja, članovi Crvenog križa, ali zaštita je oduvijek bila i os-tala područje u koje je efikasno ulagati. Računa se da jednom uloženom kunom u protupotresnu zaštitu uštedi - čak sedam do deset kuna kada se dogodi potres. U svijetu se već dugo zna da je to ekonomski isplativa logika i da je jedina zaštita od potresa solidna gradnja. Kada je RH počela s pristupanjem EU, naša je zemlja odlučila prihvatiti njezine norme. Jedna od njih je kako graditi zgrade koje će odoljeti potresu, a što ovisi o seizmičnosti svake zemlje. Naime, svaka zemlja ima svoje vlastite potrese koji su malo drukčiji, jači ili slabiji, češći ili rjeđi nego drugdje. Zato je RH morala napraviti svoju novu kartu potresne opasnosti, a inicijativa nije dolazila - niotkuda (primjerice od strane države i lo-kalne zajednice) nego smo mi, seizmolozi, morali uvjera-vati odgovorne da je to potrebno napraviti. Dakle, to je jed-na dosta neprirodna situacija i očekivala se politika države da usmjerava kako na zaštitu tako i na spašavanje te da će država brinuti o tome da zaštita u slučaju potresa bude na-

jbolja moguća, s obzirom na to da je potres najveća prirodna katastrofa koja nas može zadesiti. Dakle, imam osjećaj da nije tako i mislim da se to mora mijenjati, a to se u današnjem svijetu odnosi i na to koliko će sredstava država u proračunu predvidjeti za seizmologiju.

-Uskoro će naša zemlja i formalno biti u EU. Da li će uslijediti neke obveze glede potresa?

-Koliko ja znam neće biti takvih obveza, no mi smo sami sebi nametnuli obvezu da imamo barem građevinske propise na ra-zini EU. Mi to trenutno i imamo, a imamo i najbolju kartu potresne opasnosti kakvu smo mogli napraviti s onim što danas zna-mo o hrvatskoj seizmičnosti. Međutim, naše spoznaje o njoj se jako brzo mijen-jaju. Potresi su, naime, rijetki događaj. Instrumentalno praćenje seizmičnosti u RH imamo tek nešto duže od sto godina. Prva postaja u Zagrebu izgrađena je 1906. godine, no možda će se jaki potresi do-goditi negdje gdje ih mi zaista uopće ne očekujemo. To vidite kada uspoređujete novu kartu s onom koja je vrijedila do prije godinu dana. Vidi se kako se potresna opasnost nekih područja znatno promijen-ila. Jedno od njih je, npr. stonsko područje gdje je na staroj karti potresna opasnost bila manja nego sjeverno ili južno od nje, dok je sada tamo maksimum seizmičnosti. Ipak, može se dogoditi da ćemo u sljedećih sto godina naučiti još puno više o tome. Kada usporedite trošak seizmologije s bilo kojim drugim troškom države, on je zaista posve zanemariv. Dakle, nikako ne može biti razlog određenoj marginalizaciji proučavanja potresa u nas da država tre-nutno nema novca za to. Na žalost, nisam svjestan da postoji ikakva strategija ili plan za popravljanje takve situacije.

-Tko ustvari brine o seizmologiji u RH?

-Cijela seizmologija u RH je u Geofizičkom odsjeku zagrebačkog PMF-a. On ima i zadaću organiziranja seizmoloških poslova, tako da je od svih naših djelatnika na PMF-u njih devet u Seizmološkoj službi RH, a osim njih još ima pet seizmologa čija je glavna zadaća znanost i nas-tava. Dakle, ukupno nas u RH ima - slikovito rečeno - kao jedan nogometni tim plus koja rezerva. Nama se čini da mi

DR. SC. MARIJAN HERAK, SEIZMOLOG, PROf. NA PRIRODOSLOVNO- MATEMATIČKOM fAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

POTRESI NAS NE BI SMJELI IZNENADITI !Razgovarao: Asim Čabaravdić

Prof. dr. sc. Marijan Herak rođen je u Zagrebu gdje je

završio cjelokupno školovanje (studij, magisterij, doktorat).

Studirao je fiziku i geofiziku i tijekom cijele znanstvene

karijere radi kao seizmolog. Sada je profesor u trajnom

zvanju na Geofizičkom odsjeku PMF-a gdje drži seizmološke kolegije i Uvod u spektralnu

analizu. U svom znanstvenom radu dotaknuo je gotovo

sve aspekte seizmologije, od seizmičkog hazarda,

mogućnosti prognoze potresa i istraživanja unutrašnjosti

RH pomoću potresa, do kvantifikacije i lociranja potresa, anizotropije,

atenuacije itd. Objavio je 40-ak znanstvenih radova u uglednim međunarodnim

časopisima.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


STRUKA I PRAKSA

radimo jako odgovoran posao, malo nas je i ne možemo si dozvoliti da nismo stalno angažirani na našim zadaćama. U seizmologiji svaki podatak koji sada niste zabilježili zau-vijek je izgubljen, a to znači da naše postaje djeluju 24 sata dnevno, cijelu godinu, zapravo što je duže moguće, a ako je moguće i stotine godina.

-Koliko RH ima seizmoloških postaja?

-Hrvatska ih trenutno ima dvadesetak. Nisam posve pre-cizan zbog toga što se one dosta često kvare. Naime, post-avljene su na izoliranim mjestima, gdje primjerice gromovi često udare i unište te uređaje. Tada imamo problem koji trenutno ne možemo riješiti, jer mi nemamo više sredstava za popravak, odnosno za kupnju novih seizmografa. Riječ je o trošku koji je za državu posve zanemariv.

-Istra ima samo jednu postaju i to u NP Brijuni?

-To je točno, a ima seizmograf zahvaljujući jednom međunarodnom NATO projektu koji je financirao nabavu seizmografa. To je jedan od boljih seizmografa u RH koji prikuplja vrlo kvalitetne podatke i bitno je poboljšao našu spoznaju o potresima u ovom dijelu Europe. Na svu sreću, Istra je okružena zemljama koje o svojoj seizmologiji brinu nešto bolje. Primjerice Slovenija - iako je manja od RH, ima sada više od 30 prvoklasnih seizmoloških postaja i to je jedna od najboljih mreža koje poznam. U Italiji, Civilna zaštita ima svoju mrežu i ta je zemlja na tom planu jako dobro organizirana. Očito je da ćemo i mi morati nešto napraviti i to mora biti strateška politička odluka – hoće li seizmologija u nas nastaviti život i rad ili će se prirodnom smrću ugasiti. Inače, bilo je u planu da se seizmografi post-ave na otocima, jer potrese treba zabilježiti sa svih strana, primjerice potrese na obali treba zabilježiti i na otocima i to nam naravno jako poskupljuje rad i život. Dok iz Zagre-ba dođete na Lastovo treba i puno vremena i dosta košta. S novcima s kojima sada raspolažemo to jednostavno ne možemo napraviti, a bez takve mreže postaja ne može se seizmologija raditi na razini koja se od nas očekuje.

-Konferencija u Puli bila je potvrda da raspolažemo snagama i kadrom koji je spreman pomoći i djelovati ako dođe do potresa?

-To svakako veseli i ja u to ni na trenutak ne sumnjam. Siguran sam kada se dogodi potres- nisam rekao ako, nego – kada se dogodi sljedeći veliki potres u RH, da ćemo mi opet jako dobro reagirati. Samo sam malo zabrinut da pre-malo brinemo o prevenciji. Mi sada imamo dobru kartu seizmičkog hazarda, ali je upitno hoćemo li moći uskoro napraviti bolju sljedeću kartu. To jednostavno mora ući u neki normalni plan države, jer to je nešto o čemu treba početi vrlo ozbiljno brinuti, a čini mi se da to sada nije baš tako.

-Diljem RH, pa tako i u Istri, postale su uobičajene vježbe spremnosti evakuacije, primjerice djece predškolskog i školskog uzrasta te u domovima za osobe starije dobi. Ipak vježbe za slučaj potresa su rijetkost !?

-Civilna zaštita svugdje u svijetu tako funkcionira, to je važan aspekt pripreme za katastrofu. Uz svu preventivu uvijek će se nešto dogoditi. Nemoguće je napraviti grad u kojem se neće nešto srušiti i niti mi možemo unaprijed predvidjeti kakvi će biti učinci sa stopostotnom sigurnošću. Dakle, jedan veliki komad kolača mora ići u financiranje budućeg spašavanja i zbrinjavanja. Za to su nužne vježbe o čemu već postoje dobra iskustva drugih zemalja. Učenici u Japanu to redovito rade i sudjeluju na vježbama na ko-jima se uvježbava reakcija u slučaju potresa ili tsunamija. Znači ne treba izmišljati toplu vodu, nego valja održavati to što imamo i, naravno, što je moguće više to financirati i poboljšavati. Pri tome se nikako ne smije zaboraviti pre-vencija, a meni se čini da bismo na nekim dijelovima pre-vencije mogli raditi više.

-Iz svega što ste kazali nedvojbeno je da ne bismo smjeli doći u takvu situaciju da nas jednostavno potresi izn-enade?

-Ne bismo, nikako. Potresi nas zaista ne bi smjeli iznena-diti. Mislim da se u RH gotovo svi stariji od dvadesetak godina sjećaju barem jednog potresa koji su osjetili. U Istri su primjerice mnogi osjetili furlanijske potrese 1976. go-dine. Svatko tko išta zna o potresima, zna da će se potres - gdje se jednom dogodio – dogoditi opet. Mi nemamo nikakvu dvojbu da će se u RH i ubuduće događati jaki, pa čak i katastrofalni potresi. Znamo da će se u Zagrebu jednom dogoditi jaki potres, ali ne znamo kada, možda za 500 godina, a možda sutra. Vrlo je neozbiljno misliti: „Dugo nije bilo potresa, pa valjda neće tako brzo“. Zato seizomolozi stalno moraju pratiti seizmičnost i na temelju opažanja poboljšavati procjenu potresne opasnosti. No to je tek jedan aspekt, a drugi je njezin itekako važan dio da mi pomoću potresa kao pomoću rendgenskih zraka gleda-mo u unutrašnjost naše zemlje. U posljednjih dvadesetak godina mi smo unaprijedili znanje o tome kako izgleda zemljina kora ispod Hrvatske, kao u cijelom razdoblju pri-je toga. Imali smo vrlo ozbiljan prijedlog iz Australije da se u Istri postavi 30-ak seizmografa zbog toga što ih zanima što se u tektonskom smislu događa na tom osjetljivom kontaktu Jadranske mikro ploče i Dinarida. Koristeći i brojne seizmografe na slovenskoj strani, predlagači pro-jekta su htjeli da njima zabilježimo puno dalekih potresa i naučimo koliko je, npr. točno dubok Mohorovičićev dis-kontinuitet u Istri. Samim tim što ćemo imati više seizmo-grafa više ćemo imati mogućnosti svestranije upoznati i tektoniku Hrvatske. Na taj način ćemo se još vidljivije naći na seizmološkoj karti svijeta. Ovo područje na kojemu živimo seizmološki je jedno od najzanimljivijih u svijetu. Imate vrlo aktivnu i složenu dinamiku između jadranske mikro- ploče, afričke ploče i euroazijske ploče, a tu su još Dinaridi, Panonski bazen… Znanstvenici svijeta su jako zainteresirani za ovaj dio Sredozemlja, a kada nas zamole da uđemo u međunarodne projekte, što se odasvuda čuje, onda mi zapnemo na tome da ni jedan međunarodni pro-jekt ne daje sredstva u stopostotnom iznosu - nego se traži sudjelovanje s barem 15 posto sufinanciranja. Nažalost, mi tih sredstava nemamo niti ih možemo dobiti.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

STRUKA I PRAKSA


Uvod

U OVOME tekstu opisuje se princip rada mjernih osjetila u uređajima za otkrivanje plinova i para u

zraku, s posebnim naglaskom na uređaje koji se primjenju-ju u vatrogastvu. Na vatrogasnim intervencijama često se javlja opasnost od zapaljenja plinova i para uz mogućnost eksplozije, a javlja se i opasnost od udisanja otrovnih plino-va i para te problem smanjene koncentracije kisika u zraku zbog istjecanja veće količine nekog inertnog plina, npr. du-šika ili ugljikova dioksida.Cilj je u ovome tekstu na jednostavan način opisati vlada-

nje plinova, princip rada mjernih osjetila i rezultate mjere-nja kako bi se unaprijedilo znanje o kojemu ovisi pravilan odabir nabave ovih uređaja kao i znanje važno za njihovu uporabu.

Definicija plinaPlin je tvar koja se nalazi na temperaturi koja je veća od

njegove temperature vrelišta. Pri tome se uzima da je re-ferntna sobna temperatura, tj. 20oC i normalni tlak od 101,3 kPa. Drugim riječima, ako je vrelište neke tvari ma-nje od 20oC, ta se tvar promatra kao plin.

Kretanje molekula plina u zrakuPri normalnim uvjetima u 1 cm3 plina ima oko 30 trilijardi

molekula plina. Prosječna udaljenost među njima je oko 3 nm. Te se molekule kreću brzinom od 100 do 1000 m/s pri čemu se svaka od njih sudari nekoliko milijardi puta u se-kundi s drugim molekulama. Između dva sudara preostane samo 50-100 nm slobodnog kretanja. Pri svakom sudaru dolazi do promjene smjera molekule i prijenosa energije među njima.

Gibanje molekula plina potpuno je kaotično i slučajno, ali u tom nepredvidivom gibanju vrijede pravila iz kojih se može predvidjeti ponašanje plina pri promjenama njegova stanja (temperature, obujma i tlaka).Molekule plina nisu jednoliko raspoređene u svim dije-

lovima prostora koji im stoji na raspolaganju. U smjesi sa zrakom, više ili manje, zadržavaju se u onom dijelu prosto-ra koji odgovara njihovoj specifičnoj masi (težini). Najlakši plin je vodik (H2), oko 14 puta je lakši od zraka. Najteži plin je volframov hesafluorid (WF6) koji je oko deset puta teži od zraka. Ako je plin lakši od zraka, veća će koncentracija plina biti u gornjem dijelovima prostora i obrnuto - ako je plin teži od zraka, veća će koncentracija plina biti u donjem dijelu prostora. No bez obzira ne težinu plina nikada neće doći do potpunog razdvajanja težih od lakših molekula. Za to su odgovorni brzina i priroda kretanja molekula plina te pojava difuzije, kao prirodne težnje molekula da se kreću iz prostora gdje ih ima više odnosno gdje im je veća koncen-tracija, u prostor s manjom koncentracijom.

Pare tekućinePare tekućine nalaze se na temperaturi koja je niža od vre-

lišta tekućine iz koje su one nastale (za razliku od plinova). Pare su uvijek u ravnoteži sa svojom tekućinom: dok teku-ćina isparava dio para se ukapljuje ili kondenzira, tj. pretva-ra se u tekućinu. Taj se proces proces neprekidno odvija, a hoće li biti više ili manje para iznad tekućine, ovisi u prvom redu o vrsti tekućine i njezinoj temperaturi. Zagrijavanje pridonosi isparavanju tekućine, ali se hlađenjem proces okreće u suprotnom smjeru – pare kondenziraju.

Koncentracija para u zatvorenoj posudi mnogo je pravilnija u od-nosu na koncentraciju para iznad površine tekućine u otvorenoj po-sudi. U svakom slučaju, najveća je koncentracija iznad površine tekućine, pa nam je to i mjesto od najvećeg interesa gdje promatra-mo koncentraciju.Na bilo kojem mjestu iznad po-

vršine tekućine postoji određena koncentracija para u smjesi sa zrakom. Ta smjesa ima određeni tlak za koji su, osim zraka, svojim parcijalnim tlakom zaslužne i pare tekućine. Što je veća temperatura tekućine, veći će utjecaj na tlak imati pare tekućine. Kada se teku-ćina zagrije do vrelišta, tlak para bit će jednak atmosferskom tlaku zraka. Dakle, porastom tempera-

OTKRIVANJE PLINOVA I PARA U ZRAKU POMOĆU PRIJENOSNIH UREđAJA

Tekst: Damir Knežević, dipl. ing.Izvor slika i informacija: Dräger Safety AG & Co. KgaA

Slika 1: Krivulja tlaka para n-heksana

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


STRUKA I PRAKSA

ture raste parcijalni tlak para tekućine. Utjecaj povećanja temperature tekućine (n-heksana) na tlak para prikazan je na dijagramu (sl. 1). Na 20oC tlak je para 162 hPa. To znači da se pri 20oC može očekivati najviše 162 hPa od n-hek-sana. Ako se to usporedi s atmosferskim tlakom od 1.000 hPa, u takvoj smjesi n-heksan utječe na tlak samo 16,2%. Dakle, naveća koncentracija n-heksana pri 20oC ne može biti veća od 16,2 vol%. Pri 30oC to je 25 vo%, itd prema vre-lištu kada će udio para n-heksana biti 100 % vol.

Sastav zrakaAtmosferski zrak smjesa je plinova u kojoj najveći udio

imaju dušik i kisik, a udio tih i ostalih plinova u atmosfe-ri uglavnom ovisi o mjestu na kojemu se uzima, vlažnosti zraka i nadmorskoj visini. Kada se govori o prosječnim vri-jednostima najviše ima dušika (78%) i kisika (21%). Ostali podaci o sastavu zraka dani su u tablici 1.

Tlak zrakaTlak zraka mijenja se s nadmorskom visinom. Na razini

mora veći je nego u višim slojevima atmosfere. To utječe na koncentraciju pare, pa je za mjerenje važno znati i nad-morsku visinu na kojoj se mjeri. Podaci o tlaku zraka dani su u tablici 2.

Tablica 2: Atmosferski tlak zraka u ovisnosti o nadmorskoj visini

Nadmorska visina Atmosferski tlak-1000 m 1148 mbar-500 m 1078 mbar

0 m(razina mora) 1013 mbar

500 m 952 mbar

1000 m 900 mbar5000 m 540 mbar8000 m 356 mbar

Kisik u zrakuSmanjenjem koncentracije kisika u zraku ugrožava se život

i zdravlje čovjeka i drugih živih bića. Najveći je problem u tom smislu istjecanje nekog plina, npr. dušika ili ugljikovog dioksida u atmosferu. Istjecanjem npr. 10% takvog plina u atmosferu koncentracija kisika smanjuje se 10% u odnosu na koncentraciju prije istjecanja. Pri tom će se koncentra-cija kisika s 21 % smanjiti na 19 %. Na isti se način računa i za ostale plinove. Posljedice smanjenja koncentracije kisika u zraku prikazane su u tablici 3.Pri istjecanju kisika u zrak iz nekog spremnika javlja se

problem povećanog rizika od paljenja. U oba slučaja ljud-ska osjetila ne mogu primjetiti promjenu koncentracije.

Opasnosti od plinovaTri su kategorije opasnosti odnosno rizika od plinova:• rizik od eksplozije (Ex)• rizik od promjene koncentracije kisika (Ox)• rizik od trovanja (Tox).

Rizik od eksplozijeZapaljivi plin u smjesi sa zrakom može eksplodirati. Op-

ćenito je opasniji plin kojemu je niža donja granica eksplo-zivnosti jer je potrebna manja količina plina za stvaranje uvjeta za eksploziju. Kod zapaljivih tekućina veća je opa-snost ako je plamište niže jer će pare te tekućine moći ek-splodirati i na nižim temperaturama. Podaci o zapaljivosti nekih plinova dani su u tablici 4, a podaci o zapaljivosti para nekih tekućina dani su u tablici 5.

Plin Vlažni zrak (ppm) Suhi zrak (ppm)

Dušik, N2 780.840 768.543Kisik, O2 209.450 206.152

Vodena para, H2O (g) 0 15.748Argon 9.430 9.193

Ugljikov dioksid 340 335Plinovi u tragovima

Neon, Ne 18 18Helij, He 5 5

Metan, CH4 1,8 1,8Kripton, Kr 1,1 1,1Vodik, H2 0,5 0,5

Didušikov oksid, N2O 0,3 0,3Ugljikov monoksid, CO 0,09 0,09

Ksenon, Xe 0,09 0,09Ozon, O3 0,07 0,07Ostalo 3,05 3,0

Ukupno 1.000.000 1.000.000

Tablica 1: Sastav zraka

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

STRUKA I PRAKSA


Tablica 4: Podaci o zapaljivosti nekih plinova

Plin DGE% vol

TspoC

Acetilen 2,3 305Amonijak 15,4 630

1,3-Butadien 1,4 415i-Butan 1,5 460n-Butan 1,4 365n-Buten 1,2 360

Dimetil eter 2,7 240Eten 2,4 440

Etilen oksid 2,6 435Metan 4,4 595

Metil klorid 7,6 625Propan 1,7 470Propen 1,8 485Vodik 4,0 560

Tablica 5: Podaci o zapaljivosti para nekih tekućina

Para DGE% vol

PlamišteoC

TspoC

Aceton 2,5 < -20 535Benzen 1,2 -11 555

n-Butanol 1,7 35 325Klorobenzen 1,3 28 590Cikloheksan 1,0 -18 260

Dietil eter 1,7 -40 175Etanol 3,1 12 400

Etil benzen 1,0 23 430n-Heksan 1,0 -22 240Metanol 6,0 9 440n-Nonan 0,7 31 205n-Pentan 1,4 -40 260

Stiren 1,0 32 490Toluen 1,1 6 535Ksilen 1,0 25 465

Donja granica eksplozivnostiDonja granica eksplozivnosti, DGE (engl. LEL, njem.

UEG) je najniža koncentracija zapaljivog sadržaja u zraku kod koje može doći do zapaljenja i eksplozije nakon čega će doći do nastavka gorenja. S obzirom na ovu definiciju lako se može zaključiti da se eksplozija može izbjeći ako se

tekućina drži na temperaturi koja je niža od temparature plamišta ili ako se koncentracija plina drži ispod DGE kon-centracije.

Mjerna osjetila

1. Katalitičko osjetiloZapaljivi plinovi mogu oksidirati na katalitičkom sloju

zagrijanog osjetila (npr. metan, CH4). Oksidacijom meta-na stvara se toplina koju je moguće izmjeriti i na temelju tog mjerenja odrediti njegovu koncentraciju. Platinska žica koja se nalazi u keramičkom sloju se zagrijava, smanjuje joj se vodljivost što se može izravno mjeriti (v. sliku 2).Zagrijano osjetilo ne može biti izvor paljenja eksplozivne

smjese izvan osjetila jer je zaštićeno zaprečivačem plame-na.

2. Elektrokemijsko osjetiloKoncentracija reaktivnih plinova može se mjeriti elektro-

kemijskim osjetilom. Takvo osjetilo je zapravo mali reaktor u kojemu na elektrodama sadržaj elektrolita reagira s cilja-nim plinom (v. sliku 3). U reakcijama nastaju elektroni čiji se tok može mjeriti kao protok struje. Izmjerene vrijednosti ovise o koncentraciji plina. Referentna elektoda ne mijenja svoj potencijal i služi kao referenca kako bi se izbjegle po-greške koje mogu nastati uslijed promjena napona na elek-trodama, npr. kod povećane koncentracije mjernog plina kada dolazi do povećanog protoka struje i pada napona između elektroda. Zbog potrošnje elektrolita cijelo osjetilo ima određeni vijek uporabe.

3. Infrcrveno osjetiloInfracrvena osjetila mjere koncentraciju pojedinog plina

ili pare na temelju apsorpcije zračenja određene valne du-ljine. Svaki plin apsorbira zračenje na nekoj valnoj duljini pa tako ugljikovodici apsorbiraju zračenje na valnoj duljini 3,3 - 3,5 µm. Budući da glavne sastavnice zraka (dušik i ki-sik) ne apsorbiraju na tim valnim duljinama, to se koristi za određivanje. Ako plina ima više, bit će i veća apsorpcija odnosno prolazno će zračenje biti slabije što se može mje-riti (v. sliku 4). Infracrveni odašiljač daje zrake koje nakon prolaska kroz ispitni plin dolaze na mjerni i referentni de-tektor. Svi će ugljikovodici ovdje biti zamjećeni jer apsorbi-raju u uskom spektru. Dakle, ovdje se određuje prisutnost ugljikovodika u zraku, slično kao i kod katalitičkog osjetila.

4. Fotoionizacijko (PID) osjetiloZa mjerenje posebno niskih koncentracija zapaljivih i

otrovnih plinova i para koristi se fotoionizacijsko osjetilo. UV lampa stvara fotone koji ioniziraju molekule plina koji

Koncentracija kisika (% vol) Parcijalni tlak kisika (mbar) Simptomi

ispod 17 ispod 140 Opći problemi s disanjem

11-14 110-140 Smanjivanje fizičke i mentalne sposobnosti koja se ne primjećuje

8-11 80-110 Nakon nekog vremena vrlo lako može doći do nesvijestice bez znakova upozorenja

6-8 60-80 Nesvjestica kroz nekoliko minuta, moguć oporavak ako se odmah pruži pomoć

ispod 6 ispod 60 Gotovo trenutni gubitak svijesti

Tablica 3: Smanjena koncentracija kisika u zraku i simptomi

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


STRUKA I PRAKSA

se analizira (v. sliku 5). Ionizirani sadržaj provodi struju u mjernoj komori, a jačina te struje mjera je koncentracije ioniziranog plina. Snaga lampe odnosno fotona je takva da ne ionizira zrak već samo ciljane plinove u zraku. Ako se dobro umjeri, postoji mogućnost mjerenje pojednih kom-ponenti u smjesi.

Mjerne vrijednosti i granične koncentracijeUređaji za otkrivanje plinova i para imaju jedno ili više

mjernih osjetila odnosno mjere jedan ili više plinova. Kon-centracija plinova iskazuje se u sljedećim veličinama:A. Trenutno izmjerene vrijednosti (v. sliku 6)

1. Zapaljivi plinovi0 – 100% DGE (LEL/UEG) - najčešće0 – 100% vol- alarm se javlja kada se pojavi koncentracija od 10% DGE

(npr., DGE za metan je 5,0 % vol, pa se alarm javlja kod 0,5 % vol)

2. Otrovni plinovi- koncentracija u ppm (ppm je dio na milijun, 1 ppm = 1/10.000 % vol)

- konc. CO2 (% vol)

- alarm se javlja kod definiranih koncentracija koje još nemaju štetan utjecaj, ali ukazuju na pojavu tog plina i mogućnost pojave veće koncentracije

3. Koncentracija kisika% vol

B. Prosječne vrijednosti

Prosječne vrijednosti računaju se na temelju nekog raz-doblja u kojem je osoba izložena ili u kojem se mjeri

GVI – granična vrijednost izloženosti (engl. TWA) - najviša dopuštena prosječna koncentracija tijekom 8- sat-nog izlaganja (alarm se javlja ako se tijekom 8 sati rada prekorači zadana vrijednost za GVI)

KGVI – kratkotrajna granična vrijednost izloženosti (engl. STEL) – najviša dopuštena koncentracija tijekom 15- minutnog izlaganja (alarm se javlja ako se tijekom 15 minuta rada prekorači zadana vrijednost za KGVI)

Izbor uređajaNa tržištu su prisutni razni uređaji za otkrivanje plino-

va i para, ovisno o potrebama korisnika. U vatrogasnim intervencijama obično se koriste uređaji s više mjernih

Slika 2: Katalitičko osjetilo

Slika 3: Elektrokemijsko osjetilo

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

STRUKA I PRAKSA


kanala, što je i razumljivo, jer je na intervencijama moguće očekivati razna događanja. Lako se može poja-viti eksplozivna smjesa, otrovni plin ili pak nedostatak kisika prilikom pretraživanja u zatvorenom ili podrums-kom prostoru. U takvim slučajevima dobro je imati uređaj koji može prepoznati sve te opasnosti. Ipak ti su uređaji razmjerno skuplji i zbog svoje su veličine nešto nespretniji za rad. Ne postoji uređaj koji odjednom može mjeriti sve otrovne plinove, tako da izbor treba temeljiti na onome što se u području rada vatrogasne postrojbe, s većom ili man-jom vjerojatnošću može očekivati.

U situacijama u kojima se može javiti opasnost samo od jednog otrovnog plina, vrlo je praktično koristiti manje uređaje koji imaju samo jedno mjerno osjetilo. Na primjer, ako pretražujete ili radite u industrijskom prostoru gdje

se radi s klorom gdje nema opasnosti od pojave zapaljivih plinova i para, dovoljan će vam biti jednokanalni uređaj s mjernim osjetilom za klor. Dobro je spomenuti i drugi vrlo dobro poznati primjer da se kod nepotpunog gorenja razvija ugljikov monoksid koji se ne primjećuje ljudskim osjetilima. Uređaj s osjetilom za CO može biti od presudne važnosti za sigurnost rada u takvom prostoru.

Dakle, općenito se može reći da je kod vatrogasnih in-tervencija prihvatljiviji uređaj s više mjernih kanala zbog nepredvidivosti intervencija, dok je na radnim mjesatima gdje su unaprijed poznati rizici od pojave plinova i para praktičnije koristiti uređaje s mjernim osjetilom koje od-govara plinu ili pari s kojim se radi na tom mjestu i koji se tu može očekivati.

Slika 4: Infracrveno osjetilo

Slika 5: Fotoionizacijsko osjetilo

Slika 6: Prikaz sa zaslona uređaja s 5 mjernih kanala/osjetila

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


psihologijaPSIHOLOGIJA

DANAS bi bilo teško pronaći ne-

koga tko nije čuo za izraz PTSP (posttraumatski stre-sni poremećaj). Mnogi ne bi znali točno objasniti što znači, ali bi sigurno poku-šali laički opisati da se radi o osobi koja je „nije sasvim svoja“, koja „ima psihičkih problema“ i sl. S namjerom da se pojasni što je PTSP, ali i ukaže na problem koji se javlja i kod vatrogasaca, u kratkim crtama prikazat

ćemo nastanak i pojavu PTSP-a kod vatrogasaca.Traumatični doživljaji ili događaji poput ozbiljnog

ugrožavanja nečijeg života ili tjelesnog integriteta, teško ozljeđivanje ili ozljeđivanje druge osobe, ozbiljno ugroža-vanje zdravlja i života bliskih osoba, djece, visoko stresni događaji poput rata, velikih nesreća, prirodnih katastrofa, terorističkih napada, iznenadni značajan gubitak materi-jalnih vrijednosti kao posljedica tih događaja, zatim do-gađaji vezani uz prometnu nesreću, obiteljsko nasilje, si-lovanje, zlostavljanje, premlaćivanje i sl., mogu biti uzrok pojave ozbiljnih psihičkih poteškoća koje mogu rezultirati razvojem PTSP-a. U navedenim situacijama osoba je ne-što od navedenog doživjela kao osobno iskustvo ili je bila svjedokom takvog događaja, a uz to je bio prisutan strah i bespomoćnost.

Nažalost, PTSP se u medijima uglavnom spominje u negativnom kontekstu uz populaciju branitelja Domovin-skog rata i neopravdano se koristi izraz „vijetnamski sin-drom“. PTSP se ne javlja samo kod vojnika, već i kod vatro-gasaca, djelatnika hitne medicinske pomoći, žrtava teških prometnih nesreća, žrtava silovanja i drugih.

Vatrogasci se na intervencijama susreću sa strašnim prizorima koji nadilaze uobičajena iskustva koja doživlja-va većina drugih ljudi radeći svoj posao. U takve strašne prizore na vatrogasnim intervencijama spada kontakt s teško ozlijeđenima, smrtno stradalima, prizori dijelova ti-jela ili trupla bez udova, unakažena tijela, krv, veliki broj unesrećenih na ograničenom prostoru, patnja ljudi ili ži-votinja i sl., a doživljaj je još i teži ako su unesrećeni djeca. Situacije u kojima su vatrogasci posebno izloženi traumat-skim događajima su tehničke intervencije u prometnim nesrećama.

PTSP je sindrom emocionalnih i ponašajnih poreme-ćaja koji nastaju nakon izlaganja traumatskom stresoru ili skupu traumatskih stresnih iskustava koja su izvan raspo-na normalnog svakodnevnog iskustva neke osobe (Free-man, A. Dattilio, F. M., 2011). Pojavio se kao dijagnoza prvi put 1980. godine u Dijagnostičkom i statističkom pri-

ručniku mentalnih poremećaja Američkog psihijatrijskog udruženja - DSM III R (Foy, 1994).

Traumatski doživljaj/događaj koji nadilazi naša sva-kodnevna iskustva ima različit utjecaj na različite ljude. Jedna te ista situacija koje je za većinu ljudi jako stresna, za druge uopće ne mora biti u velikoj mjeri stresna, dok za neke može biti tako stresna da izaziva dugoročnije psihič-ke posljedice u obliku PTSP-a.

Važno je razlikovati akutni stresni poremećaj od PTSP-a. Tijekom samog traumatskog događaja, ili nepo-sredno nakon njega, mogu se javiti poteškoće koje traju najmanje dva dana, a najviše četiri tjedna i tada govorimo o akutnom stresnom poremećaju. Ako simptomi PTSP-a egzistiraju i nakon 4 tjedna onda je riječ o akutnom PTSP-u. Akutni oblik PTSP se javlja nakon jednog i tri mjeseca nakon traumatskog događaja i ne mora mu nužno pret-hoditi akutni stresni poremećaj. Ako su simptomi PTSP-a izraženi i nakon tri mjeseca od događaja tada je riječ o kroničnom PTSP-u.

Ne postoji osoba za koju se može tvrditi da je imuna na pojavu PTSP-a, niti da se kod nekoga neće razviti zna-kovi akutne stresne reakcije nakon traumatskog događaja. Također ne znači da će se kod svih onih koji su bili izloženi traumatskom događaju razviti akutne stresne reakcije ili da će prerasti u PTSP. Oko dvije trećine ljudi koji su bili izloženi nekom traumatskom događaju imaju normalne akutne reakcije na stres koje su prolazne i koje vremenom slabe.

Posttraumatski stresni poremećaj predstavlja skup re-akcija normalnih ljudi na nenormalnu situaciju. Određeni znaci koje pokazuju osobe koje su doživjele traumatsko(a) iskustvo(a) mogu ukazivati da se potencijalno radi o PTSP-u su: stalno prisutna tjeskoba, nervoza, strah od nečeg ne-određenog, pojačana fiziološka uzbuđenost organizma, osoba se stalno nalazi u „stanju pripravnosti“ reagirati na nešto što procjenjuje kao ugrožavajuće ili opasno, često je prisutno drhtanje, ubrzan rad srca, glavobolje, pojačano znojenje, teškoće s probavom i sa spavanjem. Oko polo-vice ima reakciju trzanja na iznenadan zvuk ili šum što je popraćeno intenzivnim tjelesnim reakcijama.

Povećana je razdražljivost i snižen je prag tolerancije za druge osobe. Na beznačajan povod osoba može reagi-rati svadljivo ili zlostavljački. Nerijetko se povlače u samo-ću i izbjegavaju druge ljude, te ih iritiraju sasvim obične teme iz svakodnevnog života poput tračeva, razgovora o manje važnim stvarima, vijesti i sl. Pokazuju impulzivnost, nepredvidljivost i nestabilni su. Mogu donositi iznenad-ne, nepredvidljive važne životne odluke poput promjene mjesta stanovanja, promjene posla, interesa za hobije i sl.

Proživljeni traumatski događaj nastoje izbrisati iz sje-ćanja izbjegavanjem svega što podsjeća na traumu. Često u tome ne uspijevaju pa se traumatski događaj pojavljuje u svijesti kroz „nametajuće misli“ povezane s traumatskim

POJAVA PTSP-a KOD VATROGASACA

Posttraumatski stresni poremećaj je posljedica izloženosti traumatskim događajima s kojima se vatrogasci susreću naročito u tehničkim intervencijama kod prometnih nesreća

Tekst: Zoran Šimić, psiholog

Medijski napisi često stvaraju sliku o posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) kao o bolesti koja se javlja samo kod vojnika, no on se javlja kod svih djelatnika žurnih službi, kao i kod žrtava

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


PSIHOLOGIJA PSIHOLOGIJA

događajem ili noću kroz snove koje imaju oblik noćnih mora.

Većina oboljelih od PTSP-a ima snižen interes za seksualne aktivnosti, a u teškim slučajevima moguća je i pojava potpune impotencije ili frigidnosti, što dodatno narušava bračne odnose. Imaju poteškoće s aktivnostima koje zahtijeva-ju pažnju i koncentraciju te i sami pri-mjećuju da su često „zbrčkani“, da zabo-ravljaju i da se ne mogu usredotočiti na ono što rade.

Psihičke probleme te probleme s obitelji i okolinom često pokušavaju riješiti na neadekvatan način poveća-nim konzumiranjem cigareta, alkohola ili konzumiranjem droga, što dodatno usložnjava situaciju i otežava tretman PTSP-a.

Vatrogasci i postotak oboljelih Vatrogasci se na intervencijama susreću se sa straš-

nim i uznemirujućim događajima, situacijama u kojima su život ili tjelesni integritet ugroženi njima samima ili une-srećenima kojima pružaju pomoć. Hoće li neka situacija vatrogascu biti stresna ili traumatična ovisi o njegovoj su-bjektivnoj procjeni situacije. Za većinu vatrogasaca neka situacija može se procjenjivati kao relativno „bezazlena“ i neprijeteća, ali mogu postojati i oni koji zbog primjeri-ce specifičnog životnog iskustva, tu situaciju doživljavaju izrazito ugrožavajućom i ona kod njih može izazivati in-tenzivne reakcije.

U općoj populaciji prevalencija (udio oboljelih u po-pulaciji) PTSP-a je oko 0,5% kod muškaraca i 1,3 % kod žena. Učestalost PTSP-a ovisi o mnogim činiteljima, a je-dan od njih je i vrsta traumatskog događaja. Rezultati ne-koliko istraživanja pokazuju da je prevalencija PTSP-a: 4% među žrtvama obilnih kiša i klizišta zemlje (Canino, Bra-veo, Rubio – Stipec, i Woodbury, 1990), 54% nakon šum-skih požara u Australiiji (McFarlane, 1986), te 28% nakon terorističkog napada (Gidron, 2002)

Rezultati istraživanja provedenog na populaciji pro-fesionalnih vatrogasaca u Njemačkoj pokazali su da pre-valencija PTSP kod njih iznosi 18,2%. (Wagner, D., He-inrichs, M. Ehlert, U., 1998). Istraživanje provedeno na Sveučilištu «Ben Gurion» u Izraelu pokazuje da je među profesionalnim vatrogascima njih 24% koji boluju od PTSP-a. Psiholog Cornell Wayne je u svom istraživanju koje je obuhvaćalo vatrogasce iz Toronta, dobio rezultat da je prevalencija PTSP-a 16,5% i da je uspoređujući je s Vijetnamskim veteranima za 1% veća. (Sweeney, 2012). U Hrvatskoj nisu rađena slična istraživanja, ali bi bilo za-nimljivo istražiti pojavu PTSP-a kod vatrogasca i napra-viti usporedbu s pojavom PTSP u braniteljskoj populaci-ji u kojoj je oko 15% onih koji boluju od PTSP-a, što se podudara sa sličnim inozemnim istraživanjima (Komar, Koren, Trlek, 2003)

Hoće li se kod nekoga razviti simptomi PTSP-a ovisi o nizu činitelja koji su u međusobnom odnosu, a najvažniji su prethodno životno iskustvo, obilježja traumatskog do-gađaja i osobine ličnosti. Na povoljan tijek oporavka važan utjecaj ima i odnos uže i šire socijalne okoline.

LIJEČENJE

Terapija PTSP-a se provodi na dva načina i to psihoterapijom i farmakote-rapijom. Farmakoterapija je terapija u kojoj se uz pomoć lijekova, koji se ko-riste pod liječničkim nadzorom, nastoje ublažiti teškoće koje osoba ima. Farma-koterapija se preporuča u slučajevima gdje su simptomi izrazito jako izraženi i nužni su da bi se uopće moglo uključiti osobu u psihoterapijski proces. Psiho-terapija je tretman koji se putem razgo-vora, odvija između terapeuta i osobe s PTSP-om i kako je već rečeno može se kombinirati s farmakoterapijom. Psiho-terapija ne podrazumijeva jedan susret, već je to proces koji obuhvaća veći broj susreta terapeuta s osobom koja boluje od PTSP-a. Može uključivati, osim indi-

vidualnog tretmana, i skupne susrete u kojima sudjeluju i drugi sa sličnim problemima, ali i obitelj. Ovim se nagla-šava da osnaživanje socijalne potpore i socijalnih veza, te uspostavljanje kvalitetnih obiteljskih odnosa koji su često narušeni, ima važnu ulogu u oporavku osobe s PTSP-om.

Većina vatrogasca se nakon traumatskog događaja za nekoliko dana, koristeći vlastite snage i resurse, uspješno oporavi od posljedica akutnog stresnog poremećaja. Va-trogasci koji kod sebe prepoznaju neke od simptoma koji su nabrojani, a koji su jako izraženi, traju duže vrijeme i stvaraju poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju, tre-baju se obratiti liječniku i psihologu. Zbog toga ne trebaju osjećati nikakav sram niti to doživljavati kao slabost. Kod gripe ili bilo kakve fizičke boli bez oklijevanja ćemo se ja-viti liječniku, te tako treba promatrati i poteškoće na psi-hičkom planu. Ako postoje ne treba ih ignorirati i skrivati, već potražiti stručnu pomoć.

Literatura: Canino G, Bravo M, Rubio-Stipec M, Woodbury M. (1990)

The impact of disaster on mental health: prospective and retros-pective analyzes, Intern J Ment Health. 19(1):51-69.

David Foy (1994) Liječenje posttraumatskog stresnog pore-mećaja, Naklada Slap, Jastrebarsko

Freeman, A. Dattilio, F. M. (2011) Kognitivno-bihevioralne strategije u kriznim intervencijama, Naklada Slap, Jastrebarsko

Gidron Y. (2002). Posttraumatic stress disorder after terro-rist attacks: A review. Journal of Nervous and Mental Disease 190(2):118-121.

Komar, Z., Koren, B., Trlek, M. (2003) Posttraumatski stresni poremećaj, Vojna psihologija: priručnik za hrvatske čansike, Knji-ga druga, MORH, Zagreb

McFarlane, A. C. (1986). Post-traumatic morbidity of a disa-ster. A study of case presenting for treatment. Journal of Nervous and Mental Disease, 1 74, 4-14.

Sweeney, P. (2012) Firefighters at Risk : The Negative Effects of Stress and Trauma on the Human Spirit, http://sweeneyallian-ce.org/grievingbehindthebadge/firefighters-at-risk/ ožujak 2013.

Wagner, D., Heinrichs, M. Ehlert, U. (1998) Prevalence of Symptoms of Posttraumatic Stress Disorder in German Professi-onal Firefighters, American Journal of Psychiatry 1998;155:1727-1732.

Vatrogasci koji kod sebe

prepoznaju neke od simpto-

ma PTSP-a, a koji im stvaraju

poteškoće u svakodnevnom

funkcioniranju, trebaju se

obratiti liječniku i psihologu.

Zbog toga ne trebaju osjećati

nikakav sram niti to doživlja-

vati kao slabost.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


REPORTAŽA

OPATIJA, osim kao po-pularna turistička desti-

nacija, sve je poznatija zbog svojih pripadnika dobrovolj-nog vatrogasnog društva. Ov-dje se ne radi o vatrogascima, već o čovjekovim najboljim prijateljima - psima. Naime, Dobrovoljno vatrogasno druš-tvo Opatija je prvo društvo u Hrvatskoj koje je u svoje re-dove primilo pse školovane za spašavanje ljudi. U zemljama Europske unije uobičajena je pojava vidjeti timove sa psi-ma kao sastavnim dijelovima postrojbe, a najprofesionalniji pristup smo vidjeli kod francu-skih vatrogasaca iz Marseillea gdje smo zajedno s kolegama iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke sudjelovali u vi-šednevnoj vježbi spašavanja iz ruševina. Zadnjeg dana vježbe organiziran je posjet njiho-voj postrojbi, mnogo većoj od većine naših, specifičnoj po tome što se u njoj 3 vatrogas-ca brinu o 10-tak potražnih pasa. Svaki pas ima svoj boks koji se sastoji od unutarnjeg i vanjskog dijela (16-20 m2 sva-ki), a dijele park za istrčavanje. U objektu sa psima nalazi se i mala veterinarska ambulanta te kuhinja u kojoj se priprema hrana za svakog psa (ovisno o njegovoj vrsti, stanju…). Uz objekt se nalazi i poligon s pre-

prekama gdje psi uče na koji način prelaziti preko različitih materijala, a prije samog odla-ska na ruševine. Unatoč tome što takav pristup još nije kod nas u primjeni, naši psi nisu nimalo zaostajali u ispunjava-nju postavljenih zadaća. Sama vježba je bila osmišljena kao završni ispit za njihove časnike koji su se školovali za voditelje timova za spašavanje. Vatro-gasci VZPGŽ su sudjelovali sa 16 vatrogasaca i 2 potražna psa (Rain i Ruby), 1 tehničkim vozilom, 2 vozila za prijevoz ljudi. Sva logistika (šatori, kre-veti, vreće za spavanje, odjeća, hrana,voda…), bila je vlastita i morala je trajati dulje od same vježbe. Timovi su bili autono-mni i neovisni o zemlji u ko-joj je došlo do „nesreće“. Sve to zahtjeva vrhunsko znanje potreba ljudi na takvim inter-vencijama kako bi u svakom trenutku mogli poslati tim za spašavanje na bilo koju pozici-ju koja zatraži pomoć.

Da se višegodišnje školova-nje ljudstva u svim područji-ma spašavanja itekako isplati, govori i veliko priznanje koje su pripadnici tima dobili od francuskih organizatora s naglaskom na potražne pse. Oni su svaki zadatak uspješ-no obavili te svojim ljudskim

kolegama dali do znanja gdje se unesrećeni nalaze. Tijekom svladavanja svih postavljenih za-daća korištena je vlastita oprema s vozila. Jezična barijera koje su se možda potaj-no pribojavali, nije predstavlja-la problem jer je način rada na-ših vatrogasaca

identičan njihovome što govo-ri o kvaliteti našeg kadra pošto je poznato da na svakoj većoj katastrofi širom svijeta, upravo Francuska šalje svoje spasilač-ke timove.

Školovanje potražnih pasa i njihovih vodiča

Kao preduvjet za školova-nje potražnih pasa na prvom mjestu je spremnost čovjeka da posveti veliki dio svog vre-mena radu sa psom. Potražni pas se ne školuje preko noći, već je to višegodišnji proces. Kroz različite tečajeve mogu se dobiti osnove rada i obu-ke s potražnim psima, ali da bi pas bio spreman za rad na intervencijama potrebne su barem dvije godine kontinui-ranog školovanja. Školovanje se može podijeliti na tri nera-skidive cjeline:

1. tijekom prve godine pas i vodič upoznaju temati-ku i problematiku zajed-ničkog rada, pripreme za prva testiranja

2. za vrijeme druge godine vježbanje i treniranje spe-cijalističkog dijela obuke vrše se kroz različite si-tuacije

3. postignuta razina se odr-žava kroz redovite trenin-ge, vježbe i tabore konti-nuirano cijeli pseći radni vijek.

Mnogi zanemaruju upravo zadnje dvije cjeline nesvjesni da su i psi, kao i ljudi, sklo-ni ići linijom manjeg otpora. Upravo zato vodič i pas mora-ju postati neraskidiva cjelina koja u sve situacije ulazi zajed-no. Od neprocjenjive važnosti je povjerenje između njih jer je pas taj koji mora vjerovati

Potražni Psi u vatrogastvu (2. dio)

U KORAK SA SVJETSKIM STANDARDIMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Potrebe obuke i školovanja vatrogasaca svakim su danom sve zahtje-vnije pa se i uključivanje pasa kao dijela spasilačkog tima pokazala kao nužna potreba. Opatijski su vatrogasci prvi u svoje re-dove uključili spasilačke pse, ali uskoro neće biti i jedini. Naime, i za-darski vatro-gasci rade na osnivanju tima s potražnim psima

Opatijski vatrogasni K-9

Tekst: Zoran Laslavić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

REPORTAŽA


svome vodiču koji ga šalje na nepo-znati teren. Da bi svaka intervencija završila sigurno, vodič mora imati potrebno znanje o svim mogućim opasnostima i situacijama koje mogu nastati na intervenciji, a čini ga:

1. prva pomoć čovjeku

2. prva pomoć psu

3. opasnosti u ruševinama

4. opasnosti u prirodi

5. osnove orijentacije i topografije

6. osnove alpinizma

7. osnove psihologije i odgoja pasa.

Velika prednost potražnih pasa opatijskih vatrogasaca leži u činje-nici da na njihovom školovanju rade licencirani kadrovi koji su iz vatro-gasnih redova i imaju iza sebe vri-jedno višegodišnje iskustvo s broj-nih intervencija spašavanja ljudi i imovine. Osim njih, u školovanju sudjeluju stručnjaci i međunarod-ni instruktori iz susjedne Slovenije koji svojim znanjem i iskustvom garantiraju kvalitetnu obuku i rad.

Takvim treninzima nerijetko pri-sustvuju i najmlađi posjetitelji va-trogasnog trenažnog centra Šapjane iz okolnih osnovnih škola. Osim upoznavanja s uobičajenim vatro-gasnim poslovima i načinu obuke, mališane uvijek iznova razvesele vatrogasci-vodiči potražnih pasa sa svojim četveronožnim suradnicima

koji za njih izvedu pokaznu vježbu i demonstraciju rada.

Najčešće pitanje koje se spominje je cijena školovanja tima sa psima. Na njega je teško odgovoriti jer školovanje traje cijeli radni vijek psa. Da li školovanje čini i zaštitna oprema za psa? Naravno da čini jer pas, kao dio tima za spašavanje, postaje punopravan član. Od opre-me je neophodno imati oprsnicu s oznakom postrojbe, alpinistički pseći pojas, zaštitne cipele za šape (protiv stakla), pribor pseće prve pomoći, dostatnu količinu kvalitet-ne hrane... Sva ta oprema se ne ku-puje svakodnevno pa se može reći da prva godina košta najviše.

Jedan dio opreme spasilačkog tima se nikako ne smije zaboraviti, po-gotovo kada broj pasa u postroj-bi naraste na više od jedan, a radi se o prikolici za prijevoz pasa. Iz

iskustva možemo reći da prikoli-ca mora imati vlastito napajanje, ventilirane bokseve za pse, a naj-važniji dio koji se često zaborav-lja kod kupnje je druga osovina. Prikolice za pse se najčešće rade do nosivosti 750 kg tako da se s njom može upravljati i s „B“ kate-gorijom, a broj osovina tu ne igra ulogu. Tijekom jednog odlaska na vježbu u Češku bili smo prisiljeni pse staviti među putnike, a opre-mu u prostor za pse jer je vožnja po češkoj autocesti od skakanja prikolice postala upitna za zdrav-lje pasa i njihov rad nakon dola-

ska na mjesto održavanja.

Zadarski tim

Hvalevrijedna činjenica je da usko-ro vatrogasci Primorsko-goranske županije neće biti jedini koji imaju potražne pse u svojim redovima. Naime, osnivanju tima s potražnim psima pristupili su i kolege vatro-gasci iz Zadarske županije, a pri-padnik DVD-a Zadar i vatrogasac-voditelj grupe u JVP Zadar Danijel Stručić i njegov pas Ruff uspješno svladavaju sve postavljene zadatke na putu kroz zahtjevno školovanje.

To je još jedan svijetli primjer kako se na čelu županijskih vatrogasnih organizacija nalaze kvalitetni ljudi koji razumiju potrebu školovanja i obuke kadrova, a time su i pokaza-telji da vatrogastvo u Hrvatskoj drži korak u svjetskim standardima za-štite i spašavanja ljudi i imovine.

Mališani u posjeti vatrogasnom trenažnom centru Šapjane

Zadarski vatrogasni K-9

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

35

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA OBJEKATATEHNOLOŠKO-POSLOVNI OBJEKT VIPNET

GRAD U MALOME

Kvaliteno osmišljen, radni prostor Vipneta nudi maksimalan komfor zaposlenika, ali ono što je i najbitnije - apsolutnu sigurnost s obzirom da su tehničke mjere poduzete u zaštiti od požara na visokom nivou što ovu zgradu čini jednom od najnaprednijih poslovnih zgrada u Hrvatskoj

VIPNET je dolaskom na domaće telekomuni-

kacijsko tržište postao prvi privatni mobilni operater u Hrvatskoj koji je s komerci-jalnim radom započeo 1999. godine kada je i dovršena zgrada na zagrebačkom Žit-njaku. Uz postojeće objekte Vipnetova kampusa, izgra-đen je i novi poslovni objekt koji je jedan od tehnološki najnaprednijih poslovnih prostora u Hrvatskoj.

-Velika se briga ulaže u preventivne protupožarne radnje koje uključuju im-plementacjiu najmodernijih tehnologija i posebno ospo-sobljavanje djelatnika-otkrio nam je Ivica Luketić, voditelj zaštite na radu i zaštite od po-žara.

U postupku razvrstavanja građevina i prostora u kate-gorije ugroženosti od požara, kompleks je bio razvrstan u “II a” kategoriju ugroženo-sti od požara, ali kasnije je razvrstan u „II b“ kategoriju ugroženosti od požara. Pro-mjena kategorije je odobrena budući da su u predmetnom poslovnom kompleksu pro-vedene tehničke mjere zaštite od požara odgovarajuće ili više razine od one utvrđene

numeričkom metodom kori-štenom prilikom izrade pro-cjene, a prosječan broj osoba koje su istovremeno prisutne na lokaciji je manji od 1000. Iz tog razloga je bilo moguće kompleks niže kategorizirati, unatoč dogradnji i poveća-nju zaposjednutosti, što bitno smanjuje troškove fizičke za-štite od požara.

OPIS KAMPUSA

Lokaciju zgrade čini kom-pleks poslovnih građevina s podzemnom garažom. Na parceli se nalazi građevina poslovne namjene – upravna zgrada, u kojoj su na etaža-ma -1 i -2 tehnički i skladišni prostori te arhiva. Katovi od 1. do 6. su uredski prostori, dok je na 7. katu prostor re-storana i caffe bara s terasom, učionice i klupski prostori. Na krovu objekta postavljena je strojarnica klima komora i prateća postrojenja. Što se samoga objekta tiče, u njemu je izvedeno nekoliko sustava zaštite od požara:

• sustav za dojavu požara

• stabilni sustav za gašenje plinom FM200

• unutarnje hidrantske mre-že

• protupožarne zaklopke

• protupožarna vrata s pri-padajućom automatikom za zatvaranje

• detektor plina u kuhinjama

• sustav za odimljavanje stu-bišta

• protupanična rasvjeta

• tipkala za isključenje struje u slučaju hitnosti

• vatrogasni aparati.

Maksimalan sustav zaštite od požara je proveden i na građevini dječjeg vrtića i fit-nessa kao i u podzemnoj ga-raži smještenoj uz rub parcele paralelno sa starom zgradom. Podzemna garaža ujedno je-dina ima i stabilni sustav za gašenje tipa sprinkler.

Površine cca 2500m², po-stojeća zgrada je preuređe-njem namijenjena za uredske prostore call centra s prate-ćim sadržajima (telefonske centrale, energetske sobe, toplinska podstanica i dru-ge tehničke prostorije). Svi sustavi zaštite od požara koji se nalaze u upravnoj zgradi i građevini sportskog centra ugrađeni su i ovdje, s time da se stabilni sustav za gašenje plinom FM200 nalazi u 14 iz-dvojenih prostora.

NOVI OBJEKT

Gradnja novog Vipnetova tehnološko-poslovnog objek-ta na Žitnjaku započela je u studenom 2010., a dovršena je u naredne dvije godine.

Tekst: Zrinka Obhođaš

Uz Ivicu Luketića, voditelja zaštite na radu i zaštite od požara, tvrtka zapošljava

i 4 profesionalna vatrogasca te 4

djelatnika osposobljena za obavljanje poslova

vatrogasca

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA OBJEKATA


Objekt je prošao energetsku cer-tifikaciju i dobio oznaku „B“ koja se dodjeljuje energetski visoko učinkovitim objektima. Energet-ska samoodrživost koju garantira N+1 elektroagregatski sustav čini Vipnet jednom od rijetkih kom-panija u Republici Hrvatskoj koja, osim primarnih, ima i sekundarne agregate.

U novoj je zgradi ugrađen i ure-đaj za brzu detekciju dima VESDA - aspiracijski sustav, koji bilježi i najmanju naglu izmjenu tempe-rature, što je dobra garancija da bi bilo kakva pojava dima i pla-mena bila detektirana na vrijeme. Između ostalih sustava, u objektu

je izveden i stabilni sustav za gaše-nje plinom Novec 1230 kojime se štiti 7 prostorija, a koji je trenutno najnaprednije sredstvo za gašenje požara. Ekološki je razgradiv pa ima i najmanje štetnog utjecaja na okoliš.

U Vipnetu su trenutačno zapo-slena 4 profesionalna vatrogasaca (jedan u smjeni) te 4 djelatnika sa završenim tečajem za obavljanje poslova vatrogasca. Posljednja va-trogasna vježba je izvedena u stu-denom 2011. godine, a na njoj su prisustvovali i djelatnici Javne va-trogasne postrojbe Zagreb. U vjež-bi evakuacije je tada uspješno eva-kuirano 600 djelatnika Vipneta.

Sva su vrata i zidovi u zgradi protupožarni, a vatrodojava je centralna i obuhvaća sve objekte. Zanimljivo je riješena struktur-na fasada na objektima s kliznim aluminijskim brisolejima koji se pomiču u slučaju vatrogasne in-tervencije.

S obzirom da je oprema kojom raspolažu izuzetno osjetljiva i sku-pa, sve nabrojane činjenice svje-doče o tome da su sve predradnje poduzete kako bi se izbjegao bilo kakav akcident, a tome u prilog ide i podatak da do sada nisu za-bilježili ni jedan požar niti je bilo potrebe za vatrogasnom interven-cijom.

1. Eksterijer nove zgrade2.Posljednja vježba koju su izveli pripadnici Javne

vatrogasne postrojbe Grada Zagreba napravljena je na strukturnoj fasadi čiji brisoleji štite zaposlenike od sunca, a

mogu se pomaknuti u slučaju vatrogasne intervencije3 . Protupožarna stanica NOVEC

4. Razvodi za disperziju plina NOVEC

1.

2.

3. 4.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

37

intervju

VATROGASNI VJESNIK OŽUJAK 2013.

VV: Predstavite nam ustroj i or-ganizaciju VZ Primorsko-goran-ske županije.

MANCE: Naša je županija konfi-gurirana u tri područja: područje priobalja, otoka i Gorskog kotara. Dakle, radi se o specifičnoj župa-niji koja pokriva široko područje s različitim terenima, reljefima i klimom. Takva konfiguriranost zahtjeva da je vatrogastvo do-sta dobro disperzirano i različito opremljeno; od 36 jedinica lokal-ne samouprave samo dvije opći-ne nemaju osnovanu vatrogasnu postrojbu na svome području i to zato što susjedna općina može brzo i kvalitetno pokriti njihove potrebe zaštite od požara, a nije stvorena „kritična masa“ za osnivanje DVD-a . Možemo reći da je vatrogastvom pokriveno čitavo područje župani-je i u svakom se trenutku zna tko će intervenirati na nekom području u normalnim vremenskim okvirima što se tiče razvoja požara.

Ukupno imamo 61 dobrovoljno vatrogasno društvo i 6 javnih va-trogasnih postrojbi. Specifično je za našu županiju i to da imamo puno vatrogasnih postrojbi u gos-podarstvu: u Rafineriji nafte Ri-jeka, na Brodogradilištu 3. maj, u Luci Rijeka, na Aerodoromu Krk, JANAF-u, DINA-i, Autocesti Ri-jeka-Zagreb. Dakle, imamo veliku koncentraciju vatrogasnih postroj-bi, ali su i velike požarne opasno-sti na tom području. Bitno je na-glasiti da sve te postrojbe postoje još od 80-tih godina, odnosno da

nisu nastale nakon decen-tralizacije vatrogastva i pretvaranja dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u javne vatrogasne postrojbe. Upravo su profesionalne postrojbe i poticale formi-ranje dobrovoljnih vatro-gasnih društava, naročito na području priobalja gdje

se još 70-ih godina prošlog stolje-ća pojavila potreba i problematika gašenja požara na otvorenom pro-stora i gdje je trebao velik broj ljud-stva. Profesionalci su tada osnivali dobrovoljna vatrogasna društva u manjim sredinama koja su im onda pomagala u gašenju velikih požara, osobito požara na otvore-nome prostoru što se prvenstveno odnosi na priobalje i otoke. Mislim da imamo izgrađenu jednu jako dobru mrežu s dobro pokrivenim i isprepletenim dobrovoljnim va-trogasnim postrojbama i javnim vatrogasnim postrojbama.

Naravno da ima prostora za po-boljšanje, prvenstveno tu mislim na tehničko opremanje nekih sre-dina koje su slabije razvijene kao što je područje Gorskoga kotora gdje su suočeni i s depopulacijom pa i sve manjim brojem dobrovolj-nih vatrogasaca što u problem do-vodi i funkcioniranje nekih DVD-a u manjim sredinama. Sve manje stanovništva u konačnosti vodi do manjih mogućnosti stvaranja jed-ne kvalitetne vatrogasne jezgre.

VV: U tijeku su izmjene Zakona o vatrogastvu. Koje odredbe po Va-šem mišljenju je nužno izmjeniti i dopuniti kako bi sustav vatroga-stva što bolje funkcionirao?

MANCE: U proteklih 10 godina više puta su se radile izmjene i do-pune Zakona o vatrogastvu. Nave-dene izmjene i dopune u nekoliko navrata riješile su jedan problem, a stvorile nova dva tako da sam pobornik izrade novog Zakona gdje bi se kvalitetnije riješila neka pitanja i uskladila problematika s nekim drugim zakonima. Poseban problem su podzakonski akti koji su nastali prije 20 godina kada je vatrogastvo bilo u drugom sustavu. Njihova promjena nužna je radi usklađivanja s današnjim sustavom i uređenjem vatrogastva, međutim ukoliko se najprije kvalitetno ne

TREBAMO NOVI ZAKON O VATROGASTVU

PREDSTAVLJAMO ČELNIKE VATROGASNE ZAJEDNICE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

HINKO MANCE, prEdsjEdNIK VZ prIMOrsKO-GOrANsKE župANIjE

GODINA ROĐENJA: 1968.

DUŽNOST: predsjednik Vatroga-sne zajednice Primorsko-goranske županije i zapovjednik Javne vatro-gasne postrojbe Grada Rijeke.

BIOGRAFIJA: - diplomirani inženjer drvne indu-

strije- zaposlen u JVP Grada Rijeke od

1996. godine- član DVD Vrata od 1975. godine- obnaša dužnost vatrogasniog

sudca- predavač u Vatrogasnoj školi -

ustanovi za obrazovanje odraslih

VATROGASNA ISKAZNICA

Hinko Mance

Ako dobrovoljni vatrogasac strada svjesno se zalažući za nečiju tuđu imovinu, on doslovno ostaje na cesti. Nezbrinut je,

nema pokriveno zdravstveno osiguranje, a ako se radi o nekoj težoj intervenciji zbog koje je izgubio radnu sposobnost, može se

dogoditi da će postati socijalni slučaj

“

“V

lasn

ištv

o H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

INtErVju


uredi Zakon o vatrogastvu ne-moguće je donijeti provedive podzakonske akte. U postojećem Zakonu neke su definicije u kon-tradiktornosti jedna s drugom. Trebamo izraditi novi i kvalitetni-ji Zakon o vatrogastvu koji bi se u jednom svojem dijelu trebao bolje urediti, koji bi trebao razjasniti ustroj vatrogastva, financiranje, radnopravi status profesionalnih vatrogasaca te prava dobrovoljnih vatrogasaca. Vječito pitanje je i pi-tanje financiranja, osobito u ovim teškim vremenima kada je sred-

stava sve manje. Vatrogastvo je izgubilo dosta nova-ca kroz nepovrat poreza na dodanu vrijednost, tako da bi taj sustav trebalo ponovno redefinirati kako bi sami izvori financiranja bili jasno utvrđeni i možda neki novi uvedeni. Drugo bitno pitanje koje treba Zakonom o vatrogastvu riješiti je i pitanje statusa vatrogasaca, njihovih prava i odgovornosti. Najveći je naglasak upravo na pravima vatrogasaca jer je sve veća problematika odlaska u mirovinu. Dobna gra-nica se stalno podiže, a fizičke sposobnosti su nam zbog godina starosti sve niže pa tako i vatrogasna struktura profesionalaca postaje sve starija. Za sva-kog zapovjednika je problem što s vatrogascom koji nema više radnu sposobnost kakvu je nekoć imao. U velikim postrojbama je to još riješivo, jer kad imate 100 zaposlenih tada se može naći neko radno mje-sto na koje ga se može rasporediti. Ali što je s onim postrojbama koje imaju oko 15 zaposlenika? Zako-nom o vatrogastvu se takvim vatrogascima trebaju omogućiti materijalna prava za kvalitetan život, da li kroz mirovinu ili neka druga prava. Poanta je da vatrogasac koji više ne može više obavljati poslove vatrogasca ne bi trebao biti na „teret“ vatrogasnoj postrojbi u smislu zadržavanja radnog mjesta do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu i smanjenja operativnosti postrojbe, već mu se treba omogućiti kvalitetna mirovina ili neki drugi vid zbrinjavanja.

Što se dobrovoljaca tiče, velik je problem njihovo moguće stradanje na vatrogasnim intervencijama. Dobrovoljni vatrogasac koji se ozlijedi na interven-ciji najvjerojatnije u toj situaciji neće imati pravo na bolovanje na račun poslodavca jer nije stradao na radnome mjestu. U slučaju da završi kao invalid on će, kad-tad, dobiti otkaz i više neće moći raditi. Taj se dobrovoljni vatrogasac svjesno zalagao za nečiju tuđu imovinu, a kad strada, on može doslovno osta-ti na cesti. Nezbrinut je, nema pokriveno zdravstve-

no osiguranje, a ako se radi o nekoj težoj interven-ciji zbog koje je izgubio radnu sposobnost, može se dogoditi da će postati socijalni slučaj. Dobrovoljnim se vatrogascima zakonskim okvirom trebaju omo-gućiti prava u slučaju ozlijeđivanja ili neke bolesti na teret države. Ovo su samo neka najočitija pitanja koja bi trebalo riješiti Zakonom o vatrogastvu.

VV: Na koji način VZ Primorsko-goranske župa-nije sudjeluje u protupožarnim preventivnim aktiv-nostima?

MANCE: Bitno je imati dobro ustrojenu mrežu profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca što mi-slim da je u našoj županiji dobro napravljeno jer imamo snage koje mogu djelovati čim problem nastane. Što se prventive tiče, ona je nažalost da-nas izvan vatrogastva. Primjerice, 80-tih je godina vatrogastvo imalo velik utjecaj na preventivne ak-tivnosti u svojim gradovima od poduzimanja odre-đenih akcija, nabave opreme, kreiranja lokalnih propisa… Danas gotovo da toga ni nema. Otvaraju se eventualno neke druge mogućnosti novim Zako-nom o zaštiti od požara gdje će se vatrogasci morati više baviti preventivnim aktivnostima i u kojima će više morati biti i kreatori, sudjelovatelji, ali i kontro-lori u tome kako se provode mjere zaštite od požara na određenome prostoru. Na normativnome planu se još dosta toga mora odraditi, ali i na školovanju vatrogasaca kako bi bili kvalificirani za obavljanje tog posla.

Kod preventivnih protupožarnih radnji, osobito kod požara na otvorenome prostoru, od presudne je važnosti pravodobno uočavanje požara što se motrenjem i ophodnjama provodi dosta dobro. S druge strane, videonadzori se postavljaju i trebaju biti postavljeni na svim područjima koji su požarno jako ugroženi. Vatrogasce ne bi trebalo "koristiti" za poslove kao što je motrenje i patroliranje kada se ono može dobro tehnički riješiti. Kvalitetnije ih je i jeftinije čuvati za slučaj samoga požara.

Normalno je da vatrogasci kao dio jedinica lokalne samouprave moraju biti prva ruka kod velikih ne-sreća i elementarnih nepogoda kojih će vjerojatrno u budućnosti biti sve više. Vatrogasci se moraju za takve situacije obučavati i pripremiti, oni moraju imati širinu stalno se osposobljavajući i usavršavaju-ći, a pri tome moraju primjećivati sve nepravilnosti i utjecati na njihovo uklanjanje. Da bi sve to radili moraju biti prepoznati, stimulirani za svoj rad i za-štićeni.

Za svakog zapovjednika je problem što učiniti sa čovjekom koji nema više radnu sposobnost kakvu je nekoć imao. U velikim postrojbama

je to još rješivo, jer kad imate 100 zaposlenih tada se može naći neko radno mjesto na koje ga se može rasporediti. Ali što je s onim postroj-

bama koje imaju oko 15 zaposlenika?

“

Vatrogastvo u Primorsko-

goranskoj županiji je

konfigurirano na područje

priobalja, otoka i Gorskoga

kotara što omogućuje do-

bru disperziju vatrogasnih

snaga

“

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

39

intervju


Najbitnija je sinergija dobrovoljnog i profesionalnog vatrogastva

slAVKO GAuš, ZApOVjEdNIK VZ prIMOrsKO-GOrANsKE župANIjE

VV: Proteklu je godinu obilježio velik broj intervencija, a najveći požar u požarnoj sezoni je izbio upravo u Primorsko-goranskoj žu-paniji. Kako sada, s vremenskim odmakom, gledate na sam tijek in-tervencije?

GAUŠ: Tog 23. srpnja kada je izbio požar kod Selca “vatreno” je bilo i na Rabu, Učki i Škrljevu. Odmah su angažirane vatrogasne snage, angažiran je i zamjenik za-povjednika a mi smo u jako krat-kom vremenu na nekoliko lokacija (Učka, Selce, Škrljevo, Rab) imali oko 500 ljudi na intervenciji. Uz to smo morali pokrivati i otoke. Sve se odvijalo velikom brzinom, razi-na ugroženosti kuća je bila visoka, ali mogu reći da se napravio velik posao. Angažiranje dodatnih sna-ga se provodilo na vrlo kvalitetan način i nekih većih primjedbi nije bilo. Bilo je puno timova i društava, javnih vatrogasnih postrojbi i sve se odrađivalo kvalitetno. Događaj tako velikih razmjera je riješen u vrlo kratkom vremenu. Otežava-juća okolnost u cijeloj intervenciji je bila nemogućnost angažiranja zračnih snaga zbog jakog vjetra. Kanaderi su se tek drugog dana ujutro uspjeli dignuti u samoj za-vršnici kad je požar već bilo loka-ziran.

Nekoliko je građana tada zatraži-lo liječničku pomoć zbog problema

s disanjem, a vatrogascu Branimiru Alfonziju, pripadniku JVP-a Opa-tije je tijekom gašenja na požaru Učka pozlilo te je nažalost na putu za bolnicu preminuo.

Uzrok požara u Selcu je bilo ne-kotrolirano paljenje koje se brzo proširilo. U prvom trenu je došlo do stvaranja panike jer je bilo jako puno dima, ali generalno gledajući, ljudi su se disciplinirano ponašali i pomagali u čišćenju svojih kuća kako ne bi došlo do ugrožavanja.

VV: U protekloj se godini dosta pisalo i o piromanima jer su istrage pokazale da je velik broj požara bio podmetnut. Koji su Vaši prijedlozi za rješavanje tog problema i sank-cioniranje počinitelja?

GAUŠ: Namjernog potpaljivanja je uvijek bilo iz raznih razloga: ko-ristoljublja, ljubomore, političkih razloga...Po meni najveći razlog u nastanku požara ipak leži u ljud-skom nemaru i aljkavosti.

Najveći broj požara otvorenog prostora je uzrokovan upravo čo-vjekovom neodgovornošću. Jedan dio je vezan i za vremenske nepri-like pa do požara dolazi kao po-sljedice udara groma, pražnjenja, iskrenja vlaka i sl. Kad govorimo o kaznama za počinitelje, one bi uvi-jek trebale biit progresivne i ovisiti o platežnoj moći građana. U ko-načnici, neodgovorno paljenje ima

veze i s kulturom po-našanja. Na području naše županije je puno toga napravljeno po tom pitanju i sa zado-voljstvom mogu reći da rijetko dolazi do ne-kontroliranog paljenja.

VV: Prošla je godina dana od osnivanja Va-trogasne škole u Rijeci. Kako ocjenjujete na-

GODINA ROĐENJA: 1946.

DUŽNOST: zapovjednik Vatroga-sne zajednice Primorsko-goranske županije

BIOGRAFIJA: - diplomirani inženjer zaštite od

požara- predsjednik DVD Klana- zaposlen u JVP Grada Rijeke od

1967. godine- županijski vatrogasni zapovjed-

nik od 1998.

VATROGASNA ISKAZNICA

Slavko Gauš

Vatrogasci Primorsko-goranske županije stalno rade na obuci i usavršavanjima.

Na fotografiji desno je detalj s vježbe u Nizozemskoj koju je u ime Hrvatske

predstavio Klaudijo Filčić, član DVD-a Halubjan

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

INtErVju


stavu i predavače? S kojima ste se problemima susreli u dosadašnjem radu?

GAUŠ: Krenula je druga generacija polaznika koja je, prema dosadašnjim saznanjima, čak bolja od prve. Što se nastavničkog kadra tiče izuzetno smo zadovoljni jer su to sve ljudi s velikim iskustvom. Nastava se održava na prostoru Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke i poligona Šapjane. Nastavnička građa je zahtjevna, ali svatko tko radi nema problema s ispitima. Često nas pitaju da li će oni koji završe Vatrogasnu školu imati posla. Takvima odgovaram s protupitanjem: a tko ga-rantira svima ostalima, nakon završenog školovanja, dobivanje posla? Mogu reći da je dobar dio naše prve generacije već pronašao posao. Činjenica jest da je broj u javnim vatrogasnim pro-strojbama ograničen te da ukoliko netko ne ode u mirovinu, sistema-tizacija poslova je takva da se ne mogu zapošljavati novi radnici. Dio ljudi se zapošljava u zaštitar-skim tvrtkama koje isto traže va-trogasce.

Gledajući u globalu, ocjene za Va-trogasnu školu su pozitivne. Mali problem je što ovaj vid osposo-bljavanja koji ide preko HVZ-a ne dobiva nikakvu potporu od države kroz subvencije kao što to dobiva Učilište vatrogastva. Na školu su po-trošena značajna sredstva i tu dosta veliki teret nosi VZ Primorsko-go-

ranske županije, počevši od opreme. Problem doško-lovanja vatrogasaca je hvalevrijedan, ali manji proble-mi postoje i oni će se u skorašnjoj budućnosti morati riješiti.

VV: Da li ste zadovoljni obukama i osposobljenošću vatrogasaca u svojoj županiji?

GAUŠ: Kod nas postoji dobra sinergija profesional-nog i dobrovoljnog vatrogastva, komunikacija je više nego dobra što je rezultat truda i rada kroz nekoliko desetljeća. Na kadrovima se puno radi, naši se ljudi školuju svugdje po svijetu i u njih se već godinama ula-že, i to ne samo kroz vatrogasnu zajednicu već kroz više subjekata (javne vatrogasne postrojbe, područne, liburnijske). Kao županijski zapovjednik sa zadovolj-stvom mogu reći da su naši ljudi prošli daleko više obuke u odnosu na ostale županije.

VV: Kako ocjenjujete vatrogasni sustav u razdoblju od 80-tih do danas?

GAUŠ: Vatrogasni sustav u tom razdoblju je praktič-no neusporediv. Dok je bilo pod MUP-om, vatrogastvo je bilo u potpunoj pasivi. Najveći iskorak je napravljen kada je zakonodavac donio Odluku o minimalnim fi-nancijskim sredstvima za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi jer je tada njihovo osnivanje u gradovima dočekano objeručke. Samo Grad Rijeka je u početku uložio nekoliko milijuna kuna i kupio 8 vozila. Problem je što u pravilu, gdje su siromašni-ja područja, manja su i izdvajanja. Međutim, ako su veća izdvajanja znači da je i veći potencijal opasnosti zbog više žitelja, industrije... i normalno da je general-na opremljenost bolja. Ali općenito gledajući, svi su napravili iskorake. Uvijek se može bolje, ali da je do značajnog poboljšanja došlo - to svakako. Ipak, treba napomenuti da se decentralizirana sredstva izdvojena iz državnog proračuna odnose samo na javne vatroga-sne postrojbe dok je financiranje dobrovoljnih vatro-gasnih društava i dalje problem.

Vatrogasna škola je hvalevrijedan pothvat jer na školovanju vatrogasaca uvijek treba raditi. Zadovoljni smo predavačima i polaznicima, ali postoje problemi oko

financiranja koji se trebaju riješiti

“

“

Na požaru u Selcu u srpnju prošle godine, premda je bilo angažirano oko 500 vatrogasaca i puno timova, koordinacija je bila odlična tako da je požar tako velikih razmjera ugašen u kratkom vremenskom periodu. Otežavajuća okolnost u gašenju je bio jak vjetar koji je onemogućavao angažiranje zračnih snaga

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

41VATROGASNI VJESNIK siječanj 2013.

IZ SVIJETA

41

iz svijeta

FOTO KALEIDOSKOP

Pripremio: Ante Mamić

IZ SVIJETA


41

OČI cijelog svijeta u ožujku su bile usmjerene pre-ma krovu Sikstinske kapele u iščekivanju „di-

mnog“ nagovještaja u izboru novog pape. Fotografija pokazuje zanimljiv trenutak u kojem su talijanski vatro-gasci instalirali dimnjak kroz koji se, u konačnici, tre-bao pojaviti bijeli dim. Sve se odvijalo brzo, puno brže od „najave“ medijima vatikanskog glasnogovornika oca Federica Lombardija da bi se izbor nasljednika Bene-dikta XVI mogao protegniti na četiri, pet dana. Već 13. ožujka, drugog dana konklava, u 19:05 bijeli dim je po-tvrdio da je izabran novi papa - kardinal Jorge Mario Bergoglio iz Argentine koji je uzeo ime Franjo. (ABA-CA/ABACA)

POVIJESNA građevina francuskog sveučilišta Galatasaray u Istanbulu opustošena je poža-

rom. Katastrofa je izazvala urušavanje krova zgra-de tako da se vatra proširila i na niže katove unatoč dolasku brojnih vatrogasaca. Vjetar je vatru pro-širio i na okolne zgrade, a u gašenju su korištena rabljena plovila-pumpe s vodom iz Bospora.

NAJMANJE 19 stranih turista poginulo je na-kon što se kod Luksora u Egiptu srušio balon

na vrući zrak.Egipatske vlasti su izvijestile kako je na balonu bu-

knuo požar te je došlo do eksplozije, a balon se ubrzo srušio u polja šećerne trske zapadno od Luksora.

Let balonom na vrući zrak veliki je hit među turisti-ma jer se iz zraka najbolje mogu pogledati faraonski hramovi i grobnice u Dolini kraljeva, među kojima je i Tutankamonova.

U STRAVIČNOM požaru trgovačkog centra u indijskom gradu Kolkata poginulo je najmanje

18 ljudi. Uzrok požara je vjerojatno kratki spoj, rekao je vatrogasni zapovjednik Javed Khan dodavši kako su oslobođeni otrovni plinovi otežavali posao vatrogasci-ma.

Policija je priopćila da je među poginulima najviše noćnih čuvaria koji su radili u centru.

(24 sata)(24 sata)

(SIPA / AP )

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


IZ SVIJETAIZ SVIJETA

42

POŽARI, DEFORESTACIJA I SUŠE

ČUVAJMO PLANETGotovo 1,6 milijardi ljudi ovisi o održivosti šuma koje igraju ključnu ulogu u očuvanju socijalne i ekološke ravnoteže.

O ŠUMI zavisi opstoj-nost čovječanstva. One

produciraju dobra među kojima mnoštvo od njih ima veliku tr-žišnu vrijednost (drvo, papir, esencije primjenjene u farmace-utskoj industriji), a što je još bit-nije - šume obavljaju i osnovne biološke usluge: reguliraju kli-mu, kišu, pogoduju izbjegavanju ili, u najgorem slučaju, bitnom smanjenju učinaka razornih tsu-namija na obale, osiguravaju pit-ku vodu, glavni su izvor zaliha ugljika u atmosferi... To prirod-no bogatstvo, koje nadopunjuje širok izbor svjetskih raslinjskih površina sa više stotina vrsta dr-veća, drugog biljnog i životinj-skog svijeta čini, dakako, i pod-ručja izrazito osjetljiva na vatru. Svake godine tisuće hektara stra-da u plamenu, unatoč unapređe-nju mjera zaštite od požara.

Tako je u svibnju 1987. izbio jedan od najstrašnijih požara otvorenog prostora u bližoj po-vijesti našeg planeta. U kineskoj provinciji Heilongjiang (na sje-veroistoku zemlje, u pogranič-nom pojasu s ondašnjim SSSR-om) golema je vatra odnijela približno 200 života, a više od 50.000 stanovnika učinila be-skućnicima. Uništeno je više milijuna hektara prostora, od čega 70% šuma.

U kolovozu 1949., u regiji Landes na jugozapadu Francu-ske, život su izgubila 82 gasitelja u najsmrtonosnijem po-žaru tog dijela Europe prouzročenim bačenim opuškom. Žrtve – dobrovoljni vatrogasci i 23 vojnika lokalne artilje-rijske regimente iz gradića Châtellerault – upali su u zamku dimnog oblaka prouzročenim iznenadnom promjenom smjera i intenziteta vjetrova. To ljeto, požari pospješeni iznimnom sušom i vjetrom, poharali su tisuće hektara tog područja. Međutim, najsmrtonosniji požar raslinja zbio se u listopadu 1871. u šumarskom trgovištu od 1700 stanovni-ka Peshtigo (Winsconsin/SAD), koji je odnio između 800 i 1200 ljudskih žrtava, a koji se proširio na gotovo 500.000 hektara i slistio šesnaest drugih šumskih naselja.

Jedan od najugroženijih šumskih ekosustava, i to već tisućama godina, jest onaj kanadskih nepreglednih šuma. Oni, dakako, u nekoj mjeri pripomažu prirodnom „samo-

čišćenju“ šuma, odstranjujući oronulo, staro i drveće načeto bolestima ili štetnicima, recikli-rajući tako donji sloj za izbijanje novih mladica, ali i nutrijente što doprinose opstanku prirod-nih staništa mnogih šumskih ptica i životinja.

Šumski fond i padaline – Jedna sudija NASA-e iz 2005. godine pokazala je da dim kao emanat spaljenih šuma koči stvaranje oblaka i posljedič-no smanjuje količine nasušnih oborina. To više što se siječom i zamjenom tropskih šuma obradivom zemljom ili pašnja-cima povećava reflektivnost zemlje, smanjuje se upijanje sunčeve energije i time količi-nu padalina. Djelujući kao gi-gantske usisne pumpe, šume privlače u kontinentalne zone kišne oborine s obalnih pod-ručja. Tropske šume također mogu „ohladiti“ Zemlju ispa-ravanjem velikih količina vode i stvaranje oblaka koji reflekti-raju sunčevu svjetlost natrag u svemir. Samo Amazonska pra-šuma „vraća“ svake godine na-zad u atmosferu oko 8 milijardi tona vodene pare!

Odnos vatre i vegetacije – Vatra nije jednako opasna za sve površine šuma pa se tako može reći da je samo polovica

šuma posebno ranjiva na vatru (oko sedam milijuna hekta-ra se odnosi na šume u europskom submetditeranskom po-dručju). Međutim valja reći i to da su požari raslinja (osim za njihove životinjske stanovnike) puno manje smrtonosni nego većina drugih vrsta prirodnih katastrofa. S druge stra-ne, skupi su za gašenje pa je tako samo u Francuskoj u 2002. više od 125 milijuna eura utrošeno za njihovu prevenciju. Šume su pročišćivači, prirodna barijera protiv poplava, kli-zišta, odrona i naleta vjetra. Danas su šume u opasnosti, najviše zbog nedovoljno svjesnog čovjeka koji je eksploatira i uništava pa možemo reći da su, manipulirane čovjekovom rukom, dovele u pitanje očuvanje i opstojnost planeta.

Što SU PoŽARI RASLINJA?

Pod raslinjem, biljnim pokrovom ili vegetacijom s cvjet-nim biljem, podrazumijeva se sveukupni biljni pokrivač nekog prostora. Požari raslinja su stihijsko, nekontro-lirano izgaranje raslinja i širenje gorenja, bez obzira na žestinu, a najčešće izbijaju u sezoni suše, prvenstveno ljeti, a njihova je gorivost povezana sa sadržajem vlage u gorivu i oko njega. (M. Miloslavić: Gašenje požara raslinja, 2011.)

Osim šume u najstrožem smislu riječi, požari zahvaćaju i tzv. sub-šumske formacije manje veličine, kao:• makiju kao zatvorenu (zaokruženu) i gustu formaciju koja buja na silikatnom zemljištu• šipražje relativno otvorene formacije što raste na vapnenačkom tlu• stepske ledine-pustopoljine kao formacije na kiselim tlima, specifične primjerice za zapad Francuske, a sas-toje se uglavnom od grmlja borovice, žutilovke i drugog niskog grmlja.

Neke biljne zajednice, obogaćene aromatičnim i ljeko-vitim biljem, sklonije su zapaljenju i širenju vatrene fronte prevenstveno zbog visokog postotka smola ili koncentracija eterčnih ulja i drugih različitih sastojaka (uglavnom omjera vode) što rastu u uvjetima mediter-anskog bazena.

(A. Mamić, izvori: Planet.info , 03 prosinca 2012, Futura Sciences, Feux-de-forêts –informatons et prévention, 23/05/2004)

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

VATROGASNA zajednica Brodsko-posavske županije završnim ispitima u Slavonskom Bro-

du i Novoj Gradiški završila je osposobljavanje za vatrogasne časnike. Podsjetimo, osposobljavanje se provodilo tijekom veljače i ožujka u Novoj Gradiški, Slavonskom Brodu i Donjim Andrijevcima, sukladno Pravilniku o programu osposobljavanja i usavršava-nja vatrogasnih kadrova.

Nakon višednevnih predavanja, koje je trajalo 100 školskih sati, ispite je položio 31 kandidat iz četrnaest dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja cijele Brodsko-posavske županije. Ravnopravno sa svojim kolegama, za status vatrogasne časnice, izborila se Svjetlana Zečević iz Dobrovoljnog vatrogasnog dru-štava Velika Kopanica.

NOVI ČASNICI

VZO VELIKA KOPANICA

Vatrogasna zajednica Općine Velika Kopanica tijekom siječnja i veljače organizirala je ospo-

sobljavanje za zvanje vatrogasca i dočasnika. Nakon odrađenog teorijskog i vježbovnog dijela ispita za va-trogasca, održan je 10.veljače u Beravcima ispit za va-trogasnog dočasnika, a 17.veljače u Velikoj Kopanici.

Zvanje vatrogasca steklo je 36 kandidata iz pet do-brovoljnih vatrogasnih društava i to: Divoševci (3), Beravci (12), Gundinci (6), Mala Kopanica (6) i Ve-lika Kopanica (9). Zvanje vatrogasnog dočasnika steklo je 35 kandidata također iz pet društava: Velike Kopanice (13), Beravaca (8), Divoševaca (6), Donjih Andrijevaca (5) i Gundinaca (3).

Milan Šulter

Časnici - Slavonski Brod

Časnici - Nova Gradiška

Dočasnici - Velika Kopanica

Brodsko-posavska

Karlovačka

Sve veći izazovi znače više rada i odgovornostiSkupština DVD-a Generalski Stol

Dobrovoljni vatrogasci iz Generalskog Stola

su 8. veljače 2013. godine u Toplicama Lešće održali re-dovnu izbornu Skupštinu. Svim svojim članovima i brojnim gostima iz susjed-nih prijateljskih DVD – a, predsjedniku VZ Gen. Stol Vladi Radočaju te Zdravku Jandrliću, načelniku Odjela u DUZS Karlovac dobrodošli-cu je poželio predsjednik Društva Ivica Skukan. Izvještaj o protekloj 2012. godini iskazao je brojčane podatke i analizu

obavljenog posla. Evidentirano je 15 požara raslinja, 11 šumskih i 2 požara na objektima te 1 potragu za nestalom osobom. Osim toga, vatrogasci su kao novu zadaću imali i kontrolu nad spaljivanjem korova s livada i polja. Ukupno je na svim tim intervencijama tije-kom godine potrošeno 1200 rad-nih sati. Društvo trenutno ima 60

članova od kojih su 24 izvršna, a u podmlatku i mladeži je dvadesetoro djece. Zaslužnim pripadnicima dodijeljena su priznanja.

Vodstvo Skupštine

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Tekst i foto: Ante Jozo Ramić

U izbornom dijelu Skupštine dosadašnje rukovodstvo DVD – a je uz pohvalu za obavljeni posao kroz proteklo mandatno razdoblje dobilo razrješnicu. Za predsjedni-ka je izabran dosadašnji predsjednik Ivica Skukan, a novi je zapovjednik Kristijan Vranešić. Postavljeni prioriteti u

2013. godini su nabava vatrogasne cisterne i kompletiranje opreme, poticanje na školovanje i stručno osposobljavanje članova, te kontinuirani rad s mladima.

Na području Karlovačke županije lani je zabilježen najveći broj požara i opožarenih površina od svih

kontinentalnih županija pa je za ovu godinu najavljen pre-ventivni program zaštite od požara na otvorenim prosto-rima. To je ujedno bila i tema sastanka koji je inicirao Po-dručni ured za zaštitu i spašavanje, a održan je u prostoru Uprave šuma u Karlovcu. U Karlovačkoj županiji postoji Odluka o mjerama za sprječavanje nastajanja požara na otvorenom prostoru koja određuje načine na koji je do-zvoljeno kontrolirano spaljivanje korova, suhog granja i sličnog opada, ali i donosi kazne za nepridržavanje propi-sanih sigurnosnih mjera.

Kod spaljivanja korova na otvorenom svatko je obvezan poduzeti više propisanih preventivnih mjera. Tako mje-sto spaljivanja mora biti udaljeno od kuće i gospodarskih zgrada, a uz mjesto za spaljivanje treba osigurati dovoljan broj odraslih osoba kao i opremu za gašenje vatre. Pro-pisano je da se spaljivanje može obavljati samo danju i za vremena bez vjetra, a kada se taj posao obavi, mjesto spaljivanja potrebno je pomno pregledati i u potpunosti ugasiti eventualne užarene ostatke. Pored ovoga, građani su dužni o namjeri spaljivanja korova i otpada obavijesti-ti nadležnu vatrogasnu postrojbu i to najmanje pet dana unaprijed. Za spaljivanje trebaju dobiti i odobrenje.

Iznimka je spaljivanje manjih količina biljnog otpada i to na površini manjoj od 100 četvornih metara te na mjestu gdje ne postoji opasnost od nekontroliranog širenja va-tre. Zabranjeno je spaljivanje u blizini elektroenergetskih objekata, zatim uz cestovne i željezničke pravce, 200 me-tara od ruba šume kao i u blizini zaštićenih područja i par-kova. Ne smiju se paliti predmeti od plastike, gume i kože kao i motorna ulja. Nije dozvoljeno spaljivanje nedjeljom i blagdanima.

Za nepoštivanje Odluke o mjerama za sprječavanje na-stajanja požara na otvorenom prostoru prekršitelji mogu biti kažnjeni novčanom kaznom koja doseže i do 10 tisuća kuna za pravne osobe i dvije tisuće kuna za fizičke osobe.

Kako se približava sezona kada se obavlja spaljivanje ko-rova, suhog granja i drugog otpada, uslijedit će pojačane kontrole uz ophodnje i motrenje. Zato je dogovorena su-radnju između šumara, lovaca i vatrogasaca, naglasio je pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Martin Barić. Ona bi trebala pridonijeti da ovogodišnji početak poljoprivrednih radova ne bude ujedno i početak velikih požara na otvorenom prostoru, zaključeno je na sastanku.

PreVentiVom ProtiV Požara na otVorenom

Tekst: Zdenko Pomoravec

GOdIšNjA SKuPštINA dVd-A SLuNj

AKTIVNA MLADEŽ S DOBRIM REZULTATIMA

U godini kada će obilježiti 121. godinu djelovanja, Dobrovoljno vatrogasno društvo Slunj ulazi sa 172

člana. Posebno raduje podatak da je ponovo aktivna mla-dež koju označava marljiv rad s dobrim rezultatima. To je, uz ostalo, rečeno na godišnjoj skupštini DVD Slunj o či-jem radu u proteklom četverogodišnjem radu su izvijestili predsjednik Mijo Močilac i zapovjednik Alen Holjevac.

Ipak, odskače podatak o prošlogodišnjem obilježavanju 120 godina od osnutka DVD Slunj i izdavanje prigodne monografije. Nažalost, u toj godini, osim gašenja požara, "ugašena" je i Područna vatrogasna zajednica grada Slu-nja. Pripreme za izdavanje pa i samo objavljivanje mono-grafije o 120 godina slunjskog vatrogastva, bio je složen i zahtjevan posao jer su tako na jednom mjestu prvi puta, od osnivanja DVD Slunj 1892. godine do danas, objedi-njeni svi važniji događaji bitni za razvoj i rad društva.

Na Skupštini je izraženo žaljenje zbog odluke Upravnog odbora da se u mirovanje stavi rad društvene Puhačke glazbe s obzirom da s voditeljem glazbe Ivanom Matani-ćem nije postignut dogovor glede visine naknade koju je trebao primati za svoj rad. Bilo je riječi i o mnogim aktiv-nostima provedenim u minulom četverogodišnjem raz-doblju – od osposobljavanja vatrogasaca do sudjelovanje mladeži na natjecanjima, posebice onim sportskim.

U razdoblju od 2009. do 2013. godine održane su 42 sjednice Upravnog odbora na kojima se raspravljalo o tri-stotinjak točaka dnevnog reda. Bilo je to jedno od naju-spješnijih razdoblja u pogledu kadrovskog pomlađivanja Društva, ali i opremanja. Primljeno je 36 novih članova prosječne starosti 21 godinu, a da DVD ne bi trebao bri-nuti za budućnost, govori i podatak da je 39 članova mlađe od 18 godina. Također, staralo se i o kadrovskom jačanju i osnaživanju slunjskog DVD-a. Održan je tečaj za ispita-nog vatrogasca koji je uspješno završilo 19 članova, 5 čla-nova položila su ispit za samostalno vođenje intervencija, a 10 članova postali su vatrogasni časnici. I na području opremanja postignuti su zavidni rezultati, pa je tako reče-no kako je u obnovu voznog parka i nabavu opreme ulo-ženo 2.171.961,58 kuna, možda najviše u jednom četvero-godišnjem razdoblju u povijesti Društva.

Zapovjednik DVD Slunj Alen Holjevac opširno je izvi-jestio o minulom četverogodišnjem radu slunjskih gasi-telja. Oni su samo u prošloj godini intervenirali 131 put, od čega 108 puta na gašenjima raznih požara i 19 puta na tehničkim intervencijama, a imali su i još četiri druga slu-čaja interveniranja. Članovi skupštine DVD-a Slunj i za naredno razdoblje izabrali su Miju Močilca za predsjedni-ka, a Alena Holjevca za zapovjednika društva.

Tekst: Zdenko Pomoravec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Članovi DVD–a Bukovlje su 16. ve-ljače u svom Vatrogasnom domu

održali redovnu godišnju Skupštinu koja je ujedno bila i izborna. Među gostima su bili izaslanici brojnih dru-štava iz susjedstva, a po prvi put su ugostili predstavnike DVD-a Tuhelj iz Hrvatskog zagorja. S tuheljskim vatro-gascima, čije Društvo postoji od 1906. godine, uspostavljeno je prijateljstvo prigodom sudjelovanja na ljetnim protupožarnim dislokacijama po Du-gom otoku i u Skradinu.

Društvo koje broji 53 člana, od čega su 28 izvršna, tijekom 2012. godine interveniralo je na 3 požara gospodar-skih objekata, 1 požaru kuće, 22 po-žara otvorenog prostora i u 1 potrazi za nestalom osobom. Ekipa s vatroga-snom cisternom je u sušnom razdoblju

godine za prevezla 825000 litara vode. Među mladim članovima DVD – a

izražena je pozitivna ambicija prema pohađanju tečajeva i stručnih ispita za stjecanje i unapređivanje vatroga-snih zvanja, a time i nošenju poseb-nih ovlasti i odgovornosti. Uspješnim tečajcima su na Skupštini uručene i diplome.

Dosadašnjem čelništvu DVD – a, predsjedniku Ivanu Fuduriću i zapo-vjedniku Davoru Krivačiću izrečena je pohvala za vođenje Društva, pa je temeljem toga jednoglasno prihvaćen prijedlog da se ponovno izaberu na te funkcije. Plan rada za 2013. na po-sebno važno mjesto stavlja dogradnju spremišta i garaže kako bi sva do sada stečena oprema i vozila bili dobro za-

štićeni i održavani, te lako dostupni pri intervencijama.

Skupština dVd-a Bukovlje

Nagrađeno dobro rukovođenje Društva

Tekst i foto: Ante Jozo Ramić

Istarska

Klaudio Knapić ostaje na čelu marčanskog DVD-a, kao i njegov zamjenik Emil Gortan, odlučili su članovi

DVD-a Marčana na svojoj redovnoj izbornoj Skupštini. U izvješću u radu za proteklu godinu, Knapić je, između osta-loga, istaknuo:

-Prošle smo godine organizirali tečaj za 12 novih vatroga-saca, a među njima je šest novih članica DVD-a, formirali smo ekipu vatrogasne mladeži te planiramo uključiti i dječ-

ju ekipu društva, tako da dobrovoljno vatrogastvo u Marčani ponovo zaživi kao nekada, istaknuo je Knapić.

Marčanski vatrogasci su lani sudje-lovali i na radnim akcijama (ukupno 720 radnih sati) u kojim su prokrčeni zarasli protupožarni putovi na područ-ju Raklja, Marčane, Biletići, Krnice i drugih mjesta. Sa zadovoljstvom i za-hvalnošću je naglašeno da je JVP Pula poklonio Društvu vozilo golf cady, a DVD Pula kamion marke TAM, što je omogućilo marčanskim vatrogascima realizaciju programa ophodnje pod-ručja svog djelovanja u što je utrošeno oko tisuću sati.

U pogledu akcija gašenja požara, reče-no je da su lani u siječnju zabilježili intervenciju na požaru divljeg deponija, a nakon što je ugašen, zajedno s pripad-nicima JVP Pula su proveli tri dana i noći na dežurstvu. Također, požarište je sanirano i bagerima su zatrpane sve rupe gdje bi eventualno mještani ili netko drugi pokušao odlagati smeće. Ljetos su marčanski vatrogasci imali osam intervencija.

Izborna Skupština dVd-a Marčana

isto vodstvo na čelu marčanskih vatrogasaca

Novoizabrano rukovodstvo DVD Marčana

Tekst i foto: A. Čabaravdić

Uspješnim polaznicima tečaja uručene diplome

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Petar Znahor, dosadašnji pred-sjednik DVD-a Pula, na izbornoj

je Skupštini 16. ožujka 2013. ponovo dobio četverogodišnji predsjednički mandat za vođenje 90 registriranih pulskih dobrovoljnih vatrogasaca

koji su zadnjih go-dina u samom vrhu najaktivnijih istar-skih DVD-a. Za potpredsjednika je izabran Ivan Božac, za zapovjednika Ivi-ca Katarin, a njegov je zamjenik Tihomir Soldat.

U protekle četiri godine na područ-

ju koje pokriva pul-ski DVD nisu zabilježeni požari veći razmjera, što je nesumnjivo zasluga dobre organizacije preventive i samih akcija gašenja požara. Takav rad, na zaštiti od svih ugroza (požari, elemen-tarne nepogode kao što su poplave,

zaštita okoliša i ostalo) će se nastaviti i u narednom razdoblju, no i s nadom da se konačno riješi najveći gorući problem Društva – smještajni prostor izgradnjom ili uređenjem vatrogasnog doma.

Kao i proteklih ljetnih protupožarnih sezona, pulski će dobrovoljci aktivno biti angažirani u redovitim aktivno-stima ophodnje i promatranja terena. Također, stručno usavršavanje i dalje ostaje u prvom planu, posebice za zva-nje vatrogasca, dok će dio članova po-hađati tečajeve za dočasnike i časnike i ostale vatrogasne specijalnosti. Isto tako, pulski će DVD nizom aktivnosti obilježiti SVIBANJ – MJESEC ZAŠTI-TE OD POŽARA.

Protupožarna preventiva na visokom nivouNajveći problem je i dalje smještajni prostor

Tekst: A . ČabaravdićFoto: Nikola Pavlaković

Vodstvo DVD-a

DVD „Plamen“ Višnjan u svom sastavu ima 30 opera-tivnih vatrogasaca koji su lani uspješno sudjelovali na

30 intervencija, a čega je bilo 15 požara otvorenog prostora, dva požara prijevoznih sredstava te 13 ostalih intervencija. Višnjanski su vatrogasci odradili 989,5 sati i lani su, tako-đer, bili angažirani na osiguranju više manifestacija općine Višnjan na što je utrošeno 380.5 sati, rekao je zapovjednik DVD-a Lučano Vorić na Skupštini DVD-a. Podnoseći iz-vješće o radu Društva tijekom protekle godine, Vorić je napomenuo kako je stalna obveza višnjanskih vatrogasaca težnja ka poboljšanju i unaprjeđenju efikasnosti kvalitet-ne protupožarne zaštite kako za građanstvo, tako i za mnogobroj-ne goste koji po-sjećuju ovaj dio Istre.

Na Skupštini je za predsjednika ponovo izabran Oliver Kovačić, za zapovjednika Lučano Vorić te za tajnicu druš-tva Meri Vorić. Skupštini viš-njanskih vatroga-

saca bili su nazočni zapovjednik JVP Poreč i zapovjednik PVZ Poreč Adrijano Jugovac te županijski vatrogasni zapo-vjednik Dino Kozlevac. Zapovjednik Kozlevac se srdačno zahvalio višnjanskim vatrogascima na sudjelovanju u gaše-nju požara, posebice otvorenog prostora. Članovi DVD-a Višnjan u ljetnim su mjesecima uz zadaće ophodnje i pro-matranja bili angažirani i na prijevozu vode za divljač. Kao i svih zadnjih godina, ostvarili su uspješnu suradnju s više dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Istarske županije i bili sudionici vježbe na Aerodromu Krk.

Stalno unaprjeđenje protupožarne zaštiteNA SKuPštINI OLIVER KOVAČIĆ IZABRAN ZA PREdSjEdNIKA, A LuČANO VORIĆ ZA ZAPOVjEdNIKA dVd-a „PLAMEN“


D. Kozlevac se zahvalio višnjanskim vatrogascima na angažmanu u gašenju požara

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI


Vodnjanski su vatrogasci lani uspješno sudjelovali na 20 in-

tervencija gašenja požara otvorenog prostora te su odradili 1.100 sati. Požari su izbili na području Gra-da Vodnjana i Galižane, a članovi DVD-a gasili su zajedno s ostalim kolegama iz Istre i veliki požar u susjednoj općini Barban, rekao je predsjednik DVD-a Vodnjan Ro-berto Kmet podnoseći izvješće o radu Društva u 2012. Roberto Kmet je ponovo dobio mandat za pred-sjednika DVD-a, potpredsjednik je

Zlatko Moslavac, Manuel Rojnić ostaje zapovjednik, a njegov zamjenik je Luka Arih.

Trenutno DVD Vodnjan ima 38 članova Društva i dva-desetak članova vatrogasnog podmlatka i mladeži. Grad Vodnjan je ustupio društvu garažu pored dosadašnjih prostorija DVD-a, koju su članovi sami uredili. Prema planu motrenja, ophodnje i dojave, članovi DVD-a vršili su dežurstvo prema potrebi na području grada Vodnja-na sukladno planu dostavljenom Područnoj vatrogasnoj zajednici Pula. Kao i proteklih godina i lani je ta važna zadaća odrađena zajednički s kolegama iz perojskog DVD-a, a prosječno su u dežurstvu bila angažirana tri vatrogasca, a utrošeno je ukupno 260 sati.

Tijekom 2012. godine članovi Društva vršili su osigura-nja više javnih skupova i manifestacija na području grada Vodnjana, a lani su, posebice prije početka protupožarne sezonu, redovno održavali objekte, vozila, opremu i teh-niku, kako bi što spremnije dočekali požarnu sezonu.

A. Čabaravdić

Skupština DVD-a VodnjanZA PREdSjEdNIKA PONOVO IZABRAN ROBERtO KMEt, A ZA ZAPOVjEdNIKA MANuEL ROjNIĆ

Protekla je godina za bujske vatro-gasce bila jako dinamična i zani-

mljiva, a veoma intenzivna aktivnost Društva odvijala se na više različitih područja. Uz ostalo, članovi DVD-a bili su angažirani na osiguranju raznih manifestacija na području grada Buja što je istaknuo na Skupštini društva 29. siječnja 2013. u izvještaju o radu predsjednik DVD-a Buje Goran Rašić, koji je ponovo izabran za predsjedni-ka. Za zamjenika je izabrana Adriana Stocovaz, a zapovjednik je Dean Đur-đević.

DVD Buje, koje je utemeljeno 6. lip-nja 2008. godine, ima 95 registriranih članova, od čega je 32 člana mladeži, dok 20 članova ima položen ispit za zvanje vatrogasac. Društvo raspolaže s vozilom mercedes koje se koristi kao navalno vozilo, s dva vozila za prije-voz ljudstva, a 15 članova ima opremu za gašenje šumskih požara. Zahva-ljujući radnim aktivnostima kojima se odazvalo 40-ak članova i odradilo 1.500 radnih sati, bujski DVD je pri-

kupio financijska sredstva nužna za rad Društva. Kao i proteklih godina, lani su bujski vatrogasci odlično sura-đivali s kolegama iz JVP Umag i druš-tvima iz Istarske županije i susjedne Republike Slovenije. U nizu manife-

stacija koje su izravno organizirali ili bili sudionici, posebice valja istaknuti proslavu Dana Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca .

IZBORNA SKuPštINA dVd-A BujE

DinamiČna 2012.


Podijeljena odlikovanja zaslužnima

uz 38 članova, dVd Vodnjan ima i dvade-setak članova vatrogasnog podmlatka i mladeži, a

Grad je ustu-pio i garažu za

vozila

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Koprivničko-križevačka

D.R.

SKuPštINA dVd-A IMBRIOVEC

nabava kombi vozila jedan od prioriteta

Jedan od prioritetnih pla-nova članova DVD-a

Imbriovec u ovoj godini bit će nabava kombi vozila za prijevoz opreme i ljudstva, istaknuto je planom rada DVD-a Imbriovec na 86. godišnjoj izbornoj Skup-štini 9. veljače, održanoj u Vatrogasnom domu Imbri-ovca. Tajnik Dario Friščić podnio je i izvještaj o radu u prošloj godini, kao i pla-nove za sljedeću, pri čemu je naglašeno da će se posebna pažnja posvetiti školovanju članova te radu s mladeži. Na Skupštini je prihvaćen i novi statut Društva te Pra-vilnik rada, a razriješeno je staro i izabrano novo ruko-vodstvo. Za predsjednicu je izabrana Romana Punek, za potpredsjednika Miroslav

Čanji, zapovjednika Miro-slav Kukec, dozapovjednika Mario Marijančić, a tajnik je i dalje Dario Friščić. Pred-sjednik Nadzornog odbora je Vlado Perlok. Odličja su uručili predsjednik VZO Đelekovec-Drnje Marijan Posavec i zapovjednik Zo-ran Mađerić.

Skupštini je prisustvovalo više od 150 gostiju pred-stavnika 15 vatrogasnih društava, udruga i gostiju među kojima je bila načel-nica općine Đelekovec Štefi-ca Sirutka, zapovjednik JVP grada Koprivnice Slavko Lakuš te predsjednik VZŽ Ivan Golubić koji je prisut-ne upoznao s vatrogasnim ustrojem u Koprivničko-križevačkoj županiji.

U organizaciji DVD-a Hlebine u nedjelju 17. veljače u Hlebina-

ma održana je nastava i ispit za četr-deset članova VZ općine Hlebine-Ko-privnički Bregi i VZO Peteranec. Za naglasiti je kako je među polaznicima bio i velik broj žena, koje danas žene u nekim društvima čine i trećinu član-stva, a nije rijetkost da su u pojedinim

društvima predsjednice i zapovjedni-ce.

- Nastava i završni testovi prošli su svi koji su pristupili ispitima i tako stekli zvanja vatrogasaca 1. klase i vatroga-snog dočasnika 1. klase. Tako će biti bolje educirani i spremniji na obavlja-nje svoje humane dužnosti, rekao nam

je Stjepan Štrfiček, predsjednik VZO Hlebine-Koprivnički Bregi.

Nastavu je vodio glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković kojem je pomagao, između ostalih, predsjednik VZŽ Ivan Golubić.

uSPjEšNO POLOŽENI ISPItI

Sve više žena u vatrogasnim redovima

D.R.

Zajednička snimka novih vatrogasaca i vatrogasnih dočasnika sa svojim nastavnicima i domaćinima

U ponedjeljak 4. ve-ljače u prostorima

DVD-a Koprivnica pod predsjedavanjem predsjed-nika VZŽ Ivana Golubi-ća održana je izvanredna sjednica Skupštine VZŽ Koprivničko-križevačke. Glavni povod održavanja izvanredne sjednice Skup-štine bilo je prihvaćanje novog Statuta i Pravilnika o radu koji su jednoglasno usvojeni.

Naime, redovna godišnja Skupština VZŽ, koja će se održati u mjesecu svibnju, trebala bi prihvatiti izmjene o imenovanju vatrogasnog zapovjednika Županije, a dosadašnji v.d. županijskog

zapovjednika bit će ubudu-će prema Zakonu profesi-onalno zaposlen. Isto tako, adresa VZŽ je promijenje-na te je sada sjedište Zajed-nice na Florijanskom trgu 4, Koprivnica.

Između ostalog, rasprav-ljalo se i o što učinkovitijim uključivanjem u računalnu aplikaciju Vatrogasna mre-ža, koja je zajednički infor-macijski resurs za obradu podataka svih vatrogasnih organizacija Republike Hr-vatske. U nastavku sjednice objašnjeno je da u Općini može biti samo jedan sa-mostalni DVD, a ako su dva ili više, potrebno je os-novati VZ Općine.

IZVANREdNA SKuPštINA VZŽ

PriHVaĆen StatUt i PraViLniK o raDU

D.R.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

D.R.

D.R.

Vatrogasci DVD-a Legrad u su-botu 2. ožujka održali su 129.

redovnu godišnju i izbornu Skupšti-nu na kojoj se u legradskom domu okupilo više dvije stotine vatrogasaca, članova Društva, predstavnici više od

deset društava, udruge iz ovog mjesta, gosti i uzvanici. Skupštini je prisustvo-vao i načelnik općine Legrad Mladen Vernić, predsjednik Općinskog vijeća Ivica Gabaj, županijski zapovjednik Marijan Kicivoj, potpredsjednik VZŽ Goran Matoničkin, predstavnik Žu-panije Stjepan Behin, pročelnik Po-dručnog ureda DUZS Koprivnica Ivan Kramarić, zapovjednik VZO Legrad Vinko Habek i drugi.

Riječima dobrodošlice prisutne je po-zdravio predsjednik Vladimir Piškor. Društvo u svojim redovima okuplja 102 člana, od toga 24 operativna va-trogasca, koji su ostvarili 476 radnih sati na vatrogasnim intervencijama tijekom prošle godine, istaknuto je u izvješću rada. Prošle su godine imali 25 intervencija od čega četiri poža-ra stambenih objekata. Plan rada za ovu godinu bit će usmjeren na obu-ku i edukaciju članova, održavanju i nabavi potrebne opreme, rad na pro-

tupožarnoj preventivi, pripremanje natjecateljskih ekipa djece, mladeži i operative te sudjelovanje na natjeca-njima. Nakon razrješnice starom iza-brano je novo rukovodstvo za iduće četiri godine. Društvo će i dalje voditi predsjednik Vladimir Piškor, potpred-sjednik je Robert Cvetnić, tajnik Go-ran Piškor, zapovjednik Vinko Habek, dozapovjednik Darko Piškor. Pred-sjednik Nadzornog odbora je Davor Cvetnić.

Skupština je bila prilika da se podjele zahvalnice Društva i to dvanaestorici članova koji su sudjelovali u gašenju kuće u Zablatju u ekstremnim zim-skim uvjetima. Društvo je u svoje re-dove primilo i dvojicu novih člano-va, a na kraju Skupštine su uručene spomenice za dugogodišnju vjernost društvu koje je uručio zapovjednik VZO Legrad Vinko Habek i v.d. župa-nijski zapovjednik Marijan Kicivoj.

Spomenice za pola stoljeća vjernosti Društvuna Skupštini primljeni i novi članovi

Rudolf Vrbanić (lijevo) prima spomenicu od Marijana Kicivoja

Na području VZ općine Virje održana je nastava za osposobljavanja vatrogasaca za zvanja: ispitani va-

trogasac, vatrogasac 1. klase, dočasnik i dočasnik 1. klase. Nastava se održavala u praktičnom i teoretskom dijelu, a domaćin nastave je bio DVD Virje.

- Nastavu za navedena zvanja u vatrogastvu pohađa oko 180 vatrogasaca iz naše Vatrogasne zajednice, a ispite odr-

žane 17. veljače polaznici su uspješno položili. S ovom obukom je naš VZO dobio osposobljene vatrogasce koji će u svojim društvima znati i umjeti unaprijediti rad, rekao nam je predsjednik VZO Virje Goran Matoničkin. Među nastavnicima bio je i predsjednik VZŽ Ivan Golubić, koji je čestitao polaznicima nastave na uspješno položenim ispiti-ma i zaželio uspjeh u radu u njihovim društvima.

Zajednička snimka polaznika u VZO Virje

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


D.R.

Vrijedno Dobrovoljno vatrogasno društvo Starigrad održalo je svo-

ju 14. godišnju i izbornu Skupštinu u subotu 2. ožujka u prostorijama Doma kulture Starigrad. Više od stotinu pri-sutnih, među kojima su bili predstav-nici 11 društava, predstavnici udruga ovog prigradskog naselja grada Ko-privnice, glavni vatrogasni zapovjed-nik RH Slavko Tucaković, predstavnik Županije Stjepan Behin, Grada Mišel Jakšić, predsjednik VZG Koprivni-ce i VZŽ županije Ivan Golubić sa suradnicima, predsjednik Savjeta za mladež HVZ Nikola Sočev, pročelnik Područnog ureda DUZS Koprivnica Ivan Kramarić, zamjenik zapovjed-nika JVP grada Koprivnice Antonio Popijač i drugi. Nakon pročitanih i usvojenih izvještaja o dosadašnjem radu, predložen je i plan rada za ovu

godinu kao i financijski plan, koji su jednoglasno prihvaćeni. Planom rada za ovu godinu namjerava se intenziv-no raditi sa sedam natjecateljskih eki-pa svih uzrasta i kategorija, uređenje okoliša oko kapelice Svetog Florijana, održavanje spremišta i vozila, nabava opreme, školovanje i educiranje člano-va i drugo. Skupština je izabrala i novo rukovodstvo. Novi-stari predsjednik je Željko Cvrtila, potpredsjednik Sta-nislav Blažeković, zapovjednik Hrvoje Blažeković, dozapovjednik Ivan Kra-pinec, tajnik Đino Cikač. Predsjednik Nadzornog odbora je Predrag Vujko-vić.

Na Skupštini su predana uvjerenja novim ispitanim vatrogascima, a pri-mljeni su i novi članovi.Slavko Tucaković na Skupštini je

uručio uvjerenja

SKuPštINA dVd-A StARIGRAd

DOBAR RAD - ZAŠTITNI ZNAK

Krapinsko-zagorska

Pod predsjedanjem Ivice Glasa u Benkovu je 20. veljače održana sjednica Predsjedništva VZ KZŽ. U ime do-

maćina grada Pregrade sve nazočne je pozdravila gradona-čelnica Vilmica Kapac izrazivši zadovoljstvo što se sjednica održava na njihovu području i što su vatrogasci posljednjih godina postigli istaknute rezultate na planu svog osposo-bljavanja, opremanja i uspješnog interveniranja. Pozdravila je odluku DVD-a Pregrada o pristupanju izgradnje novog vatrogasnog doma i izrazila želju da će ova akcija nađe na podršku šire zajednice.

Domaćina susreta, DVD Benkovo, gostima je predstavio predsjednik Nikola Pasarićek istakavši brojne uspjehe po-stignute od osnutka 1983. do danas, od kojih je svakako najistaknutiji novi vatrogasni dom za kojeg je uloženo malo novaca, ali puno dobrovoljnog rada i priloga mještana, obrt-

nika i poduzetnika. Sjednica Predsjedništva bila je u znaku priprema za održavanje izborne skupštine VZ KZŽ. U skla-du s odredbama statuta da se za dugogodišnji doprinos u va-trogastvu županije u skupštinu izravno izaberu tri člana, ovo priznanje Predsjedništvo je dalo Rudolfu Zajecu, Mihaelu Županiću i Borisu Uherniku. Donijeta je odluka o postupku predlaganja kandidata za predsjednika i njegovog zamjenika te zapovjednika i njegovog zamjenika.

Predsjedništvo je donijelo odluku da se sjednica Skupštine održi u Krapini 9. svibnja.

Raspravljano je o prijedlogu izvještaja o radu VZKZŽ te o financijskom izvještaju koji će biti dostavljeni svim dele-gatima za raspravu. Operativno izvješće za prošlu godinu predstavio je županijski vatrogasni zapovjednik Marijan Lovrenčić istakavši da je to bila godina s velikim brojem in-tervencija. Čak 726 puta vatrogasci su intervenirali, od čega je 531 intervencija bila na otvorenom prostoru.

Usporedo s pripremama za održavanje izborne skupštine, u tijeku su pripreme za Vatrogasnu olimpijadu u lipnju u Francuskoj na kojoj će našu županiju predstavljati 2 ekipe mladeži iz Bedekovčine i muške ekipe iz Regeneracije u Za-boku i Brezove. Uza sve to, predstoji priprema za pojačanu potrebu djelovanja vatrogasaca u požarima na otvorenom koji su redovna pratilja rada, ali i nebrige onih koji pripre-maju površine za poljoprivredne radove.

PREdSjEdNIštVO VZ KZŽ u BENKOVu

B. U.

Radno Predsjedništvo

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Redovnu izbornu Skup-štinu održao je DVD

Tugonica-Podgrađe. Riječ je o Društvu koje djeluje u sklopu Vatrogasne zajed-nice Općine Marija Bistri-ca, a koje trenutno broji 98 članova, od čega 20 opera-tivnih, 43 izvršna, 2 pričuv-na, 3 počasna i 17 članova vatrogasne mladeži. Zani-mljivo da u izbornom di-jelu Skupštine nije bilo ni-kakvih promjena u odnosu na dosadašnje vodstvo. Za predsjednika je ponovno izabran Stjepan Skuliber, a zamjenik predsjednika je i dalje Miljenko Šimunec. Nije bilo promjena niti u Upravnom niti u Nadzor-nom odboru za izaslani-ka u Skupštinu VZ KZŽ-e Stjepan Skuliber i za njego-vog zamjenika Josip Bosak, dok su izaslanici u skup-štini VZO Marija Bistrica: Stjepan Skuliber, Josip Bo-

sak, Ivan Prokurica, Ivan Šimunec i Elvis Lacković.

u 2012. godini 4 in-tervencije

Iz izvještaja o radu Druš-tva za 2012. godinu izdva-jamo 4 intervencije. U dva slučaja radilo se o požari-ma gospodarskog objekta, a u dva slučaja o požarima šume i niskog raslinja. Tri su intervencije bile izvan područja djelovanja druš-tva. Od ostalih aktivnosti članova Društva u proš-loj godini valja izdvojiti osposobljavanja članova, nastupe na natjecanjima muške mladeži, redovnu dislokaciju u Zatonu kod Nina, u Zadarskoj županiji, te sudjelovanje u brojnim aktivnostima u organizaciji bistričkog Svetišta. Prošla je godina donijela još jedan

događaj na koji su članovi DVD-a Tugonica-Podgrađe posebno ponosni. Naime, član društva Nikola Platu-žić postao je svećenik, a na Svetkovinu MBB, 13. srpnja služio je svoju mladu misu, u čijoj su organizaciji sudje-lovali i članovi društva. Do-dijeljene su i spomenice za

višegodišnji staž u društvu, a Skupštinu su pozdravili članovi brojnih prijateljskih društava, kao i načelnik Općine Marija Bistrica Stje-pan Muhek, rektor Svetišta MBB mons. Zlatko Koren, te zamjenik predsjednika VZ KZŽ Boris Uhernik.

Boris Uhernik predaje priznanje za 30 godina rada Josipu Bosaku (lijevo)

DVD TUGONICA-PODGRAĐE ODRŽAO SKUPŠTINU

Tekst i foto: Elvis Lacković

U dvorani doma DVD-a Orehovica održana je 23. ve-ljače 2013. godine 44. izvještajna i izborna Skupšti-

na društva kojoj su nazočili načelnik općine Bedekovčina Rajko Vidiček, predstavnik VZKZŽ i predsjednik VZO Bedekovčina Željko Odak, zapovjednik Janko Buzjak te predstavnici društava, udruga i mjesnog odbora.

U izvješću o radu zapovjednik društva Ivica Pavlek ista-knuo je sve aktivnosti u prošloj godini: rad s mladima, uvježbavanje postrojbe, provođenje preventivnih pregleda te sudjelovanje s ekipama mladeži djece te jednom odra-slom ekipom na županijskom vatrogasnom natjecanju. Na području djelovanja Društva nije bilo požara u protekloj godini.

U program rada stavljeno je uređenje doma, opremanje Društva i stvaranje natjecateljskih vrsta za vatrogasna na-tjecanja. Donesen je novi Statut Društva, a kako je sjedni-ca Skupštine bila izborna, izabrano je i novo rukovodstvo društva: za predsjednika je izabran ponovno Tomo Me-štrović, za zamjenika Josip Erdelja, za zapovjednika Ivica

Pavlek, za zamjenika Ivica Omrza, a tajnik je Zdravko Kobeščak.

U Skupštinu VZKZŽ su izabrani Tomo Meštrović kao de-legat i zamjenik Ivica Pavlek, dok su u Skupštinu VZO Be-dekovčina izabrani Tomo Meštrović, Ivica Pavlek, Zdravko Kobeščak i Josip Erdelja.

Skupštinu su pozdravili svi gosti kao i načelnik Općine Rajko Vidiček koji je ovom prigodom društvu uručio de-set vatrogasnih odijela – kombinezona za gašenje požara na otvorenom u vrijednosti 23.600,00 kuna, a koja su na-bavljena van sredstava za redovan rad VZO Bedekovčina. Načelnik je obećao pomoći i kod uređenja krovišta doma. Željko Odak, delegat VZKZŽ i Vatrogasne zajednice opći-ne Bedekovčina, osvrnuo se na rad zajednice i dobrovolj-nih vatrogasnih društava zajednice te zahvalio svim vatro-gascima na dobrovoljnom obavljanju ove djelatnosti, kao i njihovom sudjelovanju u postizanju odličnih rezultata.

U Orehovici održana 44. redovna izvještajna i izborna Skupština

BroJne aKtiVnoSti

Željko Odak

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


FRANCUSKA DONACIJA

B. U.

«Vatrogasci Hrvatske i Francu-ske su dobri ljudi» - rečeno

je u Krapini prigodom svečane pre-daje 6 vatrogasnih vozila od strane Jean – Claude Dumonta, predstav-nika departmana Aisne i njegovih suradnika. Kako je suradnja počela predstavio je Nikola Capar, veliki prijatelj Francuza i suradnik naših vatrogasaca. “Nakon što su upoznali prilike i potrebe u vatrogastvu naše županije, vatrogasci tog dijela Fran-cuske odlučili su se za donaciju šest vozila”, kazala je na vrlo korektnom hrvatskom jeziku Clelia CHEVRIER, prva savjetnica u Francuskom vele-poslanstvu u Hrvatskoj.

Na ovoj donaciji, velikoj gesti za sna-ženje operativne spremnosti naših vatrogasaca zahvalili su se županij-ski vatrogasni zapovjednik Marijan

Lovrenčić, županica Sonja Borovčak, ministar pomorstva, prometa i infra-strukture Siniša Hajdaš Dončić.

Vozila su u stanju koje je jamstvo da će još dugi niz godina uspješno koristiti našem vatrogastvu. Prema dogovoru u VZKZŽ dodijeljena su DVD-ima: Gornja Stubica, Veliko Trgovišče, Donja Batina, Radoboj, Benkovo i Krapina.

Svečanosti u Krapini na poligonu u Mihaljekovom Jarku nazočili su uz vatrogasce i predstavnici općina i gradova kojima su vozila predana na korištenje. Kako smo tom prigodom čuli, već se razmišlja o nastavku ove suradnje i razmjeni iskustava na pla-nu humanosti među ljudima obiju država.

JaČanJe oPeratiVne SPremnoSti

Svoju redovnu, ali i izbornu Skupštinu, održao je DVD Zlatar. U izvještaju o radu Društva predsjednik Želj-

ko Spevec osvrnuo se na 2012. godinu, koja je obilježena proslavom 135. godišnjice. Zbog teškog financijskog stanja obljetnica je proslavljena skromno, a i cijela godina za zla-tarske vatrogasce bila je teška. No, bez obzira na sve pro-bleme, iza DVD-a Zlatar je godina s pregršt aktivnosti. Po-sebno se puno radilo s natjecateljskim ekipama, a čak 6 ih je nastupilo na državnom natjecanju. Tu su i brojne druge aktivnosti i operativni rad koji je u 2012. godini na područ-ju djelovanja donio 10 intervencija, od čega po 2 požara gospodarskog objekta i dimnjaka, te po 3 požara otvorenog prostora i tehničke intervencije. Na dan 31. prosinca 2012. godine DVD Zlatar imao je ukupno 330 članova, od toga 37 operativnih, 87 aktivnih, 53 članova djece i mladeži, 11 pričuvnih, 17 veterana, 3 počasna i 122 podupirajuća člana.

Na sjednici su dodijeljene i vatrogasne spomenice za više-godišnji staž u društvu.

Predsjednik i dalje Željko Spevec

U izbornom dijelu skupštine za predsjednika je ponovno izabran Željko Spevec, zamjenik predsjednika je Darko Brlić, zapovjednik Franjo Pavlek, tajnica Štefica Kurečić. Predstavnik u skupštini VZ KZŽ biti će Željko Spevec, a njegov zamjenik Darko Brlić. Skupštinu su pozdravili broj-ni gosti i uzvanici, među ostalima i gradonačelnik Zlatar dr. Miroslav Kopjar, privremeni upravitelj župe Zlatar mons. Zlatko Koren te zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić, kao i članovi velikog broja prijateljskih društava.

Izborna Skupština DVD-a Zlatar

Unatoč financijskim poteškoćama, pregršt aktivnosti u 2012.


SKUPŠTINA DVD-A SELNICA

naglasak na osposobljavanju

Svoju redovnu izbornu Skupšti-nu u subotu 16. veljače održao

je DVD Selnica koji djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica. Riječ je o Društvu koje broji 73 člana, od čega je 12 vatrogasaca s liječničkim pregledima, 9 pričuvnih članova te 3 počasna člana. U 2012. godini imali su ukupno 9 intervenci-ja, jedan požar šume u mjestu Sušo-breg, te 8 požara suhe trave i raslinja.

Radilo se i na osposobljavanju pa je tako 6 članova uspješno završilo os-posobljavanje za zvanje vatrogasni dočasnik 1. klase, a troje za zvanje vatrogasac 1. klase. Ženska ekipa održala je 4 vježbe, a 3 mokre vježbe su održane tijekom ljetnih mjeseci, kao i vježbe gašenje požara pjenom, vodom i protupožarnim aparatima. Tijekom ljetnih mjeseci u vrijeme suše izvršeno je i 11 dovoza vode ugroženim domaćinstvima. 2012. godinu obilježile su i druge aktiv-nosti, poput sudjelovanja članova u brojnim vjerskim i ostalim mani-festacijama u organizaciji Svetišta MBB-e i na području Općine Marija Bistrica. Članovi su aktivno uključe-ni i u rad ‘’Zagorske lige protiv raka’’, te pomažu u organizaciji humanitar-nih događanja.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

SKUPŠTINA DVD-A SELNICA

Međimurska


DVD Mali Mihaljevec je održao svoju izbornu

81. godišnju Skupštinu. Iz izvješća je vidljivo da su u 2012. godini intervenirali 4 puta, a tijekom godine orga-nizirali su razne dječje radi-onice, susrete, sportske igre, hodočašće u Mariju Bistricu, a proslavili su i 80. godišnji-cu društva.

Preventiva je bila na viso-kom nivou, od dežurstva do preventivnih pregleda do-maćinstva i dijeljenju letaka.

Ovo je Društvo prepoznat-ljivo po radu s mladima i djecom. Tako su na natjeca-nju VZG Čakovca kao gosti s ekipom djece muški zauze-

li 1. mjesto i mladež muški 3. mjesto, a na županijskom DM 34. mjesto, MM 8. mje-sto. Te iste ekipe sudjeluju i na igrama vatrogasne mla-deži u Žiškovcu gdje DM zauzima 1. mjesto, a MM 7. mjesto.

Novo (staro) rukovodstvo

Na Skupštini je izabrano i rukovodstvo koje će na-redne 4 godina pokušati društvo još više uzdići. Za predsjednika je izabran Da-mir Novak, zamjenika Ivan Novak; zapovjednika Rena-to Novak, zamjenika Zoran Mezga i tajnika Nikola Ba-bić. U Upravni odbor, osim spomenute petorice još su

izabrane Karmen Klobuča-rić i Marijana Horvat.

Skupštinu su, između osta-lih gostiju, pozdravili i na-čelnik općine Sv. Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalo-

vić, zamjenik predsjednika VZMŽ- Josip Senčar te za-mjenik zapovjednika JVP Čakovec Robert Meglić.

SKUPŠTINA DVD-a MALI MIHALJEVEC

Veliki planovi malog, ali aktivnog Društva

Tekst: M. GrubićFoto: D. Perhoč

Upravni odbor DVD-a

Predsjednik i dalje Josip Klapač

Skupština je bila i izborna. Dosadašnji predsjednik Josip Klapač izabran je na još jedan mandat, a dopredsjednik je i dalje Josip Hanžek. Uz Skupšti-nu održan je i sastanak novog Upravnog odbora, na kojem su izabrani za zapovjednika Zlat-ko Pozaić, za njegovog zamje-nika Stjepan Bukvić, za tajnika Mladen Ciglenečki i za blagaj-nika Jurica Mitrečić. Skupštinu su pozdravili načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek, rektor Svetišta MBB mons. Zlatko Koren, zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić, predsjednik VZ Općine Mari-ja Bistrica Stjepan Skuliber, te predstavnici Društava iz VZ Općine Marija Bistrica. Ova je Skupština bila zatvorenog tipa jer DVD Selnica ove godine slavi 85 godina pa je krajem godine u planu i proslava.

35 noViH VatroGaSniH ČaSniKa

Vatrogasna zajednica Krapinsko-zagorske županije ima 35 novih

vatrogasnih časnika. Osposobljavanje za zvanje „vatrogasni časnik“ u traja-nju od 100 sati predavanja i praktičnih vježbi realizirano je u vremenu od 18. siječnja 2013. do 9. ožujka 2013. godine u prostorijama vatrogasnog doma DVD Klenovec, a vježbe na poligonu ispred vatrogasnog doma STRAŽA Hum na Sutli.

Osposobljavanje je uspješno završilo 35 polaznika iz DVD Klenovec, Priš-lin-Hum, Druškovec, Straža, Desinić, Krapinske Toplice, Mala Erpenja, Ke-

bel, Brestovec Orehovički, M i h o v l j a n , Brezova, Gor-nje Jesenje.

P o l a z n i c i osposoblja-vanja su na ispitu koji je održan 9. ožujka 2013.

u Humu na Sutli pokazali primjereno znanje iz teorijskog dijela, a vrlo korek-tno odrađene su i praktične vježbe.

Nakon uspješno provedenog osposo-bljavanja i ispita, novim „vatrogasnim časnicima“ uručena su uvjerenja o uspješno završenom osposobljavanju i diploma o zvanju „vatrogasni časnik“ uz prisustvo predstavnika HVZ-a Želj-ka Jerečića, predsjednika VZKZŽ Ivice Glasa, zapovjednika VZKZŽ Marijana Lovrenčića, i predavača koji su uspješno dio svojih znanja prenijeli na polaznike osposobljavanja. Rajko Jutriša

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Tekst: M. Grubić

U subotu 9.veljače DVD Donji Mihaljevec održao je svoju godišnju izbornu Skupštinu. Dosadašnji

predsjednik Krešo Gregurek u svom je izvješću ista-knuo kako društvo humanu dužnost obavlja 86 godina, a u svojim redovima danas okuplja 56 starijih članova i 33 člana djece i mladeži. Prošle godine imali su 11 inter-vencija, od čega je 10 bilo požarnih na otvorenom dok se je jedna odnosila na gašenje plamtećeg automobila. Na skupu je odlučeno o proširenju Upravnog odbora, pa tako po novom on broji 15, umjesto dosadašnjih 11 članova. Za novog predsjednika izabran je Zdravko Kranjec.

Novi zapovjednik je Marko Habuš, tajnik društva je Dino Bartolić, a blagajnik Dejan Kočiš. Na Skupštini su prisustvovali predstavnici ostalih udruga i društva Donjeg Mihaljevca, predstavnici okolnih vatrogasnih društava, općinski načelnik Dean Hunjadi, predsjednik VMO Donji Mihaljevec Stanisalv Slaviček, predsjednik Vatrogasne zajednice područja općina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija Andreas Lisjak.

U završnom dijelu Skupštine uslijedila je podjela pri-znanja i diploma za višegodišnji rad u Društvu.

Godišnja izborna Skupština DVD-a Donji mihaljevec

U Domu kulture u Palinovcu u subotu 23. veljače odr-žana je 81. izborna godišnja Skupština. U izvješću

o radu za proteklu godinu moglo se čuti kako je Društvo osnovano 18. rujna 1932. godine, a danas u svojim redovi-ma okuplja 89 aktivnih i 67 pričuvnih članova te 73 članova djece i mladeži.

U prošlogodišnjem bodovanju koje provodi Vatrogasna zajednica Međimurske županije Dobrovoljno vatrogasno društvo Palinovec u kategoriji ostalih društva osvojilo je najviše bodova u svojoj povijesti - ukupno 2696. Za svoj hu-mani rad u 2012. godini dobili su dva velika priznanja, Grb Općine Donji Kraljevec i Plaketu MO Palinovec. Središnji događaj za njih u 2012. godini svakako je bila proslava 80. rođendana.

Svim rezultatima natjecateljskih ekipa u Društvu su itekako zadovoljni, posebice s mlađim kategorijama. Ekipa mladež muški i mladež žene sudjelovale su na državnom vatroga-

snom natjecanju u Zadru odakle su se s osvojenim petim mjestima vratili sa zlatnim medaljama pa se za DVD Palino-vec može reći da je Društvo koje ispisuje neku novu povijest međimurskog vatrogastva. Kontinuirani rad s mladima sva-ke godine daje vrhunske rezultate, što svakako iziskuje puno stručnog usavršavanja i odricanja. U protekloj godini imali su 8 intervencija u gašenju požara što su uspješno riješili.

Skupštini su osim članova DVD-a, djece i mladeži i mješta-na Palinovca prisustvovali predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Zlatko Orsag, načelnik općine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, njegov zamjenik Kristijan Barana-šić, predstavnik VMO Palinovec Vladimir Sabol, predstav-nik Vatrogasne zajednice općina Donji Kraljevec-Goričan Krešimir Barić, predstavnik Savjeta mladeži Međimurske županije Hrvoje Novaković, predstavnik JVP Čakovec Mi-ljenko Fišter, te predstavnici udruga i prijateljskih vatroga-snih društava.

GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA DVD-a PALINOVEC

noVa PoViJeSt meĐimUrSKoG VatroGaStVa

DVD Gornji Kraljevec, koji danas broji 47 članova i 22 člana vatrogasne mladeži, održao je 11. veljače

izbornu godišnju Skupštinu.

Društvo je tijekom godine preuređivalo vatrogasne prostorije kako bi imali bolje i kvalitetnije uvjete rada. Dijelili su letke upozorenja početnih požara po doma-ćinstvima, izvršili pregled ispravnosti hidrantske mreže, ophodnje prilikom paljenja Vuzmenke, za vrijeme že-tvene sezone poduzimali sve preventivne korake kako ne bi došlo do požara.

Bili su sudionici javnih pokaznih vježbi Općine Vrati-šinec. Na natjecateljskim terenima najmlađi su vatro-gasci pokazali izuzetne rezultate; podmladak muški je osvojio prvo mjesto na 5. Kolu Kup-a HVZ-a održanog u Čakovcu što je i jedan od najboljih rezultata prošle godine.

Svih tih aktivnosti i uspjeha ne bi bilo bez pomoći i po-drške mještana i Općine Vratišinec koji se raduju 4.ko-lovozu kada se planira spomenuti jubilej.

Na Skupštini je za predsjednika društva izabran Nenad Srpak, za zamjenika Zdravko Farkaš, za zapovjednika Ivan Srpak, zamjenika Kristijan Benc, tajnika Dino Ko-vačić.

Ususret osamdesetom rođendanu

Tekst : M. Grubić

Tekst : M. Grubić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Tekst: M. Grubić

Tekst : M. Grubić

Požeško-slavonska

U subotu 16. veljače DVD

Donji Pustakovec je bio domaćin pola-ganja završnih ispita za zvanje vatrogasac i vatrogasac I. klase. Bila je to završnica njihove obuke kojoj je pristupilo 47 va-trogasaca iz 15 DVD-a, a svi su uspješno položili ispit te stekli pravo na nošenje či-nova zvanja.

Predavači na obuci bili su Ivan Krišto-fić, Željko Besedić, Damir Kovačić, Ivan Bujanić, Dragutin Horvat, Dragutin Trupković, Josip Ku-hanec, Jadranka Ser-mak, Miroslav Kocijan, Franjo Jančec i Marijan Blažeka.

Predsjednik ispitne komisije Ivan Krištofić zahvalio je domaćinu DVD-

u Donji Pustakovec na odličnim uvje-tima za provođenje obuke, dok je novim vatrogascima čestitao Zlatko Orsag, predsjednik Vatrogasne zajed-nice Međimurske županije.

Zlatko Horvat, načelnik Općine Do-nji Kraljevec obratio se svim vatrogas-cima te im čestitao na odličnom uspje-hu te poželio daljnji uspješan rad.

Završni ispiti za vatrogasce i vatrogasce i. klase

Tekst i foto: M. Grubić

Na području Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije već

se niz godina kontinuirano provode obuke vatrogasaca za stjecanje viših zvanja, što ujedno znači stalno struč-no usavršavanje operativaca.

Prvi su sa obukama krenuli u VZ Pa-krac-Lipik, gdje je odmah iza novogo-dišnjih blagdana u Velikom Banovcu započelo osposobljavanje za zvanje vatrogasac koje je uspješno završilo 36 budućih operativaca. U četvrtom mje-secu održat će se i osposobljavanja za vatrogasca I. klase u Poljani i dočasni-ka I. klase u Velikom Banovcu.

U prestale dvije vatrogasne zajedni-ce (VZ Požeštine i VZ Grada Požege) velik broj vatrogasaca uključio se u osposobljavanja za zvanja I. klase. Na

teorijskom dijelu osposobljavanja za vatrogasaca u Kaptolu sudjelovalo je 30 kandidata, a u Biškupcima (VC Ve-lika) za vatrogasnog dočasnika 35 kan-didata. Parktični dio osposobljavanja održat će se čim vremenske prilike to dozvole, odnosno u proljetnom dijelu godine. Velik interes za osposobljava-nje za vatrogasca I. klase rezultirao je time da su izvršena dva osposobljava-nja i to u Velikoj i Čaglinu na kojima je sudjelovalo 50 vatrogasaca. Petnaest vatrogasaca je u Jakšiću polagalo ispit za zvanje vatrogasnog dočasnika I. klase. Krajem trećeg mjeseca u pripre-mi je i osposobljavanje za vatrogasnog časnika I. klase za koje je prijavljeno 24 vatrogasca sa područja naše župa-nijske zajednice.

Osposobljavanje vatrogasaca nastav-

lja se i u vidu specijalističkih obuka za koje je velik interes operativnih vatro-gasaca iz cijele županije. Tako će se u narednom razdoblju održati po dvije obuke za specijalnost „Spašavanje pri tehničkim intervencijama“, „Aparati za zaštitu dišnih organa“ i „Rukovatelj motornom lančanom pilom te jedna za specijalnost „Akcidenti s opasnim tvarima”. U planu je u četvrtom mje-secu organizirati i obuku za gašenje šumskih požara i helikopterski desant. Na navedena osposobljavanja za spe-cijalnosti u vatrogastvu prijavljeno je 278 kandidata iz cijele županije.

Svim tim osposobljavanjima i obuka-ma podiže se stručnost vatrogasnog kadra na području naše županije, a sa-mim time podiže se i razina sigurnosti građana i materijalnih dobara.

OSPOSOBLJAVANJE VATROGASACA

Tekst: M. A

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Primorsko-goranska

U Domu kulture Severin na Kupi,

u nazočnosti gostiju i uzvanika iz susjednih va-trogasnih udruga, DVD Severin na Kupi održalo je svoju redovnu izbornu Skupštinu na kojoj su čla-novi Skupštine jednogla-sno izabrali nova radna tijela za mandat na idućih četiri godine. Željko Šti-glić novi stari je predsjednik ovog 62 godine starog Dobro-voljnog vatrogasnog društva koje djeluje u Gradu Vrbov-skom. U svom izvješću o radu tijekom 2012. rečeno je kako je u prošloj godini DVD Severin na Kupi ostao bez utemelji-telja Franje Pavlinca i bivšeg predsjednika Franje Despota, koji su kao članovi dali puni doprinos kontinuitetu u radu tijekom proteklih godina.

Društvo danas broji 60 članova od kojih je 18 operativa-ca, 36 izvršujućih, 4 veterana i zaslužnih te samo dva člana mladeži, što se u narednom razdoblju želi obnoviti. Prese-ljenjem u nove prostorije Društvu je omogućen kvalitetniji rad i korištenje opreme a nabavljenim vatrogasnim vozilom opremljenim visokotlačnom pumpom Društvo je sposobno

izaći na svaki požar.

Mate Janković, dosadašnji zapovjednik, opisao je ak-tivnosti koje članovi redov-no obavljaju tijekom godine od preventive, obrazovanja članstva do redovnog odr-žavanja vježbi i opreme. U 2012. godini nije zabilježen ni jedan požar.

Jednoglasno je usvojen prijedlog Kandidacijskog povje-renstva da se za predsjednika ponovo izabere Željko Štiglić, za zapovjednika Janko Filipčić, za zamjenika zapovjednika Mate Janković.

Rad Skupštine pozdravili su i zaželjeli uspjehe u radu no-voizabranim članovima radnih tijela: Željko Mirković, gra-donačelnik Grada Vrbovskog i saborski zastupnik, Zdravko Mihelčić, predsjednik VZG Vrbovsko, Vojin Božović, pred-sjednik Mjesnog odbora Severin na Kupi, Sakib Selimović, pomoćnik načelnika Policijske postaje Vrbovsko te gosti iz PGD „Vinica“. Na kraju Skupštine su podijeljene zahvalnice i medalje.

DVD SEVERIN NA KUPI ODRŽAO IZBORNU SKUPŠTINU

Pomlađivanje Društva - prioritet u 2013.

Tekst i foto: Juraj Šragalj

Sisačko-moslavačka

Nakon opsežnih pripremnih radova i proglašenja kulturnim dobrom

RH, vatrogasna zastava DVD-a Glina izrađena 1908. ponovno je zasjala u svoj svojoj ljepoti, a njenu primopre-daju je izvršio 26. veljače 2013. ravna-telj Hrvatskog restauratorskog zavoda Mario Braun u prostorijama grada

Gline predsjedni-ku DVD-a Gline Draženu Nagliću.

Naime, ovo vri-jedno djelo ruku zagrebačke obrt-nice Kl. Hržić je, što zbog proteka vremena, a što zbog neadekvat-nog čuvanja i bri-ge, tijekom Do-movinskog rata bilo devastirano i uništeno gotovo do neprepoznat-ljivosti. Ostaci su

predani djelatnicima Hrvatskog re-stauratorskog zavoda, Odjelu za tek-stil, papir i kožu na čelu s gospođom Bernardom Franić, a veliku ulogu u restauraciji je imala i Ivana Miletić Čakširan, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku. Nakon opsežnih i istra-

živačkih radova, a zatim i oformlji-vanja neop-hodne foto i tehničke dokumenta-cije, prišlo se je konzer-vatorsko-resta-uratorskim ra-dovima koji su trajali gotovo čitavu 2012. godinu, a njihova vrijednost je iznosila 68.000 kn koje su osigurali Ministarstvo kulture RH (50.000 kn) i djelomično Grad Glina (18.000 kn).

Zastava je predana uz prisustvo pred-stavnika VZG Gline i gradonačelnika gospodina Milana Bakšića sa surad-nicima te gospodina Vlade Šoštarića koji je bio zadužen za nadzor radova na zastavi i rješavanje eventualnih ne-predviđenih problema kod restauraci-je zastave. Vlado Šoštarić

Primopredaja restaurirane zastave

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Tekst i foto: Juraj Šragalj

Vlado Šoštarić

Dobrovoljni vatrogasci Općine Topusko zako-

račili su uspješno u drugo desetljeće vatrogasnog rada, kojeg su pokrenuli u svome mjestu prije 12 godina. U svojim planovima protupo-žarne preventive i taktičkih vježbanja, pažljivo obrađuju cjelokupno štićeno područ-je Općine, a najveću pozor-nost pridaju najvrjednijim građevinama kao što su: lječilište medicinske terapi-je termalnom vodom, ho-tel ugostiteljsko-turističke namjene, objekti općinske uprave, osnovna i srednja škola, dječji vrtić, privredni objekti i objekti privatnih obrta..

U aktivnom operativnom radu vatrogasnog društva Općine Topusko, sudjeluje 25 vatrogasaca, učlanjenih u dobrovoljno vatrogasno društvo, koje je izravno po-vezano u Vatrogasnu zajed-nicu Sisačko-moslavačke županije.

STVARANJE POVJERENJA I

PRIJATELJSTVA

Članovi ovog va-trogasnog društva, predvođeni pred-sjednikom Niko-lom Abramovićem i zapovjednikom Jankom Sukali-ćem, od prvog dana svoga osnut-ka imaju čvrste sta-vove i opredjelje-nja za vatrogastvo i njegovu oprav-danost postojanja na ovim prosto-rima, što svojim d o b r o v o l j n i m radom svakod-nevno pokazuju. U početku svoga nastajanja, vatro-

gasci Topuskog vrijedno su učili i stjecali vlastita znanja i pouzdanost u radu. Time su stekli povjerenje i broj-ne prijatelje, koji su prepo-znavši njihove napore nese-bično pomagali.

Osim povjerenja lokalnog stanovništva i poduzetniš-tva, vatrogasci iz Topuskog svojim su radom i zala-ganjem stekli povjerenje i vodstva VZSM županije, od koje dobivaju svu moguću stručnu i materijalnu po-moć. Zabilježene su i druge vatrogasne zajednice grado-va i općina, koje su pomo-gle u godinama početka i razvoja ovog društva. Tako vatrogasci Topuskog u svo-jim izvješćima ističu, hvale vrijednu stručnu i drugu pomoć od VZ Grada Siska.

OPREMLJENOST I SPREMNOST ZA INTERVENCIJU

Opremljeni su osnovnom propisanom vatrogasnom opremom. Tri vatrogasna vozila, iako vremešn, a bri-žljivo se održavaju i stalno su spremna za intervenciju.

Tu je kompletirana osta-la pripadajuća vatrogasna oprema, s nešto pjenila i praha koji su uvijek u pri-pravnosti u vozilima. Pro-blematika koju pokušavaju riješiti je uspostava grijanja garažnog prostora u zim-skim uvjetima, čime bi eli-minirali mogućnost smrza-vanja vode u vatrogasnim vozilima i njihova ošteće-nja. Svi operativni članovi imaju propisanu zaštitnu i interventnu odjeću, liječ-ničke preglede i propisanu osposobljenost. AKTIVNOST DRUŠTVA

Radni izvještaj za prošlu 2012. godinu otkrio je 53 uspješno obavljene inter-vencije dobrovoljnih vatro-gasaca Topuskog u kojima nisu imali nikakvih ošteće-nja na vlastitoj opremi. Ga-sili su 32 požara otvorenog prostora, 6 požara građe-vinskih objekata, te obavili 15 tehničkih intervencija. Pri tome prešli su 1863 ki-lometra, potrošili 48000 li-tara vode, 36 kg praha i 80 litara pjenila. Ovi podaci su pokazali da se na njihovom

štićenom području povećao broj intervencija, posebno na otvorenom prostoru, u odnosu na 2011. godinu.

Obavili su preventivne preglede domaćinstava, i prigodnu edukaciju u dječ-jem vrtiću. Sudjelovali su na vatrogasnim natjecanji-ma i drugim aktivnostima prema programu rada. Na-stavljaju dobru suradnju sa svim institucijama svog mjesta, a posebno s vatroga-snim društvima na područ-ju VZSM županije i šire.

VODSTVO DRUŠTVA

Vatrogasci Topuskog su 22. veljače 2013. godine uz nazočnost brojnih gostiju i vatrogasnih predstavni-ka izabrali svoje vodstvo za sljedeće četverogodišnje razdoblje: za predsjednika e jednoglasnu podršku do-bio Nikola Abramović, za-mjenik predsjednika Ivan Rožanković, zapovjednik je Janko Sukalić, zamjenik za-povjednika Miro Abramo-vić, tajnik Anđelko Abra-mović.

Tekst i foto: Veljko Đurić

NASTAVLJA SE USPJEŠAN RAZVOJ VATROGASTVA U OPĆINI TOPUSKO

RASTE BROJ INTERVENCIJA

Izabrano vodstvo DVD-a Topusko

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Nastavljajući uspješnu višegodišnju suradnju Javne vatrogasne postroj-

be grada Siska i dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Vatrogasne zajedni-ce općine Sunja, ovih je dana u prostorima DVD-a Sunja održan još jedan radni skup tih vatrogasaca. Naime, odlukom Uprav-nog vijeća JVP Siska, a prema prijedlozima zapovjednika Miroslava Goluba, ovom sre-dišnjem vatrogasnom društvu poklonjen je i svečano uručen, hidraulički uređaj za spašavanje njemačkog proizvođača Weber.

- Nakon što smo nabavili novi hidraulički uređaj, bez kojeg je teško izlaziti na teh-ničke intervencije u prometu, koje su sve brojnije - rekao nam je Miroslav Golub, zapovjednik JVP Sisak, inače i zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice Sisač-ko-moslavačke županije - odlučili smo hidraulički uređaj za spašavanje donirati DVD-u Sunja. Razlog se nalazi i u činjenici da smo proteklih nekoliko godina nekoliko puta intervenirali na njihovom području djelovanja i to najčešće prilikom tehničkih intervencija u prometu.

ODRŽANA OBUKA S JEDINIM HIDRAULIčKIM UREĐAJEM

Da je uređaj došao u prave ruke potvrdio nam je uz Vladu Svobodu, predsjednika DVD-a Sunja i Nikola Lončarević, pred-sjednik Vatrogasne zajednice općine Su-nja. Kako smo informirani na području zajednice, u deset društava, od kojih su 3

središnja: Sunja, Bobovac i Staza, djeluje 736 vatrogasaca, a ovaj uređaj prvi je takve vrste na području zajednice.Tehničko opremanje sunjskih vatrogasa-

ca, izuzmemo li Sunju i Bobovac, odvija se sporo zbog općepoznate činjenice o nedo-statnim financijskim sredstvima dodao je Ivo Klarić zapovjednik VZO Sunja i nagla-sio: “Osim toga ovdje je i veći dio postoje-će tehnike uništen tijekom Domovinskog rata, u kojem su se, u redovima hrvatskih branitelja, uključili i gotovo svi sunjski i ostali vatrogasci”.

Nakon predaje alata zamjenik zapovjed-nika JVP Sisak Željko Ovčar, u nazočnosti predstavnika okolnih vatrogasnih društa-va, demonstrirao je i rad s alatom. Kasnije je organiziran i rad nekoliko mladih va-trogasaca koji će biti zaduženi za pružanje pomoći prilikom tehničkih intervencija, koje ozbiljnije počinju u ovom kraju s po-četkom proljetnih radova.

Spremnost JVP Sisak pohvalio je i Mijo Brlečić, zapovjednik VZ Sisačko-mosla-vačke županije, koji je konstatirao da je ovom donacijom povećana operativna spremnost vatrogasaca u sunjskom kraju, a s time je i sigurnost građana Sunje, tijekom izrazito živog prometa, na pravcima prema Dubici i Hrvatskoj Kostajnici – podignuta na viši nivo.

Pripadnici JVP Sisak donirali hidraulični uređaj za spašavanje DVD-u Sunja

SUraDnJa DraGoVoLJaCa i ProFeSionaLaCatridesetak vatrogasaca iz deset dVd-a Vatrogasne zajednice općine Sunja, osim primopredaji vrijedne donacije profesionalaca iz Siska, prisustvovali su i radu i obuci nekoliko tehničkih ekipa dobrovoljnih vatrogasaca iz Sunje.

Tekst: Đuro Gajdek Foto: Mišo Dujmović

Tijekom tridesetak radnih akcija vatrogasaca: od uređenja okoliša do izgradnje doma, a posebno od iskopa temelja do postavljanja krovišta - vatrogasci su dali više od 5000 radnih sati

VatroGaSCi ŠatornJe U

noVoSaGraĐenom DomU

Nakon dvadesetogodišnjeg podstanarstva u prosto-

rijama DVD Gline, vatrogasci DVD Šatornja, mjesta nado-mak Gline, dočekali su svoju 30. godišnjicu djelovanja i rada, u novosagrađenom vatrogasnom domu. Naime, do početka Do-movinskog rata vatrogasci su se okupljali u staroj školi koja je tijekom okupacije ovog kra-ja razrušena, a mještani i među njima četrdesetak vatrogasaca, našli su se na prvoj crti bojišnice kao pripadnici raznih postrojbi hrvatskih branitelja.Poslije oslobođenja tog dijela Banovine, istodobno s obno-vom razrušenih domaćinstava, vatrogasci su počeli priprema-ma za akciju izgradnje novog vatrogasnog doma, uz promet-nicu Glina-Topusko. Uz pomoć Vatrogasne zajednice Gline te bivšeg gradonačelnika Marka Sremića i punu potporu sadaš-njeg gradonačelnika Milana Bakšića, krenuli su u akciju, koja je nakon pet godina okrunjena izgradnjom novog vatrogasnog doma. Govoreći o pomoći broj-nih donatora, predsjednik DVD Šatornje Ivan Gajdek, na nedav-no održanoj godišnjoj Skupštini društva 2. ožujka 2013. godine, posebno je istaknuo, uz pomoć Grada Gline i najveću pojedi-načnu novčanu pomoć Tehno-servisa Sisak.

Osim u novčanim iznosima samog objekta, vrijednost još nedovršenog doma sastoji se i u stalnom zajedničkom djelo-

Donacijom je sigurnost građana podignuta na viši nivo

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

vanju i okupljanju vatrogasaca i mještana tijekom izgradnje, čime se vratila vatroga-sna tradicija u ovo mjesto. Tijekom tride-setak radnih akcija vatrogasaca: od uređe-nja okoliša do izgradnje doma, a posebno od iskopa temelja do postavljanja krovišta - vatrogasci su dali preko 5000 radnih sati !

U financijskom programu društva za 2013. godinu, planiranom sa 114.500,00 kuna, uređenje doma i nadalje predstavlja najveću stavku, jer slijedi uvođenje elek-trične instalacije, izgradnja sanitarnog čvora i ureda, te nabacivanje doma iznutra i izvana – kako bi mogao u cijelosti služiti okupljanju ne samo vatrogasaca već i mje-štana Šatornje. Najveća potpora očekuje se od Grada Gline i VZG Gline u ukupnom iznosu od oko 90.000 kuna. Međutim i nadalje većina stručnih radova: od postav-ljanja električnih instalacija do zidarskih radova, bit će izvedena vlastitim snagama.

Zbog takve aktivnosti, prisutni vatrogasci jednoglasno su izabrali stari-novi Uprav-ni odbor, cijeneći njihov rad na izgradnji doma. Izgradnjom i uređenjem suvreme-nog doma, od preko 300 m2 te obližnjeg, pripadajućeg sportskog igrališta, stekli su se uvjeti i za ostale vatrogasne aktivno-sti koje su navedene u programu rada za 2013. godinu. Tako će ovog proljeća zapo-četi stručno osposobljavanje članstva na osnovnim tečajevima te daljnje stručno osposobljavanje članstva za razne vatro-gasne specijalizacije. Posebna pažnja bit će poklonjena izvođenju nekoliko školskih i taktičkih vatrogasnih vježbi u samom mje-stu Šatornji. Također je planirano i sudje-lovanje na vatrogasnim natjecanjima VZG Gline, koje je dosad izostalo zbog akcije izgradnja vatrogasnog doma te pojačana preventivna djelatnosti među stanovniš-tvom i obavezno daljnje omasovljenju članstva društva.

Tekst i foto: Đuro Gajdek

naJBoLJi VatroGaSCi KaŠteLa

Splitsko-dalmatinska

Jakša Bugarin iz DVD-a Gomilica, Petar Jakovac iz

DVD-a Kaštela i Ante Kutle-ša iz DVD-a Mladost, najbo-lji su kaštelanski vatrogasci u prošloj 2012. godini, a njihov izbor za najbolje vatrogasce bio je razlog što im je grado-načelnik Josip Berket u uto-rak uručio prigodna prizna-nja i statue Sv. Florijana. Na dodjeli nagrada nazočili su i zapovjednik Vatrogasne za-jednice Grada Kaštela Milivoj Taslak, zapovjednik DVD-a Mladost Ivan Barić, dozapo-vjednik DVD-a Kaštela Ivica Radunić i tajnik DVD-a Ka-štel Gomilica Srećko Radan.

Predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih društava ovom su prilikom iznijeli podatke prema kojima se izvršio oda-bir najboljih vatrogasaca, a to su uglavnom podaci koji govore o broju intervencija, natjecanjima, sudjelovanju u radnim akcijama, operativ-nim vježbama, kontinuitet u vatrogasnom djelovanju i dr. Tako je Petar Jakovac po dru-gi put izabran za najboljeg vatrogasca u Donjim Selima, a prošle godine imao je 98 intervencija. Jakša Bugarin iz gomiličkog društva u prošloj je godini sudjelovao na 76 in-

tervencija i napunio 10 godi-na vatrogasnog staža, dok je Ante Kutleša iz Kaštel Sućur-ca upisao u istom razdoblju 63 intervencije, ali i punih 13 godina od kada je kao dese-togodišnjak prvi put došao u DVD.

-Uskoro će ponovo početi požarna sezona i nastavlja se vaša stalna borba, jer unatoč edukaciji, prevenciji i dobroj volji, požara će, nažalost, i dalje biti. Ove nagrade su na-grade za sve one koji sudjelu-ju u radu vaših dobrovoljnih društava, no zbog toga što ste za nijansu bili bolji od ostalih vaših kolega, pripast će vama. Zahvaljujem vam u ime svih građana ovog grada koji uz vas osjećaju određenu sigurnost – kazao je, između ostalog, gradonačelnik Josip Berket. Zapovjednik Vatro-gasne zajednice Grada Kašte-la Milivoj Taslak se osvrnuo na operativnu aktivnost VZG Kaštela, koja je prošle godine imala 719 različitih interven-cija, šumskih, u prometu, eko zaštiti mora, na objektima i niz drugih, bez obzira na vremenske prilike i brojne materijalne i financijske pro-bleme. Ispomoć u druga ope-rativna područja smo poslali

Nova zgrada Društva

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


212 puta. Puno puta su vatrogasci izložili svoje živote, a čak u 95 posto slučajeva to čine dobrovoljci -poručio je Taslak, ujedno i zapovjednik DVD-a Kaštel Gomilica. Zapovjed-nik je posebno istaknuo požar u Rudinama ovog ljeta kada su vatrogasci doslovno uskačući u vatru s vozilima između kuća, riskirajući život, uspjeli spasiti sve objekta i ugasiti požar površine 380 ha za samo sedam sati, za vatrogasce dosta. Jedno veliko HVALA je upućeno i posadama svih

zračnih snaga u Divuljama i Zadru.Ovom prilikom zapo-vjednik Taslak se u svoje i u ime svih vatrogasca Grada Ka-štela zahvalio gradskoj upravi Gradu Kaštela na pomoći, odnosno financiranju, posebno dodatnih sezonskih vatro-gasaca tijekom ljeta, te je izrazio nadu da će se dobra surad-nja i dalje nastaviti.

Milivoj Taslak

Šibensko-kninska

oDržana SVeČano-raDna SJeDniCa Stožera ZaŠtite i SPaŠaVanJa ŠiBenSKo-KninSKe žUPaniJe

Povodom međunarodnog Dana civilne zaštite 4. ožujka je u Ure-

du župana održana sjednica Stožera zaštite i spašavanja Šibensko-kninske županije. Na sjednici koju je vodio za-mjenik župana Željko Šimunac u ulozi načelnika Stožera zaštite i spašavanja Šibensko-kninske, razgovaralo se o stanju civilne zaštite, zaštite i spaša-vanja na području Šibensko-kninske županije.

Temeljem Zakona o zaštiti i spašava-nju i usvojene Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća, Šibensko-kninska županija je donijela Odluku o određivanju opera-tivnih snaga zaštite i spašavanja i prav-nih osoba od interesa za zaštitu i spa-šavanje u Šibensko-kninskoj županiji („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 12/12) i Odluku o osni-vanju specijalističkih postrojbi civil-ne zaštite Šibensko-kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“, broj 12/12). Prema navede-nim Odlukama Šibensko-kninska žu-panija je u obvezi ustrojiti županijske specijalističke postrojbe civilne zaštite:

1. Tim civilne zaštite za spašavanje iz ruševina (USAR – Urban Search and Rescue) lake kategorije,

2. Tim civilne zaštite za logistiku,

3. Tim civilne zaštite za zaštitu i spa-šavanje iz vode,

4. Tim za radiološku, kemijsku, bio-lošku i nuklearnu zaštitu (RKBN).

Na sjednici Stože-ra raspravljalo se o popuni navedenih timova (ukupno 49 pripadnika), obuci timova, iznalaženju prostora za rad civil-ne zaštite i smještaj opreme za potrebe civilne zaštite.

Na sjednici Stože-ra razmatrano je i usvojeno Izvješće o stanju zaštite i spa-šavanja na području Šibensko-kninske županije za 2012. godinu i utvrđene su Smjernice za organizaciju i razvoj su-stava zaštite i spašavanja za 2013. go-dinu. Bilo je riječi o pripremi nekoliko vježbi zaštite i spašavanja koje se pla-niraju organizirati u travnuj i svibnuj 2013. godine.

Također je razmatrano i usvojeno Izvješće o stanju zaštite od požara na području Šibensko-kninske župani-je za 2012. godinu. Na području Žu-panije, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine vatrogasne postrojbe intervenirale su na 2.394 in-tervencije, od čega u je razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna bilo čak 1.012 inter-vencija. U navedenim intervencijama sudjelovalo je ukupno 12.777 vatroga-saca (gasitelja) JVP, DVD, DUZS IVP, HV i građana koji su ukupno odradili 45.111 radnih sati.

Veliki broj požara otvorenog prostora ukazuje na nedovoljnu pažnju građa-

na i nepridržavanja odluke o mjerama zaštite od požara zbog čega je Stožer zaštite i spašavanja Šibensko-kninske županije uputio apel građanima o od-govornome ponašanju.

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine

vatrogasne postrojbe interve-nirale su na 2.394 interven-

cije, od čega u je razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna bilo čak

1.012 intervencija. U naveden-im intervencijama sudjelovalo je ukupno 12.777 vatrogasaca (gasitelja) JVP, DVD, DUZS

iVP, HV i građana koji su ukupno odradili 45.111 rad-

nih sati.

Darko Dukić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Vatrogasna zajednica Šibensko-kninske županije zapo-čela je osposobljavanja za zvanja vatrogasca, dočasnika

i časnika. Osposobljavanje za zvanje vatrogasca započelo je u tri skupine u Vodicama, Šibeniku i Drnišu, s ukupno pri-javljenih 60 kandidata. Na osposobljavanje za vatrogasnog dočasnika i časnika u nastavnoj grupi Šibenik prijavljen je 31 kandidat za zvanje dočasnik i 8 kandidata za zvanje časnika. Nastava se provodi sukladno Pravilniku o progra-mu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova, a predavači na osposobljavanju su pripadnici vatrogasnih postrojbi Šibensko-kninske županije s dugogodišnjim sta-žem i po struci inženjeri ili diplomirani inženjeri sigurnosti. Darko Dukić

NOVI ČASNICI

Dobrovoljno vatrogasno društvo Murter ima pr-

vog kandidata vatrogasca za Europski dom. Član uprav-nog odbora DVD -a, ujedno i načelnik općine Murter Ivan Božikov, našao se na listi HSS-a na predstojećim izborima za Europski parlament.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Murter osnovano je 2011., a s operativnim radom započinje u sezoni 2012. god. Društvo čiji se rad u povijesti pokušavalo nekoliko puta bezuspješno pokrenuti djeluje na prostoru Općine Murter, ali i cijele Šibensko-kninske županije.

Godine 2011. Ivan Božikov, sukladno Procjeni i Planu za-štite od požara za općinu Murter, započeo je s motivaci-

jom članova te je iste godine orga-nizirana osnivačko-obnoviteljska skupština na kojoj je izabran za člana Upravnog odbora društva. Vatrogasna zajednica Šibensko-kninske županije pružila je tada svu tehničku pomoć te je krajem ožujka 2011. započelo osposo-bljavanje članova društva za zva-nje vatrogasac

Kandidat za Eurodom Ivan Boži-kov i sam je završio tečaj za vatro-gasca te se u protupožarnoj sezoni

2012., osim u fotelji načelnika Op-ćine Murtera, često viđan i za upravljačem vatrogasnog vozila. Nadamo se da će upravljač vatrogasnog vozila u budućnosti prepustiti mlađim kolegama te da će časno i dostojanstveno predstavljati Republiku Hrvatsku, a po potrebi i hrvatsko vatrogastvo u Europskom parlamentu.

VatroGaSaC - KanDiDat Za eUroPSKi Dom

Darko Dukić

Ivan Božikov

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Varaždinska

U VZO Jalžabet, koji broji 375 vatrogasaca, posve-

ćuje se pozornost školovanju vatrogasnih kadrova. Krajem prošle godine održan je u pro-storijama novoizgrađenog Va-trogasnog centra u Jalžabetu tečaj za vatrogasce koji je iz šest DVD-a s područja VZO Jalža-bet pohađalo četrdeset člano-va. Nastava je trajala 45 dana, a polaznici su imali od 18 do 32 godine. Završnom ispitu pristu-pili su svi polaznici i uspješno ga položili. Na završnoj sveča-nosti riječi pohvale uputili su im predsjednik VZO Jalžabet Vladimir Pavličević i županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Kovaček.

VZo Jalžabet bogatiji za 40 vatrogasaca

U subotu 23. veljače 2013. godine DVD

“1. hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaž-dinu” održao je svoju 149. redovnu godišnju izvještaj-no-izbornu Skupštinu. U dvorani ispunjenoj do po-sljednjeg mjesta sjednicu Skupštine društva otvorio je predsjednik DVD-a Mir-ko Svetec. Osim članova Društva sjednici Skupštine bili su nazočni i predsjed-nik GVZ mr. Tomislav Bogović, zapo-vjednik JVP Ivica Labaš, te delegacije DVD-ova iz sastava GVZ Varaždin. Izvješće o radu Društva u protekloj godini podnijela je tajnica Društva Višnja Bardić. Predsjednik Nadzornog odbora Miljenko Vitković podnio je iz-vješće o kontroli rada društva, na koje Nadzorni odbor nije imao primjedaba. Plan rada za 2013. godinu podnio je

zapovjednik Damir Brazovec, a s pri-jedlogom financijskog plana za 2013. članove Skupštine upoznao je dopred-sjednik Društva gosp. Zdravko Pizek.

Po usvajanju dokumenata od strane članova Skupštine, prišlo se davanju razrješnice dosadašnjem Upravnom odboru Društva, predsjedniku i do-predsjednicima.

Za predsjednika Društva jednoglasno je izabran ponovno Mirko Svetec, a za dopredsjednike Zdravko Pizek i Stje-pan Časek. Predsjednik društva Mirko Svetec upoznao je članove Skupštine o pripremama i radnjama koje se obav-ljaju za dostojnu proslavu 150-te godiš-njice osnutka društva, koja će se pod pokroviteljstvom Predsjednika Repu-blike dr. Ive Josipovića održati iduće 2014. godine.

dVd Varaždin održao svoju 149. izvještajno-izbornu Skupštinu

Mirko Svetec

Članovi DVD-a Jalžabet održali su u prostoriji Doma kulture 16.

veljače 2013. redovnu izvještajno - iz-bornu Skupštinu na kojoj je bilo riječi o aktivnostima u prošloj godini kao i o programu rada u 2013. godini. Skup-štini su nazočili zapovjednik Vatro-gasne zajednice Varaždinske županije Stjepan Kovaček, načelnik Općine Jal-žabet Josip Križanić sa suradnicima, predsjednik VZO Jalžabet Vladimir Pavličević, delegacije iz svih šest DVD-a s područja VZO Jalžabet te članovi bratskog DVD-a Jagnjedovac.

U prvom dijelu Skupštine podneseno je opsežno izvješće o radu DVD-a u kojem su navedene sve aktivnosti koje su se odvijale u prošloj godini. Podni-jeto je i izvješće o financijskom poslo-vanju, izvješće Nadzornog odbora te program rada za 2013. godinu. Nakon kraće rasprave, izvješća su jednoglasno prihvaćena, a u drugom dijelu skupšti-ne razriješeno je dosadašnje vodstvo DVD-a u protekle četiri godine. Za

predsjednika je izabran Vlado Huzjak, zapovjednik će biti Matija Pokos, dok će dužnost tajnika obavljati Marko Pe-pelko. Riječima zahvale u ime novoi-zabranih, obratio se predsjednik Vlado Huzjak koji je prioritet rada dao no-vom ustroju s naglaskom da Društvo mora biti osposobljeno u svakom tre-nutku učinkovito intervenirati, a da bi se to postiglo, potrebno je imati zdrave i sposobne vatrogasce. Zamolio je sve vatrogasce da ozbiljno shvate pripre-mu oko obilježavanja 90-te godišnjice DVD-a. Ovo je bila prigoda da se de-vetorici vatrogasaca koji su nedavno završili tečaj za vatrogasce uruče svje-dodžbe.

U svom obraćanju, predsjednik VZO Jalžabet, županijski vatrogasni zapo-vjednik i načelnik Općine uputili su novoizabranom vodstvu riječi pohvale s dobrim željama za rad u narednom periodu.

IZBORNA SKUPŠTINA DVD-a JALŽABET

Pripreme za obilježavanje 90-godišnjice

Josip Levatić

Josip Levatić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Josip Levatić

Vatrogasno društvo Lovrečan Dubrava središnja je vatrogasna

postrojba koja od 1993. godine dje-luje u sklopu Vatrogasne zajednice općine Cestica. Društvo je osnovano 1938. godine i danas u svojim redo-vima okuplja 152 člana s područja pograničnog dijela općine i Varaždin-ske županije, najviše iz naselja Veliki i Mali Lovrečan, Brezje Dravsko i Du-brava Križovljasnka, a tu su pribrojeni i zaseoci Dubrava i Lovrečan Breg te prekodravska naselja Brezje i Lovre-čan Otok. U svojem višedesetljetnom radu lovrečanski vatrogasci bili su i ostali okosnica društvenog i humanog rada tako su vatrogasci samo protekle godine stanovništvu dopremili preko stotinu cisterni pitke vode, u sušnim razdobljima u brdoviti dio, a u zim-skim mjesecima obiteljima koje su zbog poplave i neizgrađene vodovod-ne mreže i visokog nivoa podzemnih voda ostale bez pitke vode.

Požrtvovnost i humani rad vatroga-sne postrojbe posebno je došao do izražaja u vrijeme poplave, a 14 dana, od 5. do 18. studenoga 2012. godine vatrogasci su sudjelovali u pomoći stanovništvu na poplavljenom po-dručju uz rijeku Dravu, te još sudjelo-vali na dvadesetak intervencija, vježbi i natjecanja. U vrijeme rasta vodostaja pomogli su u evakuaciji i spašavanju ljudi, životinja i materijalnih dobara, kao i izradi zečjih nasipa, a kasnije su pomagali na sanaciji poplavljenog područja ispumpavanjem vode, od-stranjivanju mulja i naplavina dovo-zu vapna…. – rečeno je u subotu 19.

siječnja 2013. godine na izvještajnoj i izborna skupština vatrogasnog druš-tva. U vrijeme najvećeg vodenog vala razina vode kod lovrečanskog mo-sta povećala se za više od 4 metra, u odnosu na ljetno razdoblje, a protok vode procijenjen je na 3000 m³/s, u ljetnim mjesecima obično je oko 15 m³/s, pa i manje.

Skupštini je prisustvovalo dvjesto-tinjak vatrogasaca iz Hrvatske i Slo-venije, a čestitke na uspješnom radu vatrogascima su uputili i predstav-nici udruga, čelnici Općine Cestica i predsjednik Vatrogasne zajednice Va-ražadinske županije. Zahvalu vatro-gascima na požrtvovnom radu upu-tio je načelnik općine Mirko Korotaj, a čestitke na dobroj organiziranosti vatrogascima je uputio i predsjednik VZO Cestica Darko Majhen koji je zapovjedniku Miljenku Biškupu za

tridesetogodišnje uspješno vođenje vatrogasne postrojbe i 12 godišnje za-povijedanje vatrogasnom postrojbom Zajednice i nesebičnim sudjelovanje u akciji spašavanja i pomoći kod najve-će poplave koja je poplavila područje uz Dravu, uručio vatrogasnu kacigu. Čestitkama su se pridružili i predstav-nici ostalih društava, a zahvalu vatro-gascima za nesebičan rad izrekao je i Zvonko Biškup, predsjednik Vatroga-sne zajednice Varaždinske županije.

Zapovjednik novog Upravnog od-bora je Milenko Biškup,a predsjed-nik Franc Težak iz Lovrečan Otoka. Uz zapovjednika Miljenka Biškupa u zapovjedništvo su izabrani Mario Bo-rak, Bojan, Marijan i Zvezdan Korotaj, Mladen Kumek, Goran i Stjepan Te-žak i tajnik Miro Mikec.

Skupština DVD-a Lovrečan Dubrava

Zahvalnost, čestitke i priznanja za požrtvovnost

Tekst i foto: Franjo Talan

Vatrogasno priznanje za 40 godina u DVD-u uručio je Zvonko Biškup, predsjednik Županijske vatrogasne zajednice, a čestitkama su se pridružili čelnici Općine Ces-

tica i vatrogasci

IN MEMORIAM

U ponedjeljak, 25. veljače 2013., ivanečki su vatrogasci ispratili na vječni počinak svojeg kolegu Davora Bregovića, vatrogasnog doča-snika I. klase, koji je preminuo dva dana rani-je u 43. godini života.

Davor je bio član dvaju društava: Ivanec i DVDG “Ivančica” Ivanec. U DVDG “Ivan-čica” obnašao je dužnost tajnika društva, a u DVD-u Ivanec bio je vatrogasac-vozač. Ak-tivno je sudjelovao i u radu Vatrogasne za-jednice grada Ivanca kao član Predsjedništva

i Skupštine Zajednice. Uz stečeno vatrogasno zvanje, Davor je prošao i tečajeve za izolacij-ske aparate, strojara, simulator plamenih uda-ra, rad s hidrauličkim alatima. Odlikovan je brončanom plamenicom te je bio nositelj spo-menice za 10 godina.

Sudjelovao je i u Domovinskom ratu, nakon čega je odlikovan i spomenicom Domovin-skog rata, a u mirnodopsko vrijeme bio je i član UHVDR Grada Ivanca.

dAVOR BREGOVIĆ

1971. - 2013.

DVD Ivanec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Članovi DVD-a Imbriovec održali su 9. veljače 2013. go-dine redovnu izvještajno izbornu Skupštinu. U nazoč-

nosti domaćih vatrogasaca kao i vatrogasaca iz svih DVD-a s područja VZO Jalžabet, izvješće o radu u prošlom četvero-godišnjem mandatu podnio je predsjednik DVD-a Dražen Oršić. Naglasio je da je ovo Društvo osnovano 16. veljače 1937. godine i djelovalo je do 1973. godine kada je prestalo s radom. No, zahvaljujući nekolicini entuzijasta, 6. travnja 1986. godine obnovljen je rad Duštva, a za predsjednika je

izabran Antun Bubanić. U kratkom roku Društvo je oma-sovljeno pa su oformljene muška „A“, ženska „A“ i muška „B“ ekipa koje se odazivaju na natjecanja u okviru općine i županije.

Danas Društvo broji 64 člana, a velika se pozornost pri-daje, između ostalog, školovanju vatrogasaca. U Društvu je danas 13 članova sa zvanjem vatrogasca, pet vatrogasaca I. klase, četiri dočasnika I. klase i jedan časnik I. klase. Kroz sve ove godine ekipe DVD-a prisutne su na svim događaji-ma i aktivnostima Vatrogasne zajednice od javnih pokaznih vježbi, natjecanja, svetkovina sv. Florijana, preventivnih pregleda po domaćinstvima i tome slično. Na Skupštini je podnijeto i financijsko izvješće kao i program rada za 2013. godinu. Nakon prihvaćenih izvješća, prišlo se razrješnici dosadašnjeg rukovodstva i izboru novog. Za predsjednika je izabran Dražen Oršić, za zamjenika Matija Sović, zapo-vjednik je Kristijan Herceg, a njegov zamjenik Marko Tum-pić. Dužnost tajnika obavljat će Miroslav Vidačić. Izabran je i Nadzorni odbor u koji su ušli Ivan Cerovečki, Franjo Janušić i Vlado Franjčić. Na Skupštini je iskorištena prigoda za uručenje svjedodžbe vatrogascima koji su nedavno po-ložili vatrogasni tečaj.

iZBorna SKUPŠtina DVD-a imBrioVeC

Josip Levatić

U dvorani Druš-tvenog doma

u Vrbanovcu održana je 2. veljače ove godi-ne 111. po redu izbor-na godišnja Skupšti-na mjesnog DVD-a, najstarijeg društva od njih devet učlanjenih u VZO Martijanec. Uz pedesetak domaćih vatrogasaca u prostra-noj dvorani okupilo se više od 250 članova iz 14 DVD-a s područja VZO Martijanec i okol-nih mjesta. Skupštini su nazočili načelnik Opći-ne Martijanec Marijan Horvat sa suradnicima i predsjednik VZO Martijanec Damir Sušec. U izvješću o prošlogodišnjem radu koje je podnio tajnik Mladen Špo-ljarić, naglašeno je da se Društvo prošle godine puno bavi-lo organizacijom 110. obljetnice DVD-a održane u lipnju 2012. godine. Tijekom prošle godine održano je vatrogasno natjecanje „Susret vatrogasaca Vrbanovec 2012“ na kojem su sudjelovale 32 ekipe. Sa 3 ekipe Društvo je nastupalo na 6. regionalnom vatrogasnom natjecanju na kojem je muška „A“ ekipa zauzela prvo mjesto i stekla pravo sudjelovanja na državnom vatrogasnom natjecanju održanom u Zadru,

gdje je od 64 ekipe zau-zela vrlo dobro 11. mje-sto, što je bio i najbolji plasman od svih ekipa s područja sjeverozapad-ne Hrvatske - naglašeno je u izvješću.

Ekipe djeca „muški“ i muška „A“ ekipa su-djelovale su tijekom godine na još dvade-set natjecanja diljem područja Varaždinske županije, što je za sva-ku pohvalu. U izvješću je stavljen naglasak na školovanje vatrogasnih kadrova i priprema-nje ekipa za natjecanja,

provođenje protupožarnih preventivnih mjera, na provođe-nje programa koji proizlaze iz VZO Martijanec i Vatrogasne zajednice Varaždinske županije te nabavu potrebne vatro-gasne opreme i održavanje iste. Domaćinu su se riječima pohvale obratili načelnik Općine uz obećanje svesrdne mo-ralne i financijske pomoći te predsjednik VZO Martijanec. Prihvaćen je potom prijedlog za članove Upravnog odbora, članove Zapovjedništva i Nadzornog odbora.

IZBORNO-IZVJEŠTAJNA SJEDNICA SKUPŠTINE DVD-a VRBANOVEC

Prošle godine 25 natjecanja

Josip Levatić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Đurđ

održalo je u subotu, 2. ožujka svoju 116. izborno-izvještaj-nu sjednicu Skupštine Druš-tva. Tijekom izlaganja izvje-šća naglašeni su segmenti rada koji ovo Društvo iz-dvajaju među najuspješnije organizacije ove vrste na po-dručju ludbreške regije. Uz opis uspješno provedenih intervencija i drugih opera-tivnih aktivnosti, posebice u gašenju požara pilane Pukla-vec i provedbi obrane od po-plava u Šemovcu, izdvojene su pokazna taktička vježba “Priles 2012” i tradicionalno pozivno natjecanje “Dravski kup” u Svetom Đurđu.

Središnjim segmentom ovo-godišnje sjednice Skupštine bio je izbor novih članova Upravnog odbora. Predsjed-nik Društva u novom četve-rogodišnjem mandatnom razdoblju i dalje je Zoran Bahat, a njegov novi zamje-nik će biti Ervin Radiković. Dužnost zapovjednika i dalje obnaša županijski va-trogasni zapovjednik Stje-pan Kovaček, dok je njegov zamjenik Miroslav Bahat. Nova tajnica Društva biti će Suzana Milak.

U okviru bogatog plana rada za 2013. godinu sre-dišnje mjesto pripada dalj-njoj izgradnji novog Vatro-gasnog doma Društva, kao jedne od glavnih kapitalnih

investicija na području op-ćine Sveti Đurđ protekle 2 godine. Naglasak je stavljen i na intenziviranje rada s naj-mlađim dobnim uzrastima, kao i različitim oblicima os-posobljavanja članstva.

U nazočnosti brojnih uglednika i predstavnika 10-tak dobrovoljnih vatro-gasnih društava, u zvanje vatrogasnog dočasnika 1. klase promovirani su Darko Slatki, Ivan Majcen, Ervin Radiković i Suzana Milak, a u zvanje ”vatrogasac” pro-moviran je Dejan Kovaček. Spomenice za 20-godišnji rad primili su Zoran Bahat, Dejan Orlović, Mario Kova-ček, Stjepan Kovaček i Zoran Požgaj, dok su spomenicu za 10-godišnji rad primili Ti-homir Bahat i Krunoslav Po-žgaj. Međunarodni certifikat o poznavanju prokotola eu-ropske suradnje u programi-ma “Mladi na djelu” primila je Suzana Milak, a zahvalni-cu za poseban doprinos izra-di novog spremnika za vodu u navalnom vozilu primio je Dražen Pongrac.

Time je završen ciklus orga-niziranja godišnjih sjednica skupština u svih 6 dobrovolj-nih vatrogasnih organizacija na području općine Sveti Đurđ, a uskoro će biti odr-žana i jubilarna 20. sjednica Skupštine Vatrogasne zajed-nice općine Sveti Đurđ.

Održana 116. sjednica Skupštine DVD-a Sveti Đurđ

INTENZIVIRANJE RADA S NAJMLAĐIMA

S. K.

održana 83. Skupština DVD-a Kladare

Barica Mihoković postala počasna članica

U subotu, 9. veljače u prostorima vatrogasnog doma Kladare održala se 83. Skupština DVD-a

Kladare koja je bila ujedno i izborna.

Skupštini se odazvalo više od 100 gostiju s područ-ja cijele kontinentalne Hrvatske, nazočili su zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Zdravko Di-jaković, načelnik Općine Pitomača Željko Grgačić, pročelnica Ureda župana Melita Sirovica, predsjednik Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije Željko Palković, zapovjednik Vatrogasne zajednice Vi-rovitičko-podravske županije Stjepan Venus.

Izabrano je vodstvo DVD-a gdje je i dalje ostala pred-sjednica Mateja Fras i zapovjednik Zdravko Fras, a do-nesen je novi Statut DVD-a.

Prije obraćanja gostiju, Mateja Fras je najavila prijem novog počasnog člana Društva. Barica Mihoković, ro-đena u Kladarama, dugogodišnja dopisnica za Vatro-gasni vjesnik te dopisnica za Virovitički list i Podravski list, dobila je svoje matično društvo. Baricu Mihoković odlučili smo učlaniti u naš DVD jer je potekla iz našeg sela Kladare i svojim pisanjem uvelike doprinijela me-dijskom eksponiranju našeg DVD-a.

Paralelno sa održavanjem Skupštine na prvom katu vatrogasnog doma, održavala se i „mala“ Skupština u donjim prostorijama DVD-a sa 50-ak članova djece i mladeži. Dodjeljenja su i priznanja mladeži koja je bila na Državnom natjecanju u Zadru, odlikovanja opera-tivnim članovima, spomenice za 10 godina rada i spo-menica veteranu Petru Špirancu za 50 godina rada koju mu je uručio Željko Palković.

Barica Mihoković

(M. Fras/www.vz-vpz.hr)

Virovitičko-podravska

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


U nedjelju 10. veljače, u druš-

tvenom domu Vuko-savljevica, održana je 87. izborna godišnja Skupština DVD-a Vukosavljevica. Skup-štini su, uz župana Virovitičko-podrav-ske županije Tomisla-va Tolušića, nazočili načelnik Policijske uprave Virovitičko-podravske županije Mirko Kostelac, na-čelnik općine Špišić Bukovica Ivica Lulić, predsjednik Vatroga-sne zajednice Virovitičko-podravske županije Željko Pal-ković, zapovjednik Vatrogasne zajednice Virovitičko-po-dravske županije Stjepan Venus te brojni gosti.

DVD Vukosavljevica postoji od 1926. godine i trenutno broji 149 članova. Na Skupštini su podijeljena priznanja i

zahvalnice te uvjere-nja o osposobljeno-sti, a DVD Vukosav-ljevica je ove godine dobio i dva počasna člana. Zbog posebnog doprinosa u ostvari-vanju ciljeva DVD-a Vukosavljevica i una-prjeđenju vatroga-sne djelatnosti, to su župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić i na-čelnik Općine Špišić Bukovica Ivica Lulić. Župan Tolušić zahva-lio se članovima DVD

Vukosavljevica na dosadašnjoj suradnji te obećao kako će i u budućnosti pomagati i surađivati, ne samo s DVD-om Vukosavljevica, nego svim DVD-ovima s područja naše županije te im zahvalio na svim uloženim naporima i odricanju bez kojih dobrovoljnog vatrogastva ne bi ni bilo. (www.vpz.hr)

noVi PoČaSni ČLanoViŽupan Tomislav Tolušić počasni član DVD-a Vukosavljevica

Skupštini su prisustvo-vali brojni gosti iz

DVD-a Virovitica, Ora-hovica, Donji Miholjac, Voćin, Gradina, Čete-kovac, Bakić, Sladojevci, Sladojevački Lug i Zvo-nimirovac. U izvješću o radu u 2012. godini Upravnog odbora i Zapo-vjedništva moglo se čuti o izvrsnim natjecateljskim

rezultatima koji stoje iza DVD-a, te o veli-kom doprinosu koji daje župan Tomislav Tolušić radu i nabavi opreme i vozila. Na-kon izvješća pristu-pilo se izboru novog vodstva DVD-a. Za predsjednika je po-novno izabran Dra-gan Medvedović, a

za zapovjednika Mile Javorović. Na kraju

Skupštine riječi podrške i pohvale za dosadašnji rad, između ostalih, uputili su pročelnik Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje Josip Job, gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš, zamjenik žu-pana Virovitičko-podrav-ske županije Zvonimir Koić i brojni drugi.

DraGan meDVeDoViĆ na ČeLU DVD-a SLatina

Dragan Medvedović

Na redovnoj izbornoj Skupštini DVD-a Korija, umjesto dosadašnjeg predsjednika Mavre Bi-

strovića, za novog je izabran Milan Janković, a za za-povjednika Siniša Filipović. Uz pročelnika Upravnog odjela društvenih djelatnosti grada Virovitice Alena Bjelicu čestitku novoizabranim članovima DVD Ko-rija uputio je i virovitički gradonačelnik Ivica Kirin. Na Skupštini je Mavro Bistrović imenovan doživot-nim počasnim predsjednikom DVD Korija.

mavro Bistrović, počasni predsjednik DVD-a Korija

(www.icv.hr; Foto: Zlatko Ciprijanović)

Društvo je ove godine dobilo dva počasna člana

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

(www.icv.hr; Foto: Zlatko Ciprijanović)

U organizaciji Vatrogasne za-jednice županije Virovitičko-

podravske, a uz pomoć i podršku Va-trogasne zajednice općine Suhopolje i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Suhopolje, završeno je osposobljava-nje za vatrogasna zvanja u Suhopolju.

Nakon odslušanih predavanja te odrađenih vježbi s predavačima, kan-didati iz DVD-a Sopje, DVD-a Vaška, DVD-a Suhopolje i DVD-a Borova, u nedjelju, 24.veljače 2013., uspješno su položili ispit za prijavljeno zva-nje. Ispit su polagali pred ispitnom komisijom u sastavu: Stjepan Venus- zapovjednik Vatrogasne zajednice Virovitičko- podravske županije, Ma-teja Fras- tajnik Vatrogasne zajedni-ce Virovitičko- podravske županije i Mirko Solar- zapovjednik Vatrogasne

zajednice općine Suhopolje. Novoos-posobljenim kandidatima je iskreno čestitao predsjednik DVD-a i VZO-e

Suhopolje Stjepan Đurinić.

„Zahvaljujući inicijativi DVD-a Su-hopolje, organizirano je ovo osposo-bljavanje te je Vatrogasna zajednica Virovitičko- podravske županije sada kvalitetnija za 2 pripadnika vatroga-sne mladeži, 14 vatrogasaca, 11 vatro-gasaca I klase i 11 dočasnika. Iznimno smo ponosni na sav naš vatrogasni ka-dar te njihovu volju za osposobljava-nje i usavršavanjem. Ovo je drugo os-posobljavanje koje je VZ VPŽ provela u posljednjih dva mjeseca te nam je na pomolu i treće koje mislimo završiti prije početka sezone, a isto smo već i započeli- na području VZO Gradina“- rekao je sa zadovoljstvom zapovjednik VZ VPŽ Stjepan Venus čestitavši svim kandidatima koji su uspješno položili ispit.

Osposobljen novi vatrogasni kadar na području Vatrogasne zajednice općine Sopje i Vatrogasne zajed-nice općine Sopje

BroJna oSPoSoBLJaVanJa

Tekst: Mateja Fras

U subotu 16. veljače u vatrogasnom domu u Tur-našici održana je 87. izborna godišnja Skupština

kojoj su prisustvovali načelnik općine Pitomača Željko Grgačić, predsjednik Vatrogasne zajednice Virovitič-ko - podravske županije Željko Palković, zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Pitomača Zdravko Fras, počasni članovi društva Milan Majetić i Ivan Begović te brojni gosti iz društava, sponzori i mještani.

Na Skupštini je donesen novi Statut DVD-a i iza-brano novo vodstvo. Predsjednik Lach Alojz, dopred-sjednik Štolar Darko, zapovjednik Nemet Josip, doza-povjednik Martinušić Mario, dozapovjednik Dudašić Davor, tajnik Golić Željko, blagajnik Lach Blanka i spremištar Tkalčec Marko.

Dodijeljene su spomenice za 10, 20 i 30 godina rada, podjeljena su uvjerenja za članove koji su uspješno za-vršili osposobljavanje za vatrogasca, vatrogasca I klase, dočasnika i dočasnika I klase. Prvi puta je dodjeljena i statua vatrogasca za najaktivnijeg člana društva, Gundić Dalibora.

Predsjednik radnog predsjedništva, Lach Tomislav, na-javio je prijem novog počasnog člana Društva, načelnika općine Pitomača, Grgačić Željka, radi velikog doprinosa i unapređenju DVD-a Turnašica u 2012. godini.

Na kraju Skupštine, mnogobrojni gosti, zaželjeli su M-A ekipi DVD-a Turnašica mnogo sreće i uspjeha u kvalifi-kacijama za Međunarodno vatrogasno natjecanje u Fran-cuskoj sa željom da dostojno zastupaju Turnašicu, općinu Pitomača, županiju Virovitičko-podravsku i Republiku Hrvatsku.

izborna Skupština DVD-a turnašicaNovi predsjednik Alojz Lach

Tekst: Mateja Fras

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


SKUPŠTINA DVD-A SUHOPOLJE

organizirano vatrogasno društvo

DVD Suhopolje je održao svoju 137. redovnu izbornu

Skupštinu na kojoj je i u nared-nom mandatu jednoglasno iza-brano dosadašnje rukovodstvo DVD-a: predsjednik Marijan Br-lek, dopredsjednik Mladen Va-lidžić, tajnik Mario Gotal i zapo-vjednik Marko Solar. Osim tog izabran je novi upravni i nadzor-ni odbor, te delegati za skupštinu u Vatrogasnoj zajednici.Od većih zadataka realiziranih

u prošloj godini istaknuto je

dovršenje novog vatrogasnog spremišta te nabava navalnog vatrogasnog vozila, čiju je na-bavu, zajedno s vatrogasnim zaštitnim odjelima potpomogla Virovitičko-podravska župani-ja i župan Tomislav Tolušić. Ve-liku pomoć DVD-u osigurala je i Općina Suhopolje i načelnica Zlata Šljivac koja u stopu prati ovo dobro organizirano, opre-mljeno i kadrovski osposoblje-no vatrogasno društvo. Uspjeh u radu DVD-u Suhopolje pože-lio je i župan Tomislav Tolušić

koji im je tom prigodom donirao informatičku opremu, načelnica Općine Suhopolje Zlata Šljivac koja im je donirala 5000 kuna, a uspjeh u radu suhopoljskim va-trogascima poželio je i predsjed-nik Vatrogasne zajednice VPŽ Željko Palković koji je suhopolj-skim vatrogascima uručio uvje-renje za položeni ispit vatrogasca i vatrogasca dočasnika, te diplo-mu za 40 godina vatrogastva, suhopoljskom vatrogascu Vladi Žuniću.

(www.icv.hr)

Novi vatrogasni kombi za DVD Velika Črešnjevica

(www.icv.hr)

Vukovarsko-srijemska

U Otoku je 16. veljače 2013. godi-ne održana 117. redovna izbor-

na Skupština DVD Otok kojoj su pri-sustvovali: gradonačelnik Josip Šarić, zapovjednik VZŽ Vukovarsko-srijem-ske Antun Jelić, zamjenik predsjedni-ka HVZ Mijo Brlečić, DUZS Područni ured Vukovar Zdenko Lovrić te pred-stavnici brojnih dobrovoljnih vatroga-snih društava.Iz izvješća, kojeg je podnio tajnik Pe-

tar Jakovac, vidljivo je da je prošla go-dina bila u znaku mnogih aktivnosti na području grada Otoka. U prošloj se godini interveniralo ukupno 18 puta (5 požara stambenog objekta, 2 po-žara gospodarskog objekta, 8 požara otvorenog prostora i 3 tehničke inter-vencije), a dvanaest članova steklo je zvanje vatrogasac I.kl. Za višegodišnji

rad u Društvu uručeno je “Priznanje grada Otoka“ vatrogascu i predsjedni-ku DVD-a Otok Mati Janešu. Društvo je organiziralo županijsko vatrogasno natjecanje za odrasle, mladež “M“ i “Ž“ te odrasla ekipa sudjelovali su na Državnom vatrogasnom natjecanju u Zadru. Gostima i članovima Skupštine obra-

tio se gradonačelnik Josip Šarić koji je pohvalio rad otočkih vatrogasaca uz obećanje da će se izvršiti potpuna sanacija vatrogasnog doma do obilje-žavanja 120. obljetnice neprekidnog rada DVD Otok. Skupštini se obratio i zapovjednik

Vatrogasne zajednice Vukovarsko-srijemske županije Antun Jelić koji je naglasio zakonske obveze lokalne sa-mouprave u pogledu financiranja rada

vatrogastva na području Grada Otok, te zakonske obveze nabavke autoci-sterne.Zamjenik predsjednika HVZ-a Mijo

Brlečić upoznao je nazočne sa izmje-nama i dopunama Zakona o vatroga-stvu kao i s načinima rješavanja pro-blema koji se odnosi na financiranje rada DVD-a.

MARTIN ŠTIVIčEVIĆ PONOVO PREDSJEDNIK DVD-a OTOK

Društvo dobilo i priznanje Grada za svoj rad

Tekst i foto: Petar Jakovac

DVD Velika Črešnjevica jedno je od četiri-ju stožernih društava VZO Pitomača, ima

ukupno 135 aktivnih članova, a njegov pred-sjednik je Željko Palković, inače predsjednik županijske i pitomačke vatrogasne zajednice. Na godišnjoj Skupštini kojoj su kao gosti nazo-čili župan Tomislav Tolušić, predsjednik Vijeća općine Pitomača Mirko Pavleković, predstav-nik DUZS-a Dražen Rengel, predsjednik MO Velika Črešnjevica Neven Milanović, delegat VZO Pitomača Josip Nemet, predstavnik tvrtke AGIB Zlatko Žunec, te 14 delegacija susjednih DVD-a, predstavnici sela i sponzora, izvještaj o radu podnio je zapovjednik Neven Milanović.

Predsjednik Željko Palković je zahvalio svim sponzorima na pomoći u ostvarenju obimnog plana rada u 2013. godini. Čestitajući domaći-nima na njihovom uspješnom radu, kvaliteti i brojnosti članstva, župan Tomislav Tolušić je napomenuo da će za vatrogastvo iz županijskog proračuna biti izdvojeno milijun kuna. Napo-menuo je također kako se nada da će za vatro-gasno spremište sredstva sukcesivno izdvajati i Općina Pitomača, te da će županija izdvojiti 200.000 kuna za nabavu novog kombija jer, kako je rekao, ovo Društvo to i zaslužuje.

(www.icv.hr)

Gradonačelnik Josip Šarić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

(www.icv.hr)

Zadarska

Mile Pavičić i iduće će četiri godine obavljati duž-nost predsjednika DVD-a Škabrnja, a zapovjednika

Slavko Ivković – odlučili su jednoglasno članovi DVD-a na izbornoj Skupštini DVD-a Škabrnja.

Za dopredsjednika jednoglasno je izabran Zoran Gurlica, za dozapovjednike Ante Bilaver i Ivica Kardum, a za tajnika Marko Ivković.

DVD Škabrnja osnovano je 2001.g., a danas broji 28 čla-nova od kojih 20 operativnih. U protekloj su godini izašli na 24 intervencije, od koji čak 18 izvan područja svoga djelo-vanja.

Novi – stari zapovjednik Slavko Ivković istaknuo je kako

će i dalje svoje zadaće odrađivati korektno i od-govorno, uz što će im zadaća biti i izgradnja va-trogasnog doma.

Novom je vodstvu čestitao zapovjednik Va-trogasne zajednice Zadarske županije, istaknuv-ši kako su u protekloj godini sve svoje zadaće odradili profesionalno, te izrazio nadu kako će uskoro imati i vatrogasni dom kojeg je Škabrnja i zaslužila.

Predsjednik VZ Zadarske županije također je istaknuo kako će i dalje financijski podupirati rad društva, posebno izrazivši nadu da će vatro-

gasni dom o kojem se razmišlja uskoro biti i izgrađem.Vatrogasna je oprema skupa i treba biti dobro skladištena

kako ne bi propadala, te je stoga potrebno i jedno vatroga-sno spremište i garaža, a osim toga dom je mjesto gdje će se dobrovoljci moći okupljati i kada nije intervencija u tijeku, te će na taj način doći i do jačanja vatrogastva na ovom po-dručju – istaknuo je Kolanović, obećavši im i nabavu sveča-nih odora.

Dobrovoljcima DVD-a Škabrnja zahvalio je i čestitao i općinski načelnik Luka Škara izrazivši zadovoljstvo odrađe-nim intervencijama, uz uvjerenje da će i u idućem razdoblju svoj posao obavljati jednako kao i do sada.

Prioritet Je iZGraDnJa VatroGaSnoG Doma

U Salima je održana izborna Skupšti-

na DVD-a Sali te je ujedno proslavljen i 61. rođendan ovog dobrovoljnog vatro-gasnog društva. Na sjednici je razriješeno staro, te iza-brano novo vodstvo DVD-a. Tako je za zapovjednika jednoglasno izabran Jurica Ušalj, za predsjednika Žar-ko Finka, a dosadašnji za-povjednik Dragan Orlić za tajnika društva.

DVD Sali osnovano je prije 61 godinu, a danas broji 57 članova, od kojih 17 operativnih.

U protekloj godini odra-dili smo 10 intervencija, 9 požara, te jednu tehničku intervenciju. Na svaku in-tervenciju pravovremeno smo izašli i sa zadovolj-stvom možemo reći kako je 2012.g. uspješno završena –

kazao je Orlić.Načelnik Općine Sali Zo-

ran Morović istaknuo je kako Općina Sali sve više izdvaja za vatrogastvo, a u 2013. planiraju dovršiti do-kumentaciju za izgradnju vatrogasnog doma.

Županijski vatrogasni zapovjednik Željko Šoša čestitao je saljskim dobro-voljcima na profesionalno odrađenoj sezoni.

DVD Sali jedno je od naj-starijih društava na prosto-ru naše županije i iz godine u godinu vidi se postignut napredak. Sve su interven-cije odrađene profesional-no, a vjerujem da će tako biti i pod novim vodstvom. Želim istaknuti kako će vam Vatrogasna zajednica Zadarske županije i Javna vatrogasna postrojba Grada Zadra, uvijek biti na ras-

polaganju ako vam to bude potrebno – istaknuo je Šoša.

Daljnu je pomoć obećao i predsjednik VZ Zadarske županije, Kažo Kolanović, zahvalivši vatrogascima na dobro odrađenom poslu. Skupštini su nazočili i čla-novi industrijskog DVD-a Petrokemija iz Kutine, te članovi pobratimskog druš-tva PGD Žalec iz Slovenije.

Novo vodstvo u DVD-u Sali

Vatrogasci su uvijek na usluzi građana

Tekst i foto: Maja Kačanić


Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Na izbornoj Skupštini DVD-a Drage jednoglasno je odlučeno

da na mjestu predsjednika DVD-a i u idućem četverogodišnjem razdoblju ostane Josip Nemet, a na mjestu zapo-vjednika Dalibor Barešić. Dužnost do-predsjednika i dalje će obavljati Dalibor Barešić,dozapovjednika Toni Barešić i Leo Nemet, a tajnika Milan Stojanov.

DVD Drage osnovano je 16. lipnja,

2007., a danas broji 40 članova, od kojih 37 ima čin vatrogasca, a njih 3 čin vatro-gasnog časnika. Društvo posjeduje dva vozila - kombinirano navalno vozilo, te autocisternu zapremnine 8 tisuća litara.

U protekloj godini imali smo četiri zaposlena sezonska vatrogasca, a odra-dili smo 18 intervencija od kojih dvije na prostoru izvan područja naše nad-ležnosti – istaknuo je Josip Nemet.

Novom – starom vodstvu čestitao je i zapovjednik VZ Zadarske županije, Željko Šoša, istaknuvši kako DVD Dra-ge svoje zadaće izvršava profesionalno, a tim koji dobro radi ne treba mijenjati.

Impozantan broj članova danas na Skupštini dokaz je da su ljudi zadovolj-ni, i moram istaknuti da sam ja, kao županijski zapovjednik, izuzetno zado-voljan vašim radom i siguran sam da će tako, uz našu punu potporu biti i dalje – istaknuo je Šoša.

Čestitkama se pridružio i predsjednik

VZ Zadarske županije, Kažo Kolanović, istaknuvši kako je na izabranima velika odgovornost, no da vjeruje da će i dalje svoje dužnosti ipunjavati jednako kvali-tetno kao i do sada.

Vatrogasna zajednica Zadarske župa-nije i dalje će, u skladu sa svojim mo-gućnostima financijski podupirati rad vašeg Društva koje je nositelj vatrozašti-te na ovom području. Mi u vatrogasnoj zajednici prepoznajemo kvalitete i njih ćemo favorizirati. Posebno se nadam kako će u narednom razdoblju biti re-alizirana i izgradnja vatrogasnog doma, pri čemu ćemo vam pomoći, posebno prilikom izrade projektne dokumenta-cije, naglasio je Kolanović.

Izbornoj su Skupštini nazočili i načel-nik Općine Pakoštane, Milivoj Kurtov, te prijatelji vatrogasci iz Pirovca, Polače i Sv. Filipa i Jakova.

novo – staro vodstvo u DVD-u Drage

D. Barišić i J. Nemet

Zagrebačka

Tekst: Damir Marenić

Svoju 87. redovnu godišnju Skup-štinu koja je ujedno bila i izbor-

na održali su vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sveta Nedelja. Pozdravnu riječ dobrodošlice poželio je predsjednik Društva Mario Švigir te tom prilikom pozdravio gradona-čelnika Svete Nedelje Dragu Prahina, dogradonačelnike Dragutina Penteka Vinovrškog i Ivicu Pavlića, županijsku vjećnicu Željku Šabarić, dopredsjedni-cu gradskog Vijeća Romanu Semenić, predsjednika gradske vatrogasne orga-nizacije Damira Marenića, predstavni-ke Udruga te delegate vatrogasnih dru-štava. Među onima koji su po prvi puta bili kod svetonedeljskih vatrogasaca su predstavnici Sirove Katalene i Lovasa.

Po preporuci HVZ-a, usklađen je Po-slovnik o radu Skupštine te Statut koji su jednoglasno prihvaćeni. Iz izvješća o radu društva u protekloj 2012.godini izdvajamo: Društvo je sudjelovalo na 25 godišnjih skupština društava, odrađene

su 63 intervencije. U svibnju, Mjesecu zaštite od požara, za svu djecu dječjeg vrtića Linigra i Dječji San te vrtićkih teta organizirana je edukaciju protupožarne preventive. Sudjelovali su na združenoj pokaznoj vježbi Vatrogasne zajednice Grada pod nazivom „OFFERTISIMA 2012“, a tom je prilikom dodijeljeno priznanje za vatrogasca godine zapo-vjedniku društva Petar Mikin. Sudje-lovali su na međunarodnoj vježbi IPA CRO FLOODS 2012 koja se održala na području grada Sv. Nedelje od 21. do 25. svibnja 2012. godine. U lipnju na-stupaju na županijskom natjecanju u Ja-strebarskom s muškom A i B ekipom, te sudjeluju na županijskom natjecanju za djecu i mladež u Tučeniku. Organiziran je jedanaesti po redu Memorijalni kup “Pavao Ivanec” koji je odlično posjećen. Sudjeluju na dvije izvanredne disloka-cije u Crikvenici i Rudinama kod Splita. U organizaciji VZG-a posjećuju Trokut kod Novske gdje odaju počast poginu-lim braniteljima 151. samoborske bri-

gade među kojima su bili i vatrogasci iz VZG-a Sveta Nedelja kao njeni pripad-nici. Krenulo se u razgovore s gradskim čelnicima oko zamjene zemljišta i gra-đevine u vlasništvu 1/1 dobrovoljnog vatrogasnog društva gdje bi vatrogasce iselili na što praktičnije mjesto kako bi nesmetano mogli obavljati svoju djelat-nost.

Kako je ovo izborna godišnja Skup-ština izabrano je novo rukovodstvo te će i u narednom periodu društvo voditi predsjednik Marijo Švigir, za dopred-sjednika je izabrana Marija Kovačić, tajnik je Dario Marenić, zapovjednik društva je Petar Mikin. Uz novi Nad-zorni odbor izabrani su i delegati koji će zastupati DVD u VZG-u Sveta Ne-delja. Za sudjelovanje na najvećem prošlogodišnjem požaru otvorenog prostora na području Grada Sveta Ne-delja posebnim priznanjem nagrađeni su članovi društva koji su sudjelovali na požaru.

aKtiVni U SVim SeGmentimaSVETA NEDELJA


Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

U Sv. Ivanu Zelini 2. i 3. ožujka 2013. održana je

manifestacija pod imenom „Va-trogasni vikend u Zelini ‘13“. Bila je to prva takva manifestacija u Sv. Ivan Zelini, ali i u Zagrebačkoj žu-paniji, koja je u dva dana uspjela uklopiti nekoliko različitih doga-đanja vatrogasne tematike na jed-nome mjestu.

Manifestacija organizirana od strane VZG-a Sv. Ivan Zelina i DVD-a Sv. Ivan Zelina, uz pomoć operativaca nekoliko drugih dru-štava s područja grada, imala je za cilj približavanje vatrogastva pu-čanstvu, stjecanje novih iskustva i prijateljskih veza između postroj-bi s područja Hrvatske, Slovenije i Austrije.

U sklopu manifestacije održano je nekoliko događanja. U subotu su održane pokazne vježbe i tre-ninzi vatrogasaca ispred Vatroga-snog centra Sv. Ivan Zelina, te Dan otvorenih vrata gdje je pučanstvo moglo doći i pogledati čime se va-trogasci bave i kakvom opremom raspolažu. U nedjelju je održan mali vatrogasni sajam te prezen-tacije vatrogasnih vozila i opreme. Također, u nedjelju su održana i dva vatrogasna natjecanja i to me-đunarodnog tipa. Četvrti memori-jal Milana Pažića - međunarodno natjecanje u spajanju usisnih vo-dova u sportskoj dvorani u Sv. Ivan Zelini, već tradicionalno je okupilo oko sedamdeset ekipa.

Po prvi puta u Sv. Ivan Zelini održano je još jedno natjecanje: 1. fire combat Sv. Ivan Zelina „Zeleni plamen“ - natjecanje vatrogasnih grupa natjecanje za operativne va-trogasce, koji moraju u što kraćem vremenskom periodu uspješno sa-vladati niz prepreka koje susreću u svakodnevnom radu u protupo-žarnoj djelatnosti te uspješno stići do cilja. Operativci DVD-a Sv. Ivan Zelina ovo su natjecanje organizi-rali prvi puta za što su dobili dobre kritike od natjecatelja 30-ak ekipa koje su pristigle iz Hrvatske, Slove-nije i Austrije.

VATROGASNI VIKEND U ZELINI 2013Prvo natjecanje ovog tipa u Zagrebačkoj županiji obilježila odlična organizacija

Rezultati natjecanja:

4. Memorijal Milana Pažića - natjecanje u spajanju usisnih vodova

M-A M-B Ž-A Ž-B1. DVD Otok 1. PGD Kebelj 1. DVD Zaprešić 1. DVD Čazma2. PGD Kebelj 2. DVD Laktec 2. PGD Majšperk 2. DVD Johovec3. DVD Novoselec 3. PGD Šmartno 3. DVD Zlatar 3. DVD Turnašica na Pohorju

1. Fire Combat Sv. Ivan Zelina „Zeleni plamen“ - natjecanje vatrogasnih grupa

Muška kategorija Ženska kategorija1. KREPAT MA NE MOLAT – JVP RIJEKA 1. NAS DVE – DVD S. KRALJEVEC2. PGD ŽIRI (SLO) I DVD JARUN (HR) 3. RIJEČKE P – JVP RIJEKA (HR)

Tekst i foto: Ivan Loborec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Ovogodišnja 104. godišnja Skup-ština DVD-a Bregana koja je

ujedno bila i izborna, održana je u su-botu 9.veljače. Nazočne je pozdravio predsjednik Društva Vladimir Hribar koji je odmah na početku pozdravio goste među kojima su bili gradonačel-nik grada Samobora Krešimir Beljak, dogradonačelnik Hrvoje Frankić Vla-dimir Domin, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Samobora, Mladen Žitković, zapovjednik JVP Samobor, predstavnik tvrtke “Vatropromet” iz Zagreba, predstavnici mjesnih odbora, Lug, Podvrh i V. Jazbina, Mala Jazbina, Bregana, te brojnih društava. Tajnica društva Irena Trkeš pročitala je izvješće o radu društva u 2012.godini iz kojeg

su vidljive brojne aktivnosti, vježbe, natjecanja te posjeti drugim društvi-ma. Zapovjednik Juraj Matijaščić rekao je kako je društvo sudjelovalo na broj-nim natjecanjima te naglasio osvojeno 4.mjesto na županijskom te 6.mjesto na državnom prvenstvu čime je B ekipa iz-borila kvalifikacije za vatrogasnu Olim-pijadu koja će se održati u Francuskoj.

Na Skupštini je izabrano novo čel-ništvo društva: Vladimir Hribar za predsjednika, Zvonko Trkeš za dopred-sjednika, Dubravko Matijaščić za zapo-vjednika, a Željko Mahović za njegova zamjenika. Tajnica ostaje Irena Trkeš, a blagajnik Boris Kišiček. Novo-staro rukovodstvo iznijelo je Plan za ovu go-

dinu gdje je akcent stavljen na što bo-lju pripremu B ekipe za kvalifikacije te nastojati izboriti nastup na Olimpijadi, izvršavati sve obveze zadate od strane VZG Samobor, raditi na operativnom dijelu te nastaviti suradnju sa mjesnim odborima i osnovnom školom.

Nakon 46 godina aktivnog rada u DVD-u Bregana u zasluženu mirovinu otišao dugogodišnji zapovjednik Juraj Matijaščić kojemu je Društvo odalo čast jer je na Skupštini izglasano da po-stane počasni zapovjednik društva. Isto tako za počasnog člana izabran je do-gradonačelnik Grada Samobora Hrvoje Frankić.

SKUPŠTINA DVD- a BREGANA

JURAJ MATIJAŠČIĆ – POČASNI ZAPOVJEDNIK DRUŠTVA

Tekst : Damir Marenić

Tekst: Damir Marenić

Svoju 123. godišnju, a ujedno i izbornu Skupštinu, održali su

samoborski vatrogasci. Pozdravnu riječ uputio je predsjednik Društva Jurica Domin koji je pozdravio na-zočne među kojima su bili grado-načelnik Samobora Krešo Beljak, pročelnik za gospodarstvo i financije Željko Radovanić, zapovjednik JVP-a Samobor Mladen Žitković te pred-stavnici prijateljskih dobrovoljnih društava. Iz izvješća zapovjednika Vladimira Domina izdvojimo da je u protekloj 2012.godini bilo 127 ak-tivnosti u kojima je sudjelovalo 711

vatrogasaca, a impozantna je brojka o prijevozu pitke vode – 2426 cister-ni dok je za sve aktivnosti utrošeno više od 7000 sati. U bogatom planu za 2013.godinu prioritet je nabava auto cisterne kao zamjena za dotra-jalu, asfaltiranje dvorišnog prostora, uređenje vatrogasnog doma i spre-mišta te nabava vatrogasne opreme.

Kako je ovo izborna Skupština mandate za razdoblje 2013-2017.godina dobili su: Jurica Domin – predsjednik, Vladimir Domin – za-povjednik, Nevenko Barković- taj-

nik. Također je usvojen i novi Statut društva po preporuci HVZ-a. U pozdravnoj riječi, gradonačelnik Krešimir Beljak naglasio je : „Ovo Društvo već 123 godine pomaže građanima u raznim situacijama, a posebno u gašenju požara te ostalim elementarnim nepogodama i stoga smo ponosni na vas. Grad će prona-ći sredstva za nabavu auto cisterne, jer je ona važna, osim za vatrogasnu djelatnost, i za dostavu vode građa-nima“.

Vatrogasna Zajednica općine Kloštar Ivanić organizi-rala je početkom godine osposobljavanja za zvanja

vatrogasac i vatrogasac I klase. Tečaj za vatrogasca odr-žan je u periodu 4. veljače do zaključno 3. ožujka, a radi velikog broja polaznika (56 kandidata) osposobljavanje je provedeno u dva društva i to Bešlincu 35 te u Kloštar Ivaniću 21 polaznik. Tečaj za vatrogasca I klase u cijelosti je proveden u DVD-u Kloštar Ivanić i trajao je sukladno Pravilniku dva dana.

Predavači na navedenim osposobljavanjima bili su Mi-lan Lovrić, koji je ujedno bio i voditelj tečaja, Josip Brcko, Đuro Filipović i Miroslav Perinić.

Završni ispiti održan je u DVD-u Bešlinec u nedjelju 3. ožujka. Ispitu je pristupilo i uspješno položilo 26 polaznika za zvanje vatrogasac I klase, te 53 kandidata za zvanje va-trogasac. Svečanoj podjeli uvjerenja bili su nazočni pred-sjednik VZO Slavko Rukavina, zapovjednik VZO Dario Bunjevac i predsjednik općinskog vijeća Željko Filipović.

OSPOSOBLJAVANJA U VZO KLOŠTAR IVANIĆ

Tekst: Denis Ružić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e


ŽUPANIJSKE VIJESTI

Grad Zagreb

IN MEMORIAM

Član DVD-a Ivanja Rijeka Ivan Malović (Šošo) preminuo je u subotu 2. ožujka 2013. godine u 85-oj godini. Rođen 10. lipnja 1928.godine u Zagrebu, radu dobrovoljnog vatrogasnog društva pridružio se 1946. godine sa 18 godina i ostao mu vjeran do kraja života. Svoj najveći doprinos društvu dao je 50-tih godina prošloga stoljeća, kada je s vatrogasnom desetinom DVD-a Ivanja Rijeka osvojio 1. mjesto na držav-nom natjecanju 12.listopada 1952. u Zagrebu.

S velikim veseljem i predanošću pomagao je radu Društva do posljednjih dana svoga života i na tome mu hvala!

IVAN MALOVIĆ (šOšO)

1928.- 2013.

Damir Sandelić

Izborna Skupština DVD-a Maksimir

Nećemo gasiti svjetla koja su upalili vrijedni prethodniciNa sjednici je naglašena problematika oko smještaja koji bi se u potpunosti trebao riješiti

u 2014. godini

DVD Maksimir 8. veljače 2013. održao je 82. po redu godiš-

nju izvještajnu i izbornu Skupštinu. Izvještaj o radu u proteklom razdo-blju podnio je predsjednik Društva Franjo Kelbas koji je ponovio kako su nepravedno deložirani 2008. što je prijetilo gašenju Društva. Zahvalju-jući gradonačelniku Milanu Bandiću osiguran im je privremeni smještaj u Maksimirskoj 51a, koji ne odgova-ra u potpunosti potrebama Društva i sprečava ih u još efikasnijem obav-ljanju dužnosti. Naime, s te lokacije ne mogu stići u roku 15 minuta na intervencije, a oprema im je dislocira-na na dvjema lokacijama (najvredniji dio opreme nalazi im se na čuvanom maksimirskom stadionu). Unatoč teš-koćama u kojima se nalaze, kadrovski su sve bogatiji. Po podacima iz 2012. broje 67 članova; u sastavu uz vatro-gasce imaju 3 viša vatrogasna časnika, 1 višeg vatrogasnog časnika I klase, 1 počasnog višeg vatrogasnog časnika, 3 vatrogasna tehničara, 10 profesio-nalnih vatrogasaca, 3 dipl. inž. ZOP-a, 3 vatrogasca s položenim državnim ispitom, 4 vatrogasna pripravnika. Na Upravnom odboru društva, uz tekuću problematiku vezanu uz vatrogastvo, raspravljalo se o novonastalim proble-mima oko realizacije građevinskog ze-mljišta, na lokaciji XI Ravnice namije-njenoj za izgradnju vatrogasnog doma za smještaj DVD Maksimir. Očekuju najskoriju parcelizaciju tog zemljišta

dodijeljenog im od Ureda za strate-gijsko planiranje i razvoj grada i raz-vrgnuće ugovora sa Zagrebgradnjom d.o.o. koja nije ishodila lokacijsku dozvolu niti parcelacijski elaborat za formiranje građevinskih parcela, da bi moglo prići izradi tehničke i projektne dokumentacije i gradnji objekta što bi omogućilo opstanak DVD Maksimir.

U prošloj godini odradili su 4137 radnih sati i bili na 20 intervencija. Od gradnje vatrogasnog doma ne-maju pravo odustati ni ugasiti svijetla koje su upalili vrijedni prethodnici, rekao je predsjednik DVD Franjo Kel-bas. Skupština je usvojila novi Statut društva i donijela ostale akte potrebne za rad u 2013. godini.

Na Skupštini gradonačelnik Za-greba Milan Bandić uručio je Milki Novosel, tajnici zbratimljenog DVD Pitomača u znak zahvalnosti ručno zlatovezom izvezenu zastavu, kojoj je kum gradonačelnik Bandić. U iz-bornom dijelu Skupštine izabrano je novo rukovodstvo. Za predsjednika je izabran Franjo Kelbas, za dopred-sjednika Mato Antonić, zapovjednika Božo Krnjak, za dozapovjednika Ivan Crvić, za tajnika Nenad Rusan, za bla-gajnika Renato Tapšanji. Skupštinu su pozdravili predstavnici Gradske četvr-ti Maksimir Mario Pilaš i pročelnik za upravljanje hitnim situacijama Pavao Kalinić koji su naglasili kako borba za

zemljište traje, a u prostor doma će biti smješteni vatrogasci i Civilna zaštita grada Zagreba. Rekli su da su u 2013. izdvojena financijska sredstva za rješa-vanje papirologije, a u 2014. treba se pristupiti građevinskom dijelu.

Predsjednik društva Franjo Kelbas pozdravio je goste: predstavnika VZ grada Zagreba Nenu Gložinića, grado-načelnika Grada Zagreba Milana Ban-dića, pročelnika Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavla Kalinića i Marka Ivanuša, predstavnika gradske četvrti Maksimir, Maria Pilaša, pred-stavnika JVP grada Zagreba Igora Žu-pančića, predstavnika VZ grada Gline Vladu Šoštarića te predstavnike osta-lih prijateljskih društava.

Tekst i foto: Barica Mihoković

Milan Bandić, Milka Novosel i Franjo Kelbas

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

PoD VatroGaSnom KaCiGom


Možete li nam se ukratko predstaviti i opisati profesio-nalni put? Rođen sam u Osijeku gdje

sam i odrastao. Početkom 1991. godine kao dragovoljac uključujem se u obranu Republike Hrvatske kroz ZNG-RH, prvo na lokalnim stražama, a nakon toga i na zaduženjima na prvoj crti bojišnice. Kao HRVI stekao sam prvo pravo na medicinsku, a zatim i na profesionalnu rehabilitaciju. U tom sam se trenutku odlučio usredotočiti na usavršavanje pa upisujem Prometni fakultet, zatim Visoku školu za sigurnost na radu s pravom javnosti u Zagrebu, a u konačnici i sveučilišnu specijalizaciju na Ekonomskom fakultetu Osijek gdje sam stekao zvanje sveučilišnog specijalista upravljanja javnim službama.

Nakon Visoke škole za sigurnost i stjecanja zvanja dipl.ing. sigurnosti, smjer zaštita od požara, zaposlio sam se u Zračnoj luci Osijek gdje sam, uz osnovnu sigurnost, vodio poslove zaštite od požara, zaštite na radu i zaštite okoliša.

Od 2006. godine zaposlen sam u Javnoj profesionalnoj va-trogasnoj postrojba Grada Osijeka, na poslovima časnik za sigurnost, voditelj zaštite na radu, voditelj tjelesne pripreme. Profesionalno se bavim integralnom sigurnosti, praćenjem stanja i organiziranosti sigurnosti radnog procesa, brigom o sigurnom okružju za rad i o zaštiti okoliša, promoviranju si-gurnosti na radnom mjestu vatrogasac, vođenjem tjelovježbe. Pratim i primjenjujem suvremene metode zaštite okoliša na intervencijama i vježbama. Sudjelovao sam u uvođenju alpi-nističkih tehnika spašavanja s visina i iz dubina koje je kasni-

je preraslo u vatrogasnu specijalnost Spašavanje s visina i iz dubina, odnosno Spašavanje u urbanim sredinama(SUUS).Autor sam desetak preglednih stručnih radova iz područja

sigurnosti u vatrogastvu, a predavač sam i predmeta Metodi-ka nastave za vatrogasne časnike.

Aktivno se bavite i alpinizmom i planinarenjem. Kako izgle-da Vaš život izvan vatrogastva?U petnaest godina, koliko se bavim se planinarstvom i alpi-

nizmom, sudjelovao sam na 7 ekspedicija izvan Europe od čega bih istaknuo uspon na vrhove četiri od sedam najviših vrhova kontinenata: Kilimanjaro-Afrika, 1999., Aconcagua-Južna Amerika, 2000., Elbrus-Europa, 2002. i Denali (Mt.McKinley), Sjeverna Amerika 2011. S kolegom iz osječke po-strojbe penjao sam se na gorju Pamir na vrh Pik Lenjin i na tehnički zahtjevniji vrh Korona u gorju Tien Shan (Središnja Azija). Ture sam radio u planinama Atlasa (Sjeverna Afrika), Cordillera Blance (Peru) i Annapurne (Nepal). Alpinizam zahtjeva solidnu izdržljivost i snagu pa se u sklopu priprema bavim i dugoprugaškim trčanjem, penjanjem po zaleđenim slapovima, a voditelj sam i trener sportskog penjanja u jed-nom sportskom klubu. Iz ljubavi prema sportu i vatrogastvu osmislio sam i potaknuo organizaciju cestovne utrke „Osječ-ki vatrogasni cener" koja će ove godine biti organizirana po peti put.

Koja Vam je ekspedicija do sada bila najopasnija?Europu sam „prepenjao“ uzduž i poprijeko. U tom kontek-

stu ističem turu „Vatrogasci na Mont Blancu“ 2007. koja je medijski bila dosta popraćena. Osobno najvećim dosegom smatram zimski uspon kroz sjevernu stijenu Aiguille Verte- Couturier Couloir, u centralnim Alpama kada sam preživio prisilni bivak bez opreme za noćenje, na temperaturi -20°C i nadmorskoj visini višoj od 4000 m.

Imate li neku posebnu uspomenu koju nosite s tih putova-nja?Otkako se bavim planinarenjem i alpinizmom, bilo je niz si-

tuacija i pejzaža koji su me se izuzetno dojmili. Jedna od njih je svakako pogled s Denalija prema 58 kilometara dugačkom ledenjaku Kalhitna i njegov završetak negdje u rijeci čiji me-ander vijuga kroz nepregledne divlje šume Aljaske.

dARIO MAjEtIĆ Od ovog broja počinjemo sa stalnom rubrikom u kojoj ćemo predstavljati va-trogasce sa zanimljivom životnom pričom i još neobičnijim hobijima. upoznajte osječkog vatrogasca koji je, zahvaljujući svojoj posvećenosti alpinizmu i planinarstvu, osvojio čak četiri od sedam najviših vrhova kontinenata

VATROGASAC NA KROVU SVIJETA

Pik Lenjin, KirginstanMcKinley Vatrogasni cener

Ranjen u Domovin-skom ratu, tada 17-go-dišnji Dario Majetić dobio je status ratnog invalida, a njegova bu-dućnost je bila neiz-vjesna. Danas je Dario vatrogasac zaposlen u Javnoj vatrogasnoj po-strojbi Grada Osijeka, aktivni je sportaš i tre-ner sportskog penjanja koji se može pohvaliti i sa 3 sveučilišne diplome

Mont Blanck

V.V.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Novosti iz europskih vatrogasNih glasila

BLAULICHT

Glasilo austrijskih vatrogasaca (izdanje veljača / 2013)

Pripremio: mr. Mario Starčević, dipl.ing.

1

* Strane časopise čiji pregled donosimo u Vatrogasnom vjesniku moguće je dobiti na uvid u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici

S obzirom na vijest o katastrofalnom požaru

u disko-klubu u Brazilu, Blaulicht se osvrće na ne-davne incidente u austrijs-kim disko-klubovima, gdje nije bilo smrtno stradalih, ali je veliki broj ozlijeđenih.

Te sreće nisu bili posjetitelji disko-kluba u sveučilišnom gradu Santa Maria u Brazilu 27. siječnja 2013. godine, kada su u požaru poginule ukupno 235 osobe, od kojih je većina bila između 16 i 20 godina starosti. Još uvijek je oko 130 osoba pod liječničkim tret-manom, a njih 50 se nalazi u životnoj opasnosti. Gašenje požara je trajalo ukupno 5 sati, a temeljem analiza, samo je jedna petina unesrećenih imala opekline.

Požar je zadnji u nizu od desetak katastrofalnih požara sličnog karaktera u Latinskoj Americi. Skoro uvijek su zabilježeni isti propusti: zapos-tavljene sigurnosne mjere, nepravilne električne instalacije, nedozvoljeno korištenje petardi i pre-punjenost prostora. Na nesreći sličnih razmjera 30. prosinca 2004. godine u Buenos Airesu pogi-nule su 193 osobe.

Inspekcija ne može redovito obilaziti sve kritične infrastrukture, ali se zato mora potencirati od-govornost vlasnika/korisnika. Tako je osmislen i novi sigurnosni koncept u Austriji kojim bi se trebale spriječiti ovakve nesreće. Sigurnosni izlazi moraju, bez obzira na okolnosti i “komociju”, uvi-jek biti otvoreni. To podrazumijeva slobodni izlaz s obiju strana vrata, kao i otklanjanje svih stolica i ostalog namještaja s njegova prostora. Propisana rasvjeta jačine 3 Lux u jako “natrpanom” prostoru ne zadovoljava, a rijetke su oznake na podu koje kod panike mogu pomoći u orijentaciji. Naime, istraživanja su pokazala da je za panično ponašanje tipično upravo gledanje u pod pri traženju izlaza. Najznačajniji uzrok velikom broju žrtava je pop-unjenost prostora iznad dozvoljenog broja, tj. kod najvećih nesreća taj broj je bio 4-6 puta (!) veći od dozvoljenog. Također se mora uzeti u obzir i

psihologija mase, čija je kara-kteristika afektivno i primi-tivno-barbarsko ponašanje, te naginjanje panici.

Strah je neugodno, difuz-no stanje osjećaja, koji je usmjeren na kompleksnu situaciju i pokušaj izbjega-vanja opasnosti. Kod emo-cionalnih stanja moguće je “psihološko prelijevanje”, tako da se poremećeno ponašanje prenosi na druge osobe. Panika je stanje iz-razite anksioznosti pred prijetećim ili pretpostavljen-im životnim opasnostima. Ljudski odgovor u ovom slučaju može biti različit (bijeg, borba ili ukočenost). U tom stanju izlučuje se

adrenalin, ubrzava se rad srca, raste krvni tlak, te čovjek naginje instinktivnom, a ne racionalnom ponašanju. Dodatno se sve pogoršava efektom mase, tj. usredotočenjem na izlaz, što zna imati za posljedicu bezobzirno gaženje slabijih osoba. Osjećaj da smo sastavni dio mase automatski snižava razinu kulture za nekoliko stupnjeva. Tako pojedinac, koji je u normalnim okolnostima osviješteni individualac, postaje u masi biće gon-jeno nagonima.

Praktičan savjet mladima: prije nego ulazite u disko-klubove, provjerite njihovu popunjenost i putove evakuacije. Ne ulazite u mračne i pre-punjene prostore jer na taj način čuvate Vaš, ali i živote drugih ljudi!

Sve veći svjetski problem postaju požari u uglje-nokopima sjeverne Kine, Indije, Amerike i Aus-tralije. Trenutno je na 35.000 ha aktivno oko 750 većih požara, koji značajno zagađuju zemljinu atmosferu i uzrokuju ogromne gospodarske štete. Ti požari nastaju najvećim dijelom uslijed procesa samozapaljenja, koji mogu biti prirodni, ili posljedica zaostalog ugljena u prahu nakon nepravilne sanacije nakon eksploatacije. Vrlo je komplicirano i dugotrajno gašenje takvih požara, koji se nakon gašenja često ponovo aktiviraju.

V.V.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI


Lea Pošta, 3. r.OŠ Gola, Gola

Marija Biloglav, 3 a OŠ Zadarski otoci, Zadar

Kristian Vučinić, 4 aOŠ Garešnica, Garešnica

76

Kutak za najmlađe vatrogasce


Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Natječaj za najbolji likovni i literarni rad namijenjen je djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta od I. do IV.

razreda osnovne škole.Cilj natječaja je podizanje svijesti o opasnostima od požara te populari-zacija vatrogastva među mladima.Natječaj traje do 15. travnja 2013.

godine


Slaven Balint, 6. god.DV Zeko, Slatina

Kutak za najmlađe vatrogasce

Lana Strižak, 6,5 god.DV Tamaris, Kaštel Gomilica

Vatrogasci

Oni rade teške poslove. Što bi bilo da njih nema? Što mislite? Tko bi nam po-

mogao u gašenju požara?Vatrogasci su jedni od nama vrlo važnih ljudi. Da njih nema sve bi kuće izgorjele u plamenu, šuma više ne bi bilo. Životinje bi se utopile u velikim poplavama. To više ne bi bio svijet kojeg poznajem i volim.

Potrebni su nam vatrogasci da bi živjeli u miru i sreći.

Hvala vam što imate tako dobra i velika srca i volite pomagati ljudima u nevolji.

Patricija RebićOŠ Garešnica, Garešnica

PožarPožar je jedan od ljudima ne baš dragih pojava. Najčešće ga

ima ljeti, zato jer tada sunce sije, a šume su pune smeća i tako dođe do požara. Požar ne dođe sam od sebe, njega najčešće

izazovu ljudi, rijetko je da se pojavi sam od sebe. Požar može biti na krovovima kuća, na šumama, i na svemu što se može zapaliti. Ali kada netko spomene požar, tu su vatro-

gasci. Lako ćeš ih prepoznati jer se voze u vatrogasnim kolima. Na sebi imaju vatrogasne uniforme i kacige. Kada oni dođu

požaru nema spasa, voda ih jednostavno ugasi. Požar je jedna od najopasnijih stvari za ljude i sva živa bića.

Čuvajte šume, i one su dio prirode.

Lucija Milinković, 4. b.OŠ Garešnica, Garešnica

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

50,00 kn

280,00 kn

Zaštitne naprave za disanje

100,00 knMonografija HVZ-a

Spašavanje iz dubina i

s visina60,00 kn

Procesi gorenja i gašenja 50,00 kn

Priručnik za osposobljavanje

vatrogasaca25,00 kn

75,00 kn

izDaNJa DostupNa u ekoNoMatu hvz-a

Prva pomoć u vatrogastvu

25,00 kn

Osnove gašenja požara raslinja

Vatrogasni vježbovnik55,00 kn

50,00 kn

Spašavanje u prometnim

nesrećama

Osposobljavanje vatrogasnih dočasnika i

časnika75,00 kn

Pravila vatrogasne službe

25,00 kn

Spašavanje ispod vodene

površine

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

10,00 kn

Priručnik za vatrogasna natjecanja u RH

Gašenje požara raslinja

70,00 kn

izDaNJa DostupNa u ekoNoMatu hvz-a

Osposobljavanje vatrogasne mladeži

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu50,00 kn

Tehničke smjernice za preventivnu

zaštitu od požara25,00 kn

100,00 knVatrogasna vozila * U Ekonomatu

možete kupiti i oznake zvanja,

plakete, ambleme za kape, priznanja,

zahvalnice i sl. Za sve dodatne

informacije nazovite 01/3689-170 ili pošaljite upit putem maila na:

[email protected]

*PDV u visini od 5% nije uključen u cijene

60,00 kn

Radovi na vodi i zaštita od poplava

90,00 kn

Osnove rukovođenja vatrogasnim intervencijama

Vatrogastvo i upravljanje požarima

25,00

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

KA

LEN

DA

R A

KTI

VN

OST

I HRV

ATSK

E VA

TRO

GA

SNE

ZAJE

DN

ICE

- 201

3.

mje

sec/

2013

akt

ivno

sti t

ijela

H

VZ-

aa

ktiv

nost

i čla

nica

HV

Z-a

Vatr

ogas

na n

atje

canj

aSt

ručn

o us

avrš

avan

jem

eđun

arod

ne

aktiv

nost

io

stal

e ak

tivno

sti

ožuj

ak•

Istar

ska,

28. 3

. 201

3. *

•1.

Fire

Com

bat S

v. Iv

an Z

elin

a “Z

elin

a pl

amen

”, Sv

. I. Z

elin

a Ze

lina,

3. o

žujk

a 20

13.

trav

anj

•Pr

imor

sko-

gora

nska

, 4. 4

. 201

3. *

•Vu

kova

rsko

-srij

emsk

a, 9

. 4. 2

013.

*•

Vara

ždin

ska,

11.

4. 2

013.

*•

Šibe

nsko

-kni

nska

, 12.

4. 2

013.

*•

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

, 16.

4. 2

013.

*•

Zada

rska

, 19.

4. 2

013.

*•

Kar

lova

čka,

18.

4. 2

013.

*•

Osje

čko-

bara

njsk

a, 2

3. 4

. 201

3. *

•D

ubro

vačk

o-ne

retv

ansk

a, 2

6. 4

. 201

3.*

•Su

sret

mla

deži

i po

dmla

tka

HV

Z-a,

Bel

išće,

28. t

ravn

ja 2

013.

(m

lade

ž)

•Se

min

ar v

odite

l-ja

vat

roga

sne

mla

deži

, Faž

ana,

12

.-14.

4. 2

013.

•IX

. Str

učni

skup

va

trog

asac

a u

Opa

tiji,

25.-2

6.

trav

nja

2013

.

svib

anj

Sveč

ana

sjedn

ica

Skup

štin

e H

VZ-

a, R

ijeka

, 3.

svib

nja

2013

.

•G

rad

Zagr

eb, 7

. 5. 2

013.

*•

Sisa

čko-

mos

lava

čka,

9. 5

. 201

3. *

•K

rapi

nsko

-zag

orsk

a, 9

. 5. 2

013.

*•

Međ

imur

ska,

10.

5. 2

013.

*•

Pože

ško-

slavo

nska

, 14.

5. 2

013.

*•

Zagr

ebač

ka, 1

6. 5

. 201

3. *

•Bj

elov

arsk

o-bi

logo

rska

, 21.

5. 2

013.

*•

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka, 2

3. 5

. 201

3.*

•Li

čko-

senj

ska,

24.

5. 2

013.

*•

Split

sko-

dalm

atin

ska,

24.

5. 2

013.

*•

Brod

sko-

posa

vska

, 28.

5. 2

013.

*

•Iz

lučn

o na

tjeca

nje

HV

Z-a

za M

eđun

arod

no n

atje

canj

e, Sa

mob

or, 1

2. sv

ibnj

a 20

13.

•M

emor

ijal “

Stje

pan

Paša

”, Ko

priv

nica

, 26.

svib

nja

2013

. (m

lade

ž)

CFB

T te

čaj-o

buka

iz

podr

učja

pon

ašan

ja

poža

ra u

zatv

oren

om

pros

toru

- 1.

stup

anj

za in

stru

ktor

e, Ša

pjan

e-Ri

jeka

, 27.

-31.

sv

ibnj

a 20

13.

•Su

sret

pu

hačk

ih

orke

star

a,

Opa

tija,

5. sv

ibnj

a •

14.

hodo

čašć

e va

tro-

gasa

ca u

M

ariju

Bi

stric

u,

26. s

vibn

ja

lipan

jIz

born

a Sk

upšt

ina

HV

Z-a,

Šib

enik

, 15.

lip

nja

2013

.

•Su

sret

vat

roga

sne

mla

dež R

epub

like

Hrv

atsk

e i R

epub

like

Slov

enije

, Kaš

tel G

omili

ca, 8

.-9. l

ipnj

a 20

13.

•M

emor

ijal “

Mirk

o Ko

larić

”, Va

ražd

in, 8

. lip

nja

2013

.•

Mem

orija

l “Đ

uro

Dež

elić

”, Iv

anić

-Gra

d, 1

6. li

pnja

201

3.

•Ku

p Po

pova

ča, P

opov

ača,

30.

lipn

ja 2

013.

(mla

dež)

Kam

p hr

vats

ke

vatr

ogas

ne

mla

deži

, Faž

ana

srpa

nj•

15. m

eđun

arod

no n

atje

canj

e va

trog

asac

a, M

ulho

use,

Fran

-cu

ska,

14.

-21.

srpn

ja 2

013.

•17

. međ

unar

odno

nat

jeca

nje

vatr

ogas

ne m

lade

ži, M

ulho

use,

Fran

cusk

a, 1

4.-2

1. sr

pnja

201

3.

Kam

p hr

vats

ke

vatr

ogas

ne

mla

deži

, Faž

ana

kolo

voz

•“K

up P

osav

ine”,

Des

no T

reba

rjevo

, 31.

kol

ovoz

a 20

13.

•1.

Mem

orija

l “Ju

rica

Botk

ović

”, K

lada

re, 1

7. k

olov

oza

2013

. (m

lade

ž)

Kam

p hr

vats

ke

vatr

ogas

ne

mla

deži

, Faž

ana

ruja

n•

Kup

Vatr

ogas

ne za

jedn

ice

grad

a Č

akov

ca, Č

akov

ec, 7

. ruj

na

2013

. (m

lade

ž)•

Kup

grad

a Đ

akov

a, Đ

akov

o, 1

4. ru

jna

2013

.

Kam

p hr

vats

ke

vatr

ogas

ne

mla

deži

, Faž

ana

listo

pad

Jese

nsko

stru

čno

savj

etov

anje

HV

Z-a,

22

.-23.

10.

201

3.

stud

eni

pros

inac

* Ras

pore

d pr

ijedl

oga

održ

avan

ja iz

born

ih sj

edni

ca S

kupš

tina

VZŽ

/VZG

Z u

2013

. god

ini

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Hrvatska vatrogasna zajednica objav-

ljuje znanstvene i stručne članke iz

područja vatrogastva i zaštite od požara u

cilju promicanja vatrogasne struke u časo-

pisu Vatrogastvo i upravljanje požarima.

Časopis izlazi 2 puta godišnje.

Na internetskim stranicama Hrvatske va-

trogasne zajednice mogu se preuzeti upute

za pisanje stručnih članaka kao i objavljeni

radovi, uz poštivanje autorskih prava auto-

ra i izdavača.

Svaki od dosad tiskanih izdanja časopisa

moguće je kupiti u Ekonomatu Hrvatske

vatrogasne zajednice po cijeni od

25,00 kn ( bez PDV-a ).

Više informacija na:

www.hvz.hr

ili putem maila:

[email protected]

[email protected]

Vatrogastvo i upravljanje

požarima

HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA 3 / 2012

Zagreb, srpanj 2012. ISSN 1848-347X

vol. I

FIRE FIGHTING AND MANAGEMENT

VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POŽARIMA stručno-znanstveni časopis

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Documents

Vatrogasci u sustavu zaštite i spašavanja