Broj 179. Godina V. 14. oæujka 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrv ats k i-v ojn ik .hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Ministar obrane posjetio Zapovjedniπtvo HRZ-a i PZO-a

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

VeÊi proraËun za bolji standard

naslovna strana besplatna 03/11/08 15:33 Page 1

T ijekom plovidbe uz obalu Juæne Koreje, promatraËi ameriËkog raza-raËa USS John S. McCain opazili su brodicu u plamenu i pojurili upomoÊ. Brod je bio korejska ribarica, a 11 Ëlanova njezine posade

plutao je u gumenjaku za spaπavanje. Korejci su odmah ukrcani na ame-riËki brod i pruæena im je pomoÊ. SreÊom, nije bilo ozlijeenih. InaËe, ra-zaraË je upravo zavrπio s ameriËko-korejskom vjeæbom MladunËe orla.

2

SEUL

D vije male istoËnoazijske dræave Singapur i Brunej odræale su od 2.do 9. oæujka zajedniËku kopnenu vojnu vjeæbu Maju Bersama (Za-jedniËki napredak). Vjeæba se redovito odræava joπ od 1995. go-

dine i jedna je od viπe vjeæbi koje ove zemlje zajedno provode veÊ 20-akgodina. Ostale su »uvar neba (protuzraËna obrana), Hrabra utvrda (inæe-njerija), Hrabri konjanik (oklopne postrojbe), PlamteÊa strijela (pjeπaπtvo),Zmajeva kugla (pjeπaËka vjeæba gaanja) i Pelikan (mornariËka vjeæba).

U lipnju 2006., tijekom noÊnevjeæbe spaπavanja, kanadskivojni helikopter tipa Cormo-

rant sruπio se na nos u vode Atlanti-ka i prepolovio se. Od sedam Ëlano-va posade trojica su se, naæalost,utopila. Kanadska vojska ovoga je

tjedna objavila sluæbeno izvjeπÊe, koje je utvrdilo da je uzrok tragediji bi-la ljudska pogreπka. Naime, izlazi za nuædu bili su blokirani, okviri sjeda-la nisu se mogli otkvaËiti, a oprema za pomoÊ pri disanju bila je smjeπte-na tamo gdje je posada nije mogla dosegnuti. Helikopter je bio u dobromstanju, a problem nije bio ni u vremenu. Vojska je objavila da je nakon ne-sreÊe u standardne postupke ugraeno 60 novih stavaka.

N a sastanku s njemaËkim vojnim Ëel-nicima 10. oæujka, kancelarka Ange-la Merkel joπ je jednom naglasila da

se njemaËka uloga u Afganistanu neÊe pro-mijeniti. Postrojbe Êe ostati na mirnijem sje-veru zemlje, dalje od problematiËnog juga.Merkel je napomenula i da je NATO-u po-trebna bolja koordinacija unutar misije u Af-ganistanu, prenosi Deutsche Welle. NjemaË-ka ondje trenutaËno ima oko 3500 vojnika,a taj bi se broj od ljeta trebao i poveÊati.

T ijekom pjeπaËke ophodnje udolini Gornji Gereshk u juæ-nom Afganistanu, pripadnike

britanske postrojbe ColdstreamGuards upozorili su kolege iz afga-nistanske nacionalne armije na neo-biËno otkriÊe. U podzemlju su naπlisobu za muËenje, kojom su se, oËi-to, koristili talibani. U prostoriji su Britanci zatekli lance koji su visili na zi-du i par lisica, a na podu bambusove trske. Pronaene su i dvije odoreafganistanske policije, usadnik kalaπnjikova i æice πto provode elektriËnustruju. Pripadnici ophodnje bacili su tri fosforne bombe i tako uniπtili πo-kantno mjesto.

14. oæujka 2008.

V jeæbe maπtovitih imena KABUL

SIN G APUR

H ALIFAX

N EW D ELH I

P ripremio D. VLAHOVIΔ

BER LIN

R asvijetljena tragedija

Spas za ribare

US N

avy

National D

efe

nse

S VIJ ET

©okantno otkriÊ e

Indija je povjerila Rusijiprovedbu 965 milijunadolara vrijednog ugovo-

ra o modernizaciji zrakoplo-va MiG-29. Tako Êe se æivotindijske flote tih aviona pro-duljiti joπ 15 godina u odno-su na sadaπnjih 25, objavilisu Indijci 10. oæujka. Na temelju ugovora Rusi Êe obnoviti naoruæanje dvo-motornih MiG-ova 29 projektilima zrak-zrak i modernim bombama, pove-Êati kapacitet spremnika za gorivo te ugraditi najmoderniju avioniku.

V iπe vojnika, ista uloga

M odernizacija indijskih lovaca

Bundesw

ehrM

IND

EF

MoD

UK

02 strana vijesti.qxd 03/12/08 12:24 Page 2

Lako topniπtvo

"Nisam poæalio zbog izbora. V ojska nudi odreenepogodnosti, πto, naravno, za sobom povlaËi i odreeneobveze i odgovornosti. Ali, buduÊi da je to moj izbor,ne doæivljavam to kao optereÊenje"

IstiËuÊi podizanje razine uvjetai standarda æivota i rada u Oru-æanim snagama kao jedan odprioriteta, ministar V ukeliÊ jeponovio da je poboljπanje stan-darda predvieno ovogodiπnjimproraËunom...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Prvoga dana u tjednu, veoma rano, dooπe æenena grob s miomirisima πto ih pripraviπe. Kamen

naoπe otkotrljan od groba. Uoπe, ali nenaoπe tijela Gospodina Isusa. I dok su stajalezbunjene nad tim, gle, dva Ëovjeka u blistavoj

odjeÊi stadoπe do njih. Zastraπene obore lica kzemlji, a oni Êe im: "© to traæite Æ ivoga meu

mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!" (L k 24,1-6)

S t r a n a 4

Uporaba najsuvremenijih materijala omoguÊila je smanjenje mase, a novo streljivo poveÊanje dometa, tako da i

lake haubice kalibra 105 mm danas moguostvariti domete od 30 kilometara

S t r a n a 2 0

S t r a n a 8

Ministar obrane posjetioZapovjedniπtvo HRZ-a iPZO-a

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Matija HOIΔ, najbolji kadet Kadetske bojnePrihvatio je izazov i ne misli odustati

Korizmeno-uskrsna poruka vojnog ordinarija

S t r a n a 1 4

03 strana 03/12/08 12:29 Page 3

14. oæujka 2008.

OS RH

4

M inistar obrane Branko VukeliÊ posjetio je 7. oæujkaZapovjedniπtvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iprotuzraËne obrane, u pratnji zamjenika naËelnika

Glavnog stoæera general pukovnika Slavka BariÊa. UimedomaÊina pozdravio ih je zapovjednik HRZ-a i PZO -a, bri-gadni general Vlado BagariÊ. O n je odræao prezentaciju otrenutaËnom stanju u toj grani O SRH-a. Upoznao je mi-nistra s najvaænijim zadaÊama HRZ-a i PZO -a te jepredstavio sposobnosti naπeg ratnog zrakoplovstva, uklju-ËujuÊi snage potrebne za provedbu zadaÊa te glavne oru-æne sustave i sredstva.

Is tiË uæi p od iz an je raz in e uv je ta i s tan d ard a æiv ota i rad a u O ruæan im s n ag am a kao je -

d an od p riorite ta, m in is tar V uke liæ je p on ov io d a je p ob oljπ an je s tan d ard a p re d v i e n o

ov og od iπ n jim p roraË un om , n ap om e n uv π i d a s e to p on ajp rije od n os i n a p ov e æan je p la-

æa z a d je latn e v ojn e os ob e te d od atke p laæam a z a s p e c ifiË n e p os lov e

V eÊi p r o raË u n z a b o lji s tandardM inistar obrane posjetio Zapovjedniπtvo H R Z-a i PZO -a

Ma rija ALVIR, s nimio T omis la v B RANDT

P redstavljajuÊi sadaπnji ustroj H R Z -a i P Z O -a, g eneral Bag ariÊ

je istak nuo da je u procesu preustroja broj pripadnik a te g rane

smanjen s 2 8 4 5 na 1 8 9 8 , dodavπ i da uz tih 9 4 7 osoba, k olik o ih

je dosad otiπ lo iz sustava, u zrak oplovstvu trenutaËno imaju joπ

1 4 4 osobe viπ e od broja predvi enog novim ustrojem

04-07 strana 3/12/08 11:08 AM Page 4

N edostatak struË nog osobljaPredstavljajuÊi sadaπnji us-

troj HRZ-a i PZO -a, generalBagariÊ je istaknuo da je uprocesu preustroja broj pri-padnika te grane smanjen s2845 na 1898, dodavπi da uztih 947 osoba, koliko ih je do-sad otiπlo iz sustava, u zrako-plovstvu trenutaËno imaju joπ144 osobe viπe od broja pred-vienog novim ustrojem. O d-reeni broj tih osoba trebao biprijeÊi u Zapovjedniπtvo zapotporu, a proces preustrojaHRZ-a i PZO -a, kako je naja-vio zapovjednik BagariÊ, bitÊe dovrπen do kraja ovegodine. Uz to, zakljuËenoje da æurno treba osigura-ti uvjete za prijam struË-nog osoblja, a osim aktu-alnog stanja ministru jepredstavljeno i trenutaË-no stanje letjelica u sus-tavu HRZ-a. Dakako, biloje rijeËi o opremanju imodernizaciji, no u izjaviza medije ministar Vuke-liÊ posebno se osvrnuo upravo na ljudski potencijal uobrambenom sustavu. » estitao je Glavnom stoæeru iHRZ-u, izraæavajuÊi zadovoljstvo πto se sve zadaÊe upotpunosti provode. ZakljuËivπi da se preustroj dobroprovodi, dodao je da su sve vaæne komponente zrako-plovstva - materijalni i ljudski resursi - na zadovoljavaju-Êoj razini. IstiËuÊi podizanje razine uvjeta i standarda æi-vota i rada u O ruæanim snagama kao jedan od prioriteta,ministar je ponovio da je poboljπanje standarda predvi-eno ovogodiπnjim proraËunom, napomenuvπi da se toponajprije odnosi na poveÊanje plaÊa za djelatne vojneosobe te dodatke plaÊama za specifiËne poslove. Poseb-no je spomenuo pilote HRZ-a, zakljuËivπi: "Imamo sveviπe letjelica, a vrlo je vaæno da imamo i dovoljan broj pi-

lota, dobro obuËenih i zadovoljnih te statusno rijeπenih.Time Êemo se posebno baviti ove i sljedeÊih godina."

U pratnji suradnika, ministar je obiπao i TaktiËko-teh-niËki zbor, a za predstavnike medija organiziran je lethelikopterom Mi-171© . RijeË je o najnovijoj letjeliciHRZ-a, ruskom helikopteru koji je Hrvatska dobila usklopu rjeπavanja klirinπkog duga. O d ukupno deset do-sad su stigla Ëetiri, dok bi preostalih πest trebalo stiÊi dokraja svibnja. Na kraju posjeta Zapovjedniπtvu HRZ-a iPZO -a, smjeπtenom na zagrebaËkom Plesu zajedno s91. zrakoplovnom bazom, ministar je izjavio da je rijeË oredovitom obilasku granskih zapovjedniπtava, u kakvomje veÊ bio u HKoV-u, te je najavio posjet i Hrvatskoj rat-noj mornarici.

Srednji vojni transportni helikopter M i-171©"Ima naoruæanje, sustave zaπtite i navigacijsko-komunikacijsku

opremu te je u potpunosti kompatibilan s N ATO standardima, kao i sasvim civilnim standardima, πto je rijetkost i u modernijim i bogatijimoruæanim snagama", rekao je brigadir Vlado Bagariæ, zapovjednikH R Z-a i PZO -a, predstavljajuæi najnovije letjelice, koje, uz poveæane

borbene sposobnosti, imaju i niz drugih prednosti u odnosu na starijehelikoptere u sastavu H R Z-a.

"Imamo sve viπ e letjelica, a vrlo je vaæno da imamo i dovoljan broj pilota, dobro obuËenih i zadovoljnih te statusno rijeπ enih . T ime

Êemo se posebno baviti ove i sljedeÊih g odina", izjavio je ministar V uk eliÊ prilik om posjeta Z apovjedniπ tvu H R Z -a i P Z O -a

14. oæujka 2008.5

04-07 strana 3/12/08 11:12 AM Page 5

14. oæujka 2008.

RACVIAC - Srediπ-te za sigurnosnu su-radnju organiziraloje 4. oæujka godiπnjisastanak veleposla-nika zemalja ËlanicaRACVIAC-a akredi-tiranih u RepubliciHrvatskoj.

Nedæad Hadæimu-siÊ, direktor RAC-VIAC-a, predstavio jeveleposlanicima novu misiju RACVIAC-akao Srediπta za sigurnosnu suradnju, od-nosno platformu za razvijanje dijaloga isuradnje u pitanjima sigurnosti u J ugois-toËnoj E uropi. Istaknuo je znaËenje part-nerstva meu zemljama regije i srodnimmeunarodnim organizacijama iz podru-Ëja sigurnosti. Poseban naglasak stavio jena naËelo “ regionalnog vlasniπtva” usvjetlu veÊe odgovornosti zemalja regije,koja ukljuËuje i sudjelovanje u financira-nju rada Srediπta. Pozdravio je potporukoju pridruæene zemlje Ëlanice RAC-VIAC-a daju u πirokoj lepezi njegovih ak-tivnosti. U tom kontekstu, predstavljenaje prva verzija nove organizacijske struk-

ture RACVIAC-a, koja Êe biti predmetomrazmatranja na sljedeÊem sastanku nad-zornog tijela Srediπta, 10. travnja ove go-dine u Chisenauu u Moldaviji.

Na sastanku je bila veÊina veleposlani-ka i vojnih izaslanika zemalja ËlanicaRACVIAC-a, te visoki predstavnici zem-lje domaÊina, Davor ÆutiÊ, naËelnikSluæbe za meunarodnu obrambenu su-radnju Uprave za obrambenu politikuMO RH-a, i Pjer © imunoviÊ, pomoÊnikministra Uprave za meunarodne orga-nizacije i sigurnost Ministarstva vanj-skih poslova i europskih integracija RH,sa suradnicima.

OJ I

Izaslanstvo Ministarstva obrane RH,predvoeno dræavnim tajnikom MatomRabotegom, sudjelovalo je 6. oæujka uBudvi, u Crnoj Gori, na drugom regio-nalnom sastanku pomoÊnika ministaraza obrambenu politiku.

U svom izlaganju dræavni tajnik Rabo-teg potvrdio je da Êe Hrvatska nastavitis konkretnim nastojanjima kako bi pri-donijela stabilnosti i sigurnosti u J ugois-toËnoj E uropi. Hrvatska je u inicijativiSE E C (South E ast E urope Clearinghou-se) uoËila odreena podruËja u kojimamoæe sudjelovati sa svojim znanjem, is-kustvom i dobrom praksom na razliËitimrazinama, zajedno s drugim nacijama iorganizacijama.

Dræavni tajnik je takoer naglasio kakosvaki konsenzus i pozitivni rezultatovakvih sastanaka pridonosi stabilnijem

okruæenju, te jaËanju suradnje i dobro-susjedskih odnosa, Ëime se utire put eu-ro-atlantskim integracijama. RijeË je ovaænim koracima prema praktiËnoj su-radnji u razliËitim podruËjima, koji pove-Êavaju transparentnost u regiji i smanju-ju rizike πto vode u nestabilnost.

InaËe, prvi regionalni sastanak pomoÊ-nika ministara za obrambenu politikuodræan je u Dubrovniku 2007. godine.

OJ I

R egionalni sastanak pomoÊ nika ministara zaobrambenu politiku

za odabir kandidata za vojnodiplomatske duænosti

vojni izaslanik RH u SR NjemaË-koj i »eπkoj Republici sa sjediπtem

u B erlinuuvjeti:- osobni Ëin: pukovnik - brigadir- VSS- njemaËki jezik STANAG 3333- engleski jezik STANAG 2222- 10 godina radnog staæaPosebna struËna znanja poæeljna

pri odabiru kandidata:• Vojnodiplomatska πkola MORH-a• Diplomatska akademija MVPEI-a• zavrπena Zapovjedno-stoæerna

πkola• meunarodni teËajevi iz podruËja

diplomacije• radno iskustvo na poslovima me-

unarodne obrambene suradnje

Odlazak na navedenu duænostpredvia se tijekom 2008 ., a poodabiru kandidati moraju biti sprem-ni sa svojom obitelji provesti na sluæ-bi u inozemstvu oko 4 godine.Prijave s dokazima za ispunjavanje

navedenih uvjeta zainteresirani kan-didati iz ustrojbenih cjelina MORH-amogu dostaviti na adresu:

Ministarstvo obrane RHUprava za ljudske resursePersonalna sluæbaStanËiÊeva 610 000 Zagreb

Zainteresirani kandidati iz ustrojbe-nih cjelina GSOSRH-a prijave s doka-zima mogu dostaviti na adresu:

Glavni stoæer OSRHPersonalna upravaV ojarna "Croatia" - Sarajevska bb10 000 ZagrebRok za podnoπenje prijava je 26.

oæujka 2008.Za eventualne upite u svezi s nat-

jeËajem, zainteresirani kandidatimogu se obratiti na telefon01/ 4 5 68-5 5 3 .

6

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

Sastanak veleposlanika zemalja ËlanicaR A C V IA C -a

MORH

04-07 strana 3/12/08 11:13 AM Page 6

714. oæujka 2008.

O d usvajanja Provedbenog plana upravljanjaosobljem proteklo je gotovo godinu dana,napornog timskog rada tijekom kojega je ob-

javljena Uputa za izvjeπÊivanje o Provedbenomplanu, imenovani su voditelji projekata i ËlanoviProsudbene skupine, usvojen Koncept jedinstve-nog upravljanja osobljem i odræana Inicijalnaplanska konferencija. U navedenom su razdobljudefinirane isporuke, aktivnosti, koraci, rokovi,sredstva, izvori i timovi za realizaciju. Utvrenomdinamikom tijekom ove i sljedeÊe godine potrebnoje unaprijediti i implementirati koncept pripremeosoblja za rad u tijelima NATO -a i E U-a, ureditiklasifikaciju vojno-struËnih specijalnosti, razraditikoncept uvoenja vojnih specijalista, primijenitisustav rotacije na duænostima, uspostaviti drago-voljno sluæenje vojnog roka, razviti modele i me-hanizme privlaËenja osoblja, reorganizirati uprav-ljanje osobljem u jedinstven sustav, dosegnuti ciljanubrojËanu veliËinu i strukturu O ruæanih snaga, razvitidoktrinu upravljanja osobljem, zapoËeti s uspostavomugovorne priËuve i izraditi koncept popune O SRH ne-razvrstanom priËuvom. Do kraja 2010. potrebno je pro-naÊi naËin za sustavno poveÊanje æivotnog standardaosoblja. Za planirane isporuke tijekom 2008. i 2009. go-dine potrebno je osigurati viπe od 400 milijuna kuna.

Konferencija odræana od 3. do 6. oæujka u Puli ujedini-la je Glavnu i Zavrπnu plansku konferenciju projekataupravljanja osobljem, na kojoj su osim Ëelnika ovogfunkcionalnog podruËja iz MO RH-a i Glavnog stoæera,voditelja projekata i nositelja najvaænijih projektnih za-

daÊa, u zavrπnoj fazi sudjelovali zamjenik naËelnikaGSO SRH-a general pukovnik Slavko BariÊ, zapovjednikZzP-a brigadni general Mate O stoviÊ i ravnatelj IRO S-abrigadir Dario Matika. Nakon ove konferencije uslijeditÊe korekcija nekih planiranih veliËina u skladu sa zah-tjevima Prosudbene skupine, potpisivanje projektnihobrazaca voditelja projekata i Prosudbene skupine i O d-luka ministra obrane o odobrenju poËetka realizacije.Za projekte izobrazbe koja pripada funkcionalnom po-druËju upravljanja ljudskim potencijalom planska fazaveÊ je prije zavrπena potpisivanjem O dluke ministra opoËetku realizacije 27. veljaËe 2008.

Nedvojbeno je da projektno upravljanje mora uvaæavatispecifiËnosti konkretnog funkcionalnog podruËja. Stoga jeprihvaÊena metodologija koja je uspjeπno primijenjena uupravljanju projektima izobrazbe. Sluæbenim odobrava-njem poËetka realizacije projekata upravljanja osobljemprojektnim timovima trebaju biti dodijeljeni resursi. NijerijeË meutim, samo o sredstvima za realizaciju i suradni-cima s jasnim ulogama, nego i ne manje vaænom vremenuza rad, prostoru za rad i neizbjeænim ovlastima. Nuæno jeprihvaÊanje matriËne organizacije, koje Êe znaËiti uvaæa-vanje organizacijske strukture u kojoj voditelj projekta di-jeli odgovornost s voditeljima organizacijskih cjelina priodreivanju prioriteta i upravljanju radom osoba dodijelje-nih projektu. PraÊenje realizacije bit Êe omoguÊeno puteminternog servera, Ëime Êe ovlaπtenim osobama biti osigu-ran kontinuiran uvid u tijek i stupanj realizacije i uvid urelevantnu dokumentaciju projekata te omoguÊena komu-nikacija akterima ukljuËenim u pojedine projekte.

U P uli je od 3 . d o 6 . oæujka od ræan a Z av rπ n a p lan s ka kon fe re n c ija p roje kata up rav ljan ja

os ob lje m . K on fe re n c ija je p otv rd ila p os tojan je raz ra e n e kv alite tn e m e tod olog ije i s ad r-

æajn o d ob ro p os tav lje n ih te m e lja re aliz ac ije s p e c ifiË n ih i z a s us tav kap italn ih p roje kata

Postavljeni temelji za realizaciju kapitalnih projekata

U Puli odræana Zavrπna planska konferencija projekata upravljanja osobljem

Da vor » ULJAK

OS RH

Sudionici

seminara

D o k raja 2 0 1 0 . potrebno je pronaÊi

naËin za sustavno poveÊanje æivotnog

standarda osoblja, istak nuto je na k onferenciji

04-07 strana 3/12/08 11:14 AM Page 7

814. oæujka 2008.

Korizmeno-uskrsna poruka vojnog ordinarija

Nedjelja - dan susreta s U skrsnulim i s braÊ om

Isusovo uskrsnuæe - prvi dan u tjednuDogaaj o kojemu nam u prethodnom tekstu govori sveti

Luka, a zbio se "prvoga dana u tjednu", zabiljeæili su svievanelisti. DapaËe, moæemo slobodno reÊi da je taj do-gaaj za pisce evaneljâ srediπnji dogaaj Radosne vijestite da je Ëitavo E vanelje k njemu usmjereno i da od togadogaaja dobiva svoju vrijednost. © to zapravo naglaπavataj opis dogaaja "prvoga dana u tjednu"? Govori nam daje Isus na Veliki petak ubijen i da je umro na kriæu te daje bio pokopan. Zatim nam govori da su najprije æene naπ-le prazan grob, a onda se O n pokazao æiv njima, zatimdvojici uËenika na putu u E maus, pa onda apostolima tetakoer veÊim skupinama ljudi.

Taj dogaaj usmjerit Êe æivot prve Crkve. O n Êe postatisrediπnji dogaaj i bitno dogaanje æivota Crkve. © toviπe,on Êe postati razlogom opstanka Crkve. Vjera uËenika uKristovo uskrsnuÊe postat Êe toliko snaæna da Êe od togatrenutka sav æivot krπÊana biti vrednovan u svjetlu te isti-ne. Uskrs, oËito, nije za Crkvu dogaaj koji se jednomzbio u povijesti te u povijesti ostaje. To je dogaaj koji Êe,πtoviπe, pokretati sva dogaanja u Crkvi i od kojega ÊeCrkva æivjeti tijekom Ëitave svoje povijesti sve do danas ido ponovnoga Kristova dolaska.

N edjelja, prvi dan u tjednu i dan konaË ne proslave prema kojemu smo usmjereni

Upravo zato prva Êe Crkva æivjeti od "prvoga dana utjednu" (Lk 24,1). VeÊ od apostolskih vremena, taj dan jedan okupljanja zajednice. Na sam dan Uskrsa, "toga istogdana, prvog u tjednu", uËenici su zajedno u dvorani pos-ljednje veËere i tu im dolazi Uskrsli s pozdravom: "Mirvama!" (Iv 20,19). Isto tako dolazi k njima nakon osamdana, kad bijahu opet unutra (v. Iv 20,26), te im ponovnootkriva svoje uskrsnuÊe stavljajuÊi naglasak na izazov To-mine nevjere. Vaæno je uoËiti da se Isus "onog istog dana- prvog u tjednu" (Lk 24,13), kako sam veÊ spomenuo,ukazuje i dvojici uËenika na putu u E maus. Zapravo, usvim tim ukazanjima zadan nam je okvir smisla slavljenjatoga "prvoga dana u tjednu", tj. dana Kristova uskrsnuÊa.Bit toga okvira jest susretanje s Uskrslim koji æivi meunama, hod zajedno s njime, sluπanje Njegove rijeËi teprihvaÊanje Njegova pogleda na svijet i æivot i, konaËno,sudjelovanje u plodovima Vazmenog otajstva - muke,smrti i uskrsnuÊa - po "lomljenju kruha", E uharistiji. Prvidan u tjednu je za sljedbenike Kristove poseban. O n imasvoj vjerniËki okvir, koji proizlazi iz traæenja uskrslogGospodina, razgovora s Njime te blagovanja Njega podtajnama kruha i vina, kako bi Njegova zajednica doistamogla postati svjedokom Njegova uskrsnuÊa. I dokle godæivimo u ovome svijetu pozvani smo æivjeti i slaviti taj"prvi dan u tjednu" jer se po njemu prepoznajemo kaodrugaËiji - kao Kristovi.

N edjelja, dan odmora - odmor je potreba ljudskog duhaDa bi Ëovjek tako mogao slaviti "prvi dan u tjednu", dan

uskrslog Gospodina, potrebni su neki preduvjeti. Novi zavjet naglaπava potrebu πtovanja subote, ali Isus

veoma snaæno ustaje protiv prakse da subota postane sa-ma sebi svrhom, πto je bilo uπlo u æivot Æidova. Naime, iz-gubio se u praksi razlog poËinka, poËinak je postao samsebi svrhom, izgubio se izvorni smisao da je poËinak okvirza onaj drugi sadræaj, a to je slavljenje Gospodina, ËitanjeBoæje rijeËi - Knjige Zakona, i prikazivanje ærtava u Hra-mu. To je onaj bitni sadræaj subote kao dana poËinka. Istotako u Novom zavjetu Crkva preuzima od Starog zavjetada "u prvom danu u tjednu" svaki Ëovjek poËiva kako bimogao stvoriti preduvjet za susret s Gospodinom. Isusova"dilema", koju postavlja pred Æidove: "J e li subotom do-puπteno Ëiniti dobro ili Ëiniti zlo, æivot spasiti ili pogubiti? "(Mk 3,4) postaje putokaz krπÊanskom slavljenju nedjelje -dana Gospodnjeg. KrπÊanin nije nedjeljom pozvan na pa-sivnost, na isprazan poËinak koji je sam sebi svrha, negoje taj poËinak okvir u kojemu Êe vjernik "Ëiniti dobro... æi-vot spasiti". O dmor je potreba ljudskog duha, da bi se utom vremenu mogao dogoditi plodonosan susret izmeuBoga i Ëovjeka te izmeu Ëovjeka i Ëovjeka.

N edjelja, dan G ospodnji - u prvoj krπæanskoj zajedniciDogaaj uskrsnog i duhovskog "prvog dana u tjednu"

postaje putokaz novog vrednovanja poËinka - kao danaposveÊenog Gospodinu. Uskrs je prekretnica, a Pedesetni-ca je dan ostvarenja Vazmenog otajstva, kada je obeÊanjeapostolima o dolasku Duha Svetoga ispunjeno i kada sesvjedoËenje, najprije Petrovo pa potom ostalih apostola,poËelo ostvarivati.

Nedjelja je dan po kojemu su se u povijesti krπÊanstvaËlanovi Crkve prepoznavali. O ni su ljudi nove nade, "æiveu promatranju dana Gospodnjeg, na koji je takoer iziπaonaπ æivot po njemu i njegovoj smrti" (Ignacije Antiohijski),po kojemu su se opredjeljivali za Krista: "Mi ne moæemoæivjeti bez nedjeljne veËere Gospodnje" (Passio Ss. Dativi).Dakle, Kristovi sljedbenici nisu mogli bez toga dana, jeræivjeti bez Krista bilo im je nemoguÊe. Nedjelja je biladan Gospodnji, jer je nedjelja uvijek susret s Kristom, bezkojega ne moæemo. O tome govore mnogi stari spisi, kaoπto je Nauk dvanaestorice apostola: "O kupljajte se na danGospodnji, lomite kruh i zahvaljujte poπto ste najprije is-povjedili svoje grijehe, da bi vaπa ærtva bila Ëista" (14,1).

N edjelja, dan obiteljiTaj susret izmeu Ëovjeka i Boga, koji se dogaa na dan

Gospodnji, duboko u sebi nosi i krπÊansko ostvarenje sus-reta Ëovjeka s Ëovjekom. Po naravnom i boæanskom redu,obitelj je mjesto gdje se dogaa æivot - onaj naravni, poroenju, i onaj vrhunaravni, po svjedoËenju vjere roditeljâ

U S KRS NA POS LA NIC A

P r v og a d an a u tje d n u, v e om a ran o, d o oπ e æe n e n a g rob s m iom iris im a π to ih p r ip ra-

v iπ e . K am e n n a oπ e otkotrljan od g rob a. U oπ e , ali n e n a oπ e tije la G os p od in a Is us a.

I d ok s u s tajale z b un je n e n ad tim , g le , d v a Ë ov je ka u b lis tav oj od je æi s tad oπ e d o

n jih . Z as traπ e n e ob ore lic a k z e m lji, a on i æe im : "© to traæite Æ iv og a m e u m rtv im a?

N ije ov d je , n e g o us krs n u!" (L k 24,1-6 )

08,09 strana 3/12/08 11:16 AM Page 8

914. oæujka 2008.

djeci. Upravo zato obitelji je i te kako potrebna nedjelja -dan poËinka. Zato Crkva naglaπava potrebu obiteljskogzajedniπtva nedjeljom. Zbog naËina suvremenog æivota,zbog nemoguÊnosti susretanja obitelji tijekom tjedna, ne-djelja - dan Gospodnji, a moæemo reÊi i dan obitelji - imasvoje povlaπteno mjesto u obiteljskom rastu za zrelost kojase dogaa u komunikaciji, u suæivotu, gdje se drugogprihvaÊa kao onoga koji nam je potreban za rast, a ne kaosuparnika. Moæemo ustvrditi da je u suvremenom druπt-vu, punom napetosti zbog nametnutoga globalizacijsko-potroπaËkog mentaliteta, obitelji, kao zajednici onih kojiæive od ljubavi, ostala joπ jedino nedjelja kao dan susreta ivrijeme rasta u zajedniπtvu.

N edjelja, dan velike obitelji C rkve - dan EuharistijeO sim obitelji, u kojoj je krvno srodstvo poveznica u za-

jedniπtvu onih koji su usmjereni jedni na druge, postoje idruge, veÊe zajednice, u kojima pojedinci takoer ne mo-gu jedni bez drugih. U tom smislu moæe se govoriti o Crk-vi i o dræavi. O vdje æelimo progovoriti o velikoj zajedniciCrkvi, o kojoj, prema nauku sv. Pavla, imamo i te kakorazloga govoriti kao o MistiËnom Tijelu Kristovu, kojemuje Krist glava, a mi udovi Njegovi te time u posebnoj po-vezanosti jedni s drugima (usp. E f 4,15; 5,23; Kol 1,18).Da bi to tijelo moglo æivjeti, ono se mora hraniti. A O nnam je ostavio hranu za æivot. O tome je posebno progo-vorio kad su ga Æidovi traæili nakon πto ih je na ËudesannaËin nahranio u pustinji. Njegova rijeË: "J a sam kruh æivikoji je s neba siπao. Tko bude jeo od ovoga kruha, æivjetÊe uvijeke. Kruh koji Êu ja dati tijelo je moje - za æivot svi-jeta" (Iv 6,51) oznaËit Êe Crkvu njezinom æivotnoπÊu.

Svi ti dijelovi nedjeljnog, blagdanskog slavlja veoma suvaæni, jer kako moæemo æivjeti bez Boæje rijeËi? O na naspripravlja da u prinesenom kruhu i vinu, nad kojima Kristizgovara rijeËi pretvorbe, prepoznajemo Tijelo Kristovokoje se za nas predaje i Krv koja se za nas prolijeva (v. Lk22,19-20). Nedjelja postaje povlaπteno vrijeme sakramen-talnog susreta Isusovih sljedbenika s Njime. Nedjelja -dan Gospodnji, dan Kristova uskrsnuÊa - postaje za Ëlano-ve Crkve danom u kojemu se s Kristom prepoznajemo kaozajednica u kojoj je O tac nebeski proslavljen po Sinu svo-me Isusu Kristu, u snazi Duha Svetoga.

N edjelja, dan skrbi za Ë ovjekaAko budemo æivjeli to zajedniπtvo s Bogom po Sinu nje-

govu Isusu Kristu, otvorit Êe nam se i nova dimenzija na-πega zajedniπtva. Isusova rijeË o naπemu meusobnombratstvu - jer nam je O n objavio Boga kao zajedniËkogO ca - upravo u nedjeljnim slavljima dobiva jednu novudimenziju.

Nije li u tom svjetlu upravo nedjelja posebna prigoda dase u obitelji posvetimo jedni drugima? Radni tjedan namzbog briga za materijalna dobra Ëesto onemoguÊava za-jedniπtvo. Nedjelja nam je dana baπ zato da susretnemojedni druge u naπim posebnostima i da po meusobnomprihvaÊanju produbljujemo naπe rodbinsko, domovinsko icrkveno zajedniπtvo. Moæda se i na neke od nas moguprimijeniti rijeËi onoga jeruzalemskog bolesnika koji æeliozdraviti: "Gospodine, nikoga nemam tko bi me uronio ukupaliπte kad se voda uzbiba" (Iv 5,7). Nije li nedjelja naj-prikladniji dan da se posvetimo skrbi za naπe bliænje kojisu u bilo kakvim potrebama? Dakle, posjet potrebnima,radosno druæenje s djecom, razgovor meu supruænicimaispunit Êe nedjelju, a nas duhovno obogatiti, jer to je dankada u braÊi ljudima i u sebi samima otkrivamo Kristovolice kojemu je potrebna ljudska pomoÊ.

"Sin » ovje Ë ji je gospodar i subote!"Ustvrdili smo da nam je nedjeljni odmor potreban kako

bi se mogao dogoditi susret s Kristom u tajni E uharistije iu tajni zajedniπtva s bratom Ëovjekom u potrebi. Rekli smoda odmor nije samom sebi svrha, nego okvir za vaænijesusretanje i dogaanje. Isus se ljutio na Æidove kad su muprigovarali da subotom - na dan poËinka - Ëini dobro. Isusdakle stvara jednu novu dimenziju, koja se nalazi u sredi-ni izmeu dviju krajnosti. J edna krajnost je nedjeljni sa-mosvrhoviti odmor bez duboko krπÊanske dimenzije, oz-naËene slavljenjem E uharistije i bratskim zajedniπtvom.To je, po rijeËima pape Benedikta, vikend bez Boga. Dru-ga krajnost nastupa pod utjecajem suvremenog liberaliz-ma i slobodarskih ideja, kada se bez odgovornosti progla-πava da je profit jedina norma djelovanja, pa prema tome inedjelju treba pretvoriti u - dan za zaradu. DapaËe, u to-me mentalitetu nedjelja je bogomdano vrijeme kad ljudine rade pa se mogu joπ viπe posvetiti trgovanju, kupova-nju, troπenju. Tako se umjesto Boga - Gospodara neba izemlje (v. Mt 11,25), Ëije su ne samo subote i nedjelje ne-go takoer sva "vremena i vjekovi" - kao upravitelj Ëovje-kova vremena nameÊu korporacije i tzv. πoping centri, kojipostupno postaju hramovi poganske potroπaËke "liturgije".

Naravno, krπÊanin je realan Ëovjek pa je svjestan da imazanimanja koja nedjeljom ne mogu ne raditi, dakle dapostoje zvanja koja i nedjeljom spaπavaju Ëovjeka, daodreena ljudska nastojanja poradi dobra drugoga morajui nedjeljom biti aktivirana.

Bogu je mio svaki Ë ovjekDraga moja braÊo i sestre! Do sada smo promatrali πto

nam Isus po Crkvi govori o slavljenju dana svoga uskrs-nuÊa. Neka mi ovdje bude dopuπteno progovoriti πto Crk-va poruËuje i onima koji nisu imali sreÊu Krista upoznati.Vjerujemo da takvi ljudi æive po glasu svoje savjesti. To jeonaj unutarnji glas koji Bog postavlja u svakog Ëovjeka ikoji je temelj Ëovjekova ponaπanja. J er nadnarav Boæje ob-jave gradi na naravnom zakonu, koji je Bog postavio unutrinu svakog Ëovjeka. I takvim je ljudima itekako potre-ban odmor, ne samo kao vrijeme opuπtanja nego i kao mo-guÊnost da otkriju ono plemenito i dobro na koje su poz-vani te da ga nastoje joπ viπe produbiti i oplemeniti u sebi.Naime, svaki je Ëovjek po glasu savjesti pozvan na Ëinje-nje dobra i izbjegavanje zla. Potpuno zauzet radom tije-kom tjedna, Ëovjek treba dan odmora u kojemu Êe razmiπ-ljati o postupcima na koje ga savjest potiËe.

» estitkaS tim æeljama obraÊam se svima vama: gospodo ministri,

gospodine naËelniËe Glavnog stoæera, gospodine ravnate-lju policije, gospodo dræavni tajnici, pomoÊnici ministara,gospodo generali i admirali, gospodo Ëasnici i doËasnicihrvatske vojske i policije, dragi vojnici i redarstvenici,poπtovani dræavni sluæbenici, poπtovani branitelji te umi-rovljenici, sa æeljom da po Kristovu uskrsnuÊu joπ viπespoznate svu dubinu i neizmjernu vrijednost nedjeljnogE uharistijskog slavlja te svu radost sluæenja jednih drugi-ma, kako bismo tako Krista pribliæili suvremenom svijetukoji ponekad moæda i nesvjesno traga za dobrim i pleme-nitim, tj. za Bogom.

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs! Aleluja!

mons . J u ra j J ez erina c ,

vojni ord ina rij

U S KRS NA POS LA NIC A

08,09 strana 3/12/08 11:17 AM Page 9

1 014. oæujka 2008.

GradonaËelnik grada Splita IvanKuret 7. oæujka primio je zapovjed-nika HRM-a, komodora Antu UrliÊasa suradnicima radi prezentacijeHrvatske ratne mornarice graduSplitu.

Uz gradonaËelnika na prezentacijisu bili zamjenici gradonaËelnika J o-zo BaliÊ i Boæidar » apalija te vijeÊ-nici Gradskog vijeÊa.

U uvodu, gradonaËelnik je izraziozadovoljstvo susretom i ugoπÊava-njem najjaËeg kadrovskog sastavaHRM-a, kako bi grad Split upoznaoπto je to HRM danas. "Mi dijelimoovaj grad s vama i æelimo biti infor-mirani, a isto tako i dobri suradni-ci", rekao je gradonaËelnik. "S veli-kom pozornoπÊu pratimo vaπ rad ivaπe aktivnosti. » eka nas mnogoposla oko ulaska u NATO sustav iE uropsku uniju, gdje moramo za-jedno raditi, a mislim da smospremni i za najveÊe izazove."

Komodor UrliÊ zahvalio je grado-naËelniku na prijamu i predstaviosvoj tim suradnika sa zamjenikom

komodorom Zdenkom SimiËiÊem,koji je imenovan na duænost zamje-nika naËelnika GS O S RH za ope-racije. Komodor UrliÊ ukratko je is-taknuo da je ispred HRM-a u idu-Êem razdoblju velika zadaÊa - iz-gradnja brodova, ustrojavanje O bal-ne straæe i preustroj HRM-a. Detalj-niju prezentaciju HRM-a prepustioje suradnicima.

NaËelnik O perativnog odjela ZH-RM, kapetan bojnog broda MarinStoπiÊ, prezentirao je zadaÊe HRM-a,organizacijsku strukturu, preustroj,sposobnosti, meunarodnu vojnu su-radnju - pripreme za ulazak u NATOte projekte modernizacije. NaËelnikstoæera Flote HRM-a, kapetan boj-nog broda Predrag StipanoviÊ, pre-zentirao je HRM i Flotu HRM, njezi-ne misije, trenutaËni i novi ustrojFlote te glavne snage brodova i teh-nike Flote HRM-a, s kratkom anali-zom aktivnosti u 2007. i planovima u2008. godini. O O balnoj straæi RHdetaljnije je izlagala bojnica MeriKekez-Uπljebrka, pravnica u Uredu

zapovjednika HRM-a. Stavila je na-glasak na zakonske i organizacijskeodredbe.

O NATO savezu i integracijiHRM-a govorio je voditelj O dsjekaza MVS, bojnik Alen Bigava. O n jeprezentirao organizaciju NATO sa-veza i njegove misije te zavrπio skronologijom integracije RH u od-nosu na NATO savez, istiËuÊi pred-nosti ulaska u NATO , buduÊe misijei zadaÊe HRM-a i O SRH-a u save-zu. Naglasio je da je HRM u pos-ljednje Ëetiri godine imao prosjeËno110 aktivnosti MVS godiπnje.

Nakon multimedijalne prezentaci-je, nastavljen je razgovor o dobrojsuradnji izmeu grada Splita iHRM-a, πto poglavito dolazi do iz-raæaja u realizaciji aktivnosti, npr.pri dolasku stranih brodova u lukuSplit, vojnih izaslanstava, sportskihaktivnosti i sl. Izraæena je æelja zanastavkom takve suradnje, koja pri-donosi kako promidæbi HRM-a takoi predstavljanju grada Splita.

OJ I HRM

Radi provedbe meunarodne vojne suradnje izmeu naπih O S iO S Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Zapov-jedniπtvo HRM-a u posjet je 5. oæujka primilo britanske mornariËkevojne izaslanike.

U nastupni posjet u Zapovjedniπtvo HRM-a doπao je novi VIZ UK,pukovnik J onathan George O rmsby (J onny ) Lowe. Ujedno je uprili-Ëen oproπtaj od dosadaπnjeg VIZ-a UK, pukovnika Marka. D W ent-wortha. Imenovane je primio zapovjednik HRM-a komodor Ante Ur-liÊ. Dosadaπnjem VIZ-u zahvalio je na suradnji, a novom VIZ-u poæe-lio dobrodoπlicu, uspjeπnu suradnju i boravak u RH. Nakon toga surazmijenili prigodne darove. Potom su vojni izaslanici O S UjedinjenogKraljevstva obiπli Flotu HRM-a i 308. logistiËku brigadu HRM.

OJ I HRM

Smjena vojnih izaslanika

HR M se predstavio Poglavarstvu Splita

10,11 strana 3/12/08 11:19 AM Page 10

14. oæujka 2008. 1 1

P utovi Ghora, Ëini se, uvijek su neËim prekriveni.Upravo kada smo pomislili da su snjeæni nanosi izanas i da su se kao rukom odneseni pogubili beskraj-

ni minusi na termometru, pokazalo se kako snijeg i led inisu tako loπ izbor ako vam se kao druga moguÊnost nanekim mjestima nudi beskonaËno duboko i æitko blato.Hari Rud je potekao, poËela su i naπa putovanja. Tamo ne-kamo prema Sharaku, na samoj granici distrikta Chagcha-ran, zaputili su se Miro i njegovi deËki. Vrijeme, sportskimrjeËnikom reËeno, idealno za igru. Teren kao izmiπljen zahrvanje u blatu. Ipak, napreduju, doduπe metar po metar,pa onda mala ljudska pomoÊ konjskim snagama pod hau-bama naπih toy ota. Izmjenjuju se u rukama Gugija i Slav-ka, u pravilnom redoslijedu, volan i lopata. Kilometar po-nekad u takvim uvjetima ima znaËenje sata. Izmjenjuju seprijevoji i doline u potrazi za malim selom J urmantom, zakoje vjerojatno ni uËeniji seoski geografi u krugu od dese-tak kilometara nisu Ëuli nikada. Mi se ipak brinemo o to-me da obiemo “ naπa“ sela u provinciji, neovisno o njiho-voj veliËini i udaljenosti od glavnih putova. Vidio sam itakvih putova kojima bi se mimoiπla dva vozila. Doduπe,nije ih mnogo. VeÊina ih je vrlo uska te lokalni magareÊipromet trpi ozbiljne posljedice kada se dva hodajuÊa æbu-na, praÊena iskusnim vodiËima, pokuπavaju mimoiÊi.

Izme u niË egaDakle, J urmant. Tamo, izmeu niËega, pojavili su se sme-

i kvadri s prozorima obrubljenima plavom bojom. Vjeruje-mo satelitskoj navigaciji. A Ëemu drugome? Nema putoka-za, a od deset seljaka zasigurno bi nam svaki imao priopÊitisvoju inaËicu izgovora, ovisno o zaseoku, koji se moæe sas-tojati od tri, ali i tristo trideset i tri kuÊe. Pred ulazom u se-lo, Boro je uzgred zapitao prepoznaje li netko kotaË koji nasje pretekao. Miri se uËinio poznatim... A niπta - alat u ruke!U selo ulazimo poslije ubrzanog mehaniËarskog teËaja.

Seoskom glavaru i lokalnom muli doπljaci su se uËinilizgodnim naËinom da se potroπi nekoliko uπteenih sati. Pi-ta Miro kako se æivi, a tko vidi J urmant moæe poslije iscrp-ne petominutne raπËlambe zakljuËiti kako je lakπe nabrojitiono πto ovi zanimljivi ljudi imaju. No, to je opÊe mjesto pro-vincije Ghor. Ne znam je li zbog gostiju iz daleke Hrvatskeili po redovitom rasporedu, odræano je i prigodno natjeca-nje u starom seoskom olimpijskom sportu - bacanju kame-na s ramena. Nije nas ponijela atmosfera, pa smo nekakozaboravili priupitati za rezultate i pobjednike. Sve je to izprikrajka promatrao djeËak od kojih Ëetiri - pet godina. Sto-ji on u blatu i snijegu, bos. Pitanje je koliko Êe tako moÊi iz-dræati. Noge su mu se poËele deformirati. Sudbina, reÊi Êenetko. U nama se probudilo suosjeÊanje.

Uhvaæeno sunceMiro s Borom i Horetom odlazi do muline kuÊe. Mula se

æali kako nemaju struje. Mnogi dolaze, Ëak i ponekad po-mognu, no struje nema pa nema. Dolje na potoku uzaludje radila mala hidroelektrana. Nikako nije mogla pobijedi-ti brojne zakone fizike. Na njezina nejaka pleÊa navalilose viπe od stotinu kuÊa. Nije izdræala, tolikima ipak nijeuspjela obasjati dom. Mula je biranim rijeËima opisivaosliku J urmanta. Njegova kuÊa prostrta je debelim tepisi-ma i za afganistanske prilike viπe nego skladno opremlje-na. Razgovor teËe, pronaπlo se neπto i za jelo, a nakon to-ga obvezni Ëaj. Zabrinuto se mula poæalio Miri kako so-larni panel, koji bi trebao davati struju njegovoj kuÊi, veÊtri godine iz nepoznatih razloga ne radi. Pogledali smoprema krovu kuÊe. Nismo ondje uoËili nikakvih tehniËkihnovotarija. Uzaludan nam trud. Ali, u kuÊi, u dostojan-stvenom hladu, glumeÊi zrcalo, koËoperio se solarni panelureπen dvjema vazama sa svjeæim plastiËnim ruæama.O davno je posljednji put gledao sunce. A na struju se, iz-gleda, nije navikao...

UhvaÊeni hladP on e kad os tan e m o z ais ta iz n e n a e n i n as tojan je m s tan ov n ika G h ora d a te h n iË ke n o-

v otarije p r ilag od e s v akid aπ n je m æiv otu. M e u s liË ic am a ov e z an im ljiv e p rov in c ije ,

z as jalo je n e koliko b is e ra

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

IS A F

K ilometar ponek ad u tak vim

uvjetima ima znaËenje sata

J urmant - selo

“ tamo, izme u niËeg a”

10,11 strana 3/12/08 11:20 AM Page 11

14. oæujka 2008.1 2

MORH

O d 1. sijeËnja 2008. stupile su na snagu izmjene idopune Pravilnika o proraËunskom raËunovod-stvu, koje su objavljene joπ u prosincu 2007. U

nastavku teksta odgovorit Êemo na pitanja: Zaπto izmje-ne i dopune Pravilnika i πto nam one donose? Postoji livijek trajanja vojne opreme i moæemo li odrediti stopuamortizacije, odnosno stopu ispravka vrijednosti?

Prije svega, æelimo naglasiti da su ovo prve izmjenePravilnika od njegova donoπenja joπ 2005. godine.To nam jasno pokazuje da Ministarstvo financijane odstupa od izabranog raËunovodstvenog,πto znaËi i cjelokupnog proraËun-skog modela, a Pravilnik se, eto,nakon gotovo tri godine, jed-nostavno morao uskladiti saktualnim promjenama uproraËunskom poslova-nju. Dakle, rijeË jeupravo o tome- izmjene i do-pune Pravilni-ka znaËe sa-mo usklaiva-nje s postoje-Êim i opÊenito nedonose kljuËne promjeneraËunovodstvenog odnosno proraËunskog sustava.

O va konstatacija, meutim, ne znaËi da su izmjene idopune zanemarive i da Êe proÊi neopaæeno, odnosnobez reakcija Uprave za financije i proraËun. E vo zaπto!J edan od bitnih razloga izmjena i dopuna jesu nove sto-pe ispravka vrijednosti ili amortizacije dugotrajne imo-vine, kojima je ispravljen nerealno utvreni vijek traja-nja dijelu ove imovine. InaËe, stope amortizacije sastav-ni su dio Pravilnika. O no πto je za Ministarstvo obranemnogo zanimljivije jest dopuna Ëlanka 59. U njoj se naj-prije definira kako treba evidentirati vojnu opremu, priËemu se, kao πto smo na poËetku teksta naveli, samo ut-vruje postojeÊi naËin evidentiranja. To znaËi da ni u di-jelu planiranja, ni u dijelu provedbe financijskog plananema novosti u odnosu na postojeÊe stanje i, kada je ri-jeË o vojnoj opremi, sve se dogaa na raËunu 32261. Ali,u nastavku dopune stoji za nas neobiËno vaæna reËeni-ca: Ispravak vrijednosti nefinancijske vojne opreme pro-vodit Êe se po stopama koje odlukom utvruje ministarobrane, uz suglasnost Ministarstva financija. O vo je no-vost koja zahtijeva djelovanje jer se do sada nije provo-dio nikakav ispravak vrijednosti vojne opreme.

Uprava za financije i proraËun sudjelovala je u pripre-mi izmjena i dopuna Pravilnika i moramo priznati da

smo predlagali neπto drukËiji tekst. Smatrali smo, πtosmo potvrdili u svojim kontaktima s financijaπima iz ze-malja Ëlanica NATO saveza kao i Partnerstva za mir, daje veoma teπko, Ëesto nemoguÊe, odrediti vijek trajanjavojne opreme. Na primjer, tko moæe sa sigurnoπÊu reÊikoliki je vijek trajanja jednog borbenog aviona? Ili ten-

ka? Ili bilo koje vrste vojne opreme? Kako onda, bezvijeka trajanja, odrediti stopu ispravka vrijednosti? !J asno nam je da je teπko prihvatiti da se jedan

borbeni avion, koji smo platili popriliËno, smatratekuÊim rashodom. Ali upravo i jest tako, i to usvim vojskama svijeta. Zato se vojna oprema i vodina raËunu 32261, to jest u okviru razreda 3, koji

upravo znaËi tekuÊi rashod poslovanja!Naravno, smatrajuÊi vojnu opremu te-

kuÊim rashodom, ne gubimo je iznaπih knjiga. O na

se u glavnoj knji-zi prikazuje vri-jednosno naraËunima 0 ne-

financijske imo-vine, a njezino

stanje i promjenestanja najnormal-

nije se prate u knjizimaterijalne imovine i materijalnim evidencijama. Dosada bez ispravka vrijednosti. Dalje slijede najprije ko-naËni dogovori Uprave za financije i proraËun s Mini-starstvom financija, a zatim koordinirani rad s ovlaπte-nima za pojedinu vrstu vojne opreme.

Dalje, verificirano je postupanje s dugotrajnom imovi-nom koja se i dalje upotrebljava iako joj je knjigovod-stvena vrijednost 0 i koja se zadræava u evidencijama ibilanci sve do trenutka prodaje, darovanja odnosno dru-gog naËina otuenja ili uniπtenja.

Sve ove odredbe odnose se i na proizvedenu dugotraj-nu imovinu pojedinaËne “ male” vrijednosti - niæe od2000,00 kn, koja se viπe ne klasificira u sitan inventar irashod poslovanja veÊ kao kapitalni rashod odnosnovojna imovina.

Izmjenama i dopunama Pravilnika izmijenjen je raËun-ski plan, uglavnom u dijelu koji nema utjecaja na struk-turu financijskog plana i provedbe, ali Êe se i raËunskiplan MO RH-a morati aæurirati. Takoer su izmijenjenirokovi Ëuvanja knjigovodstvenih isprava i poslovnihknjiga tako da su usklaeni s odredbama novog Zakonao raËunovodstvu i sada su jednaki i za proraËunske ko-risnike i za poduzetnike. Na potezu je Uprava za finan-cije i proraËun!

J as n o n am je d a je te π ko p rih v atiti d a s e je d an b orb e n i av ion , koji s m o p latili p op riliË -

n o, s m atra te kuæim ras h od om . A li up rav o i je s t tako, i to u s v im v ojs kam a s v ije ta...

M oæemo li vojnoj opremi odrediti stopu amortizacije?

Vera G ILJ E VIΔ

12,13 strana 3/12/08 11:22 AM Page 12

1 314. oæujka 2008.

P od jednostavnim naslovom“ Protokolarne aktivnosti” uveljaËi ove godine objavlje-

na je skripta dvoje autora, Mila-de Privore i Dræislava TadiÊa, na-mijenjena ponajprije polaznicimaVojnodiplomatske izobrazbe.

Prema rijeËima autora, koji ima-ju bogato iskustvo steËeno u du-gogodiπnjem bavljenju dræavnimprotokolom, skripta je nastala natemelju njihovih predavanja kojaodræavaju u sklopu Vojnodiplo-matske izobrazbe na Hrvatskomvojnom uËiliπtu joπ od 1995. godi-

ne. Taj praktiËni priruËnik najednostavan naËin opisuje pro-tokolarne aktivnosti s kojima sesvakodnevno susreÊu djelatnevojne osobe, vojni izaslanici idiplomati, civilni duænosnici imnogi drugi. PriruËnik je obo-gaÊen fotografijama i skicamaπto nadopunjuju tekstualni diote Ëitatelj vrlo jednostavnomoæe saznati kako se treba po-naπati u odreenim situacijamakoje zahtijevaju poznavanjeprotokola. Tako je, primjerice,opisano i pokazano kako trebanapisati pozivnicu ili postavitistol, gdje tko treba stajati te ka-ko se treba odijevati i ponaπatiu odreenim prigodama.

IstiËuÊi da je rijeË o vrlo spe-cifiËnoj i iznimno potrebnojknjizi dvoje vrsnih poznavate-lja protokola, poznati hrvatskistruËnjak za diplomaciju dr.Stanko Nick zakljuËio je da jenjezina vrijednost dvostrana -

detaljno razrauje protokolarne stan-darde u hrvatskoj praksi, a ujedno jenamjenski fokusirana na vojnu diplo-maciju i sve njezine aktere. Posebnoje zanimljiv i svakako koristan prilogkoji sadræi neka od najboljih jela hr-vatske nacionalne kuhinje, s recepti-ma za njihovo pripravljanje, te impre-sivan popis hrvatskih vina, πto moæebiti korisno svakome tko se nae uulozi domaÊina stranim gostima.

Na vrijednost ovog priruËnika upu-Êuju i detalji iz æivotopisa njegovihautora. Milada Privora bila je ravna-teljica Dræavnog protokola i velepos-lanica u Ministarstvu vanjskih poslo-va te dugogodiπnja πefica ProtokolaPredsjednika RH, a Dræislav TadiÊ jegodinama vodio protokol Ministar-stva obrane i bio voditelj prvog naraπ-taja Vojno-diplomatske izobrazbe,gdje i danas predaje. “ O boje autoraovog vrijednog priruËnika za Vojnodi-plomatsku izobrazbu veoma su iskus-ni i mudri protokolarni 'vukovi', kojisu proπli bezbrojna iskuπenja na naj-

viπoj dræavnoj razinii dobro upoznali sta-ru istinu da se pro-tokolarna sluæba neprimjeÊuje sve dokse stvari odvijajubesprijekorno” , zak-ljuËio je dr. Nick,poruËivπi da uzskriptu “ Protokolar-ne aktivnosti” poh-vale zasluæuju i svioni koji se uspjeπnoi samozatajno bavetim zahtjevnim ivaænim poslom.

Protokolarne aktivnosti u skripti M ilade Privore i D ræislava Tadiæa

“ O b oje autora ov og v rije d n og p riruË n ika z a v ojn od ip lom ats ku

iz ob raz b u v e om a s u is kus n i i m ud ri p rotokolarn i 'v ukov i', koji

s u p roπ li b e z b rojn a is kuπ e n ja n a n ajv iπ oj d ræav n oj raz in i i d ob ro

up oz n ali s taru is tin u d a s e p rotokolarn a s luæb a i n e p rim je æuje s v e d ok s e s tv ari od v i-

jaju b e s p rije korn o” , z akljuË io je d r. S tan ko N ic k, h rv ats ki s truË n jak z a d ip lom ac iju

Ma rija ALVIR, s nimio Da vor K IRIN

Vrijedan priruËnik za vojnodiplomatsku izobrazbu

PRED S T A VLJ A MO

A utori priruËnik a M ilada P rivora i

D ræislav T adiÊ

U priruËnik u su

detaljno razra eni protok olarni standardi u h rvatsk oj prak si

12,13 strana 3/12/08 11:24 AM Page 13

1 414. oæujka 2008.

PRED S T A VLJ A MO

M atija HoiÊ, student naFakultetu strojarstva ibrodogradnje, najbolji

je i najuspjeπniji kadet Ka-detske bojne, i to u akadem-skom i vojnom dijelu. Tako jepokazala raπËlamba uspjeπ-nosti kadeta, πto i ne zaËuu-je s obzirom na to da mu jeprosjek ocjena na studijustrojarstva zavidnih 4,63.Matija je kadet prvog naraπ-taja, upisao je deseti semes-tar, a diplomi se nada u srp-nju ili najkasnije u rujnu. Ia-ko bi s tim uspjehom itekakodobro mogao konkurirati natræiπtu rada ustrajan je u na-kani da postane Ëasnik O ru-æanih snaga. Prihvatio je iza-zov i ne misli odustati.

Zanimanje za vojni poziv unjega se, istiËe, kao i u veÊi-ne mladih ljudi, javilo dostarano. I s godinama se sve vi-πe poveÊavalo. Naravno, sli-ka o vojsci u poËetku je bilaidealizirana, a gradio ju jegledajuÊi filmove, televiziju iËitajuÊi. S vremenom je, kaæeMatija, uvidio da idealnog nema niu vojsci kao ni u civilstvu, te jesklonost prema vojsci prerasla uneπto zrelije, stabilnije. Kad bi po-novno birao, izbor bi bio isti.

"Nisam poæalio zbog izbora. Voj-ska nudi odreene pogodnosti, πto,naravno, za sobom povlaËi i odree-ne obveze i odgovornosti. Ali, budu-Êi da je to moj izbor, ne doæivljavamto kao optereÊenje. O vaj sustav miodgovara. Uvjetno reËeno, to znaËida imam manje slobodnog vreme-na, ali za odreene stvari treba sepotruditi", priËa Matija. Civilne ivojne obveze uspijeva bez problemauskladiti jer se, kako kaæe ovaj stu-

dent prvog naraπtaja Bolonje, priplaniranju aktivnosti uvijek vodi ra-Ëuna o obvezama πto ih kadeti ima-ju na fakultetima.

» injenica da je najbolji kadetmnogo mu znaËi. "To je osjeÊaj us-pjeha koji nije mjerljiv financijski, avjerujem da Êe mi dobro doÊi i umojoj karijeri." O d samog poËetka,kao i tijekom studija, imao je potpo-ru obitelji. "Roditelji su mi bili, i joπuvijek jesu, velika potpora. Sum-njam da bi moj uspjeh na fakultetubio takav da je njihova potpora izos-tala", napominje.

Biti kadet u O S-u dodatna je odgo-vornost i duænost, kaæe Matija. Sma-

tra kako je promidæbom pro-jekta Kadet vaæno mlade lju-de upoznati s duænostima ko-je ih oËekuju izaberu li taj na-Ëin πkolovanja. Treba iskrenoi ozbiljno upozoriti na sve do-datne obveze, ali i pogodnostiπto ih ovakav oblik πkolovanjanudi. Tada Êe, misli Matija, toprivuÊi ozbiljne i kvalitetneljude koji to doista æele. Vje-ruje i da Êe se zanimanje zaprojekt Kadet poveÊavati kadprvi i drugi naraπtaj zavrπiπkolovanje te doe na svojeduænosti u postrojbe. "Tada Êese vidjeti konkretni rezultatiovog projekta."

O buduÊnosti ne razmiπljadugoroËno. Ide korak po ko-rak. "Æelim ostati u vojsci iprimijeniti znanja steËena nafakultetu. TrenutaËno mi je æe-lja diplomirati, dobiti Ëin i stu-piti na duænost." Kako je dodi-jeljen topniπtvu, nakon zavr-πetka Temeljne ËasniËke izo-brazbe oËekuje da Êe u pos-trojbi preuzeti neku zapovjed-nu duænost. Poslije kaæe, sve

Êe ovisiti o rezultatima koje postignei, naravno, moguÊnostima koje Êe muvojska pruæiti. Ne bi imao niπta niprotiv toga da radi vani, u meuna-rodnom okruæju, ali kratko.

Na naπe pitanje πto za njega znaËibiti vojnik i πto bi poruËio mladimljudima koji pokazuju sklonost pre-ma vojnom pozivu, odgovara: "Bitivojnik ne znaËi imati posao. Bitivojnik je poziv. To je neπto πto za-pravo nikad ne prestaje. Vojnik ste24 sata na dan razlika je samo u to-me jeste li ili niste na duænosti. Na-ravno, osobna je stvar prosuditi æe-limo li to ili ne i tu Êe odluku svakipojedinac morati donijeti sam."

"N is am p oæalio z b og iz b ora. V ojs ka n ud i od re e n e p og od n os ti, π to, n arav n o, z a s o-

b om p ov laË i i od re e n e ob v e z e i od g ov orn os ti. A li, b ud uæi d a je to m oj iz b or, n e d o-

æiv ljav am to kao op te re æe n je "

Prihvatio je izazov i ne misli odustati

M atija H O I∆ , najbolji kadet Kadetske bojne

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

14,15 strana 3/12/08 11:26 AM Page 14

14. oæujka 2008.

MO RH-ova koπarkaπka momËad i ove se-zone igra vrlo zapaæenu ulogu u amaterskojkoπarkaπkoj ligi RE KLA.

Tu tvrdnju potkrepljuje Ëinjenica da su ost-varili ukupni omjer pobjeda i poraza 12-3.Postigli su Ëetiri pobjede u kupu RE KLA-e itime se plasirali u finale, u kojem ih oËekujeAgit. Protivnika u finalu predvode ponajbo-lji igraËi lige, Vladan AlanoviÊ i Saπa Me-denica, no ove godine MO RH ih je veÊ dva-put pobijedio. TreÊi trijumf donio bi im i pe-har pobjednika. U RE KLA veteranskoj ligi,morhovci su trenutaËno drugoplasirani. O s-tane li tako, izborit Êe mjesto u doigravanjuza ukupnog prvaka RE KLA-inih natjecanja.

Tamo bi ih Ëekali kudikamo mlaiprotivnici iz seniorskog ranga lige,no mladost ne mora biti i prednost.MO RH je to dokazao u Kupu: paoje favorizirani Air Alert, koji je vode-Êi u Prvoj ligi RE KLA-e.

O ptimizam u MO RH-u buja sa sveboljim zdravstvenim stanjem igraËa.Naime, dosad naπa koπarkaπkamomËad nije nijednom igrala ukompletnom sastavu. Ipak, πirokomklupom i moguÊnostima rotacijeizostanci su uglavnom uspjeπno pre-vladani. O πirini dovoljno govori toda, u baπ u svakoj utakmici, MO RH

ima barem Ëetvoricu s dvocifrenim brojempostignutih koπeva. Najbolji strijelac je Vje-koslav MarËinko (18,6 po utakmici), a umomËadi trenera – ure Simona Ëesto se isti-Ëu Hrvoje Filipan i Mladen O stojiÊ. SkakaË-ki dio ponajviπe odrauje uvijek borbeniKreπimir © imurina. Sredinom oæujka MO -RH bi trebao poËeti s nizom pobjeda. UmomËadi vjeruju da je to ostvarivo. Uspijuli, mogli bi osvojiti Ëak tri pehara: za pob-jednika Kupa, pobjednika Prvenstva vetera-na i ukupnog pobjednika RE KLA-e. VeÊ toπto su u konkurenciji za sve je velik uspjeh,a πto Êe tek biti ako zaredaju pehari...?

D. VLAHOVIΔ

M O R H-ovi koπarkaπi u igri na tri fronte

Zapovjednik HRM-a komodor Ante UrliÊ okupio je 8. oæujka sve pripadnice Zapovjedniπt-va HRM i Doma ZHRM, kako bi im Ëestitao Dan æena.

Rekao im je tom prigodom: "Æene su odigrale vaænu ulogu u naπoj bliskoj proπlosti, osobito uDomovinskom ratu. I meu vama ovdje ima æena koje su bile na terenu 1991. godine, a nekesu pokazale i veÊu hrabrost od muπkaraca u odreenim situacijama.“ Zapovjedniku HRM-a,uime svih pripadnica HRM-a, zahvalila je voditeljica O dsjeka za opskrbu u O djelu N-4ZHRM, pukovnica Violeta PiliÊ. U Hrvatskoj ratnoj mornarici zaposleno je 278 æena, koje Ëine17% svih pripadnika HRM-a. Toje viπe od omjera pripadnica O ru-æanih snaga RH, ali i mnogo viπeod omjera u vojskama Francuske,Belgije, NjemaËke ili Velike Brita-nije. Hrvatska ratna mornaricabrine se o zastupljenosti æena nasvim poslovima i na svim razina-ma, kao i na brodovima HRM-a“ ,istaknula je pukovnica PiliÊ. Na-kon prigodnih rijeËi, zapovjednikHRM-a, uruËio je ruæe svim na-zoËnim pripadnicama ZHRM, ato su uËinili i zapovjednici osta-lih postrojbi HRM-a.

OJ HRM

Proslava Dana æena u Zapovjedniπtvu HR M -a

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

za vojnodiplomatskuduænost

vojni izaslanik RH uRuskoj Federaciji sasjediπtem u Moskvi

Osim uvjeta iz Ëlanka 19. i20. Zakona o sluæbi u OSRHpropisani su sljedeÊi uvjeti:• osobni Ëin: pukovnik, brigadir,• VSS,• posebna vojna znanja,• ruski jezik STANAG 3333,• engleski jezik STANAG

3333,• radno iskustvo na poslovi-

ma meunarodne obrambenesuradnje.

Posebna struËna znanja po-æeljna pri odabiru kandidata:• Vojnodiplomatska πkola

MORH-a,• Diplomatska akademija

MVPEI-a,• meunarodni teËajevi iz po-

druËja diplomacije,• radno iskustvo na poslovi-

ma meunarodne obrambenesuradnje.

Prijave s dokazima o ispunja-vanju navedenih uvjeta zainte-resirani kandidati iz ustrojbe-nih cjelina Ministarstva obra-ne mogu dostaviti do 20.oæujka 2008. godine naadresu:

Ministarstvo obrane RH, Uprava za ljudske resurse, Personalna sluæba, StanËiÊeva 6, 10 000 Zagreb,

a kandidati iz ustrojbenih cje-lina Glavnog stoæera OSRH iOSRH putem

Personalne uprave GS OSRH, Sarajevska bb (vojarna

"Croatia"), 10 000 Zagreb

1 5

OS RH

14,15 strana 3/12/08 11:27 AM Page 15

14. oæujka 2008.

VLASTI diljem svijeta, suoËene steroristiËkom prijetnjom, nastojerazviti πto bolje naËine suprotstav-ljanja. J edan od popularnijih naËinajest jaËanje mjera nadzora u javnimprostorima kako bi se prijetnje veÊu zaËetku uËinkovito otkrile te sepravilno tretirale prije nego eskali-raju. U praksi, to znaËi postavljanjenadzornih kamera na osjetljivamjesta i povezivanje u jedinstvenunadzornu mreæu. ProizvoaËi nudei dodatne programske aplikacije na-mijenjene automatskom prepozna-vanju opasnih situacija i incidenatate uzbunjivanju operatera. Tako secijeli posao moæe kvalitetno oba-vljati s malim brojem ljudi i kvali-tetno osmiπljenom tehniËkom kom-ponentom.

J edna od tvrtki koje nude rjeπenjaza videonadzor jest ameriËka Len-

Sec, koja svoja rjeπenja bazira na IPtehnologiji te ih prodaje raznim dr-æavnim agencijama, lokalnim vlasti-ma, πkolama, sveuËiliπtima, aero-dromima i sliËnim institucijama.Dosad je instalirano viπe od 2000sustava, uglavnom na podruËjuSAD-a, gdje se takav oblik preven-cije terorizma i kriminalnih aktiv-nosti znatno razvio zadnjih godina.

Tvrtka nudi sveobuhvatne nadzor-ne pakete za ostvarivanje videonad-zora na odreenom podruËju. Pla-neri pri uspostavi novog sustava in-tegriraju postojeÊe kamere, ako ihima, i isplaniraju najbolju pokrive-nost podruËja optimalnim brojemkamera kako bi se svaki incidentdetektirao i dokumentirao te se uz-bunile odgovarajuÊe interventnesluæbe.

M. P E T ROVIΔ

1 6

AMERI»KO ratno zrakoplovstvoobjavilo je 29. veljaËe da je izabralonasljednika za svoju dugogodiπnjutankersku platformu KC-130, a to je,mimo mnogih ameriËkih oËekiva-nja, europski avion A330, koji proiz-vodi konzorcij E ADS, a koji su naameriËkom KC-X natjeËaju zajed-niËki zastupale tvrtke E ADS NorthAmerica i Northrop Grumman. Poproglaπenju odabira, pobjednik jedobio i novu sluæbenu oznakuKC-45A. Mnogi su smatrali kako jeBoeing vrlo izgledan pobjednik sasvojim prijedlogom tankera KC-767(derivat Boeinga 767-200), ali, uameriËkom ratnom zrakoplovstvusmatraju da dobro prokuπana ko-mercijalna platforma Airbusa A330(derivat A330-200, koja nosi i ozna-ku A330 MRTT) ima cijeli niz boljihtehniËko-operativnih prednosti. Toje prije svega veÊa nosivost razliËitevrste tereta, odnosno uz gorivomoæe nositi viπe drugog vojnog te-reta, ponijeti viπe putnika, te u ME -DE VAC konfiguraciji ponijeti viπe

ozlijeenih osoba uz prateÊe medi-cinsko osoblje. Uz to, A330 MRTT(Multi Role Tanker Transport) imaviπu razinu operativne raspoloæivos-ti, niæe operativne troπkove, i viπedrugih tehnoloπkih prednosti u od-nosu na Boeing. To se, izmeu osta-log, odnosi na bolji obrambeni pa-ket raznih sustava koji omoguÊavajuAirbusu da prie znatno bliæe zoniborbenih djelovanja. Takoer, Airbusje u odnosu na Boeingfleksibilniji u smislu op-sluæivanja razliËitih tipo-va zrakoplova, odnosnojednostavnije ga je opskr-biti gorivom u zraku izdrugog tankera.

Pred ameriËkim je Kon-gresom da potvrdi odabirUSAF-a, a njihova su-glasnost Êe znaËiti da Êeu sljedeÊem dvadesetpe-togodiπnjem razdobljuUSAF dobiti 179 novihzraËnih tankera, za πto Êeiz ameriËkoga dræavnog

proraËuna biti izdvojeno 35 milijardiameriËkih dolara. Avioni Êe biti pro-izvedeni i isporuËivani u nekolikofaza. Prva faza predvia proizvod-nju i isporuku 64 tankera KC-45A,za πto Êe biti izdvojeno 10,6 milijar-di dolara. Svi avioni Êe biti proizve-deni u Americi, a bit Êe angaæirano230 raznih ameriËkih tvrtki s oko25 000 djelatnika.

I. S K E NDE ROVIΔ

Busi

ness

Wire

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Dolazi videonadzor

A 330 M R TT pobjednik K C -X natjeËaja

16-19 vijesti 03/11/08 15:24 Page 16

1 714. oæujka 2008.

AMERI»KA tvrtka United Indus-trial Corporation preko svoje po-druænice AAI Corporation sklopilaje ugovor s ameriËkom kopnenomvojskom (US Army ), kojim se pokri-va pomoÊ u razvoju uvjeta i stan-darda potrebnih za uspjeπno suoËa-vanje s prijetnjom improviziraniheksplozivnih naprava.

Ugovor predvia isporuku najma-nje 305 kompleta za trening piro-tehniËara, koji Êe se postaviti u raz-ne baze i instalacije diljem svijeta.Sustav za uvjeæbavanje osmiπljen jei dizajniran tako da oponaπa vizual-ni i zvuËni potpis te naËin aktivira-nja eksplozivnih naprava.

Sustav Êe se proizvoditi u suradnji

sa πvicarskom tvrt-kom RUAG, a AAICorporation Êe bitizaduæena za podu-Ëavanje vojnikapravilnoj uporabisustava za uvjeæba-vanje pa Êe osigu-rati i voenje pro-grama, sustavnu iinæenjersku potporu te odræavanje.

Sustav koji Êe se rabiti za uvjeæba-vanje ameriËkih vojnika izveden jeiz sliËnih sustava kojima se za uv-jeæbavanje pirotehniËara sluæe unjemaËkoj i πvicarskoj vojsci. SliË-nim sustavom veÊ se koriste i pri-padnici ameriËkog marinskog kor-

pusa. AmeriËka kopnena vojska vje-ruje da Êe novi sustav za uvjeæbava-nje omoguÊiti realistiËniji trening,unaprijediti osjeÊaj stvarnosti te ukonaËnici omoguÊiti bolju pripremuvojnicima za suoËavanje s prijetnja-ma u stvarnom æivotu.

M. P E T ROVIΔ

NA VELIKOME meunarodnomzrakoplovnom sajmu Singapore AirShow, koji je odræan od 19. do 24.veljaËe, ameriËka tvrtka NorthropGrumman predstavila je svoj noviradarski sustav SABR (ScalableAgile Beam Radar). RijeËje o naprednom derivatupostojeÊeg AE SA (ActiveE lectronically ScannedArray ) radarskog sustavas elektronskim pomakomradarske reπetke, koji jeprema Northrop Grum-manu namijenjen pri-marno za ugradnju naborbene avione F-16 πtoih proizvodi LockheedMartin, ali je isto takoprikladan za ugradnjuna druge zrakoplovneplatforme, πto se prijesvega odnosi na lakeborbene avione drugih proizvoaËa.

SABR radarski sustav novi je veli-ki tehnoloπki napredak za borbeniavion koji se nalazi u operativnojuporabi tridesetak godina, a koji usvojoj floti ima velik broj zemalja.Primarno je namijenjen za upravlja-nje oruænim sustavima na F-16, πto

se prije svega odnosi na bolji pre-gled situacije u zraku, bolju detek-ciju i zahvat ciljeva, veÊu uËinkovi-tost pri istodobnom obavljanju razli-Ëitih borbenih zadaÊa (zrak-zrak, izrak-zemlja), kvalitetnu SAR sliku

velike razluËivosti, veÊu preciznostpri djelovanjima u svim meteoroloπ-kim uvjetima danju i noÊu. Premasvojim dimenzijama i tehniËkimspecifikacijama, SABR radarski sus-tav moæe se vrlo lako ugraditi naavione, bez potrebe za bilo kakvimprilagodbama nosne sekcije trupa

aviona. Uz to, potpuno je kompati-bilan s postojeÊim sustavom za na-pajanje elektriËnom energijom isustavom za hlaenje radara, kakvisu inaËe razvijeni za borbene avio-ne F-16. AmeriËko ratno zrakoplov-

stvo u sljedeÊem razdob-lju kani obaviti retrofitsvojih Falcona, ali istotako Northrop Grummankani ponuditi SABR idrugim operaterima naF-16 u svijetu. Uz lakuugradnju na postojeÊeavione, tehnoloπki razvojSABR-a donio je niæeproizvodne i operativnetroπkove novog radar-skog sustava, istodobnozadræavajuÊi sve temelj-ne odlike i prednostiAE SA radarskog susta-va. Prve probne letove

na kojima Êe biti testiran SABR ra-darski sustav Northrop Grummankani obaviti tijekom druge poloviceove godine, i to na svom Sabreline-ru, koji Êe biti opremljen istim pa-ketom avionike kakvim se opremajuborbeni avioni F-16.

I. S K E NDE ROVIΔ

F-16 dobivaju A ESA radare

U vjeæbavanje pirotehniËara

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

US A

rmy

16-19 vijesti 03/11/08 15:24 Page 17

AMERI»KA tvrtka Reveal Ima-ging Technology , specijalizirana zarazvoj naprednih sigurnosnih in-spekcijskih sustava, razvila je mo-bilni automatizirani sustav za de-tekciju eksploziva Mobile CT-80.RijeË je o naprednom sustavu nami-jenjenom otkrivanju eksploziva iosiguravanju vaænih podruËja, zgra-da i instalacija od teroristiËkih na-pada.

Tvrtka navodi da je Mobile CT-80prvi mobilni sustav uopÊe koji jedobio certifikat Savezne uprave zasigurnost prometa (TSA). Sastoji seod kontejnera postavljenog na ka-mion, a moguÊa je izvedba u oblikuprikolice ili prijenosnog kontejnera.

Mobile CT-80 rabi posebno razvi-

jen ureaj za raËunalnu tomografiju(CT), koji ima smanjenu masu i di-menzije te cijenu kako bi bio mobi-lan i dostupan krajnjim korisnicima.Zbog manjih dimenzija pogodan jeza postavljanje u manjim i skuËeni-jim prostorima, ali nudi precizno itoËno detektiranje eksploziva. Naj-ËeπÊe se rabi na aerodromima zapregled prtljage prije ukrcaja u let-jelice. Postavljen je na viπe od 50aerodroma u SAD-u, a rabe ga i uIzraelu, Meksiku, Kanadi, Francus-koj, E kvadoru te J amajci. O sim zaaerodrome pogodan je i za luke,provjeru mjesta gdje se okuplja ve-lik broj ljudi.

Sustav je sposoban za brzu auto-matsku detekciju eksploziva u raz-

nim vrstama tereta, od jednostavneruËne prtljage do velikih torbi i sliË-nog tereta. Konstruiran je za rad uoteæanim uvjetima i ima vlastito na-pajanje, grijanje i hlaenje te moæeraditi tri dana bez vanjskog izvoranapajanja.

M. P E T ROVIΔ

NORVE©KA je pokrenula izradustudije koncepcijskih rjeπenja zapodmorniËke kapacitete u razdobljunakon 2020. godine. Svrha Projekta6346 Ny Ubå t (Nova podmornica)jest opÊi pregled zahtjeva za nadom-jeπtanje πest dizel-elektriËnih pod-mornica Ty pe 210 klase Ula, izgra-enih u NjemaËkoj za potrebe nor-veπke kraljevske ratne mornarice.

VodeÊu ulogu u izradi studije imanorveπko ministarstvo obrane u su-radnji s ratnom mornaricom, nor-veπkom vojnologistiËkom organiza-cijom i norveπkim institutom zavojna istraæivanja, a studija trebabiti okonËana tijekom 2008. O Ëeku-je se da izrada definicijske studijezapoËne u 2009. godini.

Podmornice klase Ula izgraenesu u njemaËkom brodogradiliπtu

Nordseewerke u E mdenu, a u ope-rativnu sluæbu uπle su u razdoblju1989.-1992. Glavna obiljeæja pod-mornica jesu duljina 59 m, najveÊaπirina odnosno promjer 5,4 m, pod-vodna istisnina 1150 t, te povrπin-ska istisnina 1040 t. Dizel-elektriËnipropulzijski sustav Ëine dva MTU16V 396 dizelmotora, svaki snage970 kW , i jedan elektriËni motor, Ëi-me je omoguÊeno postizanje maksi-malne podvodne istisnine od 23 Ëv,dok je najveÊa povrπinska istisnina11 Ëv. Podmornice su opremljenesustavom zapovijedanja i nadzoromnaoruæanja Kongsberg MSI 90U, anaoruæane teπkim torpedimaDM2A3 tvrtke Atlas E lektronik.

Norveπka je u jednome trenutkuplanirala nabavu Ëetiriju novih pod-mornica pannordijskog programa

podmornica Viking, ali je istupila izzajedniËkog programa zavrπetkomrada na prvom dijelu faze definira-nja projekta sredinom 2002. godine.Rad na programu razvoja noveskandinavske podmornice zapoËelesu Norveπka, Danska i © vedska joπ1994. Projekt podmornica tipa Vi-king razvijen je iz konceptualnestudije projekta podmornice Sub-marine 2000, prethodno provedeneza πvedsku ratnu mornaricu. Pro-gramom Viking zamiπljeno je razvitisuvremeni projekt podmornice novegeneracije, koji bi udovoljio zahtje-vima svih triju mornarica. No, 2004.program je ugaπen nakon πto jedanska vlada donijela odluku o ne-potrebnosti podmorniËkih kapacite-ta u svojoj mornarici.

U sluæbi podmorniËkih snaga nor-veπke ratne mornarice ima πest pod-mornica klase Ula, koje su, premaprocjeni norveπkog ministarstvaobrane, dovoljne za obavljanje pos-tojeÊih i buduÊih zadaÊa ratne mor-narice do 2020., uz odreene nado-gradnje i modifikacije kako bi za-dræale operativnu efektivnost flotedo kraja æivotnog vijeka.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 814. oæujka 2008.

B uduÊ e norveπke podmornice

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Sustav za detekciju eksploziva

Busi

ness

Wire

16-19 vijesti 03/11/08 15:24 Page 18

1 9

FOTOGRAFIJA anonimno objav-ljena na internetu omoguÊila jevojnim analitiËarima prvi znaËajnijipogled na novu nuklearnu podmor-nicu naoruæanu balistiËkim projek-tilima Ty pe 094 klase J in kineskeratne mornarice. Snimka je uËinje-na u kineskom brodogradiliπtu Bo-hai u Huludaou, a prikazuje dvijepodmornice klase J in vezane uzopremnu obalu brodogradiliπta. Usrediπtu fotografije nalazi se 12 ot-vorenih lansirnih cijevi za projekti-le, smjeπtenih na straænjoj strani za-povjednog mosta, a ne 16, kako sepretpostavljalo.

No, joπ nije poznato jesu li pori-nute dvije ili tri podmornice ovogatipa. Savez ameriËkih znanstvenika(Federation of American Scientists- FAS) smatra se zasluænim zaidentifikaciju prve nuklearne pod-mornice naoruæane balistiËkim pro-jektilima klase J in, koja je otkrive-na komercijalnim satelitom u listo-padu 2006. u podmorniËkoj bazi uX iaopingdaou, a Ëija je slika prviput objavljena u srpnju 2007. Novaslika dviju podmornica snimljena jeu svibnju 2007. U skladu s miπlje-njem struËnjaka FAS-a postoji mo-

guÊnost da je podmorni-ca, uoËena u X iaoping-daou, vraÊena u Hulu-daou na dodatne prila-godbe i tako snimljena2007. s drugom pod-mornicom u klasi. Dru-ga moguÊnost je da supodmornice, vezane uz opremnuobalu brodogradiliπta Bohai, zaistadruga i treÊa podmornica u klasiJ in. Prema miπljenju zapadnjaËkihobavjeπtajnih agencija, dvije sni-mljene podmornice jesu jedinedvije porinute u svojoj klasi. Pret-postavlja se da se u skladu s potre-bama kineske ratne mornarice gra-de dodatne podmornice Ty pe 094 ubrodogradiliπtu Bohai.

Podmornice Ty pe 094 druga sugeneracija kineskih nuklearnihpodmornica s balistiËkim projektili-ma. O ne Êe zamijeniti podmorniceTy pe 092 klase X ia, koje su uπle uoperativnu sluæbu 1987., a naoru-æane su s 12 balistiËkih projektilaJ ulong-1 (CSS-N-3), koji su se po-kazali vrlo loπima u operativnimuvjetima i pretjerano su buËni. UizvjeπÊu objavljenom 1997. navodise kako Êe podmornice Ty pe 094

biti najveÊe podmornice ikadaizgraene u Kini, duljine 133 mi procijenjene istisnine oko8000-9000 tona, a oËekuje se znat-no poboljπanje znaËajki jedine nu-klearne podmornice s balistiËkimprojektilima klase X ia, i to ugrad-njom boljih senzornih sustava i po-uzdanijeg propulzijskog sustava smanjom razinom buke. Tada sepretpostavljalo da Êe Ty pe 094nositi 16 balistiËkih projektila ki-neske proizvodnje tipa J ulong-2(CSS-NX -4). Iako nove podmorni-ce imaju 12 lansirnih cijevi, pret-postavlja se da su projektili joπ u fa-zi razvoja zbog neuspjelog testira-nja u 2004. godini. U skladu s pos-ljednjim pretpostavkama ameriËkeobavjeπtajne sluæbe, kineska ratnamornarica planira izgraditi pet nu-klearnih podmornica klase J in.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

U ZRAKOPLOVNOJ bazi SliaËslovaËkog ratnog zrakoplovstva, 29.veljaËe obavljena je sveËana primo-predaja 12 remontiranih i moderni-ziranih slovaËkih borbenih avionaMiG-29AS/UBS (NATO naziv Ful-crum). SlovaËko ratno zrakoplov-stvo u svojoj floti ima 21 borbeniavion MiG-29AS/UBS, ali se odluËi-

lo za remont i moderniziranje sa-mo 12 aviona, 10 jednosjeda i dvadvosjeda. Kompletni posao okoremonta i modernizacije avionaobavljen je u SlovaËkoj, a finan-cijski je proveden prebijanjemklirinπkog duga koji Rusija imaprema SlovaËkoj. Provedeni paketradova za 12 aviona procjenjuje

se na 74,2 milijuna ameriËkih dola-ra. Nositelj radova bila je slovaËkatvrtka LO T (Letecke O pravovneTrenËin), uz suradnju s ruskim pro-izvoaËem aviona tvrtkom RSKMiG. O bavljenim remontom produ-ljen je servisni vijek slovaËkim “ dva-desetdevetkama” do 2030.-2035, iliza 4000 radnih sati. U slovaËke bor-

bene avione ugraena je nova ruskaoprema poput MIL STD 1553B sa-birnice podataka (koja je otvorenearhitekture, Ëime otvara moguÊnostdaljnje dogradnje aviona zapadnomopremom), BTSVM MVK-03 raËu-nalnog sustava, te viπefunkcijskihprikaznika u boji. Ugraena je i za-padna oprema poput BAE Sy stem-sovog IFF (Identification Friend orFoe) sustava, te Rockwell Collinso-vog VO R/ILS/MKR viπemodnog risi-vera za slijetanje i navigaciju, TA-CAN taktiËkog navigacijskog transi-vera, UHF/VHF radiostanice s kon-trolnom konzolom i satelitskim navi-gacijskim risiverom.

I. S K E NDE ROVIΔ

14. oæujka 2008.

SlovaËka modernizirala svoje Fulcrume

O tkrivena prva kineska podmornica klase Jin

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 03/11/08 15:24 Page 19

VOJ NA T EH NIKA

14. oæujka 2008.20

Razvojem lakog topniπtva i pri-padajuÊeg streljiva, u zadnjihdesetak godina ostvarena je

nova razina pokretljivosti i paljbenemoÊi (prije svega preciznosti). Pose-ban poticaj razvoju daju specifiËniuvjeti uporabe topniπtva u Afganis-tanu, Ëije visoke planine i loπa ces-tovna infrastruktura onemoguÊujuuporabu klasiËnog samovoznog ivuËenog topniπtva.

O d otkriÊa baruta i njegovih mo-guÊnosti uporabe u vojne namjene,ekspedicijske snage i snage za brzodjelovanje uvijek su u svom sastavuimale komponente topniπtva, kojese sastojalo od teπkih minobacaËa ivuËenih, a poslije i samovoznih, to-pova. U zadnjih desetak godina sveveÊi broj vojski uvodi u naoruæanje

sustave za paljbenu potporu koji suznatno lakπi i pokretljiviji od klasiË-nih topniËkih sustava, a zadræavajugotovo identiËnu paljbenu moÊ (po-sebno u pogledu dometa).

Uzmimo za primjer ameriËku hau-bicu BAE Sy stems Land Sy stemsM777 Lighweight Field Howtizer(LFH) kalibra 155 mm, koja je teknedavno uπla u operativnu uporabu.Uporabom inovativnih konstrukcij-skih rjeπenja i najsuvremenijih ma-terijala, masa M777 ograniËena jena samo 4218 kg, ili Ëak 2975 kgmanje nego masa haubice M198(istog kalibra) koju Êe zamijeniti.

O sim manje mase, sve viπe korisni-ka traæi i sustave koji Êe biti jedno-stavniji za uporabu i koji zahtijevajumanji broj vojnika u posadi. Zbog

toga sve veÊi broj topniËkih sustavakoji ulaze u operativnu uporabu imaintegrirane navigacijske sustave isustave za precizno pozicioniranje.Nezamjenjiv dio opreme postali su iraËunalni sustavi za upravljanjepaljbom. O sim πto znatno poveÊava-ju preciznost, sustavi za usmjerava-nje paljbe omoguÊavaju brzo zauzi-manje paljbenog poloæaja (preciznopozicioniranje) i otvaranje paljbe, priËemu poveÊana preciznost omogu-Êava uniπtenje cilja manjim brojemgranata. To pak omoguÊava brzo na-puπtanje paljbenog poloæaja prijenego πto neprijateljsko topniπtvo us-pije uzvratiti (kontrabatiranje).

T ek st u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatsk i-vojnik .h r

Lako topniπtvoUporaba najsuvremenijih materijala omoguÊila je smanjenje mase, a novo streljivo poveÊanje dometa, tako da i

lake haubice kalibra 105 mm danas mogu ostvariti domete od 30 kilometara

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

20,21 strana 03/11/08 15:26 Page 20

14. oæujka 2008.

Ekspanzija mirovnih misija kaojedne od najvaænijih aktivnostimodernih poslijehladnoratov-

skih vojski pokazala je da struktura,doktrina i oprema nisu tomu prila-goene. Uz prilagodbu struktural-nih elemenata, jedna od vaænijihaktivnosti je nabava nove opremekoja Êe biti bolje prilagoena. To seponajprije odnosi na kotaËna oklop-na vozila, za kojima trenutaËno vla-da velika potraænja, osobito na po-druËjima riziËnih misija.

Program MRAP (Mine ResistantAmbush Protected - vozilo otpornona mine i iznenadne napade) trenu-taËno je najobimniji program naba-ve oklopnih vozila. Prema nepot-vrenim informacijama, ukupna vri-jednost programa je oko 8 milijardidolara.

O no πto je posebnost programaMRAP jest nabava razliËitih tipovavozila. A ono πto je zajediËko svimvozilima, bez obzira na marku i pro-izvoaËa, jest da zadovoljavaju istebalistiËke i zaπtitne znaËajke te pok-retljivost.

MRAP je najlakπe opisati kaooklopni kamion. Naime, najËeπÊe jerijeË o vozilima klasiËne kamionskekonfiguracije: motor, kabina, tovar-ni dio. Konstruktori su, umjesto to-varnog dijela, najËeπÊe produæilikabinu na tovarni dio te tako dobilivelik i dobro zaπtiÊen prostor.

MRAP vozila najËeπÊe se rabe kaooklopni transporteri, ophodna vozi-la, ali sve viπe dolaze do izraæaja ikao ambulantna ili inæenjerijska vo-zila. O sobito su popularni meu pi-rotehniËarima koji uklanjanju i neu-

traliziraju razne eksplozivne napra-ve. Program nije zamiπljen tako dapropisuje kako vozilo mora zadovo-ljiti znaËajke pa se proizvoaËi mo-gu opredijeliti za razliËite pristupe.Tako se neki odluËuju za monokok,samonosivu karoseriju a drugi seproizvoaËi odluËuju za samostalnopodvozje na koje priËvrπÊuju oklop-no tijelo. Neki dodaju i posebnuoklopnu ploËu ispod podnice, kojadodatno πtiti elemente ovjesa i po-gonskog sustava. Ta ploËa spreËavaoπteÊenje motora pa se Ëesto nakonnapada MRAP vozila, unatoË eks-plozijama u neposrednoj blizini, vo-zila mogu samostalno udaljiti s po-priπta incidenta.

VOJ NA T EH NIKA

21

Vozila koja spadaju u kategoriju M RAP trenutaËno su najvaæniji program nabave ameriËke vojske, a ne treba

smetnuti s uma da sliËna vozila sve viπe kupuju i druge vojske diljem svijeta

T ek st u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatsk i-vojnik .h r

G ospodari opasnih cesta

P ripremio Ma rijo P E T ROVIΔ

20,21 strana 03/11/08 15:27 Page 21

22

Juriπne helikoptere AH-64D Apa-che, uz ameriËku i britansku voj-sku, u borbenim djelovanjima u Af-

ganistanu rabi i nizozemska vojska, pre-ciznije nizozemsko ratno zrakoplovstvo.Prva eskadrila (No 301) formirana je1997. s dvanaest unajmljenih AH-64AApachea i prije svega je posluæila zapreobuku pilota i zemaljskog osoblja nanovu letjelicu. Dvije godine poslije za-poËela je isporuka prvih od 30 novihAH-64D, koji su iskoriπteni za formira-nje eskadrile No 302 te naknadno zapopunu eskadrile No 301. Zbog proble-ma s proraËunom nizozemska je vojskaprodala πest AH-64D, a preostala 24 he-likoptera rasporedila u jednu eskadrilu -No 301. Svoje Apache ona je dosad sla-la u Bosnu i Hercegovinu, Dæibuti, Iraki Afganistan.

E skadrila No 301 sluæbeno je u sastavuTactical Helicopter Group, koja, zajednos 11 Air MO bile Infanty Brigade, Ëini 11Air Mobile Brigade. Rekli smo sluæbeno,jer su dosad nizozemski Apachei uglav-nom djelovali kao potpora nizozemskommarinskom korpusu i NATO snagama.TrenutaËno se 301. eskadrila sastoji odËetiri voda, svaki s Ëetiri posade. Kakobi se smanjilo optereÊenje, svaki Êe sevod uskoro pojaËati s joπ jednom posa-dom. U Afganistanu se trenutaËno nala-zi pet nizozemskih AH-64D s osam po-sada. Posade se rotiraju svakih dva donajviπe Ëetiri mjeseca, a zapovjedni dioeskadrile ostaje u Afganistanu i dvaputduæe, ovisno o potrebama.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

P ripremio Dra æ en MILIΔ

T ek st u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatsk i-vojnik .h r

Uz ameriËki Apache, u mirovnim misi-

jama bi se uskoro trebao pojaviti joπ je-

dan juriπni helikopter - francusko-nje-

maËki Tiger

14. oæujka 2008.

Juriπni helikopteri u asimetriËnom ratovanju (II. dio)

22,23 strana 03/11/08 15:30 Page 22

Inæenjer Anton Flettner (1. stu-denoga 1885. - 29. prosinca1961.) poËeo se zanimati za pro-

blematiku letjelica s rotirajuÊimkrilom joπ davno prije dolaska na-cistiËke stranke na vlast. VeÊ 1930.godine sagradio je prvi helikopter sdva Anzani benzinska klipna moto-ra od 30 KS. Svaki od ugraenihmotora pokretao je svoj dvokraki(dvoelisni) rotor. Takvom konstruk-cijom Flettner je nastojao uklonititeπkoÊe nastale zbog momenta vrt-nje rotora (kod Focke Achgelisovihkonstrukcija taj su problem rjeπa-vali uporabom dvaju kontrarotiraju-Êih rotora). Kasniji konstruktori,posebno Sikorsky , problem Êe rje-πavati uporabom snaænog repnogrotora. Svojim prvim prototipomhelikoptera Flettner je postigao sa-mo usputni uspjeh. Tijekom letnihispitivanja pod punim optereÊe-njem, helikopter se sruπio. Flettnerse tom projektu viπe nikada nijevratio, a sama letjelica nije nikadapopravljena.

SljedeÊi projekt kojem se Flettnerposvetio bila je konstrukcija dvo-sjedeÊeg autoæira s kabinom za po-

trebe Kriegsmarine. Izgradio jeprototip s radnom oznakom Fl 184.Autoæir je bio opremljen sa 104 KSsnaænim Siemens-Halske Sh 14benzinskim radijalnim motorom,koji je pogonio dvokraku vuËnuelisu. Iznad pilotske kabine monti-ran je trokraki rotor, koji je tijekomleta autorotirao. Na Flettnerovu æa-lost i taj je prototip doæivio havari-ju. Za jednog leta izbio je poæar namotoru. Nakon prisilnog spuπtanjavatra je potpuno uniπtila letjelicu.Flettner je potom konstruirao noviautoæir pod oznakom Fl 185, koji jebio zapravo kombinacija autoæira ihelikoptera. Njegov radijalni Sie-mens-Halske motor, ugraen usam nosni dio letjelice, pokretao jedva propelera promjenjivog kora-ka, montirana sa svake straneprednjeg dijela trupa letjelice.Glavni rotor, koji je inaËe autoroti-rao, dobivao bi snagu s motora,ovisno o izabranom modalitetu letasame letjelice. Kada bi letio kaoautoæir, onda bi boËni propeleriupotrebljavali svu snagu za vuËuletjelice, a glavni rotor bi auto-rotirao.

Pri helikopterskom modalitetu ra-da, najveÊi postotak snage motor bidavao glavnom rotoru, koji je ostva-rivao uzgon. Preostala snaga moto-ra troπila se na rad boËnih propele-ra, koji su se u toj inaËici rada okre-tali u suprotnim smjerovima te nataj naËin poniπtavali moment glav-nog rotora, tako da je pilot mogaoodræavati æeljeni kurs letjelice. Let-jelica je napravila samo nekolikopokusnih letova prije nego πto seAnton Flettner posvetio konstrukcijisljedeÊeg autoæira pod oznakomFl 265. Njegov prototip pod ozna-kom D-E FLV prvi put je poletio usvibnju 1939. O dlikovao se vrlo sliË-nim oblikom trupa kao i modelFl 185, ali nije imao boËne noseÊeelemente konstrukcije, koji su dræaliboËne propelere. Umjesto boËnihpropelera Flettner je ugradio dvadvokraka kontrarotirajuÊa propele-ra. O ba rotora bila su sinkronizira-na, s moguÊnoπÊu diferencijalne ko-lektivne kontrole nagiba krakovaelise (pitch kontrola).

14. oæujka 2008.

Ig or S P IC IJ ARIΔ

Veliki pobornik razvoja helikoptera i sliËnih letjelica bila je njemaËka ratna mornarica

T ek st u cijelosti proËitajte na:

w w w .h rvatsk i-vojnik .h r

23

VOJ NA POVIJ ES T

NjemaËke letjelice s rotacijskim krilom ihelikopteri iz II. svjetskog rata (II. dio)

22,23 strana 03/11/08 15:30 Page 23

H rvatski vitezovi R eda M arije Terezije (X VII)

UnatoË malom stasu i slabaπnom izgledu, BorojeviÊ je bio personifikacija vojnika, grub i nemilosrdan jednako s

nadreenima i podreenima kao i sa samim sobom....

14. oæujka 2008.24

Jedan od najpoznatijih austrou-garskih marπala I. svjetskog ra-ta, Svetozar BorojeviÊ, roen je

u malom mjestu UmetiÊu pokrajKostajnice u Vojnoj krajini. Pripre-me za vojnu karijeru poËeo je uVojnoj viπoj obrazovnoj πkoli u (Sri-jemskoj) Kamenici pokraj Petrova-radina i u Günsu, te na kraju naPjeπaËkoj kadetskoj πkoli u Libe-nauu pokraj Graza. Tamo je dobioËin kaplara (1872.), narednika(1873.) i kadeta (1874.). U sijeËnju1875. premjeπten je u postrojbe kaokadet-ËasniËki namjesnik i 1. svib-nja 1875. unovaËen je kao poruËniku 52. linijsku ugarsku pjeπaËku pu-kovniju, tada stacioniranu u Grazu.Sa svojom pukovnijom sudjelovaoje u pohodu na Bosnu 1878. i boriose kod Kaknja, KolotiÊa i Visokogate sudjelovao u zauzeÊu Sarajeva.Za iznimno zalaganje tijekom ovogpohoda, posebice prilikom juriπa naSarajevo, bio je 20. listopada 1878.odlikovan Vojnim kriæem za zaslu-ge s ratnim dekoracijama. Potom je1. svibnja 1880. promaknut u ËinnatporuËnika i poslan od 1. listopa-da 1881. u Ratnu πkolu u BeËu. Na-kon dvogodiπnjeg πkolovanja u stu-denom 1883., kao glavnostoæerniËasnik upuÊen je u zapovjedniπtvo63. pjeπaËke brigade. Izmeu 1887.i 1891. bio je nastavnik na Terezi-janskoj vojnoj akademiji u BeËkomNovom Mjestu, gdje je 15. listopa-da 1891. odlikovan pruskim Redomkrune III. klase. Nakon toga je, 1.svibnja 1892., promaknut u Ëin boj-nika, a 1. svibnja 1895. u Ëin pot-pukovnika. U meuvremenu jesluæio na raznim stoæernim duænos-tima, sve dok 16. travnja 1896. nije

imenovan zapovjednikom 4. bojne17. linijske pjeπaËke pukovnije.SljedeÊe godine, 1. studenog, pro-maknut je u Ëin pukovnika.

Godine 1899. oæenio se Leonti-

nom, kÊerkom pokojnog pukovnikaFriedricha Rittera von Rosnera, skojom je imao sina nazvanog Frie-drich ili Fritz po djedu. Uslijedilasu imenovanja za naËelnika stoæera

POD LIS T A K

Svetozar B orojeviÊ (18 56 .-19 20.)

Vla d imir B RNARDIΔ

PRI» A O BO-ROJEV I∆ U inajviπem aus-trijskom odliko-vanju Reda Ma-rije Terezije po-malo je neobiËnai delikatna. Na-kon pobjede kodKomaró wa 1914.,BorojeviÊ je poslaomolbu za dodjelu V i-teπkog kriæa, a nakonteπkih borbi u studenom iprosincu 1914. ponovno jeposlao nove molbe kancelarijiReda. No, odlikovanje nije dobio. Tekprilikom 10. ofenzive na SoËi, car Kar-lo mu je, 2. lipnja 1917., osobno na bo-jiπnici dodijelio Komanderski kriæ RedaMarije Terezije. Kao veliki meπtar Re-da, car je mogao dodjeljivati odlikova-nje neovisno od kancelarije. Krivoshvativπi, kancelarija je smatrala daprijaπnje molbe viπe ne vrijede i stogasu mu odbili dodijeliti i V iteπki kriæ.Poslije rata, pogreπka je bila shvaÊena

i 1931. Bo-rojeviÊu je pos-

mrtno dodijeljen iV iteπki kriæ Reda

Marije Terezije. Tako jemarπal BorojeviÊ prvo primio

viπi, a tek potom niæi stupanj odlikova-nja Reda Marije Terezije! D ruga deli-katna priËa vezana je uz plemiÊki nas-lov. Naime, kao nositelj Reda imao jepravo na naslov viteza (Freiherr) , od-nosno ugarskog baruna. Ipak, Boroje-viÊ, poznat po osobnoj taπtini, odbio jeto i zatraæio ni manje ni viπe nego titu-lu grofa ili kneza. Naravno da je njegovzahtjev bio odbijen, isprva od vlasti, aposlije i od samoga cara, tako da nakraju - nije dobio niπta!

24,25 dossier strana.qxd 03/12/08 10:30 Page 24

19., 18. i 27. pjeπaËke divizije, tevaæno mjesto naËelnika stoæeraVIII. korpusa u Pragu izmeu1898. i 1904. Primivπi odlikovanjeIII. klase reda Æeljezne krune 18.listopada 1902., dodijeljen je 22.veljaËe 1904. zapovjedniπtvu 14.pjeπaËke brigade u Petrovaradinu,isprva joπ s Ëinom pukovnika, a 1.svibnja postao je general bojnik.Godine 1905. uzdignut je meuugarsko plemstvo. Uzeo je predikatvon Bojna i otada je poznat kao Bo-rojeviÊ von Bojna. Poπto je 14. trav-nja 1907. postao zapovjednik Hr-vatsko-slavonskog VII. domobran-skog okruga, promaknut je 1. svib-nja 1908. u Ëin podmarπala. Na tommjestu ostao je do travnja 1912. Umeuvremenu je, 26. rujna 1909.,primio Viteπki kriæ Leopoldova re-da, a potom je u listopadu imeno-van stalnim zapovjednikom VI. kor-pusa u Kassi (Koπice u SlovaËkoj),te 21. prosinca titularnim vlasni-kom 51. linijske pjeπaËke pukovni-je. BorojeviÊ je 1. svibnja 1913. pro-moviran u Ëin generala pjeπaπtva.Na poËetku I. svjetskog rata, 1914.,vodio je mobilizaciju svoga korpu-sa, koji se naπao u sastavu 4. armijegenerala pjeπaπtva Moritza Ritteravon Auffenberga. Prije nego je po-Ëetkom rujna 1914. preuzeo zapov-jedniπtvo 3. armije, sa svojim VI.korpusom borio se tijekom ljeta uGaliciji, u bitki kod Komarówa. S 3.armijom branio je karpatske klancetijekom zime 1914-15. i sudjelovaou poËetnoj fazi ofenzive Gorlice-Tarnów sljedeÊega svibnja. Za is-taknuto vodstvo viπe puta je odliko-van. S ulaskom Italije u rat, prem-jeπten je na soËansko bojiπte na ta-lijansko-slovenskoj granici, gdje jepostigao najveÊu slavu i uspjehe.Isprva je, krajem svibnja 1915.,preuzeo zapovjedniπtvo 5. armije,koja je u svibnju 1917. preimenova-na u SoËansku armiju. U svibnju1916. promaknut je u Ëin generalapukovnika, a u kolovozu 1917. do-bio je zapovjedniπtvo Grupe armijaBorojeviÊ. U najviπi Ëin austrijskevojske, Ëin marπala, promaknut je1. veljaËe 1918. Tijekom tih trijugodina BorojeviÊ se borio u svihdvanaest bitaka na SoËi, koje su

kulminirale velikim uspjehom 12.soËanske ili Kaporetske bitke u lis-topadu 1917. i bitkom na Piavi kojaje uslijedila. U tom razdoblju, nje-govo uspjeπno i efektivno zapovije-danje opetovano je nagraivanoodlikovanjima.

U listopadu 1918., nakon πto sumaarske postrojbe napustile bojiπ-te, BorojeviÊ je reorganizirao preos-tale postrojbe iza Tagliamenta zazavrπnu bitku. Kada je stigla porukao primirju, povukao se s vojskom uVelden i ponudio caru Karlu da do-marπira do BeËa kako bi sa svojimvjernim postrojbama pomogao suz-biti pobunu masa. Car je, dakako,odbio tu ponudu. S konaËnim pora-

zom monarhije u studenom 1918.marπal BorojeviÊ se povukao u pro-sincu. Nakon rata, kao uvjereni Hr-vat, odluËio je postati graanin no-vouspostavljene Dræave SHS, aliondje nije bio dobro prihvaÊen pase vratio u Austriju. Zbog prijaπnjeodluke nije dobivao mirovinu ni odKraljevstva SHS ni od Austrije te jemorao æivjeti vrlo skromno. Njegovjedini prihod bio je novac od miro-vine Reda Marije Terezije. Shrvan,ubrzo je i umro, od apopleksije, ubolnici u Klagenfurtu 23. svibnja1920. Njegovo tijelo preneseno je uBeË, gdje je pokopano na srediπ-njem groblju, u grobu koji je platiocar.

14. oæujka 2008.25

GOSPOD AR SO» ANSKOG FRONTAMarπal BorojeviÊ bio je jedan od najboljih defenzivnih stratega tijekom I.svjetskog rata. Iako ga je njegovo vlastito zapovjedniπtvo nemilice osuivalotijekom soËanskih bitaka, njegova protivnica, talijanska vojska, uæasno je trp-jela tijekom tih dviju i pol godina, a na kraju doæivjela kolaps u listopadu 1917.Svom svojom duπom i tijelom BorojeviÊ je bio pristaπa ofenzivnog voenja, alisudbina mu je bila da postane slavan zbog defenzivnih postignuÊa. UnatoËmalom stasu i slabaπnom izgledu, BorojeviÊ je bio personifikacija vojnika,grub i nemilosrdan jednako s nadreenima i podreenima kao i sa samim so-bom. U pismu general pukovniku SarkotiÊu, napisao je o sebi i svojim ideali-ma: “Ja personificiram autoritet, disciplinu i njihovu slobodnu samospoznaju.Svi moji podreeni, od najviπeg do najniæeg, znaju i osjeÊaju to i mogu se os-loniti na to. D a imam moÊ, ja bih Ëitavo ËovjeËanstvo svezao disciplinom i pri-silio da radi unutar toga okvira. V idio bi se uspjeh, koji bi bio stotinu puta ve-Êi nego sada. Jedino su autoritet i disciplina prikladni da veæu vojnike uz nji-hove zastave i njihove duænosti. To je istinito za Ëitav ljudski rod. Naæalost,disciplina se lako podruje besmislenim zahtjevima. Zbog toga se ja grubo rje-πavam svih budala. Ti me se potom boje, ali takoer mi stvaraju i neprijate-lje. S druge strane, svi vrijedni ljudi me vrlo poπtuju.”

POD LIS T A K

BorojeviÊ (sjedi desno) razmatra borbene operacije na SoËi u svom stoæeru

24,25 dossier strana.qxd 03/12/08 10:30 Page 25

26

Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje - dva naziva za istidan govore o istoj stvarnosti iz dva razliËita kuta. Jedni podutjecajem rimske predaje stavljaju u prvi plan Muku Gospo-dina naπega Isusa Krista, dok je drugima, po franaËko-ger-manskoj predaji, vaænije istaknuti Isusov slavni ulazak u Je-ruzalem, odnosno klicanje mnoπtva uËenika i njihovu pjesmuHosana Davidovu sinu i Blagoslovljen Kralj, Onaj koji dola-zi u ime Gospodnje! Taj Kralj, “trajni lik Boæji”, nije patio odsvoje veliËine, veÊ “sam sebe oplijeni, uzevπi lik sluge, postav-πi ljudima sliËan: obliËjem Ëovjeku nalik, ponizi sam sebe,posluπan do smrti na kriæu”. Zbog te poniznosti “Bog ga pre-uzvisi i darova mu Ime nad svakim imenom, kojega Êe sva-ki jezik priznati” Gospodinom “na slavu Boga Oca”.

Na taj dan, u kojem se istodobno oËituje i slava i patnja,uspijevamo vidjeti ne samo Isusovu veliËinu i muku, Njego-vu spremnost da se kao Boæji Sin potpuno “ponizi” i dopus-ti zemaljskoj vlasti da se oËituje u svojoj negativnosti i osu-di ga na smrt, veÊ vidimo i ono πto je u Ëovjeku gotovo naj-bjednije - njegovu prevrtljivost.

Razmiπljam o ljudskoj (ne)karakternosti. “Narod, koji gaje do prije nekoliko dana slavio kao kralja mahnito viËe‘propni ga’, ‘propni’”. Ovo me asocira na one koji, dok su stobom pljeπÊu ti πto god govorio, a kad se odvojiπ od njih,onda drvlje i kamenje bacaju na tebe. Ili, joπ gore, dok si bio“netko” i pomagao im, Ëinio za njih ono πto si mogao, pamoæda i viπe od toga, slavili su te i htjeli te uËiniti velikimpoput Boga, a Ëim si na malo niæoj stepenici, odmah te za-borave kao da nikada nisi ni postojao. Dok im Ëiniπ dobro,dobar si. »im vide da bi netko drugi to dobro mogao ospo-riti, odriËu te se, osporavaju tvoje djelovanje, priklanjaju seonima koji su protiv tebe. Eto, to je Cvjetnica! To je “sud-bina” naπega Boga i sudbina mnogih osoba.

Dragi prijatelji, nemojmo zaboraviti onu poznatu “timeoDanaos et dona ferentes” ili “boj se Danajaca i kad darovenose”. U skladu s ovom nedjeljom, boj se onih koji ti pjeva-ju “hosana”, jer budi uvjeren da iza toga slijedi “raspni ga,raspni!”; boj se prijatelja koji, dok si visoko pljeπÊu da po-deru dlanove, a Ëim si na niæoj funkciji ne stignu ni nazva-ti te i upitati kako si; boj se onih koji te hvale æeleÊi iz togaizvuÊi korist, a kad u tome ne uspiju, upuÊuju optuæbe i kle-vete na tvoj raËun…

Isus je ispjevao svoj “PuËe moj, πto uËinih tebi ili u Ëem’oæalostih tebe, odgovori mi”. Ta pjesma neka nas sve pozo-ve na oprez, jer nikad ne znamo kad Êe se netko sjetitiuprijeti prstom na nas i oznaËiti nas kao “krivce”. A surad-nike za takvo πto lako Êe naÊi. Baπ kao glavari sveÊeniËki ipismoznanci: “Stiæe Juda, jedan od dvanaestorice, i s njimesvjetina s maËevima i toljagama… Oni svi presudiπe dazasluæuje smrt. I neki stanu pljuvati po njemu, zastiratimu lice i udarati ga… I sluge ga stadoπe pljuskati”. Niπtane koristi obrana “ako sam πto krivo rekao, dokaæi da jekrivo, a ako, ne zaπto me udaraπ?” Niπta ne koriste niti ri-jeËi “ja na ovome Ëovjeku ne nalazim nikakve krivnje”.Kad se razularena rulja obruπi i poËne vikati “raspni ga,raspni”, preostaje nam jedino reÊi: “OËe, ako je ikako mo-guÊe, neka me mimoie ovaj kaleæ”. A ako, pak, ne - “Tvo-ja volja neka se vrπi”.

14. oæujka 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• urugvajski dokumentarni (2007.)• redatelj: Gonzalo Arijon• trajanje: 123 minute

Ne mogu se sjetiti jesam li, do ovogodiπnjeg ZagrebD ox a, ikad vidioovoliko dugaËak dokumentarac. No, tako zanimljivu priËu i scenarij tenadasve reæiju æelio sam i mogao pratiti joπ satima.RijeË je o poznatoj tragediji iz 1972., kada se zrakoplov s 45-ero Urug-vajaca sruπio usred Anda. Polovica ih je poginula pri padu, nekolicina ulavini dva tjedna poslije, ali πesnaestorica su uspjela preæivjeti 72 danai, kada su ih veÊ svi oplakali, postati simbolom ljudske izdræljivosti u naj-ekstremnijim uvjetima. V eÊina preæivjelih bili su studenti koji su prvi putu æivotu uπli u zrakoplov, a umjesto da u » ileu odigraju prijateljsku rag-bi utakmicu - nasukali su se na visoravni na 6000 metara visine.Iako je ta priËa veÊ dosta eksploatirana u showbizu (holivudski hit Ali-ve s Ethanom Hawkeom), ovo je prvi put da su preæivjeli akteri ispriËa-li svoja sjeÊanja, iskreno i neuvijeno opisujuÊi πto je to volja za æivotomi kako je Ëovjek sposoban pretvoriti se u neπto πto u uobiËajenim uvje-tima æivota ne samo da ne bi napravio, nego bi najvjerojatnije s gnuπa-njem osudio. Posebice jezivo jest πto su u nedostatku hrane bili prisilje-ni jesti ostatke svojih mrtvih prijatelja. Filmski pismeno, a ljudski preciz-no, redatelj nam je prikazao borbe s nemilosrdnom prirodom i ispitiva-njima izdræljivosti ljudskog soja. U toj velikoj tragediji vaænim se poka-zala Ëinjenica da su to bili visokoobrazovani ljudi, veÊinom studenti me-dicine. Oni su udruæili svoje intelektualne snage i teoretsko znanje oljudskoj prirodi kako bi ispunili nemoguÊu misiju. Kada na kraju filma iznjihovih usta Ëujete izjavu kako ne bi imali niπta protiv da su i njihoveostatke drugi iskoristili za preæivljavanje, vjerujete im jer vas je u to uv-jerio vjeπt filmski redatelj ovoga izvrsnog dvosatnog dokumentarca.

Stranded - Nasukani

Leon RIZMAUL

Hosana i(li) “PuËe moj, πto uËinih tebi?”

FILMOT EKA

Premda smo tradicionalno pomorska zemlja, gotovo danemamo knjiæevnih djela o plovidbi po “ najljepπem moruna svijetu” . I evo napokon jedne, i to ne bilo kakve. Ja-vor Novak je proæivljeno progovorio o Ëarima i iskuπenji-ma plovidbe Jadranom malim brodom-jedrilicom. Njego-vi su zapisi soËna putopisna proza, ali i korisni podsjet-nik o umijeÊu jedrenja i plovidbe, dok trenutke i faze jedrenja biljeæi kaou dokumentarnom filmu. Autor nam otkriva izvornu ljepotu hrvatskihkrajolika, bilo da plovi u vodama gornjeg Jadrana ili u rajskom kornat-skom arhipelagu, pod obalama srednjodalmatinskih otoka ili meu ro-mantiËnim Elafitima nadomak D ubrovnika. V odi nas do puËinskih otoka,Sveca i L astova, do KorËule i nezaboravnog Mljeta s morskim jezerima.D uhovito skicira susrete s predstavnicima malomiπÊanskih luËkih kape-tanija. Ne zaboravlja podsjetiti ni na donedavnu zlokobnu sveprisutnostSMB-ovaca (JRM), koji su onemoguÊavali pristup mnogim otoËnim bi-serima. Tu su i zanosno ispisane stranice o neobiËnim susretima s jati-ma dupina i drugih riba.Knjiga je ne samo putopis veÊ i dragocjeni podsjetnik onima koji jedreili æele jedriti. Upozorit Êe ih na pokoju prijeteÊu pliËinu ili podvodnuhrid, koje ni sluæbeni peljar ne biljeæi, otkriti manje poznate uvale i uva-lice u kojima Êe zabrinuti jedriliËar pronaÊi sigurno utoËiπte. Povremenenapomene o rukovanju jedrima, umijeÊu svladavanja valova, njezi brod-skoga motora, sidrenju i vezivanju broda, o vjetrovima i drugim meteo-roloπkim pojavama na Jadranu, mogu biti od koristi svakom pomorcuamateru. Knjiga je obogaÊena fotografijama majstora fotografije IvePervana, Ivana Paradovskog i samog autora.

Mirela ME NG E S

Javor Novak: Dosanjani Jadran - plovidbe od Savudrijske vale do

Lokruma, Izvori, Zagreb, 2007.

26 strana 03/12/08 10:50 Page 26

14. oæujka 2008.

VREMEPLOV

27

www.warphotoltd.com

18. oæujka 1962. Sporazum u EvianuOvim sporazumom zavrπen je sedmogodiπ-nji Alæirski rat za neovisnost i 130-godiπnjafrancuska kolonijalna vlast u Alæiru. Krajem

1954. mladi alæirski muslimani osnovali su Nacionalni frontza osloboenje Alæira, te zapoËeli s gerilskim aktivnostimaprotiv francuske kolonijalne vlasti. U sedam godina sukobabilo je trenutaka kada se Ëinilo da Êe alæirski pobunjenici bi-ti potpuno svladani, no francuski premijer Mollet, a poslije ide Gaulle, nisu mogli slomiti alæirsku odluËnost. Nakon tajnihrazgovora u francuskom gradu Evian-les-Bainsu, Francuska iprivremena alæirska vlada sklopile su 18. oæujka 1962. takoz-vane Evianske sporazume. Prema njima je Alæircima obeÊa-na neovisnost, za koju volju trebaju pokazati na referendu-mu. Tijekom sedmogodiπnjeg Alæirskog rata poginulo je viπeod 100 tisuÊa Alæiraca i 10 tisuÊa francuskih vojnika. Neovis-nost Alæira proglaπena je poËetkom srpnja 1962. godine, aprvi predsjednik postao je Ahmed ben Bella.

20. oæujka 1894. Umro Lajos KossuthKad je Kossuth uspio uÊi u parlament 1832., nije imao pra-va sudjelovati u raspravi pa je poËeo pisati izvjeπÊa o zasje-

danjima i na taj naËin promicati svoje politiË-ke ideje. Osnovna ideja mu je bila razbijanjeHabsburπke Monarhije i uspostava neovisneugarske dræave s potpunom dominacijomMaara nad ostalim narodima. Zbog takvepolitike 1837. je uhiÊen te je proveo nekolikogodina u zatvoru. Revoluciju 1848. spremno jedoËekao i svojim vjeπtim govorniπtvom raspirivao pobunu di-ljem Monarhije. Prvotni uspjeh bio je golem. Maarski parla-ment dobio je kraljevo odobrenje za uspostavu liberalnih za-kona i samostalne vlade, a Kossuth je imenovan ministrom fi-nancija. No, zbog njegove arogancije, ali i pojave nacionalnihpokreta i kod ostalih naroda Monarhije, u ljeto 1848. dolazido pogorπanja odnosa s BeËom. Kada je u rujnu na mjestohrvatskog bana vraÊen Josip JelaËiÊ, Maari ulaze u otvore-ni rat protiv Hrvata i beËkog dvora. Kossuth se uzdiæe na po-loæaj diktatora i vodi rat za potpuno osamostaljenje Maar-ske. Rat je trajao gotovo godinu dana, sve dok Habsburgov-ci, uz pomoÊ 100 tisuÊa ruskih vojnika, nisu slomili otpor.Kossuth je pobjegao u Tursku, a zatim u Englesku i Ameriku,agitirajuÊi po cijelom svijetu za nastavak maarske nacional-ne revolucije sve do osamostaljenja. Poæivio je viπe od 45 go-dina u izbjegliπtvu, no nije doËekao ostvarenje svog sna.Umro je u Torinu 20. oæujka 1894.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Na Ëelu stare Venecije nalazio se:A kraljB vojvodaC duæd

2. Najpoznatiji venecijanski kanal jest:A Æuti kanalB Veliki kanalC Kanal lavova

3. Zaπtitnik Venecije je sveti:A FranjoB PetarC Marko

4. MletaËka Republika je izgubila neovisnost1797. kad ju je zauzeo:A Giuseppe GaribaldiB Napoleon I. BonaparteC Franjo II.

5. Jedan od ovih velikih slikara renesanseroen je u Veneciji:A Leonardo da VinciB RembrandtC Tintoretto

Rje

πenj

e: 1

c;2b

;3c;

4b;5

c

Leon RIZMAUL

Premda nema hi-rez fotogra-fija, barem ne besplatnih, ipremda galerija nije velika

poput nekih ameriËkih siteova,posve je nesumnjivo da Êe stra-nica www.warphotoltd.com odu-πeviti veÊinu posjetitelja koji nai-u na nju. RijeË je o stranici ko-mercijalnog sadræaja, ali veÊuveÊavanje pojedinih fotografi-

ja, ponajprije onih snimljenih tijekom ratova u Sloveniji,Hrvatskoj i BiH, neÊe ostaviti ravnoduπnim nikoga.Site je jednostavan i podijeljen na cjeline s obzirom na fo-tosadræaj. Jasno, postavljene slike odnose se iskljuËivo natematiku rata i ratnog okruæenja, pa posjetitelj veÊ nastartu moæe birati æeli li pregledavati fotografije snimljenena bojiπtu ili fotografije, ærtava rata. Postoje i pomalo op-Êenitije fotografije koje opisuju stanje ljudskog duha tije-kom rata, ali i sve popratne dogaaje: glad, nemoÊ, bes-perspektivnost, πto utjeËu na ljude na podruËjima zahva-Êenima ratom.U cijeloj priËi treba naglasiti da su na siteu postavljenefotografije koje i svojim sadræajem nisu za ljude koji nepodnose πokantne prizore. No, i te fotografije dio su po-vijesti...

Neven MILADIN

27 strana 03/12/08 12:27 Page 27

28 strana 02/27/08 10:37 Page 28