Veleučilište Velika Gorica, kojeg zastupa dekan Mr...odnosno revizija Strategije izvršena je u skladu s Izvješćem o provedbi Strategije i radi usklađivanja s europskim standardima

VELEUČILIŠTE VELIK A GORIC A Zagrebačka 5 10 410 Vel ika Gor ica

Tel.: 01/6222501 Fax: 01/6251301 e-mail: [email protected] http://www.vvg.hr

MB 01745069 OIB 09032023114 IBAN: HR9223400091110122348 ili IBAN: HR0724840081103780586

S T R A T E G I J A R A Z V I T K A

VELEUČILIŠTA VELIKA GORICA

2010. – 2015.

- pročišćeni tekst -

Velika Gorica, 2014.

mailto:[email protected]

2

S T R A T E G I J A R A Z V I T K A

V E L E U Č I L I Š T A V E L I K A G O R I C A

Za razdoblje 2010. – 2015.1

Strategiju razvitka Veleučilišta Velika Gorica za razdoblje 2010. -2015. izradili su:

mr. sc. Ivan Toth,v. pred., prof., dekan

dr. sc. Vjekoslav Stojković,prof.v.š., prodekan za nastavnu djelatnost

dr. sc. Dinko Mikulić, prof.v.š., pročelnik studija OMV, ULS i P

dr. sc. Sanja Kalambura, prof.v.š., voditeljica Odsjeka za kvalitetu i pomoćnica dekana za kvalitetu

dr. sc. Branko Mihaljević, v. pred.,pročelnik studija UKU i KM

mr. sc. Vladimir Lebinac,v. pred., pročelnik studija ORS i IS

1 Druga revizija 2014.

3

S A D R Ž A J

I. UVOD ................................................................................................................................... 8

II. OPĆE ODREDNICE.............................................................................................................. 11

1. Povijesni razvitak ........................................................................................................... 11

2. Veleučilište danas .......................................................................................................... 12

III. MISIJA I VIZIJA ............................................................................................................... 14

1. Misija ............................................................................................................................. 14

2. Vizija .............................................................................................................................. 14

IV. SASTAVNICE STRATEGIJE RAZVITKA .............................................................................. 16

1. Opći okvir ....................................................................................................................... 16

2. Nastavni proces ............................................................................................................. 17

2.1. Strateški ciljevi, zadaci i pokazatelji uspješnosti ………………………………………………. 17

2.1.1. Studiji………………..……………………………………………………………….………………………….18

2.1.2. Studenti…………………………………………………………………………………………………………20

2.1.3. Nastavnici …………………………………………………………………………………………………….22

2.1.4. Resursi učenja i studentska potpora …………………………………………………………….25

2.1.5. Razvoj informacijskog sustava ………………………………………………………………………29

2.1.6. Javno informiranje ……………………………………………………………………………………….29

2.2. Osobe i tijela odgovorna za provođenje aktivnosti…………………………………………..30

3. Znanstvena i stručna djelatnost ................................................................................... 31

3.1. Strateški ciljevi, zadaci i pokazatelji uspješnosti ……………………..……………………... 31

3.2. Osobe i tijela odgovorna za provođenje aktivnosti…………………………………………..33

4. Razvoj resursa ................................................................................................................ 34

4.1. Strateški ciljevi, zadaci i pokazatelji uspješnosti…………………………………………………34

4.1.1. Materijalni i financijski resursi ………….……………………………………………………………34

4.1.2. Ljudski resursi ……………………………………………………..……………………………………..…36

4.2. Osobe i tijela odgovorna za provođenje aktivnosti……………………………………………38

5. Međunarodna suradnja ................................................................................................. 38

4

5.1. Strateški ciljevi, zadaci i pokazatelji uspješnosti ……………………………………………….38

5.2. Osobe i tijela odgovorna za provođenje aktivnosti………………..……………….…………40

6. Odnosi s gospodarstvom i društvenom zajednicom ..................................................... 40

6.1. Strateški ciljevi, zadaci i pokazatelji uspješnosti …..………………………………………….40

6.2.Osobe i tijela odgovorna za provođenje aktivnosti…………………………………………….42

V. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………………....………………………………43

TABLICE UZ STRATEGIJU ……………………………………………………………………………………………………..44

5

P r e d g o v o r

Europa znanja danas je prepoznata kao nezamjenjiv čimbenik društvenog i ljudskog razvoja i kao

važna sastavnica učvršćenja i obogaćenja pripadnosti Europi, sposobna da svoje građane pripremi za

nove izazove. Obrazovanje i suradnja u obrazovanju prepoznati su kao iznimno važni za razvijanje i

jačanje stabilnih, miroljubivih i demokratičnih društava.

Europske visokoškolske institucije prihvatile su izazov i preuzele glavnu ulogu u stvaranju europskog

prostora visokog obrazovanja. To je iznimno važno jer upravo neovisnost i autonomnost

visokoškolskih institucija osiguravaju sustavu visokog obrazovanja i istraživanja stalno prilagođavanje

promjenjivim potrebama, zahtjevima društva i napretku znanstvenih spoznaja.

Bolonjski proces započinje 19.06. 1999. godine potpisom Bolonjske deklaracije od strane ministara

29 europskih zemalja, utemeljujući Europski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education

Area – EHEA). Temeljne odrednice Bolonjskog procesa podrazumijevaju uvođenje usporedivih

stupnjeva obrazovanja temeljenih na dva glavna ciklusa (preddiplomskom i diplomskom), podršku

sustavu cjeloživotnog učenja, primjenu bodovnog sustava ocjenjivanja (European Credit Transfer

System – ECTS), promicanje mobilnosti studenata i nastavnika kao i europske dimenzije u visokom

školstvu i europske suradnje u području osiguravanja kvalitete svih akademskih aktivnosti. Sve skupa

omogućuje i jačanje autonomije visokoobrazovnih institucija kao i povećanje privlačnosti i

kompetitivnosti Europskog prostora visokog obrazovanja u svijetu.

Kvaliteta hrvatskoga visokog obrazovanja i znanosti priznata je i prepoznata u međunarodnom

kontekstu. Naporima koje zajedno ulažu Agencija za znanost i visoko obrazovanje (dalje AZVO) i

hrvatske visokoobrazovne ustanove na stalnom unaprjeđivanju kulture kvalitete i doprinosom

razvoju znanosti i visokog obrazovanja ostvaruju se prepoznatljivost i konkurentnost hrvatskoga

visokog obrazovanja u svijetu. Nadalje, AZVO kao neovisna ustanova s djelatnošću od javnog interesa

kroz različite aktivnosti na edukaciji i usavršavanju stručnjaka u području osiguravanja kvalitete,

svojom savjetodavnom ulogom u području osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i u

konačnosti provedbom vanjskog vrednovanja kvalitete visokog obrazovanja pridonosi podizanju

razine kvalitete u hrvatskom prostoru visokog obrazovanja.

Napredak društvene zajednice temelji se na znanju, istraživačkoj djelatnosti i edukaciji. Upravo zbog

toga svaka visokoškolska institucija pa i Veleučilište Velika Gorica, treba djelovati kao središte za

stjecanje visokoškolskog znanja i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s najnovijim znanstvenim,

tehnološkim i stručnim dostignućima. Takvo djelovanje visokoškolskih institucija omogućuje transfer

znanja i tehnoloških rješenja u njihovom okruženju. Veleučilište Velika Gorica je prvo privatno

veleučilište tehničkog usmjerenja u Republici Hrvatskoj sa specifičnim studijskim programima te kao

takvo definira svoju misiju da djeluje kao moderna visokoobrazovna institucija s visokom kvalitetom

edukacijskog procesa i značajnom aktivnom suradnjom s uglednim državnim institucijama,

gospodarskim subjektima i svim elementima civilnog društva.

6

Veleučilište Velika Gorica u proteklih nekoliko godina snažno promiče kulturu kvalitete svih

akademskih i poslovnih aktivnosti kroz jedan vrlo intenzivan i dinamički proces. U svega nekoliko

godina znatno je unaprijeđen standard nastavnom osoblju, ali i standard studiranja ukupnoj

studentskoj populaciji. Pravilnik o studiju usklađen je s Bolonjskim procesom te se snažno podupire

daljnji razvoj sustava za praćenje i osiguranje kvalitete na Veleučilištu.

Posebna je pozornost posvećena izgradnji kulture kvalitete kako na institucionalnoj razini tako i na

razini pojedinca. Poticanjem djelatnika na izražavanje kreativnih ideja s ciljem razvijanja novih

zajedničkih stavova, vjerujemo da je moguće unaprijediti kulturu kvalitete našeg Veleučilišta.

Promicanjem svijesti o učincima vlastitih aktivnosti i o potrebi praćenja učinaka ukupne djelatnosti

Veleučilišta postiže se veća spremnost za prilagodbu promjenama i poboljšavanja.

Svim mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju na Veleučilištu želimo snažno unaprijediti uvjete za

život i rad studenata. Na taj način stvaramo okruženje za kreiranje i unaprjeđenje nastavnih

programa te potičemo interdisciplinarnost u nastavno – istraživačkom radu i osiguranju transfera

znanja i tehnologije u društvenu zajednicu.

Aktivnosti i ukupni dosezi Veleučilišta Velika Gorica u svim područjima djelatnosti i dinamičnom

okruženju, nametnuli su potrebu da se u skladu s vizijom i misijom Veleučilišta njegov razvitak

precizira i usmjerava odgovarajućom strategijom koja bi kroz ostvarivanje postavljenih ciljeva trebala

omogućiti uravnotežen, kvalitetan i stabilan razvoj Veleučilišta. Dinamičnost okruženja je posebno

potaknuta pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, a time i potpunog uključivanja u

europski visokoškolski i istraživački prostor. Na temelju navedenih odrednica i predispozicija

Veleučilište je 2010. na svim svojim stručnim i upravnim tijelima usvojilo za srednjoročno razvojno

razdoblje dokument Strategiju razvitka Veleučilišta kojim se utvrđuje razvojna strategija Veleučilišta

za razdoblje 2010. – 2015.g.

Ovaj dokument izrađen je na modernim načelima strateškog planiranja, posebnosti područja visokog

obrazovanja i znanstvenostručne djelatnosti te razvojnih specifičnosti društvene zajednice u našem

bližem okruženju, regiji i Europskoj uniji. U dokumentu je implementiran velik broj indikatora koji

pružaju dovoljno informacija o provedenim mjerama i aktivnostima omogućujući zaključke o

ostvarenim pomacima te radi toga predstavljaju pogodan i realan okvir za realizaciju gotovo svih

ciljeva zacrtanih kroz misiju i viziju Veleučilišta Velika Gorica.

Prateći promjene gospodarskih uvjeta, a samim time i potrebe tržišta rada te zbog potrebe

usklađivanja s europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u visokom

obrazovanju (ESG), Stručno i Upravno vijeće Veleučilišta Velika Gorica donijelo je 2012. godine odluku

o reviziji i dopuni Strategije. Prepoznavši važnost dobro ustrojenog sustava osiguravanja kvalitete,

Veleučilište je tada izradilo i usvojilo poseban dokument Strategija osiguravanja kvalitete na

Veleučilištu Velika Gorica 2012.-2017. koji je ujedno i sastavni dio ove Strategije.

7

Na temelju godišnjih Izvješća o realizaciji Strategije razvitka, a u skladu s izmjenama Zakona o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i donošenjem novih dokumenata na razini Veleučilišta,

u 2014. godini Stručno i Upravno vijeće Veleučilišta donijelo je odluku o provedbi druge revizije i

dopune Strategije razvitka Veleučilišta Velika Gorica za razdoblje 2010.-2015. godine.

Uvjeren sam da će ovako izmijenjena Strategija omogućiti Veleučilištu ostvarivanje postavljenih

strateških ciljeva do 2015. godine s ciljem osiguravanja kvalitete, izvrsnosti i prepoznatljivosti

Veleučilišta kao moderne, na studenta usmjerene visokoobrazovne i znanstvene ustanove ne samo u

Hrvatskoj, već i šire u našoj regiji i Europskoj uniji.

Dekan

mr. sc. Ivan Toth, v. pred., prof.

8

I. UVOD

Strategija razvitka Veleučilišta Velika Gorica u Velikoj Gorici od 2010. do 2015. godine

usvojena 2010. godine (u daljnjem tekstu: Strategija) izrađena je na temelju rezultata

Samoanalize Veleučilišta od 20. 11. 2008. godine i pozitivno ocjenjene vanjske prosudbe –

Završnog izvješća Stručnog povjerenstva za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti Veleučilišta

Velika Gorica u Velikoj Gorici, imenovanog od Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

Vanjska validacija izvršena je tijekom 18. i 19. svibnja 2009., godine. Prva izmjena i dopuna,

odnosno revizija Strategije izvršena je u skladu s Izvješćem o provedbi Strategije i radi

usklađivanja s europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u europskom

prostoru visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the

European Higher Education Area, dalje ESG standardi). Druga revizija provedena je 2014.

godine na temelju godišnjih Izvješća o realizaciji Strategije razvitka, preporuka Povjerenstva

za unutarnju prosudbu te u skladu s izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju i donošenjem novih dokumenata na razini Veleučilišta.

Stvaranje zajedničkog Europskog istraživačkog (engl. European Research Area, ERA) i

visokoobrazovanog prostora (engl. European Higher Education Area, EHEA) potiče stvaranje

kratkoročnih (do 5 godina) i dugoročnih (do 10 godina) strateških dokumenata o razvitku

visokog obrazovanja i znanosti na razini države, sveučilišta i pojedine visokoškolske

ustanove.

Veleučilište Velika Gorica gradi svoju prepoznatljivost na kvaliteti i na 11 godina dugoj

orijentaciji specifičnih studijskih programa što će mu i dalje biti glavna okosnica razvoja.

Pri donošenju Strategije, kao i njezinih revizija vodilo se računa o posebnostima djelovanja

Veleučilišta kao privatne visokoškolske ustanove koja se financira isključivo iz vlastitih

prihoda, o osiguravanju razvoja nastavne, stručne i znanstvene djelatnosti, cjeloživotnog

obrazovanja i standarda studenata. Također, u obzir su uzeti globalni ekonomski pokazatelji

u državi, Europskoj uniji i široj regiji te promjene zakonskog okvira.

Pri izradi i reviziji Strategije vodilo se računa o slijedećim načelima:

Očuvanje i razvoj temeljne uloge Veleučilišta koja se očituje u školovanju kvalitetnih i

prepoznatljivih visokoobrazovnih kadrova koji će imati prednost i biti traženi na

tržištu rada

9

Osiguravanje uvjeta za organizacijom nastave u skladu sa suvremenim zahtjevima –

mentorski pristup, omogućavanje postupnog svladavanja nastavnog gradiva

kontinuiranim radom tijekom cijelog semestra, aktivno uključivanje studenata u

nastavni proces; motiviranje naprednih studenata, primjena transparentnih metoda

vrednovanja rada studenata, poticanje na razmjenu i mobilnost studenata i

nastavnika

Intenziviranja povezivanja s vanjskim dionicima – gospodarskim subjektima, tijelima

državne i lokalne samouprave i drugim pravnim osobama radi kvalitetnih povratnih

informacija o postignutim razinama znanja naših završenih studenata i kvalitetne

poslovne suradnje na realizaciji vježbi i prakse studenata te suradnje na nastavnom,

stručnom i istraživačkom području

Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja u skladu sa suvremenim razvojem struke i

tržišta rada

Nastavak poticanja izdavačke djelatnosti Veleučilišta i kontinuiranog održavanja

međunarodnih konferencije u području kriznog menadžmenta, očne optike i

optometrije

Daljnji razvoj i povećanje broja vlastitog nastavnog kadra

Osiguravanja dostupnosti svih relevantnih informacija kroz uspostavu odgovarajućih

informacijskih sustava (intranet, Internet)

Jačanje alumnia bivših studenata Veleučilišta

Poticanje suradnje s visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj i intenziviranje

međunarodne suradnje u području nastavnog i istraživačkog rada

Povezivanju procesa poučavanja i učenja primjenom modernih nastavnih metoda i

prakse usmjerenog na studente

Jačanju fleksibilnosti studiranja, uz osiguravanje potpore studentima radi njihovog

osobnog razvoja

Ažuriranju studijskih programa koji se izvode u pogledu jasno definiranih ishoda

učenja koji su povezani s nacionalnim i europskim kvalifikacijskim okvirom

Razvoju kulture kvalitete u svim dijelovima Veleučilišta.

Strategijom razvitka Veleučilišta i njenim izmjenama definiraju se:

Misija i vizija

Strateški ciljevi i zadaci uz istovremeno utvrđivanje postupka vrednovanja

uspješnosti, odnosno mjerljivih indikatora

Osobe i tijela odgovorna za provedbu pojedinih ciljeva i zadataka u ovoj Strategiji,

Rokovi potrebni za ostvarivanje zacrtanih zadataka i ciljeva

Terminski planovi pojedinih aktivnosti utvrđenih Strategijom.

10

Strategija Veleučilišta je javnosti dostupni dokument koji se sukcesivno revidira i procjenjuje

u odnosu na sve novonastale promjene u nacionalnom i međunarodnom visokoobrazovnom,

znanstvenom, tehnološkom i stručnom okruženju.

U provedbi određenih aktivnosti u Strategiji određene su odgovorne osobe sukladno svojim

nadležnostima uz uključivanjem svih zaposlenika i vanjskih dionika. Posebno odgovorne

osobe i tijela Veleučilišta koja imaju posebna zaduženja i odgovornosti su:

Dekan

Stručno vijeće

Prodekan za nastavnu djelatnost

Pročelnici studija

Voditelji katedri

Voditeljica Odsjeka za kvalitetu

Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove

Voditeljica Odsjeka za studentska pitanja

Odsjek za informatičku potporu

Voditeljica Odsjeka za računovodstvene i knjigovodstvene poslove

Povjerenstvo za osiguravanje i provođenje sustava kvalitete

Povjerenstvo za nastavnu, stručnu i znanstveno-nastavnu literaturu

Povjerenstvo za provedbu nadmetanja

Studentski zbor.

11

II. OPĆE ODREDNICE

1. Povijesni razvitak

Veleučilište Velika Gorica (u daljnjem tekstu Veleučilište) je jedna od najstarijih privatnih

visokoškolskih institucija i prvo privatno tehničko veleučilište u Republici Hrvatskoj.

Djelatnost Veleučilišta počinje 2003. godine kada je dobivena dopusnica za rad Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa. Osnivači Veleučilišta bili su Grad Velika Gorica, Centar za

transfer tehnologije Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Visoka škola za sigurnost iz

Zagreba. Od 2008. godine vlasnici Veleučilišta su Grad Velika Gorica (dvije trećine vlasničkog

udjela) i Visoka škola za sigurnost iz Zagreba (jednu trećinu).

U prvoj godini rada Veleučilišta upisano je 156 studenata na pet preddiplomskih stručnih

studija, i to: Održavanje motornih vozila, Održavanje zrakoplova, Održavanje računalnih

sustava, te studijima Pirotehnologije i Humanitarnog razminiranja. Nastavu su izvodila dva

stalno zaposlena nastavnika i tridesetak vanjskih suradnika, a ukupno je bilo zaposleno pet

djelatnika. Broj zaposlenih, osobito nastavnog osoblja povećavao se iz godine u godinu.

Prateći potrebe na tržištu rada osnovani su preddiplomski stručni studiji Upravljanje u

kriznim uvjetima i Očna optika, a kasnije i tri specijalistička diplomska stručna studija:

Upravljanje logističkim sustavima i procesima, Krizni menadžment i Informacijski sustavi.

Glavna zgrada Veleučilišta potpuno je renovirana i opremljena, a u dvorištu Veleučilišta

izgrađena je nova zgrada sa suvremeno opremljenim laboratorijem očne optike.

U proljeće 2014. godine Veleučilište je završilo izgradnju novih 1400 m² prostora na zgradi

Vatrogasnog doma u neposrednoj blizini glavne zgrade Veleučilišta. Vrijednost investicije,

koju je Veleučilište samo financiralo iznosi 14,5 milijuna kuna.

S jasno definiranom misijom, vizijom i strategijom razvitka, Veleučilište postaje poznato i

prepoznato kao visokoškolska ustanova na kojoj se provode jedinstveni studiji ne samo u

Hrvatskoj nego i u puno širem okruženju te važan partner u gospodarskom, kulturnom i

društvenom okruženju u kojem djeluje.

12

2. Veleučilište danas

Danas Veleučilište ima ukupno 70 zaposlenika, od toga 52 stalno zaposlena nastavnika i

suradnika u nastavi. U izvođenju nastave sudjeluje i 91 vanjskih suradnika iz Hrvatske i

inozemstva – Slovenije i Austrije. Jedan broj predmetnih nastavnika dolazi iz državnih

institucija i gospodarskih subjekata: MORH-a, DUZS, MUP-a, Zračne luke Zagreb, Agencije za

civilno zrakoplovstvo, KBC, Brodarskog instituta, Instituta Ruđer Bošković te sveučilišnih

fakulteta i drugih ustanova.

Veleučilište Velika Gorica provodi pet preddiplomskih stručnih i tri specijalistička diplomska

stručna studija. Preddiplomski stručni studiji su: Održavanje računalnih sustava, Upravljanje

u kriznim uvjetima, Održavanje motornih vozila, Održavanje zrakoplova i studij Očne optike.

Tri specijalistička diplomska stručna studija su: Krizni menadžment, Informacijski sustavi i

studij Upravljanje logističkim sustavima i procesima (Logistika). Studij logistike koji je

prilagođen načelima Bolonjske deklaracije razvijen je u suradnji s MORH-om.

Stručni studij Pirotehnologije i humanitarnog razminiranja je u pričuvi i aktivira se prema

pokazanom interesu državnih institucija i pravnih subjekata koji se bave poslovima

razminiranja.

Danas na Veleučilištu djeluju katedre: Zaštita okoliša, Sigurnosno – obrambena katedra i

katedre za Engleski i Matematiku.

Ukupan broj redovnih i izvanrednih studenata u akademskoj godini 2013/2014., na svim

studijskim programima iznosio je 1287 studenata, a studijske programe do 1. rujna 2014.

godine završilo je 1428 studenata, čime je Veleučilište neposredno doprinijelo razvoju

lokalnog i nacionalnog gospodarstva.

Vodeći računa o provedbi Bolonjskog procesa, fleksibilnosti nastavnog procesa, primjenom

mentorskog pristupa i novih tehnologija u izvođenju nastavnog procesa, Veleučilište stalno

dokazuje svoju kvalitetu u visokoškolskom obrazovanju.

Veleučilište ima potpisane sporazume i surađuje sa brojnim domaćim i inozemnim

akademskim institucijama iz Europske unije i jugoistočne Europe. Veleučilište je već sedmu

godinu zaredom uspješno organiziralo međunarodnu konferenciju „Dani kriznog upravljanja“

na kojima sudjeluje veliki broj autora iz zemlje i inozemstva. Pokrovitelji konferencije do sada

su bili predsjednik Republike Hrvatske – četiri puta, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

sporta, Ministarstvo unutarnjih poslova i Grad Velika Gorica. Nastavljajući tradiciju dobrog

organizatora međunarodnih konferencija, Veleučilište je 2012. godine uspješno organiziralo i

13

I. Optometrijsku konferenciju srednje i jugoistočne Europe OCCSEE 2012., Opatija 1.-3. lipnja

2012., uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na kojoj je sudjelovalo

430 sudionika i autora iz 19 država.

II. Optometrijska konferencija srednje i jugoistočne Europe OCCSEE 2014., održana je pod

visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića od 29. svibnja do 1. lipnja u Rovinju.

Nastavnici Veleučilišta objavili su značajan broj znanstveno – stručnih radova, knjiga i drugih

publikacija. Veleučilište je do 2014. godine objavilo ukupno 62 izdanja - udžbenika, zbornika

konferencija i ostalih izdanja koji se koriste za potrebe studenata u nastavnom procesu.

Veleučilište je danas prepoznato kao respektabilna visokoobrazovna i stručna ustanova i

poželjan partner u rješavanju problema iz područja znanstvenog i stručnog istraživanja,

visokog obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog usavršavanja iz znanstvenih područja u

kojima izvodi svoje specifične studijske programe.

14

III. MISIJA I VIZIJA

1. Misija

Misija Veleučilišta je kontinuirana provedba preddiplomskih stručnih studija, specijalističkih

diplomskih stručnih studija, programa cjeloživotnog obrazovanja i realizacija stručne i

znanstvene djelatnosti. Veleučilište aktivno surađuje s akademskim i gospodarskim

partnerima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te osigurava mogućnosti unutarnje i vanjske

mobilnosti svojih studenata i nastavnika, razvoj multidisciplinarnih znanstveno-nastavnih

djelatnosti.

2. Vizija

Vizija Veleučilišta je stalna modernizacija provedbe preddiplomskih stručnih i specijalističkih

diplomskih stručnih studija usmjerenim na održivi razvoj na području tehničkih znanosti.

Primjenom suvremene tehnologije u nastavnom procesu Veleučilište će osigurati kvalitetu.

Aktivnom suradnjom s partnerima iz gospodarstva, tijelima državne uprave i lokalne

samouprave, te drugim pravnim osobama Veleučilište će održati razinu organiziranosti

stručnog obrazovanja, rast kvalitete i konkurentnosti kao i cjeloživotnog obrazovanja

odraslih. Veleučilište želi biti dinamična institucija koja potiče stručno i znanstveno znanje s

neposrednom primjenom u gospodarstvu i suradnji s partnerima u EU te postati jedan od

nacionalnih regionalnih centara izvrsnosti u specifičnim disciplinama u kojima izvodi svoje

studijske programe.

Vrijednosti Veleučilište u svom svakodnevnom radu primjenjuje sljedeće vrijednosti:

Transparentnost

Odgovornost

Učinkovitost

Etičnost

Afirmativnu konkurentnost

Kooperativnost

Komunikativnost.

15

Razvoj kulture kvalitete Veleučilište u svojim aktivnostima kontinuirano radi na osiguravanju i unaprjeđivanju sustava

kvalitete. Putem učinkovitog sustava informiranja sve dionike se upoznaje s načelima

sustava, svim provedenim i planiranim aktivnostima i postupcima te ih se uključuje i potiče

na aktivno sudjelovanje u izgradnji i unaprjeđivanju sustava kvalitete.

Teži se većem povezivanju procesa poučavanja i učenja, primjenom nastavnih metoda i

prakse koji omogućuju fleksibilno studiranje, uz osiguravanje potpore studentima radi

njihovog osobnog razvoja.

Ciljevi ili aktivnosti

Pružanje kvalitetne usluge iz područja visokoškolskog obrazovanja temeljene na

prikupljanju, obradi i primjeni podataka o ishodima učenja

Osiguravanje i razvijanje mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja te poticanje aktivnog

uključivanja u europski prostor visokog obrazovanja

Nastojanje da se u što većoj mjeri poveže obrazovni proces sa znanstvenim i stručno

istraživačkim radom te gospodarstvom kroz aktivno uključivanje u znanstvene i

tehnologijske projekte te suradnju s drugim obrazovnim ustanovama, institutima kao

i stručnjacima i ekspertima iz prakse postići željenu (i provjerivu) razinu znanja

studenata koji završavaju pojedine studijske programe

Permanentno optimizirati broj studenata i nastavnika, organizaciju nastave

ustrojavati u skladu sa suvremenim bolonjskim principima (brojnost grupa, metode

izvođenja nastave, kvalitetnija oprema i sl.)

Osiguravati brzu i efikasnu „protočnost“ novih ideja, nastavnog podmlatka,

znanstvenih i stručnih projekata; poticati objavljivanje visokostručne i znanstvene

literature

Kontinuirano raditi na poboljšanju kvalitetnije međunarodne suradnje, poglavito na

regionalnom planu

Opremati vlastite nastavne prostore i laboratorije

Razvijati motivirajuće međuljudske odnose temeljene na povjerenju, međusobnom

uvažavanju bez obzira nabilo koje vrste različitosti te afirmativnoj konkurentnosti

Podržavati razvijanje jake alumni organizacije koja će omogućavati održavanje trajne

veze naših završenih stručnjaka s Veleučilištem na obostranu korist

Razvijati kapacitete potrebne za organiziranje i vođenje stručnih i znanstvenih

skupova

Aktivno surađivati s lokalnom zajednicom, gospodarstvom, tijelima državne vlasti,

institucijama civilnog društva, institucijama europskog istraživačkog prostora i

16

prostora visokog obrazovanja, posebno zemalja sa dugom i bogatom tradicijom u

obrazovanju koji su isti ili slični studijskim programima Veleučilišta.

Ostvarivanje vizije moguće je samo ukoliko se Veleučilište na institucionalnoj razini

dugoročno održi kao dinamična, društveno kritična i angažirana, otvorena prema

društvenim, znanstvenim i obrazovnim promjenama, ali i akademski autonomna te ideološki

neovisna visokoobrazovna i znanstveno – stručna ustanova. Pritom valorizacija postojećeg i

budućeg vlastitog ljudskog kapitala i materijalnih resursa, temeljni su jamac uspjeha u

ostvarivanju preuzete misije i prihvaćene vizije Veleučilišta. Stoga je nužno poticati

mobilnost i institucionalnu podršku u razvijanju cjeloživotnih stručnih i znanstvenih

istraživačkih karijera veleučilišnih znanstvenika i nastavnika, odgovorno razvijati sustav

osiguravanja kvalitete kao oblika podrške i poticaja vrijednim talentima, vještinama,

znanjima te naporima svih dionika koji čine ljudski kapital Veleučilišta: studenti, završeni

studenti (alumni), nastavno, znanstveno, stručno, administrativno i drugo zaposleno osoblje

te vanjski suradnici.

IV. SASTAVNICE STRATEGIJE RAZVITKA PO DEFINIRANIM

PODRUČJIMA

1. Opći okvir

Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije u funkciji „europeizacije tehničkih struka“ Veleučilište

je sebi zadalo sedam strateških ciljeva: utvrditi politiku kvalitete, misiju, viziju i ustrojiti

sustav osiguravanja kvalitete; uspostaviti mehanizme praćenja i periodičnu reviziju studijskih

programa; utvrditi jasne i javno dostupne kriterije ocjenjivanja studenata, uključivanje

studenata u sustav kvalitete i izraditi ishode učenja; osiguravanje optimalnog broja

renomiranih, kvalitetnih i kompetentnih nastavnika i suradnika; poboljšati resurse za učenje

i potporu studentima; osigurati javnosti dostupnost informacija o sustavu osiguravanja

kvalitete i objavljivati redovito relevantne i nepristrane informacije o programima i

stupnjevima obrazovanja na Veleučilištu. Veleučilište nastoji stvoriti otvoreno i privlačno

okruženje studiranja te optimalno koristiti sredstva za obrazovanje i istraživanje u području

studijskih programa Veleučilišta. Navedeni ciljevi u funkciji su postavljene misije Veleučilišta,

dosezanja izvrsnosti u istraživačkom i nastavnom djelovanju.

Obrazovanje u području studijskih programa relevantno je kako za tradicionalnu tehničku

profesiju (održavanje zrakoplova, održavanje motornih vozila, krizni menadžment, logistiku,

optometriju, računarstvo), tako i za mnoge aktivnosti u poslovnom svijetu (direktori servisnih

stanica, voditelji tehničkih stanica, izvršni menadžeri sigurnosti, optometristi, logističari,

voditelji i administratori informatičkih sustava), državnim institucijama (DUZS, MORH, MUP),

17

političkom životu, javnoj upravi, međunarodnim organizacijama, brojnim društvenim

organizacijama (nevladin sektor: HVZ, HGSS, HCK, službe sigurnosti, i dr.), obrazovanju i

znanosti i drugim djelatnostima.

Ovo poslanje, premda se odvija u vrlo složenim i neizvjesnim okolnostima, posebno s

obzirom na nedovršenu tranziciju, globalizaciju, euroatlantske integracijske procese i na niz

uočenih problema, Veleučilište stavlja u ulogu aktivnog sudionika preustroja obrazovanja i

znanosti u Europi, a ne tek pukog promatrača procesa europeizacije prihvaćanjem i

promicanjem određenih standarda kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja.

Svako, pa tako i obrazovanje u području studijskih programa Veleučilišta ima svrhu stjecanja

znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji su potrebni pojedincu za ostvarivanje njegovih

radnih i društvenih uloga. Obrazovanje u području odobrenih studijskih programa zahtjeva

stjecanje znanja i vještina, ali i usvajanje standarda poštenog ponašanja, tolerancije i kulture

dijaloga, čime studiji veleučilišta uz didaktičko – nastavnu poprimaju i etičku dimenziju. Uza

sve to, stručno znanje samo po sebi ostaje sterilno, pa posebnu pozornost treba usmjeriti i

na stjecanje informatičkih, jezičnih, komunikoloških i drugih vještina kao nužnih uvjeta za

uspješan odgovor na sve suvremene izazove u području tehničkih struka.

Polazeći od strateških ciljeva, zadataka i mjerljivih indikatora učinka kao i motivacija za

njihovo uvođenje danih u Strategiji Veleučilišta Velika Gorica u Velikoj Gorici 2010. – 2015.

godine, ali i svojih specifičnih ciljeva i zadataka, Veleučilište Velika Gorica postavlja si

navedene ciljeve i zadatke čije će postizanje pratiti naznačenim indikatorima učinka.

Mjerila (benchmark indikatori) koje Veleučilište treba ispuniti do kraja 2015. godine, a koja

služe za praćenje postignuća (interni benchmarking) te za uspoređivanje s ostalim

visokoobrazovnim institucijama (eksterni benchmarking), posebno su označena.

2. Nastavni proces

2.1. Strateški ciljevi, zadaci i pokazatelji uspješnosti

Temeljni zadatak Veleučilišta je izvedba studijskih programa kroz dvije razine stručnog

visokoškolskog obrazovanja – preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih

studija. Da bi taj cilj bilo moguće realizirati potrebno je kontinuirano provođenje sustava

kvalitete u nastavnom procesu kojeg čine: studiji, studenti, nastavnici, resursi nastave,

informacijski sustav i javno informiranje.

18

2.1.1. Studiji

Veleučilište Velika Gorica nastavit će s praćenjem kvalitete i svrhovitosti preddiplomskih

stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija, u pravilnim vremenskim razmacima, a s

ciljem osiguranja jasno definiranih akademskih profila koji će biti kvalitetni i konkurentni na

tržištu rada, kako u privatnom tako i u javnom sektoru.

Svrha izvođenja stručnih i specijalističkih diplomskih studija na Veleučilištu leži u potrebama

tržišta rada i društva u cjelini. U svim suvremenim državama postoji stalna potreba za

izobrazbom stručnih visokoobrazovnih kadrova, kvalificiranih za obavljanje poslova i

obnašanje funkcija u tijelima i državnim institucijama na svim razinama, trgovačkim

društvima, javnoj upravi i gospodarstvu općenito. Veleučilište Velika Gorica ima specifične

studijske programe, gotovo jedinstvene u Hrvatskoj pa i u ovom dijelu Jugoistočne Europe.

Objedinjeno izvođenje stručnih studijskih programa kroz sve razine sukladno je zahtjevima

određenih struka jer omogućuje provedbu svih njegovih potrebnih programskih teorijskih i

praktičnih sadržaja, a sukladno je i s prevladavajućim modelom država EU, odnosno s

najnovijim iskustvima edukacijskih visokoškolskih programa država srodne kulture i sustava

naobrazbe (primjerice Italija, Austrija, Njemačka, Slovačka, Češka, Mađarska, Irska). Dalje,

studijski programi Veleučilišta usklađeni su s programima drugih hrvatskih visokoškolskih

institucija s obzirom na nastavne programe obveznih predmeta, dok istodobno omogućuje

posebno obrazovanje u izbornim predmetima, kojima Veleučilište nastoji osigurati

prepoznatljivu posebnost u ponudi obrazovnih kurikuluma studentima.

Svrha je izvođenja preddiplomskih stručnih studija zadovoljavanje potreba tržišta rada za

kadrovima u tijelima državne uprave, područne i lokalne samouprave, javnim službama,

gospodarskim subjektima, profesionalnim i nevladinim udrugama na prostoru Republike

Hrvatske, a određeni broj studenata dolazi i iz inozemstva, konkretno Slovenije i Bosne i

Hercegovine, na studij Očne optike. Na Veleučilištu studiraju studenti iz svih krajeva

Hrvatske. Važno je napomenuti da državne institucije upućuju relativno velik broj svojih

djelatnika na pojedine studije Veleučilišta, kao što su: DUZS, MORH, MUP i sl. Za izvanredne

studente satnica predavanja prilagođena je zaposlenim studentima kao polaznicima studija.

Svrha je specijalističkih diplomskih stručnih studija, „Krizni menadžment“, „Informacijski

sustavi“ i „Upravljanje logističkim sustavima“ zahtjevno i visoko stručno obrazovanje osoba

sa završenim preddiplomskim studijima iz područja prije svega tehničkih znanosti, ali i

društvenih znanosti u stjecanju znanja i vještina koje Veleučilište procjenjuje potrebnima

odnosno aktualnima s obzirom na potražnju za istima, u području struke i društvenih

promjena u globaliziranom svijetu kao izazova daljnjem akademskom, cjeloživotnom

usavršavanju domaćeg ljudskog kapitala.

19

Sadržajna prilagodba svih studijskih programa, s ciljem očuvanja i podizanja kvalitete

studiranja na Veleučilištu, kontinuirani je proces, u kojem se posebno kao referentni kriteriji

uspješnosti danog procesa uzimaju postavljeni zadaci i indikatori (Tablica 1).

Strateški cilj 1: STUDIJI

Kontinuirano poboljšavanje i revidiranje svih studijskih programa temeljenih na opažanim pokazateljima kvalitete i uvođenje novih preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih programa sukladno potrebama gospodarstva, tijela državne i lokalne samouprave i tržišta rada. Tablica 1. - Zadaci i indikatori u svezi poboljšanja i revidiranja studijskih programa

ZADACI INDIKATORI ODGOVORNE OSOBE

ROK PROVEDBE

Zadatak 1.1 Razvijati konkurentnost studijskih programa prilagođavajući ih potrebama gospodarstva i društvene zajednice.

Indikator 1.1. Broj prijavljenih u odnosu na broj upisanih na svaki od studijskih programa.

Prodekan za nastavnu djelatnost Voditeljica Odsjeka za studentska pitanja

1.listopada svake godine

Zadatak 1.2. Usklađivati broj studenata s potrebama tržišta rada s ciljem njihovog 100%-tnog zapošljavanja.

Indikator 1.2. Prikupljanje podataka sa Zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih završenih i diplomiranih studenata struka koje školuje Veleučilište


31. siječnja svake godine

Zadatak 1.3. Revizije postojećih studijskih programa na temelju analize rezultata anketiranja nastavnika, studenata, bivših studenata i poslodavaca svake 3 godine

Indikator 1.3. Anketiranje nastavnika, studenata, bivših studenata i vanjskih dionika i utvrđivanje potrebe za revizijom studijskih programa

Dekan Prodekan za nastavu Pročelnici studija

15. srpnja 2012. 15.srpnja 2015.

Zadatak 1.4. Strukturirati studijske programe tako da najmanje 20% ishoda učenja u programu razvija opće kompetencije.

Indikator 1.4. Prosječni postotak studijskog programa s ishodima učenja u kojima se razvijaju opće kompetencije

Prodekan za nastavu Pročelnici studija

15. srpnja 2012.

Zadatak 1.5. Priprema studije o opravdanosti osnivanja zajedničkog specijalističkog diplomskog studija Optometrije s Medicinskim fakultetom u Brnu

Zadatak 1.5 Priprema studije o opravdanosti osnivanja zajedničkog specijalističkog diplomskog studija i izrada studijskog programa

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove Stručno vijeće

31.siječnja 2013.

20

Zadatak 1.6. Upisi studenata i početak izvođenja specijalističkog diplomskog studija Optometrija

Zadatak 1.6. Dobivanje dopusnice, Natječaj o upisu, broj prijavljenih i upisanih studenata

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost

1.listopada 2013. 1.listopada 2015.

Zadatak 1.7. Otvarati samostalno ili u suradnji s drugim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama nove studijske programe

Indikator 1.7. a Ustanovljavanje potreba za razvojem novih studija.

Dekan Prodekan za nastavu Pročelnici studija

1. siječnja 2012.

Indikator 1.7. b Pripremljeni studijski plan i program, definirani nositelji kolegija

Dekan Prodekan za nastavu Pročelnici studija Stručno vijeće

1. srpnja 2012.

Zadatak 1.8. Početak iz vođenja nastave na novim studijskim programima

Indikator 1.8. Dobivena dopusnica za izvođenje studijskog programa

Dekan 31. prosinca 2012.

Zadatak 1.9. Pripremiti studijske programe u skladu sa zahtjevima međunarodne suradnje za izvođenje na engleskom jeziku

Indikator 1.9. Broj studijskih programa koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku

Prodekan za nastavu Pomoćnik dekana za međunarodnu suradnju Pročelnici studija

15. srpnja 2014.

2.1.2. Studenti

Studenti Veleučilišta ravnopravni su članovi akademske zajednice koji sudjeluju u svim

aktivnostima Veleučilišta: učenju i nastavi, istraživanjima i općenito u unapređenju kvalitete

studentskog života na Veleučilištu.

S ciljem kontinuiranog povećanja postignuća studenata i praćenja uspješnosti studiranja i

ishoda učenja, Stručno vijeće Veleučilišta Velika Gorica donijelo je 2013. godine Pravilnik o

postupku provođenja ispita, vrednovanju i ocjenjivanju studenata na Veleučilištu Velika

Gorica. Sukladno navedenom Pravilniku, rad studenata vrednuje se i ocjenjuje tijekom

izvođenja nastave i na završnom ispitu.

Veleučilište će poticati razvoj inovacijskih kompetencija svojih studenata. Također će

nastaviti poticati uključivanje studenata u onom dijelu odlučivanja u kojem se rješavaju

njihova vitalna studentska pitanja.

Studentima su na raspolaganju različite mogućnosti za komunikaciju s nastavnicima i

upravom Veleučilišta. Studentske evaluacijske ankete su samo jedan vid izražavanja

studentskog mišljenja. Uprava veleučilišta dužna je nastaviti surađivati i kontinuirano snažiti

konstruktivnu suradnju sa izabranim studentskim predstavnicima i studentskim udrugama na

Veleučilištu, koji samostalno i slobodno ukazuju na studentske probleme te pomažu u

njihovu rješavanju kroz otvoreni dijalog s upravom i predmetnim nastavnicima. Veleučilište

organizacijski i financijski pomaže studentske udruge, projekte, sportska natjecanja i

natjecanja u studentskom znanju, što je dobra praksa koju u okviru općih financijskih

21

mogućnosti treba nastaviti i jačati. Dekan Veleučilišta je uz prethodnu najavu u pristojnom

roku dužan primiti i saslušati svakog studenta o pitanjima studentskog standarda i problema,

te aktivno pomagati u njihovom rješavanju. Studenti se koriste e-mailom i telefonskom

komunikacijom, te kabinetskim konzultacijama s nastavnicima odnosno upravom i na svoje

upite imaju pravo (što je ujedno obveza na strani nastavnika) dobiti primjereno brz i točan

odgovor. Studentima je na raspolaganju poštanski sandučić u koji studenti mogu ubacivati

svoje potpisane, ili anonimne prijave u kojima mogu ukazati i na probleme s pojedinim

nastavnicima ili predmetima. Veleučilište nema utjecaja na smještaj i prehranu studenta jer

je to primarno u nadležnosti Sveučilišta Zagreb – primarno objekti studentske prehrane i

smještaja. U zgradi Veleučilišta djeluje studentska kantina „Gaudeamus“ koja poslužuje

sendviče i napitke, ali su njezine mogućnosti objektivno ograničene prostorom. U

ugostiteljskom objektu u blizini Veleučilišta osigurani su obroci za studente po cijeni od 15

kuna. Kada je građena i adaptirana zgrada Veleučilišta nije arhitektonski bila prilagođena

studentima s posebnim potrebama, pa ima veći broj manjih stubišta. Novo izgrađena zgrada

Veleučilišta u potpunosti je prilagođena osobama s posebnim potrebama i invalidskim

kolicima. Iako je trenutno manji broj studenta s posebnim potrebama, uprava Veleučilišta

nastoji studentima s poteškoćama u kretanju osigurati nesmetan pristup parkiralištu.

Veleučilište sa svojim studentima, ali i svim ostalim zainteresiranim osobama također

komunicira putem svoje Facebook stranice koja broji preko 3000 aktivnih članova. Na taj

način studenti, odnosno potencijalni budući studenti mogu slobodnije postavljati pitanja,

međusobno komunicirati, izraziti svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo temeljem čega se

mogu dobiti informacije za eventualne potrebne korektivne radnje odnosno razvoj

studentskog standarda.

Strateški cilj 2: STUDENTI

Kontinuirano povećanje postignuća studenata na svim studijskim programima u pogledu uspješnosti studiranja i ishoda učenja.

Tablica 2. - Zadaci i indikatori u svezi povećanja uspješnosti studiranja i ishoda učenja


ROK PROVEDBE

Zadatak 2.1 Ocjenjivanje studenata u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju na temelju jasnih i javno utvrđenih kriterija i pravila objavljenih u informacijskom sustavu Pretinac i s kojima su studenti upoznati na svim studijskim programima prije početka nastave.

Indikator 2.1. Uvid u Pretinac svakog predmeta te upoznavanje studenata s obvezama i kriterijima ocjenjivanja

Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnici studija Voditelji katedri

Početak semestra svake godine

22

Zadatak 2.2. Povećati uspješnost upisa na višu godinu svake godine za 2%

Indikator 2.2. Usporedba broja upisanih studenata u odnosu na prethodnu

Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnici studija

1. studeni svake godine

Zadatak 2.3. Povećati broj upisanih studenata sa stručnog na specijalističke diplomske stručne studije

Indikator 2.3. Broj studenata sa stručnih studija Veleučilišta koji su upisali specijalistički stručni diplomski studij

Prodekan za nastavu


Zadatak 2.4. Smanjenje broja ispisanih studenata

Indikator 2.4. Broj studenata koji su se ispisali uz analizu razloga ispisa

Prodekan za nastavu Voditeljica odsjeka za studentska pitanja


Zadatak 2.5. Smanjenje broja studenata koji su izgubili status studenata

Indikator 2.5. Broj studenata koji nije završio studij u propisanom roku za svaki studijski program

Prodekan za nastavu Voditeljica odsjeka za studentska pitanja


Zadatak 2.6. Smanjenje prosječne duljine studiranja za svaki studijski program, no pritom obraćajući osobitu pažnju na očuvanju kvalitete studiranja.

Indikator 2.6. Prosječno trajanje studija od datuma upisa do završetka za svakog studenta

Prodekan za nastavu Pročelnici studija

31. prosinca svake godine

Zadatak 2.7. Povećanje prosječne ocjene i prolaznosti po pojedinim ispitima

Indikator 2.7. Broj studenata koji su položili pojedini ispit u odnosu na broj koji je pristupio ispitu i prosječna ocjena po svakom ispitnom roku



Zadatak 2.8 Povećati dvosmjernu mobilnost studenata u Hrvatskoj i inozemnim visokoškolskim institucijama

Indikator 2.8. Broj studenata koji odlazi i dolazi tijekom akademske godine u okviru programa mobilnosti studenata

Prodekan za nastavnu djelatnost Pomoćnik dekana za međunarodnu suradnju ERASMUS koordinator


2.1.3. Nastavnici

Broj zaposlenih renomiranih nastavnika i angažman vanjskih suradnih nastavnika iz

gospodarstva i sveučilišta, očuvanje i podizanje kvalitete nastave na svim razinama studija i

po svim studijskim programima, temeljna je strateška vrijednost Veleučilišta Velika Gorica. U

tom cilju Veleučilište će kvalitativno snažiti i povećavati svoje resurse, stvarati razvojne

planove temeljem indikatora kvalitete Europskog prostora visokog obrazovanja, važećih

zakonskih propisa, preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Vijeća veleučilišta i

visokih škola, uz praćenje i razine kvalitete na održivim temeljima. Sustav kvalitete bit će

nadopunjen i formaliziran na svim razinama aktivnosti i temeljiti će se na samoevaluaciji

(interni audit) i vanjskom vrednovanju (vanjski audit).

23

Veleučilište kontinuirano od svog osnutka 2003.g. provodi anketiranje studenata u svezi

validacije nastavnog procesa. U akademskim godinama 2007./2008., 2008./2009. i

2009./2010. anketiranje studenata provodilo se posebnim obrascima s pitanjima usklađenim

s validacijom na Sveučilištu u Zagrebu, a statistička obrada podataka bila je povjerena

Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta koji je podatke i statističke rezultate obrade

ankete dostavljao Veleučilištu. Od 2010./2011. anketa se provodi putem računala i interneta

preko e-learning sustava 'Gaudeamus'.

Veleučilište provodi studentske evaluacije svake akademske godine za one predmete čija

nastava završava u tom semestru. Evaluacije organizira i vodi Odsjek za kvalitetu. Uz

nastavnike ocjenjuju se i pojedini predmeti, njihov sadržaj, važnost u cjelokupnom

studijskom programu i povezanost s drugim predmetima i praksom u cjelini. Izvješće o

provedenim evaluacijama i njihovim rezultatima podnosi se Stručnom vijeću Veleučilišta koje

potom provodi raspravu i usvaja izvješće. Nastavnici koji dobiju ocjenu nižu od 3 dužni su

provesti samovrednovanje kako bi analizirali uzroke svoje slabije ocjene. Cjelokupni

postupak podrobno je propisan posebnim Pravilnikom.

Danas kad je rađena druga revizija ove strategije (2014.) Veleučilište ima ukupno 70

zaposlenika, od toga 52 stalno zaposlena nastavnika i suradnika u nastavi i 18

administrativno tehničkog osoblja.

U izvođenju nastave sudjeluje i 91 vanjski suradnik iz Hrvatske i inozemstva – Slovenije i

Austrije. Jedan broj predmetnih nastavnika dolazi iz državnih institucija i gospodarskih

subjekata: MORH-a, DUZS, MUP-a, Zračne luke Zagreb, Agencije za civilno zrakoplovstvo,

KBC, Brodarskog instituta, Instituta Ruđer Bošković te sveučilišnih fakulteta i drugih

ustanova.

Strateški cilj 3: NASTAVNICI

Pomlađivanje i razvoj vlastitog nastavnog kadra s obzirom na specifičnosti pojedinih studija, povećanje broja zaposlenih, kvalificiranosti i kompetentnosti nastavnika u nastavnim i suradničkim zvanjima.

24

Tablica 3. - Zadaci i indikatori u svezi razvoja i jačanja vlastitog nastavnog kadra


ROK PROVEDBE

Zadatak 3.1 Kontinuirano iz godine u godinu povećanje broja nastavnika u odnosu na broj studenata (1:25 na kraju 2015.).

Indikator 3.1. Odnos broja studenata na svim studijskim programima s brojem nastavnog osoblja u nastavnim i suradničkim zvanjima.

Dekan Stručno vijeće


Zadatak 3.2. Ispunjenje norma nastavnika prema kolektivnom ugovoru

Indikator 3.2. Podaci o opterećenosti nastavnika u odnosu na nastavnu normu



Zadatak 3.3. Zapošljavanje vlastitih završenih studenta najmanje 5 do konca 2015. i njihovo daljnje obrazovanje

Indikator 3.3. Podaci o broju zaposlenih bivših studenata VVG-a i njihovom daljnjem obrazovanju

Dekan 31. prosinca 2015.

Zadatak 3.4. Kontinuirano ocjenjivanje nastavnika putem studentske ankete

Indikator 3.4. Provedba ankete na svim studijima i predmetima, analiza rezultata ankete i poduzimanja korektivnih radnji

Voditeljica Odsjeka za kvalitetu Prodekan za nastavu Pročelnici studija

Po završetku svakog semestra

Zadatak 3.5. Poticanje nastavnika na objavljivanje udžbenika i ostalih nastavnih materijala kroz povećanje objavljenih udžbenika i nastavnih materijala za 10% godišnje

Indikator 3.5. Broj objavljenih udžbenika, skripata i ostalih nastavnih materijala i publikacija namijenjenih nastavi



Zadatak 3.6. Povećanje udjela e-alata (Gaudeamus) za 25% u petogodišnjem razdoblju

Indikator 3.6. Postotak svakog studijskog programa koji koristi alate e-učenja

Prodekan za nastavu Pročelnici studija Pročelnik studija ORS i IS


Zadatak 3.7. Razvoj i intenziviranje dvosmjerne mobilnosti nastavnika unutar Hrvatske i inozemstvu – najmanje 1 nastavnik u dvije godine

Indikator 3.7. Broj nastavnika koji odlaze i dolaze tijekom ak. godine u okviru programa mobilnosti nastavnika

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost Pomoćnik dekana za međunarodnu suradnju ERASMUS koordinator

1. studeni svake druge godine

Zadatak 3.8. Povećanje broja educiranih nastavnika o ishodima učenja kroz – najmanje 5 nastavnika/suradnika u nastavi u petogodišnjem razdoblju

Indikator 3.8. Izvješća o sudjelovanju u pedagoškom obrazovanju i pojedinačni certifikati o osposobljavanju.

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove


Zadatak 3.9. Povećanje broja educiranih nastavnika o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju – najmanje 5 nastavnika/suradnika u nastavi u petogodišnjem razdoblju

Indikator 3.9. Izvješća o sudjelovanju u obrazovanju za područje kvalitete obrazovanju i pojedinačni certifikati o osposobljavanju.

Dekan Voditeljica odsjeka za kvalitetu Pročelnik odjela za marketing,

1. srpanj svake godine

25

kadrovske i opće poslove

Zadatak 3.10. Osposobljavanje nastavnika za upotrebu tehnologije i metode e-učenja.

Indikator 3.10. Izvješća o sudjelovanju u obrazovanju i broj nastavnika koji su završili osposobljavanje za upotrebu tehnologije i metode e-učenja

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnici studija ORS i IS


Zadatak 3.11. Provođenje kontinuirane samoevaluacije (interni audit) i vanjske evaluacije (vanjski audit) kvalitete nastave svake dvije godine

Indikator 3.11. Učestalost i broj provedenih samoevaluacija i vanjskih evaluacija te broj korektivnih radnji

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost

Srpanj 2012. i 2014. godine

2.1.4. Resursi učenja i studentska potpora

Veleučilište je od svog osnutka jasno u svojoj poslovnoj politici zacrtalo kao strateški cilj

osiguravanje vlastitih prostornih kapaciteta. Unutar pet godina svog postojanja

rekonstruirana je glavna zgrada i izgrađena nova zgrada u dvorištu Veleučilišta s ukupno

1563 m2 , od čega je 9 učionica sa 530 m2 korisnog nastavnog prostora i 335 sjedećih mjesta.

U 2013. godini dovršena je rekonstrukcija i dogradnja zgrade Vatrogasnog doma čime je

Veleučilište Velika Gorica dobilo novih 1400 m2 prostora za izvođenje nastave. Izgrađene su

dvije konferencijske dvorane s ukupno 224 mjesta, četiri velike predavaonice sa po 68

mjesta, tri računalne predavaonice s ukupno 104 mjesta, jedna manja predavaonica s 24

mjesta, vijećnica s 26 mjesta te sedam nastavnih kabineta.

Svi nastavni prostori su suvremeno opremljeni. U svakoj predavaonici nalaze se projektor i

nastavničko računalo, a informatičke učionice opremljene su suvremenom informatičkom

opremom koja omogućava kvalitetno izvođenje nastavnog procesa. Sve predavaonice

opremljene su sustavom za ventilaciju i klimatizaciju što dodatno omogućava bolje uvjete za

rad te sustavom za kontrolu prisutnosti nastavnika i studenata.

U svim učionicama je osigurano nastavničko računalo priključeno na mrežu Veleučilišta i na

Internet te opremljeno s LCD projektorom.

Od vlastitih laboratorija Veleučilište se usredotočilo na izgradnju računalnih učionica –

praktikuma za računalstvo u sastavu samog Veleučilišta te izgradnju vlastitih specijaliziranih

laboratorija za potrebe studija Očne optike.

Korištenje vanjskih specijaliziranih resursa iznimno je važno i potrebno zbog praćenja

suvremene tehnologije i racionalnosti budući se na taj način dobiva od temeljnog davatelja

usluga ono što trenutno imaju najnovije u svom programu. Praktična i laboratorijska nastava

izvodi se s osloncem na suradničke ustanove i gospodarske subjekte koje imaju razvijene

radioničke, kabinetske i laboratorijske resurse sukladne potrebama naših preddiplomskih

26

stručnih studija Održavanje zrakoplova, Održavanje motornih vozila, Upravljanje u kriznim

uvjetima i specijalističkog diplomskog stručnog studija Krizni menadžment.

Na studiju Održavanje zrakoplova koriste se sljedeća nastavna radilišta:

Croatia Airlines, Pogon održavanja zrakoplova, Pleso

Tehnički remontni zavod, MORH, Velika Gorica

Simulatori i trenažeri zrakoplovne tehnike, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.

Na ovim nastavnim radilištima studenti imaju mogućnost upoznavanja najnovije opreme

koja postoji u Republici Hrvatskoj za potrebe održavanja zrakoplova i zrakoplovne tehnike.

Također su u prilici u živo vidjeti i analizirati procese održavanja zrakoplova i zrakoplovne

tehnike.

Na studiju Održavanje motornih vozila koriste se sljedeća nastavna radilišta:

Laboratorij za hidrauliku i pneumatiku, Brodarski institut, Zagreb

Ispitna stanica za ispitivanja vozila, Institut za vozila, Velika Gorica

PZ auto, servisni centar Velika Gorica

DOK-ING Zagreb, Specijalni strojevi i vozila

Remontni zavod, MORH, Zagreb

Autoservis Gašparić, Novo Čiče.

Studenti studija Očna optika imaju mogućnost izvođenja praktičnih vježbi iz Fizikalne optike,

Geometrijske optike specijaliziranom Laboratoriju za Fiziku, Geometrijsku i Očnu optiku,

LAIR, Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Za ovaj studijski program izgrađen je i niz

specijaliziranih laboratorija na samom Veleučilištu za optičke i optometrijske instrumente,

očnu optiku i srodna područja.

Na studiju Upravljanja u kriznim uvjetima i Kriznog menadžmenta Veleučilište dobiva za

provedbu terenskih vježbi logističku potporu od Državne uprave za zaštitu i spašavanje,

Hrvatskog crvenog križa i Hrvatske vatrogasne zajednice.

Sukladno svojoj poslovnoj politici i strateškom cilju izgradnje suvremenog nastavnog i

znanstveno-istraživačkog prostora te prostora za potrebe studenata u vlasništvu Veleučilišta,

na lokaciji sjedišta planirana je izgradnja još jedne zgrade od 600 m2. korisnog prostora.

Veleučilište će nastaviti s progresivnim ulaganjem u osuvremenjivanje i opremanje dvorana, i

praktikuma te nastavničkih kabineta suvremenom opremom potrebnom za kvalitetno

izvođenje nastave i učenje.

27

Strateški cilj 4: RESURSI UČENJA I STUDENTSKA POTPORA

Kontinuirano poboljšavanje i osiguravanje suvremenih resursa učenja i potpore studentima svih studijskih programa

Tablica 4. - Zadaci i indikatori u svezi poboljšavanja i osiguravanja resursa učenja i potpore studentima


ROK PROVEDBE

Zadatak 4.1. Osnivanje vlastite knjižnice i osiguravanje studentima mogućnost posudbe i u drugim knjižnicama

Indikator 4.1. Opremanje i otvorenje knjižnice i zapošljavanje knjižničara, potpisani ugovori s drugim knjižnicama o suradnji

Dekan

1. svibnja 2011. godine

Zadatak 4.2 Povećanje knjižničnog fonda s knjigama, časopisima i drugim publikacijama za najmanje 25% u petogodišnjem razdoblju

Indikator 4.2. Broj novih publikacija u godini dana

Dekan Knjižnica


Zadatak 4.3. Povećanje udjela terenske nastave i studijskih putovanja

Indikator 4.3. Broj studentskih ekskurzija/studijskih putovanja prema ukupnom broju kolegija i studijima


15. lipnja svake godine

Zadatak 4.4. Ulaganje u osuvremenjivanje i opremanje dvorana, i praktikuma te nastavničkih kabineta opremom potrebnom za kvalitetno izvođenje nastave i učenje.

Indikator 4.4. Usporedba s prethodnim godinama uloženih sredstava, vrste i broja novih, tehnoloških suvremenih informatičkih sustava i pomagala.

Dekan Voditeljica odsjeka za računovodstvene i knjigovodstvene poslove

1. travnja svake godine

Zadatak 4.5. Ulaganje u informatičku opremu namijenjenu nastavnom procesu

Indikator 4.5. Iznos uloženih sredstava i izvješće o stanju i broju računala i druge računalne opreme



Zadatak 4.6. Osiguravanje i povećanje adekvatnog i prostornog kapaciteta za nastavni proces u skladu s kriterijima kvalitete.

Indikator 4.6. a Raspoloživi prostor u kvadratnim metrima u odnosu na broj studenata i usporedba na prošlu godinu

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnici studija


Indikator 4.6. b Broj i površina nastavničkih kabineta u odnosu na broj nastavnika.

Zadatak 4.7. Osposobljavanje studenata za upotrebu informatičke tehnologije i alata za e-učenje.

Indikator 4.7. Godišnje izvješće o broju radionica i broju osposobljenih studenata

Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnik studija ORS i IS


28

Zadatak 4.8. Poticati studente i nastavnike na zajedničko objavljivanje i prezentiranje radova na konferencijama koje organizira Veleučilište i druge visokoškolske ustanove

Indikator 4.8. Izvješće o broju objavljenih i prezentiranih radova


1. listopada svake godine

Zadatak 4.9. Poticati rad i razvoj studentskih udruga i poticati studentske projekte.

Indikator 4.9. Broj studenata uključenih u rad studentskih udruga i broj studentskih projekata

Dekan Voditeljica odsjeka za kvalitetu Studentski zbor


Zadatak 4.10. Poticati uključivanje studenata u sudjelovanju i organiziranju sportskih aktivnosti

Indikator 4.10. Broj održanih natjecanja i sportskih aktivnosti te broj studenata uključenih u sportske aktivnosti

Dekan Voditeljica odsjeka za kvalitetu Studentski zbor


Zadatak 4.11. Uspostaviti i intenzivirati svakodnevnu komunikaciju student-nastavnik imenovanjem voditeljima studentima ne samo po studijskim programima nego i po godinama studija

Indikator 4.11. Izvješća nastavnika o održanim sastancima sa studentima kojima su imenovani za mentora



29

2.1.5. Razvoj informacijskog sustava

Strateški cilj 5: INFORMACIJSKI SUSTAV

Kontinuirano poboljšavanje informacijskog sustava, osigurati prikupljanje, analiziranje i odgovorno korištenje informacija za učinkovito upravljanje nastavnim procesom i ostalim poslovanjem Veleučilišta Tablica 5. - Zadaci i indikatori u svezi razvoja informacijskog sustava Veleučilišta

ZADACI INDIKATORI ODGOVORNE OSOBE ROK PROVEDBE

Zadatak 5.1. Izrada redovite samoanalize mora biti polazna točka za reviziju Strategije i osiguravanja kvalitete

Indikator 5.1. Ažurirana samoanaliza u skladu s Pravilnikom

Dekan Čelnici svih ustrojstvenih jedinica Veleučilišta

1. ožujka 2013.

Zadatak 5.2. Uporaba web stranica i blogova Veleučilišta

Indikator 6.2. Izrada i redovito ažuriranje web i blog stranica Veleučilišta

Dekan Pročelnik studija ORS Odsjek za informatičku potporu

svibanj svake godine

2.1.6 Javno informiranje

Strateški cilj 6: JAVNO INFORMIRANJE

Osigurati redovito, cjelovito i objektivno informiranje javnosti o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima postignuća Veleučilišta Tablica 6. - Zadaci i indikatori u svezi informiranja javnosti o postignućima Veleučilišta


ROK PROVEDBE

Zadatak 6.1. Komunikacija s bivšim studentima uključenim u udrugu alumnia

Indikator 6.1. Izvješće s godišnjeg okupljanja udruge alumnia VVG-a, uključujući i anketu

Dekan Voditeljica odsjeka za kvalitetu


Zadatak 6.2. Komunikacija s vanjskim dionicima

Indikator 6.2. Izvješće s godišnjeg okupljanja vanjskih dionika, uključujući i anketu

Dekan, Prodekan za nastavnu djelatnost


Zadatak 6.3. Upoznavanje javnosti o postignućima studenata, novim studijskim programima, kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima rada Veleučilišta

Indikator 6.3. Izvješće za medije s osvrtom na postignuća i planirane zadatke Veleučilišta

Dekan svibanj svake godine, te prema interesu medija

30

Zadatak 6.4. Upoznavanje javnosti o međunarodnim konferencijama koje organizira Veleučilište

Indikator 6.4. Izvješće za medije, broj medija koji su objavili informaciju

Dekan svibanj svake godine (DKU) i lipanj svake druge godine (OK)

Zadatak 6.5. Redovito informiranje javnosti o postignućima studenata, novim studijskim programima, kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima rada Veleučilišta te sa svim drugim relevantnim informacijama

Indikator 6.5. Broj i vrsta informacije objavljene na mrežnim stranicama Veleučilišta

Dekan siječanj svake godine

2.2. Osobe i tijela odgovorna za provođenje aktivnosti

Dekan

Stručno vijeće


Pomoćnik dekana za međunarodnu suradnju

Pročelnici studija

Voditelji katedri

Voditeljica Odsjeka za kvalitetu i pomoćnica dekana za kvalitetu

Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove

Voditeljica Odsjeka za studentska pitanja

Odsjek za informatičku potporu

Voditeljica odsjeka za računovodstvene i knjigovodstvene poslove


Povjerenstvo za provedbu nadmetanja

Studentski zbor.

31

3. Znanstvena i stručna djelatnost

3.1. Strateški ciljevi i zadaci te pokazatelji uspješnosti

Znanstveno istraživački projekti u kojima sudjeluju nastavnici i suradnici Veleučilišta,

znanstveni skupovi i savjetovanja koje organizira Veleučilište ili na kojima sudjeluju

nastavnici i suradnici Veleučilišta, pokretanje znanstvenog časopisa Veleučilišta te konačno

sva pisana znanstveno – stručna produkcija nastavnika i suradnika Veleučilišta, temeljno

trebaju polaziti od kriterija znanstvene izvrsnosti.

Temeljna pretpostavka za to jest stalni rad na unapređenju organizacijskih i institucionalnih

uvjeta podrške stručnom i znanstvenom usavršavanju nastavnika i suradnika Veleučilišta.

Istina je da Veleučilište još uvijek nije registrirano kao znanstvena ustanova, no veliki broj

djelatnika/nastavnika i suradnika sudjeluje ili je sudjelovao u brojnim istraživačkim

projektima. Potreban je istraživački iskorak prema znanstveno – istraživačkom uključivanju u

međunarodne projekte, i prateću mobilnost istraživača, posebno predstojećim ulaskom u

Europski istraživački prostor. Istodobno takvo strateško opredjeljenje ne bi smjelo dovesti,

sukladno načelu javnog djelovanja Veleučilišta u cilju razvitka potencijala društva znanja

društvene zajednice, do zanemarivanja prilika ponude znanstveno – stručnih usluga prema

neposrednom institucionalnom okruženju Veleučilišta. Uz postojeće oblike i dinamiku

domaće i međunarodne znanstveno – stručne suradnje, potrebno je podupirati i aktivno, a

ne po međuinstitucionalnoj inerciji, tražiti prilike za nove, znanstvene i stručne konferencije

kao značajan dio znanstveno – istraživačke legitimacije Veleučilišta.

Brigu za istraživačke karijere vlastitih istraživača, redovitu brigu glede znanstveno – stručnih

postignuća, posebno mlađeg kadra, treba podupirati omogućavanjem potrebnih istraživačkih

resursa na svim razinama ustanove, uprave, studija, katedri i zavoda. To posebno uključuje u

skladu s objektivnim mogućnostima nastavnih normi i zahtjeva Bolonjskog procesa,

izbjegavanje administrativnog preopterećenja mladih istraživača, a na štetu njihovog

znanstveno – stručnog rada. Također Veleučilište mora tražiti prilike za slanjem upravo

mlađih istraživača na prepoznatljive konferencije, škole, studijska usavršavanja i slične oblike

edukacije. Radi se o važnom ulaganju u najvitalniji kapitalni potencijal, da bi bio prepušten

isključivo entuzijazmu i pojedinačnim ambicijama mladih pojedinaca, nastavnika i suradnika.

U tom smislu ključna je efektivno uspostavljena institucija takozvanog pozitivnog pritiska (od

strane institucijskih mentora i uprave) prema mlađim suradnicima u superiornom

ispunjavanju obveza prema njihovim temeljnim doktorskim i specijalističkim obvezama, kao i

prema njihovim sudjelovanjima na vrsnim znanstveno – stručnim skupovima, odnosno

njihovo poticanje za sudjelovanjem na takvim domaćim i međunarodnim konferencijama. U

planiranju godišnjih prihoda Veleučilište bi trebalo voditi posebnu brigu o ravnomjernoj

raspodjeli novca za financiranje tih aktivnosti. To uključuje i posebnu odgovornost iskusnijih

istraživača na Veleučilištu u transferu znanja i pružanju svakog oblika podrške prema mlađim

32

kolegama, vodeći se pedagoškim načelom da je cilj svakog istinskog, etičnog i odgovornog

znanstvenika, stvaranje barem dva nova znanstvenika. Konačno, i studenti su dio vrijednosti

ljudskog kapitala i istraživačkog potencijala kojim raspolaže Veleučilište, stoga je praćenje

izvrsnosti rada studenata tijekom školovanja, njihovo postupno uključivanje u

demonstratorsku i istraživačku suradnju, prvorazredno isplativo ulaganje u potencijal

budućih suradnika i mladih istraživača koje Veleučilište želi privući nakon diplome.

Strateški cilj 7: Znanstvena-stručna djelatnost

Osigurati uvjete za rad Centra za znanstvenu i stručnu djelatnost te pokrenuti organizirana znanstveno-stručna istraživanja i projekte sukladno razvojnim potrebama struke i znanosti, gospodarstva i društvene zajednice.

Tablica 7. - Zadaci i indikatori u svezi pokretanja organiziranog znanstvene-stručne Djelatnosti

ZADACI INDIKATORI ODGOVORNE

OSOBE ROK PROVEDBE

Zadatak 1.1 Priprema studije o opravdanosti osnivanja Centra za znanstveno i stručnu djelatnost i ispunjavanju uvjeta za znanstveno istraživačku djelatnost

Indikator 1.1. Pripremljena i recenzirana studija za ishođene dopusnice za bavljenje znanstveno istraživačkim radom

Dekan

1. listopada 2012.

Zadatak 1.2. Početak rada i izrada plana i programa rada Centra za znanstveno i stručnu djelatnost

Indikator 1.2. Dobivena dopusnica

Dekan

31. siječnja 2013. godine

Zadatak 1.3. Pokrenuti suradnju s drugim znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu

Indikator 1.3. Broj potpisanih ugovora o suradnji i drugih formalno realiziranih oblika institucionalne suradnje.

Dekan 31. prosinca 2013., 2014. i 2015.godine

Zadatak 1.4. Praćenje i poticanje kvalitete istraživačkog rada putem znanstvene reference postojećih istraživača i širenje istraživačkog kadra

Indikator 1.4. Broj objavljenih radova u međunarodnim publikacijama i po vrsnoći s njima izjednačenim domaćim publikacijama.

Pročelnik Centra za znanstvenu i stručnu djelatnost


Zadatak 1.5. Znanstvena suradnja istraživača s kolegama u inozemstvu. Uspostaviti institucionalne uvjete za istraživače da borave u znanstvenom istraživanju u inozemstvu u redovitim, kraćim ili dužim, vremenskim razdobljima

Indikator 1.5. Broj osoba i razdoblje provedeno na usavršavanju u inozemstvu

Dekan Pročelnik Centra za znanstvenu i stručnu djelatnost

1. srpnja svake godine od 2014.g.

33

Zadatak 1.6. Osigurati organizacijsku i financijsku potporu istraživačkoj djelatnosti.

Indikator 1.6. Godišnji Iznos i izvori financijske potpore za istraživačke aktivnosti.


1. travnja svake godine od 2014.

Zadatak 1.7. Zbornik radova međunarodne konferencije „Dani kriznog upravljanja“.

Indikator 1.7. Broj znanstvenih radova i baze u kojima je indeksiran Zbornik .


1. srpnja svake godine od 2014.g.

Zadatak 1.8. Zbornik radova znanstvene i stručne konferencije iz područja očne optike, optometrije i oftalmologije „Optometrijska konferencija srednje i jugoistočne Europe“

Indikator 1.8. Broj znanstvenih radova i baze u kojima je indeksiran Zbornik.

Pročelnik Centra za znanstvenu i stručnu djelatnost Pročelnik studija OČO

1. srpanj svake godine od 2014.g

Zadatak 1.9. Organiziranje samostalno ili u suradnji domaćih i međunarodnih konferencija, skupova i savjetovanja.

Indikator 1.9. a Broj domaćih i međunarodnih konferencija, skupova i savjetovanja.


1. srpanj svake godine od 2014.g

Indikator 1.9. b Broj autora, država i drugih sudionika konferencije.


Dekan


Voditeljica Odsjeka za računovodstvene i knjigovodstvene poslove

34

4. Razvoj resursa

4.1. Strateški ciljevi, zadaci i pokazatelji uspješnosti

Osnivači Veleučilište Velika Gorica s obzirom na udio osnivačkog uloga su Grad Velika Gorica

(dvije trećine) i Visoka škola za sigurnost iz Zagreba (jednu trećinu). Dakle, Veleučilište je

privatna visokoobrazovna ustanova koja se financira iz vlastitih sredstava, od čega 97%

prihoda ostvaruje od školarina. Svu ostvarenu dobit koja se ostvaruje racionalnim

poslovanjem isključivo se koristi za obavljanje i razvoj djelatnosti visokog obrazovanja.

Najveći troškovi Veleučilišta su izdaci za plaće i honorare te troškovi nabave opreme za

predavaonice i nastavničke kabinete.

4.1.1. Materijalni i financijski resursi

Veleučilište je osiguralo financijska sredstva za izgradnju nove zgrade na istoj lokaciji sa

preko 1400 kvadratnih metara novog prostora. Vrijednost investicije je preko 17.000.000,00

kuna.

Veleučilište Velika Gorica kontinuirano radi na osiguranju i drugih prihoda Veleučilišta koji

dolaze izvan troškova školarine, a posebice širenjem obrazovne i stručne ponude na tržištu,

nuđenjem stručnih i znanstvenih istraživanja interesantnih gospodarstvu i tijelima državne i

lokalne uprave, povećanjem istraživanja za potrebe gospodarstva i znatnijim povlačenjem

sredstava iz domaćih i međunarodnih fondova namijenjenih razvoju visokog obrazovanja.

Cilj Veleučilišta je učinkovito organizacijsko strukturiranje i provođenje obrazovnih,

znanstvenih i razvojnih programa temeljem očuvanja postojećih i unapređenja i povećanja

budućih resursa Veleučilišta. Uspješnost u ostvarivanju zacrtanog strateškog cilja temelji se

na institucijski odgovornom, promišljenom i autonomnom raspolaganju resursima pri

planiranju vlastitog, posebno srednjoročnog i dugoročnog razvoja.

Strateški cilj: 8a MATERIJALNI I FINANCIJSKI RESURSI

Osigurati optimalnu materijalnu bazu, racionalno poslovanje i optimalno trošenje sredstava u skladu s razvojnim i godišnjim planovima, nastojati povećati udio prihoda izvan školarina

35

Tablica 9. -Zadaci i indikatori u svezi osiguravanja materijalnih i financijskih resursa


Zadatak 1.1 Izraditi idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju nove zgrade Veleučilišta

Indikator 1.1. Izrađen idejni projekt i dobivena lokacijska dozvola

Dekan Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove

1. listopada 2012.

Zadatak 1.2. Izraditi glavni i izvedbeni projekt za izgradnju nove zgrade Veleučilišta

Indikator 1.2. Izrađen glavni i izvedbeni projekt i dobivena potvrda glavnog projekta


30. studeni 2012. godine

Zadatak 1.3. Odabir najpovoljnijeg izvođača radova

Indikator 1.3. Provedeno pozivno nadmetanje i donesena odluka odabiru najpovoljnijeg izvođača

Dekan Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove Povjerenstvo za provedbu nadmetanja

20. prosinca 2012.

Zadatak 1.4. Izgradnja i opremane novog građevinskog objekta

Indikator 1.4. Dovršetak radova i opremanja, uporabna dozvola i svečano otvaranje objekta, useljenje


1. rujna 2013. godine

Zadatak 1.5. Podići razinu izvannastavnih udjela prihoda u proračunu Veleučilišta.

Indikator 1.5. Iznos prihoda izvan školarine prema prošloj godini

Dekan


Zadatak 1.6. Optimalno uskladiti udio ukupnih rashoda u odnosu na materijalne rashode.

Indikator 1.6. Godišnje financijsko izvješće, Bilanca prihoda i rashoda



Zadatak 1.7. Kontinuirano opremanje i obnavljanje nastavnih prostorija s informatičkom opremom

Indikator 1.7. Plan nabavke i obnavljanja informatičke opreme, Izvješće o realizaciji Plana i financijska ulaganja



Zadatak 1.8. Kontinuirano opremanje učiona, kabineta i laboratorija

Indikator 1.8. Plan nabavke i obnavljanja opreme u učionama, kabineta i laboratorija, Izvješće o realizaciji Plana i financijska ulaganja



Zadatak 1.9. Osiguravanje financijskih sredstava za opremanje nastavnih baza

Indikator 1.9. Plan opremanja Izvješće o realizaciji

Dekan Voditeljica odsjeka za računovodstvene i knjigovodstvene


36

Plana i financijska ulaganja

poslove

Zadatak 1.10. U slučaju nedostatka vlastitog nastavnog prostora osigurati najam nedostajućeg prostora

Indikator 1.10. Plan potreba nastavnog prostora, Ugovori o najmu prostora

Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove

15. srpnja svake godine

Zadatak 1.11. Osigurati transparentan utrošak financijskih sredstava Veleučilišta

Indikator 1.11. Godišnje izvješće dekana o poslovanju Veleučilišta


31. ožujka svake godine

Zadatak 1.12. Kontinuirana revizija materijalno financijskog poslovanja

Indikator 1.12. Izvješće neovisnih ovlaštenih revizora, Korektivne radnje


15. veljače svake dvije godine

4.1.2. Ljudski resursi

Danas Veleučilište ima ukupno 70 zaposlenika, od toga 52 stalno zaposlena nastavnika i

suradnika u nastavi od kojih je: 11 profesora visoke škole, 2 docenta, 3 izvanredna profesora,

1 redovni profesor, 9 viša predavača, 14 predavača, 12 asistenata i stručnih suradnika u

nastavi.

Strateški cilj: 8b LJUDSKI RESURSI

Skrbiti o zaposlenicima i studentima, uspostavljanju optimalnog broja zaposlenih nastavnika i drugih zaposlenika kako bi se osigurala kvaliteta izvođenja nastavnog procesa i popratni poslovi za potrebe studenata, brinuti o kvaliteti osobnog standarda djelatnika i studenata te školovanju i napredovanju zaposlenika

37

Tablica 10. - Zadaci i indikatori u svezi osiguravanja ljudskih resursa


Zadatak 2.1. Kadrovsku politiku provoditi sukladno stvarnim potrebama temeljenim na pokazateljima opterećenosti nastavnika ( i opterećenosti zaposlenika

Indikator 2.1. Broj novozaposlenih nastavnika i drugih zaposlenika u odnosu na prethodnu godinu (zadatak 3.1. u poglavlju 2.1.3.)



Zadatak 2.2. Intenzivirati pedagoško i stručno usavršavanje nastavnika

Indikator 1. Broj nastavnika koji je sudjelovao u nekim vidovima pedagoškog i stručnog obrazovanja



Zadatak 1. Omogućiti stručno usavršavanje nenastavnog osoblja

Indikator 1. Broj zahtjeva zaposlenika za potporom stručnom obrazovanju te broj koji su sudjelovali u nekim vidovima stručnog obrazovanja



Zadatak 1. Omogućiti zaposlenicima preventivne liječničke preglede barem svake dvije godine

Indikator 1. Broj djelatnika koji žele i koji su obavili preventivni liječnički pregled


1.srpnja 2012. I 2014. godine

Zadatak 1. Pružiti financijsku potporu nastavnicima i drugim zaposlenicima za nastavak školovanja

Indikator 1. Broj zaposlenika i nastavnika kojima je Veleučilište financiralo školovanje

Dekan Pročelnik odjela za marketing, kadrovske i opće poslove Stručno vijeće


Zadatak 1. Poboljšavati prostorne uvjete za sve zaposlene i studente te osuvremenjivanje opreme učiona i laboratorija

Indikator 1. Broj prostorija i kvadratnih metara osiguranih novih prostora te iznos i popis nove opreme (zadaci 4.3. ,4.4. i 4.5. u poglavlju 2.1.4.)



Zadatak 1. Nabava računalnih programskih paketa/licenci za potrebe nastavnog procesa

Indikator 1. Broj zahtjeva nastavnika i broj kupljenih licenci za programske pakete (zadataka4.4. u poglavlju 2.1.4.)

Dekan Prodekan za nastavnu djelatnost Pročelnik studija ORS i IS

1. srpnja svake godine

Zadatak 1. Osigurati nabavku literature za potrebe nastavnika

Indikator 1. Broj zahtjeva nastavnika i broj kupljenih publikacija

Dekan Voditelj knjižnice


38


Dekan

Stručno vijeće


Pročelnik Odjela za marketing, kadrovske i opće poslove

Voditelj knjižnice

5. Međunarodna suradnja


Prvotno otvaranjem pregovora o ulasku Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, a potom i ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska se našla pred mnogobrojnim izazovima prilagodbe svojih sustava Europskoj uniji. Upravo u ovom segmentu je uloga brojnih stručnjaka od iznimne važnosti. Republika Hrvatska, odnosno visokoškolske ustanove imaju važnu ulogu u obrazovanju budućih kadrova, koji će ostvarujući svoja temeljna prava zajamčena temeljnim gospodarskim slobodama unutarnjeg tržišta Europske unije biti prisutna na tržištu rada država članica.

Strategija je Veleučilišta u predstojećem razdoblju održati suradnju s renomiranim inozemnim visokoškolskim institucijama i znanstvenim institutima, te nastojati ostvariti nove oblike suradnje s drugim institucijama. Navedeno je iznimno važno zbog ostvarenja pretpostavki prijave na međunarodne, prvenstveno europske javne natječaje i projekte uz koje su iznimno važan čimbenik međunarodne suradnje znanstvenih institucija. Sve to u konačnici služit će boljitku lokalne, ali i nacionalne zajednice, jer je riječ o važnim projektima usmjerenim prvenstveno na boljitak životnih i radnih uvjeta, socijalnih i društvenih uvjeta i slično. Nužno je poticati suradnju, pogotovo sudjelovanje u projektima EU. Važan čimbenik su i programi mobilnosti znanstvenika i studenata, pogotovo EURASMUS programi u koji su uključeni kako nastavnici tako i studenti Veleučilišta, a kojim se pruža mogućnost boravka nastavnika i studenata na inozemnim visokoškolskim institucijama, njihovo stručno usavršavanje, te što je poglavito važno za nastavnike upoznavanje s načinom provođenje nastave na tim institucijama kako bi po povratku na Veleučilište mogli implementirati nova stečena znanja i iskustva.

Mobilnost nastavnog kadra u sklopu ERASMUS programa omogućava gostujućim predavačima dolazak na Veleučilište i obrnuto. U sklopu takve razmjene Veleučilištu se otvaraju mogućnosti za rad na zajedničkim projektima te taj način povećava se i protočnost znanja i motivira studente za učenje kao i njihovu osobnu mobilnost.

Studentima se u sklopu ERASMUS programa omogućava odlazak na praktični dio nastave u inozemstvo na minimalno tri mjeseca boravka ili studijskog boravka u minimalnom trajanju od četiri mjeseca. Iskustvo pokazuje da takvi studenti imaju značajnije veće mogućnosti i statistički veću mogućnost zapošljavanja nakon završetka studija.

39

S ciljem kontinuiranog rasta međunarodnih aktivnosti Veleučilište organizira međunarodne konferencije radi razmjene iskustva, znanja i uspostave suradnje. Sudjelovanje inozemnih stručnjaka, nastavnika i drugih osoba olakšava povezivanje s inozemstvom te otvara mogućnosti za razvijanje i pokretanje zajedničkih međunarodnih projekata. Uobičajena je praksa da se u sklopu takvih događanja organiziraju tematski okrugli stolovi na kojima se često kroz razmjenu iskustva dolazi do zajedničkih zaključaka koji su temelj za daljnji razvoj struke i obrazovanja.

Međunarodna suradnja kroz konferencije, okrugle stolove, mobilnost nastavnika, međusobnom podrškom omogućava usklađivanje studijskih programa i praćenje suvremenih postignuća na globalnoj razini što povećava konkurentnost i spremnost završenih studenata na tržištu rada.

Strateški cilj 9: Međunarodna suradnja

Intenzivirati međunarodnu suradnju s visokoškolskim obrazovnim i znanstvenim ustanovama u inozemstvu Tablica 11. -Zadaci i indikatori u svezi međunarodne suradnje


ROK PROVEDBE

Zadatak 1.1 Konkretizirati suradnju s visokoškolskim obrazovnim ustanovama s kojima imamo potpisane ugovore

Indikator 1.1. Na godišnjoj razini dogovoreni oblici suradnje i njihova realizacija

Dekan Pomoćnik dekana za međunarodnu suradnju


Zadatak 1.2. Sklapanje novih sporazuma o međunarodnoj suradnji s inozemnim visokoškolskim institucijama i znanstvenim institutima.

Indikator 1.2. Broj sklopljenih sporazuma i ugovora suradnji ili drugih formalno realiziranih oblika institucionalne suradnje

Dekan Pomoćnik dekana za međunarodnu suradnju


Zadatak 1.3. Zajedničko organiziranje međunarodnih konferencija, skupova i savjetovanja sa inozemnim partnerima.

Indikator 1.3. Broj domaćih i međunarodnih konferencija, skupova i savjetovanja u suorganizaciji sa inozemnim partnerima.



Zadatak 1.4. Osigurati organizacijsku i financijsku potporu za međunarodnu suradnju

Indikator 1.4. Godišnji Iznos i izvori financijske potpore za međunarodne aktivnosti.



40


Dekan

Pomoćnik dekana za međunarodnu suradnju

Voditeljica odsjeka za računovodstvene i knjigovodstvene poslove

6. Odnosi s gospodarstvom i društvenom zajednicom


Veleučilište Velika Gorica u Velikoj Gorici uključeno je aktivno u gospodarstvo i razvoj

zajednice te ima aktivnu ulogu u transformaciji društva u društvo znanja.

Da bi zadovoljilo postavljenu misiju u Republici Hrvatskoj kojom je visoko obrazovanje

definirano kao javno dobro i javna odgovornost, Veleučilište nastoji s ostalim dionicima

zajednice te pogotovo gospodarstvom poticati što kvalitetniju sinergiju koja će rezultirati

gospodarskom i socio –kulturnom tranzicijom u društvo znanja.

Studijski programi Veleučilišta neophodan su sastojak djelovanja zajednice. Gospodarstvo i

javni sektor nisu u mogućnosti pravilno djelovati bez odgovarajućih stručnjaka koji se

školuju na pojedinim studijskim programima Veleučilišta. Stoga Veleučilište u okviru svojih

postojećih studijskih programa, nastoji studentima, budućim specijalistima struke ili

prvostupnicima omogućiti da se u okviru nastave susretnu sa svojom strukom u praksi.

Veleučilište surađuje s mnogobrojnim dionicima zajednice i gospodarstva, kao i sa

strukovnim udrugama: DUZS, MORH, MUP, INA, KBC Sestara milosrdnica, Zaštita Zagreb,

Brodarski institut, Zračna luka Zagreb, Hrvatski centar za razminiranje, PZ Zubak, HAK,

Institut za vozila Hrvatske, ZTZ, Hrvatski crveni križ, Gethaldus d.o.o., DOKING d.o.o., HGSS,

Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, Hrvatski ceh

zaštitara, Hrvatsko društvo optičara i optometrista sl. U okviru svakog preddiplomskog

studijskog programa u V. ili VI. semestru studenti imaju pravo i priliku provesti 120 sati na

stručnoj praksi na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj budućoj stručnoj spremi i

zvanju u nekoj eminentnoj instituciji ili gospodarskom subjektu. U brojnim predmetima

studenti također imaju prigodu slušati predavanja brojnih uglednih praktičara koji svoja

znanja prenose studentima.

Zbog specifičnosti studijskih programa suradnja sa pojedinim javnim i privatnim institucijama

i subjektima neizbježan je čimbenik strategije razvoja Veleučilišta. U navedenom razdoblju

Veleučilište će intenzivirati suradnju, te potaknuti nove oblike suradnje i projekata, na korist

41

čitave zajednice. MORH, DUZS, ZTZ, Institut za vozila,HCK i HVZ su partneri Veleučilišta, a

navedena suradnja će se u navedeno razdoblju intenzivirati. Suradnja sa svim granama

gospodarstva nužna je radi razvoja Republike Hrvatske, a naročito područja Zagrebačke

županije i Grada Zagreba, s kojima je zbog geografskog položaja razvijanje suradnje

jednostavnije.

Strateški cilj 10: ODNOSI SA DRUŠTVENOM ZAJEDNICOM I GOSPODARSTVOM

Intenzivirati suradnju te potaknuti nove oblike suradnje, obrazovne programe i projekte za potrebe tijela državne uprave i lokalne uprave i samouprave te drugih pravnih osoba ( MORH, MUP, DUZS, Grad Velika Gorica, Grad Zagreb, ZTZ, Institut za vozila,HCK i HVZ…) Tablica 12. - Odnosi sa društvenom zajednicom i gospodarstvom


ROK PROVEDBE

Zadatak 1.1 Intenzivirati suradnju s lokalnom zajednicom, odnosno Gradom Zagrebom, Gradom Velika Gorica i Zagrebačkom županijom

Indikator 1.1. Potpisani ugovori o suradnji i broj drugih formalno realiziranih oblika suradnje

Dekan

1. listopada 2012.

Zadatak 1.2. Predložiti specifične programe osposobljavanja za potrebe zajednica iz područja zaštite i spašavanja (škole, vrtiće, poglavarstva gradova i općina…)

Indikator 1.2. Broj programa osposobljavanja, održanih osposobljavanja i radionica

Dekan Pročelnik studija UKU

31. prosinca 2012. godine

Zadatak 1.3. U suradnji s Gradom Velika Gorica donirati računala školama i udrugama građana te ih osposobiti iz područja primjene računala

Indikator 1.3. Broj doniranih računala i održanih radionica

Dekan 31. prosinca 2013., 2014. i 2015.godine

Zadatak 1.4. Uključivanje studenata i nastavnog osoblja u aktivnosti akcije koje organizira lokalna zajednica

Indikator 1.4. Broj studenata i nastavnika te broj akcija u kojima su sudjelovali

Dekan 31. prosinca 2012. godine

Zadatak 1.5. Redovito pozivanje predstavnika lokalne zajednice na aktivnosti Veleučilišta: promocije studenata, javne vježbe studenata, sportska natjecanja studenata, prezentacije programa i projekata , prezentacija izdanja

Indikator 1.5. Broj aktivnosti i odaziv predstavnika lokalne zajednice

Dekan

31. prosinca 2012. godine

Zadatak 1.6. Intenzivirati suradnju sa Športskom zajednicom Grada Velika Gorica, osobito u svezi školovanja sportaša

Indikator 1.6. Potpisani ugovor i broj upisanih sportaša na studije Veleučilišta



42

Zadatak 1.7. Zajedničko s gospodarstvom i lokalnom zajednicom organiziranje domaćih i međunarodnih konferencija, skupova i savjetovanja.

Indikator 1.7. Broj domaćih i međunarodnih konferencija, skupova i savjetovanja u suorganizaciji sa gospodarstvom i lokalnom zajednicom



Zadatak 1.8. Organiziranje besplatne kontrole vida za građane Velike Gorica

Indikator 1.8. Broj građana kojima je izvršena kontrola vida



Zadatak 1.9. Promicanje načela održivog razvoja i zaštite okoliša. Organiziranje tribina i aktivnosti koje promiču zaštitu okoliša

Indikator 1.9. Broj organiziranih tribina, broj aktivnosti (prikupljanje elektroničkog otpada i sl.)




Dekan

Pročelnik preddiplomskog stručnog studija Upravljanje u kriznim uvjetima

Pročelnik Odjela za marketing, kadrovske i opće poslove

43

V. ZAKLJUČAK

Ovom Strategijom razvitka i njezinim revizijama Veleučilište Velika Gorica utvrđuje glavne

strateške pravce razvoja Veleučilišta kao visokoobrazovne ustanove i koncept kontinuiranog

osiguravanja i poboljšavanja kvalitete u svim segmentima funkcioniranja i poslovanja u

razdoblju od 2010.-2015. godine. Praćenjem ostvarivanja ove Strategije2 i revizijama

ostvarenih aktivnosti navedenih uz pojedine ciljeve, pratit će se odstupanja od strateških

ciljeva i ostvarivanje strategije u cijelosti te sukladno tome poduzimati korektivne radnje.

Dekan Veleučilišta će odrediti osobe ili povjerenstvo koje će provesti analizu i reviziju i o

rezultatima upoznati Stručno i Upravno vijeće te sve zaposlenike. Kako bi revizija bila što

kvalitetnije provedena, dekan će odrediti Odsjek za kvalitetu i odgovornu osobu – pomoćnika

koji će tijekom cijele godine pratiti provedbu svih aktivnosti i ciljeva zacrtanih ovim

dokumentom te pripremiti i prikupiti potrebne dokumente za reviziju. Ukoliko se vanjske

okolnosti promijene, a koje nisu bile predviđene ovom strategijom, radit će se revizija dijela

strategije na koji bi novi uvjeti mogli nepovoljno utjecati i onemogućiti njenu uspješnu

realizaciju.

2 Sastavni dio Strategije razvitka Veleučilišta Velika Gorica za razdoblje 2010.-2015. je

dokument Strategije osiguravanja kvalitete na Veleučilištu 2012.-2017.

44

TABLICE UZ STRATEGIJU

Tablica 13. – Prihodi i rashodi Veleučilišta Velika Gorica od 2003. do 2013. godine

Red.

broj

Razdoblje

Prihodi

Rashodi

Gubitak

nakon

oporezivanja

Dobit

nakon

oporezivanja

1. 2003. 1.244.199 1.291.973 58.693 -

2. 2004. 3.627.005 3.597.067 - 21.180

3. 2005. 3.893.241 3.822.370 - 57.015

4. 2006. 5.279.144 5.146.145 - 102.449

5. 2007. 8.330.199 6.894.199 - 1.137.867

6. 2008. 12.313.554 10.705.320 - 1.281.008

7. 2009. 13.730.524 11.997.010 - 1.384.778

8. 2010. 18.796.766 15.089.686 - 2.942.876

9. 2011. 19.634.940 16.510.829 - 2.440.914

10. 2012. 20.024.585 18.512.370 - 1.150.770

11. 2013. 21.252.482 19.329.359 - 1.487.312

Ukupno 11.947.476

Tablica 14. - Ulaganje u zgrade, drugu nematerijalnu imovinu i nastavnu opremu od osnutka Veleučilišta 2003. do 2013. godine

45

Tablica 15. – Broj zaposlenika od osnutka Veleučilišta 2003. do 2014. godine

Tablica 16. – Struktura nastavnog osoblja u 2014. godini

Documents

Veleučilište Velika Gorica, kojeg zastupa dekan Mr...odnosno revizija Strategije izvršena je u skladu s Izvješćem o provedbi Strategije i radi usklađivanja s europskim standardima